Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, 4. i 5. kolovoza 2020.

Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održano je u Kninu 4. i 5. kolovoza 2020. Program obilježavanja 25. obljetnice VRO Oluja osmišljen je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo u skladu sa specifičnim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19,

Prve večeri, 4. kolovoza, održan je Prijem ratnih zapovjednika na Kninskoj tvrđavi. Prijemu su nazočili predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Anđelko Stričak, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožer Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, predstavnik hrvatskih branitelja i ratni zapovjednik tijekom VRO Oluja general Ante Gotovina, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, gradonačelnik grada Knina Marko Jelić i drugi.

Svečanom obilježavanju 5. kolovoza nazočili su predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić i ostali ministri u Vladi RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, predstavnik hrvatskih branitelja i ratni zapovjednik u VRO Oluja general Ante Gotovina, saborski zastupnici, strani vojni izaslanici, pripadnici Hrvatske vojske te predstavnici krovnih braniteljskih i stradalničkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Program obilježavanja započeo je prijenosom čitanja na video platnu imena 241 poginulih i nestalih pripadnika u VRO Oluja sa kninske tvrđave, a zvona crkvenih zvona simbolično su najavila trenutak ulaska pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom operacije. Ispaljeno je dvadeset i pet počasnih plotuna, a svečanost je nastavljena letačkim programom u kojem su kninskim nebom preletjela dva borbena zrakoplova MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a nastupom je svečanost uveličala i akro grupa Krila oluje.

Najviši državni dužnosnici zajedno s predstavnikom hrvatskih branitelja generalom Gotovinom kod spomenika pobjede Oluja 95. položili su zajednički vijenac a vojni biskup mons. Jure Bogdan predvodio molitvu za poginule hrvatske branitelje. U znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje u borbi za slobodu petnaestero djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, pet pripadnika HV-a i pet pripadnika MUP-a položila su po jednu ružu na spomenik hrvatske pobjede “Oluja 95”.

Govorima su se obratili general Gotovina, premijer Plenković, predsjednik Hrvatskog Sabora Jandroković i predsjednik Republike Hrvatske Milanović. U govorima koje mediji te politički i komunikacijski analitičari ocjenjuju „govorima vrijednih pamćenja“ ili „govorima 21. stoljeća“ izražava se poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima, usmjerenost budućnosti, pomirenju i zajedništvu te šalju izrazito duboke i snažne poruke naciji i međunarodnoj zajednici. Kao posebno značajan korak na putu izgradnje nove dimenzije povjerenja istaknuta je nazočnost potpredsjednika Vlade RH Borisa Miloševića.

Posebno izdvajamo naglaske govora i poruka premijera i predsjednika RH.

Premijer Andrej Plenković u svom obraćanju rekao je da je današnji dan prožet pomirbom i pijetetom te kako je uvijek poseban osjećaj govoriti iz Knina, kolijevke hrvatske državnosti, grada simbola hrvatske slobode, pobjede u Domovinskom ratu. Tu pobjedu najbolje simbolizira slika dr. Franje Tuđmana kako na Kninskoj tvrđavi ljubi hrvatsku zastavu. Oluja je bila prekretnica za mir i budućnost jugoistočne Europe i možemo je gledati kao našu najveću pobjedu”, istaknu je Plenković. “Pobjednik koji ne zna praštati sije klice razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi. Riječi su to Tuđmana iz Vukovara 1997. godine. I danas te državničke poruke treba imati na umu. Kao zemlja koja je imala brojne žrtve, žalimo zbog svih civila, ne samo Hrvata nego i Srba. S tugom se prisjećamo svih prognanika, svih koji su poginuli za Hrvatsku, svih civilnih žrtava koji su poginuli od strane srpske ideologije, ali se s još većom tugom prisjećamo onih koji su stradali od zločina s hrvatske strane.

Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji obila traumatična za mnoge hrvatske Srbe. Dok je za većinu Hrvata to većinom bio prisilan zbjeg, za mnoge Srbe to je bio zbjeg pred hrvatskim snagama. Hrvatska je uložila velik napor da osigura povratak onih Srba koji su se htjeli vratiti, ali još ima poteškoća kako bi se mogli vratiti, ali mora se još toga napraviti. Brojni hrvatski Srbi su sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji. Važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus, nego i kraj rata”. Istaknuo je da je Hrvatska učinila puno na povratku Srba, no da je potrebno učiniti još da bi se osjećali ravnopravnima.

Pozvao je na pijetet prema žrtvama što ukazuje ne veličinu pobjednika. Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje“ s jedne strane kao i pijetet prema nedužnim srpskim žrtvama s druge strane od Paulin Dvora do Varivoda, čime se ne dovodi u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji”. Naglašava kako i predstavnici Srba u Hrvatskoj trebaju osuditi i zločine nad Hrvatima. Bez obzira na nacionalnost i počinitelje, svi zločini koji ne zastarijevaju i dalje će se procesuirati. Hrvatska je kao pobjednica pružila ruku pomirbe”, rekao je premijer Plenković pozvavši na učvršćivanje nacionalnog jedinstva a Hrvatska i hrvatsko društvo moraju ići naprijed. Naglašava kako je VRO Oluja bila pravno legitimna, vojno neizbježna te politički nužna.

Predsjednik Republike Hrvatske Milanović naglašava kako mu posebnu čast predstavlja govoriti upravo 25 godina nakon vojno-redarstvene operacije Oluja te kako je hrvatska država i društvo u cijelosti od tada do danas, doživjela pozitivne promjene.“Vrijeme je da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju i dijele, da gledamo različitim pogledom, ali razgovaramo. Ovih 25 godina bilo je sjajno putovanje, sretan vam ovaj veliki dan”. Pozdravlja govor predsjednika Vlade Plenkovića te izražava vjeru i nadu će te poruke biti “ pretočene u stvarnost, u život i u kulturu srca koja će nas obilježavati kao naciju i kao napredno, otvoreno, građansko, ali i etničko društvo države hrvatskog naroda“ U svom govoru osvrnuo se na dvije stvari, o etapama našeg puta do pobjede i govorit ću o odnosima Hrvata i Srba koji su na ovim prostorima uvijek bili veliki teret, veliki izazov, ali i velika šansa. Parafrazirajući jednog državnika tijekom ranijih velikih ratova ukazuje i pojašnjava značajke „četiri etape puta do pobjede“ jedne države. U etapi rata to je odlučnost, u porazu prkos i otpor, u pobjedi velikodušnost te u miru dobra volja. Naglašava kako u ratu kojeg nismo htjeli i koji nam je nametnut a koji je predvodio prvi hrvatski, i još važnije ratni predsjednik Franjo Tuđman, posao koji je tada napravljen rađen s ljubavlju i vizijom te bi se iz takve organizacije moglo učiti o organizaciji mnogih javnih poslova. „Pobjeda nije pala s neba, ona nije slučajna. Ona je rezultat rada, planiranja, koncentracije i inteligencije, stotina i stotina tisuća ljudi, ali ne milijuna ljudi. Jer svi mi ostali koji u tome nismo sudjelovali smo tim ljudima koji su na tome radili dužni biti zahvalni, dužni biti zahvalni poginulima, ranjenima i njihovim obiteljima“. „Taj rat je počeo u stvari porazom i teškim patnjama i mukama, prognanicima i onima koji nisu imali dovoljno vjere i snage izgledao je kao poraz. Za to treba karakter, uspravnost, snaga, vjera, religija za onog kome pomaže, a u tome se nalazi najveći broj ljudi i to je zdravo, plemenito i nikada nikoga nije naučilo nečem lošem, nego dobrom. U tom ratu otpor je na početku izgledao kao uzaludan, a kasnije su se već počele vidjeti konture pobjede i uspjeha, kao na svakom velikom putu. I tu fazu Hrvatska je odradila na moćan i veličanstven način. Nakon toga je došla pobjeda. „Dobili su je naši hrabri vojnici, njihovi zapovjednici u cijeloj Hrvatskoj. „Pobjeda je postignuta i u toj pobjedi trebali smo biti velikodušniji i organiziraniji nego što smo bili. Nikada srećom nismo potonuli u ponor moralne katastrofe, a to se nekima u povijesti, nekim narodima i nacijama i njihovim vodstvima događalo. Grešaka je bilo, bilo je zločina, bilo je zločina koji su nas kasnije, ne samo da su ljudski, da su kršćanski loši – koštali su nas“. U miru kao četvrtoj etapi puta dobra vjera i dobra volja su presudni. Mi smo odmakli na svom putu. Europska smo država, sve bolji i bolji smo u javnim poslovima i moramo biti i još bolji i uzeti svaki euro europskog novca.

Govoreći o hrvatsko-srpskim odnosima naglašava povijesnu složenost odnosa te o sukobima, krvoprolićima i ratovima. Spominje .građanski rat ’41. do ’45. i agresiju na RH ’91. te konstatira kako se nakon toga ne uspijeva ući u fazu normalnih odnosa u kojima će prevladavati poštovanje i konstruktivnost. Izražava dobru volju i vjeru za suradnjom i poslovanjem naših ljudi u Srbiji te želju za ulaskom u novu paradigmu odnosa. Kao hrvatski predsjednik dati će sve da ti odnosi budu bolji te ističe kako vidi da i predsjednik Vlade i predsjednik Sabora i mnogi drugi u hrvatskoj vlasti i javnim poslovima u ovom trenutku isto razmišljaju i tako djeluju. Očekuje da to učini i druga strana. Na kraju svog govora, riječima iz poeme Jama hrvatskog pjesnika I. G. Kovačića,.Živjela Hrvatska, k’o narod silna, k’o sunce visoka!“ naglašava kako je današnji praznik „veliki dan“ te kako je „ovih dvadeset i pet godina bilo sjajno i veliko putovanje, a današnje riječi i današnja atmosfera mu „ponovno budi iskru oka“.

Na kraju službenog dijela svečanog obilježavanja služena je koncelebrirana misa za poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje u crkvi Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta, koju je predvodio splitsko-makarski nadbiskup mons. Marin Barišić.

Zbog specifičnih okolnosti uzrokovanim pandemijom COVID-19 te provedbe preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ii epidemiološke struke središnjoj svečanosti održanoj 5. kolovoza u Kninu čast nazočenja ovogodišnjem jubilarnom obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja u ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga imali su Branko Gačak, Igor Majetić, Neven Cugelj te Damir Kejžar.

50-ak članova HČZ Brodsko-posavske županije u suradnji s Udrugom dragovoljaca i veterana domovinskog rata – Podružnica Brodsko–posavske županije također su nazočili aktivnostima u Kninu, 5. Kolovoza. Ovu skupinu branitelja predvodili su Jožo Bungić i Mato Opačak Matične udruge-članice Hrvatskog časničkog zbora obilježile su naš zajednički praznik u svojim lokalnim sredinama – županijama, gradovima i općinama.