Zimski sastanak (MWM) CIOR i CIOMR Bruxelles, 18. – 21. veljače 2020.

CIOR HČZ RH-ZU

U vremenu od 18. do 21. veljače 2020. u Briselu u zgradi NATO-a održan je zimski sastanak CIOR–a (La Confederation Interralliee des Officers de Reserve – The Interallied onfederation of Reserve Officer). Ispred Hrvatskog časničkog zbora na sastanku su sudjelovali brigadir u miru Neven Cugelj i bojnik u miru Mladen Lalić.

Prvi dan, 18. veljače 2020. bio je dan dolazaka sudionika i registracija. Sljedećeg dana 19. veljače CIOR je započeo sa svojim radom, a prva tema dnevnog reda bio je novi Statut. Zaključak je da Odbor za pravna pitanja napravi prijedlog novog Statuta koji bi trebao biti razmatran i prihvaćen lipnja 2020. na ljetnom sastanku. Vezano za ovu temu, treba svakako napomenuti da nije moguće aktivno sudjelovati u raspravama ako se ne prisustvuje svim sastancima. HČZ nije imao svoje predstavnike na posljednja dva sastanka i to je bila prepreka da se na zimskom sastanku aktivnije sudjeluje u raspravama koje su pokrenute ranije. U nastavku se raspravljalo o problemu nedostatka ljudi u pojedinim odborima što umnogome otežava rad istih. Isti ljudi već duže vrijeme obavljaju ključne poslove u pojedinim odborima i potrebno ih je zamijeniti.

Uobičajeno je da zimski sastanak CIOR-a koji se održava u zgradi NATO-a posjeti visoki dužnosnik NATO-a. Ove godine to je bio zamjenik glavnog tajnika general Mircea Geoana koji je održao predavanje na temu „NATO i trenutačni izazovi“. Govoreći o ulozi NATO-a posebno je istaknuo da je to organizacija koja osigurava sigurnost i prosperitet za svoje članice, ali i da ima veliku i pozitivnu ulogu u izgradnji stabilnijeg i sigurnijeg svijeta. NATO trenutačno najveći sigurnosni izazov vidi u jačanju kineske i ruske vojne sile kao i njihovom demonstriranju iste. Iako naglašava da je NATO daleko najjača vojna sila na svijetu, ne zanemaruje ni opasnosti koje dolaze od ove dvije države. Drugi veliki izazov za svjetski mir je terorizam, ali NATO to ne vidi kao ugrozu na koju bi trebao reagirati. Prema riječima zamjenika glavnog tajnika, generala Geoana, terorizam je ugroza, ali lokalnog karaktera i svaka država bi trebala na terorizam odgovarati samostalno. Nije isključena ni pomoć ostalih članova, ali prvenstveno se pozivaju države da preuzimaju odgovornost za terorističke aktivnosti na svom teritoriju.

U nastavku rada raspravljalo se o modalitetu prijema novih članova u CIOR.

Treći dan započeo je prezentacijom o budućoj ulozi pričuvnih časnika. To je tema koja ima različit utjecaj na pojedine članice CIOR-a. Neke države, kao što su UK i USA, imaju vrlo razvijen sustav pričuvnih časnika koji je neusporediv s drugim državama. Samim tim te države daju veću važnost radu i ulozi CIOR-a, ali i pokazuju intenciju da rad unutar organizacije podignu na puno veću razinu. Neophodno je bliže povezati CIOR i NATO kako bi se iskoristili potencijali obiju organizacija. Sudionici rada odbora iznosili su svoje stavove i prijedloge, ali nije donesen zbirni zaključak, jer ga nije moguće uobličiti zbog velikih razlika u sustavima država članica CIOR-a. Opći zaključak bi bio da je sigurnosna situacija u svijetu vrlo kompleksna i da je potrebno biti vrlo oprezan. Ljudski resursi su vrlo bitan faktor u jačanju sigurnosne situacije i treba biti racionalan s uporabom istih. Napominje se i velika potencijalna snaga pričuvnih časnika i njihov intelektualni potencijal koji bi se mogao iskoristiti u izradi strateških dokumenata.

U nastavku konferencije, predstavnici pojedinih odbora, kojih je ukupno 9, podnosili su svoja godišnja izvješća. Izvješća nekih od odbora su prihvaćana bez velike rasprave, kao što su: financije, Odbor za učenje jezika, Odbor za odnose s javnošću, CIMIC odbor.

Na kraju se razgovaralo o predsjedanju CIOR-om u sljedećim dvogodišnjim razdobljima. Kandidaturu za predsjedanjem 2021. – 2022. podnijela je Njemačka, a za period 2023. 2024. kandidirala se Estonija. Međusastanak ove godine održao bi se u Njemačkoj, u Berlinu i to od 5. do 8. studenog. Ljetna konferencija CIOR-a ove godine održala bi se u Liege u Belgiji i to od 2. do 12. kolovoza. Ove godine je ljetna konferencija nešto duža jer bi se u isto vrijeme održavala takmičenja MILCOM-a. Rasprava se vodila i o visini kotizacije i prijedlog je da se ista dovede na najmanju moguću razinu.

Autor: Neven Cugelj, brigadir u miru Glavni tajnik HČZ ZU

Fotografije i priprema: Mladen Lalić