VRO “BLJESAK” – PET MINUTA ZA SJEĆANJE
VRO "BLJESAK" - PET MINUTA ZA SJEĆANJE https://www.youtube.com/watch?v=jBYMjx9rCw0&t=15s
OSLOBODILAČKA AKCIJA HRVATSKE VOJSKE U ZAPADNOJ SLAVONIJI „ORKAN-91.“
OSLOBODILAČKA AKCIJA HRVATSKE VOJSKE U ZAPADNOJ SLAVONIJI „ORKAN-91.“
VRIJEME: 29.10.1991.-03.01.1992.
BOJIŠTE: Zapadnoslavonsko bojište
OPERATIVNI PROSTOR DJELOVANJA: Bivše općine Kutina, Novska, Nova Gradiška (Posavina)
OSLOBOĐEN TERITORIJ: Oslobođeno je 675 četvornih kilometara okupiranog područja i oslobođeno 21 naselje.
ZAPADNA SLAVONIJA –provedene napadne operacije:
- Napadna operacija „Orkan-91“ (od 29.10.1991.-03.01.1992.), oslobođen prostor Posavine oko 720 km2.
- Napadna operacija „Otokos-10“ (31.10.-06.11.1991.), oslobođen prostor Bilogore oko 370 km2 površine,
- Napadna operacija „Papuk-91“ (28.11.-25.12.1991.), oslobođen prostor Papuka 1230 km2 površine
Napadnim djelovanjem HV-a u oslobađanju Zapadne Slavonije oslobođeno je ukupno oko 2.300 km² ili 80% okupiranog teritorija Zapadne Slavonije. Za konačno oslobađanje zapadne Slavonije 1995.godine, u vojno-redarstvenoj operaciji “BLJESAK” ostalo je oko 575 km² ili 20% okupiranog teritorija Zapadne Slavonije.
1.- Napadna operacija „Orkan-91“ (od 29.10.1991.-03.01.1992.),
Bojnik Davor Špoljarić: 81. GARDIJSKA BOJNA HV „KUMOVI“ U VRO „BLJESAK“
Kao što je poznato , ali možda se treba podsjetiti, Bljeskom je oslobođen teritorij RH koji su četničke paravojne snage nošene idejom velike Srbije, uz svekoliku potporu tzv. JNA, iz vojarni u RH, primjerice vojarni iz Bjelovara i Virovitice, vojarni iz B i H i Slovenije te «dobrovoljaca» i plaćenika iz Srbije i B i H, okupirale 1991.godine, i s tog prostora prognale gotovo cjelokupno hrvatsko stanovništvo i potom proglasile paradržavu Srpsku Krajinu sa sjedištem u Kninu i zločincem Milanom Martićem na čelu. Uz navedeno treba reći i da se na tadašnjem Zapadno-slavonskom ratištu nalazi drugi po razrušenosti grad u RH a to je Pakrac što samo po sebi dovoljno govori o intenzitetu borbi na tom području 1991. godine i važnosti za opstanak RH vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ izvedene 1995.godine.
←Slika: Dio pripadnika 3.gardijske brigade HV, 81. gardijske bojne HV i 121. domobranske pukovnije 02.05.1995. neposredno nakon ulaska u Okučane
“Bljesak” – vojno-redarstvena operacija RH 01.05.1995.
Srbi su 24. travnja 1995. godine zatvorili promet na okupiranom dijelu autoceste. Povod zatvaranju bilo je srpsko protivljenje odrednicama Gospodarskog sporazuma prema kojem je nekontrolirani promet putnika i roba između Republike Srpske Krajine i Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) bez suglasnosti hrvatskih vlasti bio nemoguć. Okupacijske vlasti RSK smatrali su to narušavanjem njihove samoproglašene neovisnosti [1].
Glavni hrvatski pregovarač s okupacijskim vlastima RSK, Hrvoje Šarinić, izjavio je da će ukoliko autocesta ne bude otvorena do 25. travnja u šest sati ujutro, hrvatska policija promet uspostaviti silom. Autocesta je otvorena 25. travnja za promet. Istoga dana okupiranu Zapadnu Slavoniju posjetili su predsjednik RSK Milan Martić i načelnik GŠ SVK Milan Čeleketić, koji su na više javnih skupova pokušali smiriti uznemirene Srbe. Izjavama da je SVK spremna za obranu čak i da vrati dio izgubljenih područja, stvoren je lažni osjećaj sigurnosti kod stanovništva.
←Zajednička kontrolna točka UNCIPOL-a i Krajiške milicije – Foto: UN Photo/John Issac
Hrvatske vlasti, iako su cijelo vrijeme radile na provedbi Gospodarskog sporazuma i nalaženju mirnog rješenja sukoba sa Srbima, bile su prisiljene pokrenuti operaciju „Bljesak“. Povod za pokretanje operacije dogodio se 28. travnja 1995.kad je nožem na benzinskoj postaji INA – e, na autocesti kod Nove Gradiške, Hrvat I. G. ubio nožem Srbina T. B., kojeg je poznavao od prije jer su porijeklom iz istoga sela. Iako je ubojica uhićen i predan istražnome sucu, u noći 28./29. travnja brat ubijenog pucao je sa svojim prijateljima po vozilima koja su prolazila dijelom autoceste kroz okupirano područje Zapadne Slavonije. Poginule su tri osobe dok ih je više ranjeno.
VOJNO-REDARSTVENA OPERACIJA OLUJA “OLUJA – BITKA SVIH BITAKA”
Autor: DAVOR MARIJAN, Hrvatski institut za povijest, fotoarhiva HVG-a i Vojnog muzeja
Operacija Oluja se s pravom drži jednim od simbola Domovinskog rata. Ona je nesumnjivo najpoznatija operacija Hrvatske vojske. U Hrvatskoj je Oluja simbolični znamen kraja rata, a značila je i kraj petogodišnje frustracije koja je bila najopipljivija na blokadi prometnica i gospodarskom životarenju Dalmacije. U Bosni i Hercegovini Oluja je bila najava raspleta koji je doista brzo došao a koja je najupečatljivija na svršetku više od četiri godine duge agonije bihaćkog džepa što joj daje važnu humanitarnu značajku…
Od dolaska i razmještaja Unprofora u Hrvatskoj su vođeni intenzivni politički pregovori o uključivanju RSK – područja pod nadzorom pobunjenih Srba u pravni sustav Republike Hrvatske. Pregovori su donijeli mali pomak s kojim hrvatsko vodstvo nije moglo biti zadovoljno.
U kasnu jesen 1994. ratna događanja u BiH, posebno sudbina Bihaća u kojem je okruženi 5. korpus ABiH bio u vrlo teškom položaju i pod stalnim pritiskom vojnih snaga hrvatskih i bosansko-hercegovačkih Srba, pogodovala su Hrvatskoj da se angažira oko pružanja pomoći okruženom gradu koji su Ujedinjeni narodi proglasili zonom sigurnosti. Za Hrvatsku je održanje Bihaća bilo važno jer je onemogućavalo potpuni dodir vojske pobunjenih hrvatskih Srba (Srpske vojske Krajine) i Vojske Republike Srpske (VRS). U slučaju gašenja tog džepa obje srpske vojske dobile bi dio snaga koje su se mogle angažirati na drugim dijelovima ratišta što bi znatno otežalo položaj Hrvatske ali i nesrpskih dijelova BiH. (više…)
Dvadeset tri godine od prve oslobodilačke operacije HV i MUP-a kodnog naziva «Otkos 10»
OTKOS 10 DOM. RAT KRONOLOGIJA DOM.RATA .pdf JNA U AGRESIJI NA HRVATSKU OLUJA OLUJA. pdf BLJESAK MASLENICA MEDAČKI DŽEP OTKOS 10 ORKAN-91 DOM. RAT KRONOLOGIJA DOM.RATA .pdf JNA U AGRESIJI…
20. obljetnica operacije ‘Džep-93’ u Medačkom džepu kod Gospića
Izvor:http://www.hkv.hr/hrvatski-tjednik/15834-operacija-dzep-93-u-medackom-dzepu-strateski-preokret-u-domovinskom-ratu.html
Prošlo je 20 godina od oslobodilačke operacije ‘Džep-93’ u medačkom džepu kod Gospića. Zašto hrvatska država ne slavi jednu od važnijih pobjeda u Domovinskom ratu? Vrijeme je da kao ozbiljna država stanemo na kraj sustavnome višegodišnjem demoniziranju branitelja i Domovinskog rata. To višegodišnje demoniziranje ratnih veterana, pobjednika u ratu, počeli su Stjepan 
Mesić, Ivica Račan, Ivo Sanader, Jadranka Kosor, a istim stopama nastavljaju Ivo Josipović i Zoran Milanović. O ulozi TomislavaPoložajDo operacije Medački džep u rujnu 1993. Hrvatska je pod vodstvom dr. Franje Tuđmana uspjela internacionalizirati rat dolaskom snaga UN-a na teritorij Hrvatske, anulirati stratešku inicijativu protivnika, stabilizirati bojišnicu i osigurati vrijeme za izgradnju hrvatske vojne sile i uzvratni udarac. Geostrateški položaj Hrvatske još uvijek je bio krajnje nepovoljan, trećina je zemlje okupirana, srpski okupator presijecao je Hrvatsku na nekoliko dijelova.Karamarka u tom vremenu ne treba trošiti riječi.
Indikativno je da o tomu čak ni on ne želi govoriti. Zašto hrvatski predsjednici i vlade nakon 2000. do danas sustavnom i upornom medijskom kampanjom žele pojedine izolirane ekscese u ratu prikazati kao dio Tuđmanove hrvatske politike 90-ih, zašto truju naciju i dovode do njezine unutrašnje polarizacije i zašto pokušavaju, a dijelom i uspijevaju, razviti osjećaj srama zbog uspostave hrvatske države? Domovinski je rat bio obrambeni i oslobodilački rat zahvaljujući kojemu, usprkos tim i takvima, postoji hrvatska država. (više…)
Operacija MEDAČKI DŽEP
Operacija Medački džep je naziv za vojnu operaciju koju je izvela Hrvatska vojska u razdoblju 9. – 11. rujna 1993. protiv JNA i paravojnih postrojbi tzv. Republike Srpske Krajine.
Uvod
Medački džep je područje koje se prostire oko četiri do pet kilometara u širinu i pet do šest kilometara u dužinu, a obuhvaća mjesta Divoselo, Čitluk i dio Počitelja, te brojne male zaseoke. Nalazilo se u sklopu samoproglašene tzv. Republike Srpske Krajine. To je bio u prvom redu seoski kraj, gdje se šume izmjenjuju s poljima. Prije oslobađanja ovog područja tu je živjelo oko 400 stanovnika srpske nacionalnosti. (više…)
Operacija Maslenica vratila je Hrvatskoj ponos i samopouzdanje
Autor: Petar Škorić
Operacija Maslenica pripremljena je u potpunoj tajnosti, a glavne ciljeve operacije postrojbe HV-a i policije ostvarile su za svega 72 sata, oslobodivši 92 četvorna kilometra hrvatskog teritorija, što je omogućilo ponovno cestovno povezivanje Dalmacije s kopnenom Hrvatskom
Prije četrnaest godina, 22. siječnja 1993., počela je jedna od najuspješnijih oslobodilačkih operacija HV-a, operacija Maslenica, koja je uz to predstavljala i svojevrsnu prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. Operacija Maslenica ostat će trajno zabilježena u hrvatskoj povjesnici po jasno upućenoj poruci neprijatelju kakav ga završetak očekuje na tada okupiranim područjima RH, a hrvatskom narodu vratila je ponos, dostojanstvo i nadu u skoro oslobađanje svih okupiranih područja.
Značenje operacije očitovalo se i prema međunarodnoj zajednici, koja je dotad izražavala duboku sumnju i nevjericu u osposobljenost i snagu hrvatskih oružanih snaga. Tu sumnju ne samo da smo demantirali već smo čitavu međunarodnu javnost uvjerili u potpunu spremnost hrvatskog čovjeka i njegovih oružanih snaga, da i u gotovo nemogućim uvjetima obrani tisućljetni san naših predaka za ostvarenjem potpuno slobodne i samostalne hrvatske države. (više…)
Zašto se OLUJA nije mogla izbjeći, niti se smjela odgoditi
Autor: Ante Nazor – ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ; foto: fotoarhiva HVG-a i Vojnog muzeja
Poznato je da se povijesni događaj ne može objektivno prikazati ni razumjeti, ako se pritom zanemari kontekst vremena, odnosno cjelovitost povijesnog procesa u kojem se dogodio. Tako se ni rasprava o oslobodilačkoj operaciji Oluja ne može ograničiti samo na događaje iz srpnja i kolovoza 1995. godine. Ona je (jednako kao i Bljesak) posljedica srpske agresije i okupacije dijela Republike Hrvatske, te dugotrajna procesa neuspješnih pregovora hrvatske vlasti i predstavnika međunarodne zajednice s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, kao i nedjelotvornih poteza međunarodne zajednice. S obzirom na to da se u postojećim uvjetima vojna opcija pokazala kao jedina preostala mogućnost da se prekine neodrživo stanje nastalo “udruženim zločinačkim pothvatom” koji su velikosrpski planeri i vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA i srpskih paravojnih postrojbi, provodili u Hrvatskoj od 1990. do kolovoza 1995. godine, odnosno zato što je njezino pokretanje bilo uzrokovano nastavkom velikosrpske politike, može se reći da je Oluja – sa svim posljedicama koje su nastale njezinom provedbom, krajnji rezultat takve politike u Hrvatskoj (više…)