Rijeka dobila društvo kolekcionara – militarije

Rijeka je postala bogatija za Društvo ljubitelja militarije. Naime, Inicijativni odbor Hrvatskog društva kolekcionara militarije, održao je osnivačku skupštinu u prostorijama Hrvatskog časničkog zbora Primorsko-goranske županije, na adresi Titov trg 2.
Prema riječima predsjednika Damira Batistića, svrha osnivanja društva je promicanje razvitka i unapređenja znanja i kulture o vojnoj povijesti, a posebno kolekcionarstva militarije: općenito vojnih memorabilija, opreme, kaciga, odora, odlikovanja, svega što je vezano za vojnu povijest, literature, fotografija, filatelije, maketarstva/modelarstva, vojnog, vatrogasnog i policijskog znakovlja.

Za predsjednika društva jednoglasno je izabran kolekcionar militarije, autor desetak izložbi na temu Domovinskog rata, od kojih su najznačajnije: »Ratne Boje« PPMHP u Rijeci 2015. i »Riječke brigade« u Državnom arhivu u Rijeci 2016. godine, voditelj tima kandidiranog za program »27 susjedstava« Rijeka 2020. Europska prijestolnica kulture, Damir Batistić. Za dopredsjednika Društva izabran je nadnarednik HV-a Čestimir Komarek, a za tajnika Damir Trinajstić. (Izvor: Novi List Rijeka)
Izložba fotografija i dokumenata: „SJEĆANJE NA RATNI PUT 99. BRIGADE HV“
Hrvatski časnički zbor Grada Zagreba je u okviru obilježavanja 25. obljetnice ustroja i prve mobilizacije 99. brigade HV organizirao izložbu fotografija i dokumenata „SJEĆANJE NA RATNI PUT 99. BRIGADE HV“. Izložbu je 26. studenog 2016. u galeriji Mjesne samouprave Peščenica u Njegoševoj ulici 10 otvorio izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba saborski zastupnik Miodrag Demo. Izložbu je do zatvaranja 2. prosinca 2016. posjetilo više stotina učenika osnovnih i srednjih škola te građana gradske četvrti Peščenica-Žitnjak kojima su vodiči bili dežurni časnici pripadnici 99. brigade HV.
Izložba je u okviru projekta „Skupljanje i prezentacija povijesne građe iz Domovinskog rata i iz aktivnosti Hrvatskoga časničkog zbora Grada Zagreba“ bila financijski poduprta od Gradskog ureda za branitelje Zagreb.
HIBRIDNO RATOVANJE
Hakerski napad na informacijski sustav Vlade RH je svakako događaj za opću uzbunu u svim segmentima sigurnosnog sustava. Taj čin je odmah povezan sa Ruskim hakerima a TV komentatori su se, da bi valjda zvučalo što ozbiljnije /iako je krajnje ozbiljno/, uhvatili termina „hibridno ratovanje“. Interesantno da je taj termin usko povezan sa Rusima i da je njihova aneksija Krima i agresija na istočnu Ukrajinu okarakterizirana kao „hibridno ratovanje“. Ovo i nije čudno, opet se ponavlja ista greška kao i sa „topničkim dnevnicima“. Netko to spomene na TV, zvučno je i novo, prijemčivo za uho običnog i neinformiranog gledatelja i uskoro se počne sa time baratati kao sa činjenicom iako svatko tko je iole bio blizu topništva zna da nešto kao „topnički dnevnici“ u stvari i ne postoji. Postoje neki drugi dnevnici u vojsci ali topnički-ne. Tako je i hakerski upad u sustav nazvan „hibridno ratovanje“.
Dio zapadnih promatrača i analitičara padalo je na malo drugačiju grešku. Navedena aneksija Krima i agresija na istočni dio Ukrajine okarakteriziran je kao nova ruska doktrina, razvijena iz temelja u Rusiji i predstavlja budući način projekcije moći i utjecaja te osiguranja novih područja interesa. Ovo isto tako nije točno. Hibridno ratovanje kao nova doktrina ne postoji. To nije nikakvo iznenađenje u maniri njemačkog blitzkriega početkom 2.SR. Rusija je samo na iznenađujuće visokoj razini objedinila sva pristupačna oruđa/konvencionalna, nekonvencionalna, neregularne domaće snage, kriminalne domaće snage, informacijsko ratovanje i slično/ i odlučno ih upotrijebila da zaštiti svoje strateške interese na Crnom moru i na zapadnim granicama.
Od veljače 2014.godine Rusija je provodila dvije određene faze operacija u Ukraniji, počevši sa okupacijom i aneksom Krima i nastavljajući sa invazjom Donbaske regije u Istočnoj Ukrajini. Krim je počelo kao tajna vojna operacija, gdje su rusi kombinirali tajnost, dezinformiranje i iznenađenje na operativnoj razini uz opsežnu pomoć konvencionalnih dijelova kao što je elektroničko ratovanje. Aneksija je završena sa tradicionalnom vojnom invazijom i okupacijom otoka, uz upotrebu ruskih zračno-desantnih, pomorsko pješačkih i lakih pješačkih snaga. Ova operacija je bila jedinstvena jer ruska pomorska baza Sevastopolj i ugovor o transportu snaga između Ukrajine i Rusije dao napadaču prednost da upotrebi taktiku koja inače ne bi bila moguća, i nije lako primjenjiva negdje drugdje.
Ono što je Zapad i Ukrajinu iznenadilo mnogo više od čisto vojnih, regularnih akcija je uporaba informacijskog ratovanja, oblikovanje javnog mijenja preko sredstava javnog priopćavanja i društvenih mreža /postojanje tzv „farmi trolova“/ i povremeni upadi ruskih hakera u državne informacijske sustave Ukrajine.
General Gerasimov, Načelnik GS ruskih oruanih snaga 1013. Kaže: „pravila ratovanja su se kardinalno promijenila i učinkovitost ne-vojnih oruđa u postizanju strateških ili političkih ciljeva u konfliktu je dostigla učinkovitost oružja“.
Dakle, iz ruske perspektive, prilaz ratu koji kombinira raličite tipove projekcije moći nije samo odraz neke novo pronađene strategije. U stvari, to je priznavanje Rusije da se ratovi više ne vode na tradicionalan način. Moderni ratovi, jednostvno rečeno vode se kroz kombinaciju mnogih elemenata nacionalne moći. U Washingtonu, ova konvencionalna mudrost se ogleda u često upotrebljavanoj frazi „using all the tools in the toolkit“ ili skorija mantra : upotreba pametne snage /“using smart power“/.
Univerzalne definicije za nešto što se zove „HIBRIDNO RATOVANJE“ nema ali do nje možda možemo doći ako analiziramo aspekte hibridnog ratovanja:
- Nestandardan, kompleksan i fluidan protivnik, ne nužno državni entitet
- Protivnik upotrebljava kombinaciju regularnih i iregularnih metoda, taktike i terora, kriminalnih aktivnosti i nezadovoljstva na domaćem terenu
- Protivnik je fleksibilan i brzo se adaptira
- Protivnik upotrebljava napredne oružanih sustava i ostale napredne tehnologije
- Protivnik upotrebljava sustave masovne komunikacije i propagandu
- Hibridni rat se odigrava na tri određena bojišta: konvencionalnom bojnom polju, autohtona populacija u zoni konflikta i međunarodna zajednica.
Dakle, HIBRIDNI RAT bi bio raznolika i dinamična kombinacija konvencionalnih, nekonvencionalnih, terorističkih i kriminalnih resursa za postizanje političkog cilja a nikako ne samo hakerski upad u vladin informacijski sustav /iako je naravno dio toga/. I nije vezan samo za Rusiju već i sve sukobe koji se danas vode na Bliskom i Srednjem Istoku.
I na kraju neke karakteristike rata u Ukrajini:
- Rat nikad nije bio proglašen
- Stvarni agresor zvanično „nije u ratu“
- Ratuje „ugrožena manjina“ sa ciljem da se priključi „matici zemlji“
- „matična zemlja“ izdašno pomaže „ugroženu manjinu“ ekonomski i vojno
- „matična zemlja“ u međunarodnoj javnosti i kod kuće stvara sliku da se radi o ugrožavanju prava manjine u susjednoj zemlji i niječe bilo kakvu upletenost / dragovoljce se spominje samo sporadično/
- Stvarni rat je počeo davno prije oružanog nasilja
Ovo vas podsjeća na… 1991.godinu, dakle tzv“hibridno ratovanje“ nije nešto novo.
VOJSKE SVIJETA: Hrvatska vojska pala na 62. mjesto, jesmo li jači od Srbije!?
PORTAL Globalfirepower(GFP), koji se bavi istraživanjem u području naoružanja i vojnih sposobnosti zemalja, objavio je najnoviju listu Power Index – Index moći koji pokazuje vojni potencijal svake zemlje u svijetu.
Prema Indeksu vojne moći za 201Autori indeksa poručuju da njihova metoda omogućuje rangiranje vojne sile malih, ali tehnološki naprednih nacija, uz bok onim velikima, ali slabije razvijenima. Napominju da nuklearno oružje nije uzeto kao faktor u određivanju rankinga, a ključnu ulogu ne igra ni količina naoružanja. Kopnene nacije nisu na gubitku zbog neposjedovanja mornarice, dok se obalnim državama ocjenjuje stanje mornaričke sile. U obzir se uzimaju geografski faktori, energetska samodostatnost i aktualno stanje gospodarstva, dok se istovremeno isključuje utjecaj aktualnih političkih i vojnih elita.[espro-slider id=5284]
5. godinu Sjedinjene Američke Države imaju najmoćniju vojsku svijeta, na drugom je mjestu Rusija. Na popisu 126 zemalja Hrvatska se nalazi 62. mjestu. Najslabiju vojsku ma Somalija
Grabar Kitarović: Odluka o zrakoplovstvu do kraja 2017.godine
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović govorila je, uz Rose Gottemoeller, zamjenicu glavnog tajnika NATO-a, i Ivannu Klympush-Tsintsadze, zamjenicu premijera Ukrajine zaduženu za europske i euroatlanske integracije na „ženskom“ panelu o nužnosti NATO-a na Halifax National Security Forumu. Hrvatska je relativno nova članica NATO-a, budući je primljena u Savez 2009.godine a Ukrajina, koja bi htjela biti punopravna članica NATO-a, ima za prijeći još mnogo prije postizanja tog cilja, od kojih neke izgledaju nepremostive. Grabar Kitarović je priunala da Hrvatska tek treba dostići točku na kojoj bi mogla trošiti 2% BDP-a na obranu, u skladu s NATO preporukama, ali ona je u publici rekla da bit stvari nije nužno u trošenju, nego više u investiranju koje državu čini dobrim igračem u NATO sustavu. Defense News je popričao s Grabar Kitarović, koja je predsjednica države od veljače 2015.godine, te napravio intervju odmah nakon spomenutog panela na Forumu. Kratke isječke sa tog intervjua pročitajte ovdje:
Izvor: obris.org
Koliko za obranu u 2017. godini?
General Damir Krstičević, ministar obrane RH: Zadovoljan sam što je naša Vlada prepozala da je ulaganje u obrambeni resor, u sustav nacionalne domovinske sigurnosti, ulaganje u našu sigurnost, u vlastiti prosperitet. Obrambeni proračun u posljednjih 5 godina se smanjivao iz godine u godinu, i za razdoblje od 2011. Do 2016. Iznos smanjenja bio je veći od milijardu kuna. Smjernice, odnosno limit koji su dani pred nas, i takav novi fnancijski plan Ministarstva obrane za 2017. Godinu, koji će proizići iz njih doprinjet će jačanju obrambenih sposobnosti naše države, razvoj sustava nacionalne i domovinske sigurnosti. Navedena sredstva osigurat će poboljšanje uvjeta života i rada naših vojnika u vojarnama, dočasnika i časnika, kao i njihova materijalna prava primjerena pozivu, pridonjet će razvijanju sposobnosti potrebnih za obavljanje zadaća u operacijama, vježbama i obuci, te potpori civilnim institucijama i stanovništvu u RH. Stoga, kao ministar obrane, ističem da će naše Oružane snage moći odgovoriti na realne procjene prijetnji, rizika, misija i zadaća, te na preuzete obaveze u međunarodnim okvirima. Hvala Vam još jednom. Pročitajte više na:
Hrvatski kanaderi u Izraelu
IZLOŽBA-FOTOGRAFSKI ZAPISI SA PRVOG POSTROJAVANJA ZBORA NARODNE GARDE 28.05.1991. GODINE
Hrvatska se u proljeće 1991.godine našla pod velikim političkim i terorističkim pritiskom JNA, prosrpskih vlasti u Beogradu i paravojnih formacija sastavljenih od hrvatskih Srba i uvezenih srpskih dragovoljaca i rezervista-četnika.
Smotra Zbora narodne garde na stadionu NK Zagreb, pred oko 15 000 ljudi pokazala je spremnost hrvatskog vodstva da se kani oduprijeti agresiji i podigla moral stanovništvu Slavonije, Dalmacije, Banovine i Like. ZNG je podnio prve i najteže ratne nalete 19921. Godine i bio je nukleus buduće Hrvatske vojske.
Poznati kolekcionar ratnih odora, znakovlja i sl. Damir Batistić bio je inicijator ove izložbe fotografa Marka Perića u Izložbenom prostoru Drćavnog arhiva u Rijeci. Izložba je otvorena 28.studenog a moći će se pogledati tijekom cijelog prosinca mjeseca.
[espro-slider id=4941]
Vukovar-predavanje u Prvoj riječkoj hrvaskoj gimnaziji
U skladu sa tradicionalnom suradnjom Prve riječke hrvatske gimnazije i Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga, zamjenik predsjednika HČZ, brigadir u mirovini Stanislav Linić održao je 21.studenog u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji predavanje: “Vukovar-kako se branio i što je njegova obrana značila za Hrvatsku”, za učenike završnih razreda gimnazije.
Predavanje je između ostalog obuhvaćalo:
- geneza agresije na RH, vojne i političke pripreme
- razvoj ideje “Velike Srbije” od Ilije Garašanina do danas
- vojni planovi JNA
- obrana Vukovara
- posljedice koje je imala Bitka za Vukovar po Domovinski rat u cjelini
- razvoj oružanih snaga RH
- pripreme za konačno oslobađanje zemlje
- završne operacije za oslobađanje okupiranih područja
Nakon predavanja učenici su postavili niz zanimljivih i vrlo ozbiljnih pitanja vezanih za Domovinski rat, poštivanje međunarodnog ratnog prava i slično.