IZ VOJNE POVIJESTI: KATASTROFA NUKLEARNE PODMORNICE K-141 KURSK

Dan koji će zauvijek ostati zapamćen u novijoj povijesti Rusije je 12.kolovoz 2000.godine kada je jedno od najsofisticiranijih plovila ruske RM, K-141 nuklearna podmornica KURSK, potonula u Barentsovom moru zajedno sa 118 članova posade. Katastrofa je i danas obavijena velom tajne tako da postoji nekoliko kontradiktornih verzija njenog uzroka. Nuklearna podmornica K-141 Kurs je bila dio Projekta 949A „Antej“. Projekt „Antej“ /ili OSKAR-2 po NATO klasifikaciji/ obuhvaćao je Sovjetske i Ruske nuklearne podmornice naoružane krstarećim raketama /P-700/ i dizajnirane za uništavanje protivničkih borbenih skupina nosača zrakoplova. Njihova prednost bila je do tada najtiši podvodni rad i veoma teška zamjetljivost. Podmornicu su pokretala dva nuklearna reaktora OK 650-B. Brzina na površini bila je 15 čvorova a podvodna brzina 33 čvora. Maksimalna dubina zaranjanja bila je 600 metara, autonomija djelovanja 120 dana a posadu je sačinjavalo maksimalno 130 ljudi. Naoružanje se sastojalo od 24 P-700 „Granit“ krstarećih raketa i 4 torpedne cijevi. Podmornica je izgrađena 1990.godine u brodogradilištu u gradu Severdvinsku a 1944.godine ušla je u punu operativnu upotrebu u Sjevernoj floti Ruske RM. Smatran je jednim od najboljih brodova u Sjevernoj floti. 1999.godine imala je misiju u Atlantiku i Mediteranu a Rusko zapovjedništvo planirano je poslati KURSK 15. Listopada 2000.godine na Mediteran kao dio manevarske skupine Sjeverne flote. Dana 10.kolovoza 2000.godine KURSK je sudjelovao u vježbama u Barentsovom moru. U vremenu od 11,40 do 14,40 12.kolovoza podmornica je provodila vježbovni napad na zamišljenu protivničkih nosača zrakoplova. Neočekivano oko 11,28 sonar na nuklearnoj krstarici PETAR VELIKI zabilježio je snažne akustične signale. Poslije toga, KURSK nije izvršio planirani vježbovni torpedni napad i više se nije javljao. Slijedećeg jutra pokrenuta je opsežna potraga za nestalom podmornicom. U 4.51 osmotrena je ležeći na dubini od 108 metara. Norveška i Britanska RM ponudile su pomoć ali im nije bilo dozvoljeno da sudjeluju u operaciji spašavanja. Rusko zapovjedništvo RM izvjestilo je da je većina posade umrla unutar minuta od eksplozije. Početkom 13.kolovoza spasilačke ekipe ruskih ronioca sa specijalnim podmornicama za operacije u dubokim vodama pokušale su ući u KURSK. Tek 20.kolovoza dozvoljeno je jednoj norveškoj posadi da sudjeluje u operaciji spašavanja koja je slijedećeg dana uspjela prodrijeti u potonulu podmornicu, potpuno ispunjenu vodom. Kasnije toga dana izdana je i službena vijest da je cijela posada poginula. Prema službenoj verziji koju je iznio Ruski vojni tužilac general Ustinov u podmornici je došlo do eksplozije torpeda. Eksploziju je uzrokovalo curenje gorivne komponente torpeda. Poslije 2 minute došlo je do zapaljenja koje je uzrokovalo detonaciju torpeda lociranih u prvom odjeljku broda. Druga eksplozija je uzrokovala destrukciju nekoliko odjeljaka podmornice. Torpeda tipa 65-76A /“Kit“/ su u vrijeme ove katastrofe smatrana vrlo nesigurnim. Međutim, mnogo ljudi, uključujući rođake poginulih, profesionalne mornare i specijaliste povezane sa mornaricom imali su velike sumnje u službenu verziju. Smatrali su da Ruske vlasti namjerno nisu htjele otkriti cijelu sliku- sve okolnosti događaja. Vice admiral Valerij Rjazastancev koji je bio u Vladinoj komisiji koja je ispitivala katastrofu smatra da je glavni uzrok katastrofe bila eksplozija torpeda koja je dovela do potpunog poplavljivanja prvog odjeljka i kolizije podmornice sa morskim dnom. Udar podmornice u morsko dno kasnije je doveo do detonacije ostalih torpeda. Postoji također i teorija da je KURSK bio napadnut od druge podmornice. Neki admirali i zvaničnici, Kanadski istraživači i neki od umirovljenih visokih vojnih dužnosnika podupiru ovu teoriju. U vrijeme katastrofe, kada je KURSK testirao novi tip torpeda „Shkval“ vježbu su pratile i dvije američke podmornice MEMPHIS i TOLEDO. Prema njihovoj teoriji TOLEDO se je pokriven od MEMPHISA vrlo opasno približio KURSKU i u jednom momentu sudario s njima a MEMPHIS je u tom momentu lansirao torpedni udar na KURSK. Torpedni napad je izveden jer su Amerikanci navodno čuli otvaranje torpednih cijevi na KURSKU. Na osnovi ove hipoteze francuski redatelj Jean-Michel Carre napravio je dokumentarni film pod nazivom KURSK: PODMORNICA U NEMIRNIM VODAMA. U svom filmu Carre implicira da je Vladimir Putin namjerno sakrio realne činjenice u namjeri da spriječi oštro pogoršanje u odnosima i mogući vojni konflikt Rusije i SAD. Postoje i manje fantastične verzije potonuća KURSKA. Jedan od članova istražne komisije, kapetan bojnog broda Mihail Voženski i admiral Popov vjeruju da je uzrok aktiviranja torpeda bio snažan mehanički udar u trup broda. Po njegovom mišljenju mogući uzrok katastrofe može biti kolizija sa drugim objektom ispod vod ili stranom podmornicom. Eksplozija se u ovom slučaju desila u najosjetljivijem dijelu KURSKA što je posljedično vodilo tragičnom kraju. Postoje i druge hipoteze, kao sudar sa podvodnom minom iz 2.svjetskog rata, bombaš samoubojica na brodu pa čak i udar rakete P-700 koja je slučajno i nesretno lansirana sa PETRA VELIKOG. Mogi rođaci poginulih članova posade ne vjeruju službenoj verziji. Vjeruje se da je poslije potonuća slijedeća dva dana bilo preživjelih mornara u nepotopljenim odjelima broda ali Ruske vlasti su predugo odbijale nuđenu stranu pomoć i nisu žurile spasiti preostalu posadu. Prema mišljenju rodbine ovo je napravljeno namjerno. Katastrofa KURSKA je druga po broju poginulih u povijesti Ruske RM.
Prva žena na čelu US FORSCOM

General pukovnica Laura J. Richardson je u svojoj blistavoj vojnoj karijeri uspjela probitI nekoliko, za žene, nedostižnih plafona u kopnenoj vojsci SAD. Ovo je još jedan od njih. Po prvi put u povijesti Zapovjedništva snaga SAD / US Army Forces Command, ili FORSCOM / žena će biti na čelu najvećeg zapovjedništva u Kopnenoj vojsci SAD, predstavljajući 776 000 vojnika i 96 000 civilnih osoba. Ovo je možda po prvi put u povijesti ovog zapovjedništva ali ona je mnogo toga napravila po prvi put. General pukovnica /LTG/ Rihardson je u djelatnoj vojnoj službi od 1986.godine a 2012.godine postala je prva žena zamjenik zapovjednika 1st Cavalry Division poznatije kao “America’s First Team”. U 2017. Postala je zamjenik generala Roberta B.Abramsa, zapovjednika FORSCOM-a u Fort Bragg, Sjeverna Karolina. Tijekom svoje karijere Richarson je bila vojni pilot, savjetnik potpredsjednika SAD i jedan od časnika za vezu u Senatu. IZVOR: MSN NEWS
NAJVEĆA VOJNA VJEŽBA HV DO SADA: VELEBIT 18 – ZDRUŽENA SNAGA

Sveobuhvatna, združena, intergranska vježba svih postrojbi Hrvatske vojske Velebit 18 – ZDRUŽENA SNAGA, provedena je od 13. do 15. listopada 2018. na više lokacija u Republici Hrvatskoj u neprekidnom trajanju od 72 sata. To je bio glavni obučni događaj Hrvatske vojske u 2018. godini, u kojem je sudjelovalo oko 5500 pripadnika Hrvatske vojske i dio pričuvnog sastava, a korištena je borbena i neborbena tehnika te naoružanje i oprema iz svih postrojbi OSRH. Subota, 13. listopada 2018.-POČETAK VJEŽBE VOJARNA “JOSIP JOVIĆ” U UDBINI (10:00-12:00) Na ovoj lokaciji smješteno je Zapovjedništvo vježbe – operacije Združena snaga. Demonstrirale su se sposobnosti Ekspedicijskog kampa, popuna helikoptera gorivom, radio uređaji domaće proizvodnje. VOJNI POLIGON “GAŠINCI” (10:00-12:00) Na poligonu Gašinci kod Đakova prikazano je djelovanje obrane s prelaskom u napadna djelovanja kroz provedbu izvidničkih operacija, savladavanje minsko-eksplozivnih zapreka uz provedbu bojevih gađanja svim sredstvima kroz međuprostore i preko vlastitih snaga. Na ovoj lokaciji je angažirano više desetaka tenkova i oklopnih vozila, a provedena su gađanja iz borbenih vozila pješaštva, borbenih oklopnih vozila Patria, minobacača, protuoklopnog i osobnog naoružanja. Nositelj vježbe bila je 1. mehanizirana bojna Sokolovi Gardijske mehanizirane brigade ojačana mehaniziranom satnijom iz sastava 1. mehanizirana bojne Tigrovi, snagama Središnjice za obavještajno djelovanje i Bojne NBKO. VOJNO VJEŽBALIŠTE “GAKOVO” (15:00-17:00) Pripadnici Prve pričuvne pješačke pukovnije, Vod specijalne vojne policije te pripadnici Središnjice za obavještajno djelovanje demonstrirali su osiguranje i obranu prostora te blokiranje i neutralizaciju ubačene terorističke skupine. VOJNI POLIGON “RT KAMENJAK” KOD MEDULINA (9:00-13:00) Na poligonu “Rt Kamenjak” provedena je vježba borbenih gađanja prilikom koje protuzračna obrana štiti ključnu infrastrukturu i zapovjedna mjesta. Na aktivnosti su sudjelovali pripadnici Pukovnije protuzračne obrane s protuzračnim sustavima STRELA 2M i IGLA, višecjevnim lanserima raketa 107mm i 128mm, samovoznim protuzračnim topom BOV-3 20mm te drugim sredstvima za protuzračnu obranu. Nositelj vježbe je PZO pukovnija, uz topničke vodove borbenih oklopnih vozila iz Gardijske mehanizirane brigade i Gardijske oklopno mehanizirane brigade. VOJNI POLIGON “CRVENA ZEMLJA” KOD KNINA (12:00-13:00) Pripadnici 3. mehanizirane bojne „Pauci“ Gardijske mehanizirane brigade u vježbi s bojevim gađanjem demonstrirali su provedbu napadnih operacija. Na vježbi je angažirano preko deset borbenih oklopnih vozila Patria te razna topnička i protuoklopna sredstva. Nedjelja, 14. listopada 2018. VOJNI POLIGON “DUGI OTOK”(9:00-12:00) Na ovoj lokaciji provedene su pomorske operacije koje su uključivale provedbu raketno-topničkog djelovanja na ciljeve na moru te topničko djelovanje na ciljeve u zraku. Raketne topovnjače izvele su raketno-topničko gađanje ciljeva na moru, a po završetku gađanja djelovalo se topništvom na vučenu metu, koju je vukao MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Aktivnost je provodila Flotila HRM-a, Obalna straža RH i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. OJNO VJEŽBALIŠTE “KUPA” (13:00-14:00) Na vojnom vježbalištu Kupa prikazana je priprema i savladavanje vodene zapreke kroz izlazak na vodenu zapreku, reakcija na neprijateljsko motrenje iz zraka te prolaz snaga na skelskom i mostnom mjestu prolaza. Nositelj vježbe je bila Inženjerijska pukovnija, uz sudjelovanje voda tenkova M84, borbenih vozila pješaštva i borbenih oklopnih vozila Patria te desetine Vojne policije. VOJNO VJEŽBALIŠTE “CEROVAC” (15:00-16:00) Prikazane su sposobnosti potpore civilnim institucijama tijekom borbenih djelovanja, civilno vojna suradnja te je prezentiran uređaj za pročišćavanje vode. Aktivnost je provodila Logistička satnija, vod za usluge, vod za pročišćavanje vode, desetina VP te tim civilno-vojne suradnje (CIMIC). Ponedjeljak, 15. listopada 2018.-GLAVNI DOGAĐAJ VOJNE VJEŽBE VELEBIT 18 VOJNI POLIGON “EUGEN KVATERNIK” KOD SLUNJA (13:00-15:00) Provedbu vježbe napadnih operacija provelo je više desetaka tenkova i oklopljenih vozila, minobacača, helikoptera i aviona – provedena su gađanja iz tenkova, borbenih vozila pješaštva, borbenih oklopnih vozila Patria, Panzer haubice 2000, samohodnih višecjevnih lansera raketa, haubica, helikoptera OH 58 D Kiowa, minobacača, protuoklopnog i osobnog naoružanja. Nositelj vježbe je bila 2. mehanizirana bojna Gromovi, Gardijske mehanizirane brigade ojačana mehaniziranom i tenkovskom satnijom iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, snagama topništva iz Topničko raketne pukovnije, Bojne NBKO i Zapovjedništva za potporu. VOJNI POLIGON “ŽIRJE” (9:00-12:30) Na ovoj lokaciji demonstriran je zračni desant ubacivanjem snaga Središnjice za obavještajno djelovanje te pomorski desant snaga mornaričko-desantnog pješaštva. Na ovoj lokaciji nositelj aktivnosti je bila Flotila HRM-a i Obalna straže RH uz snage Zapovjedništva specijalnih snaga i Hrvatske kopnene vojske, a angažirano je bilo preko deset plovila Hrvatske ratne mornarice.
POSJET UDVDR KRAPINSKO ZAGORSKE ŽUPANIJE

UDVDR-Krapinske zagorske županije posjetila je Šahovski klub Posavac,Ruscica i Šahovski klub invalida HVIDRA-Brod gdje ih je primio predsjednik Šahovskog kluba Posavac, Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod,Sl. Brod i dopredsjednik HČZ Brodsko-posavske županije te umirovljeni ratni narednik Mato Opacak te su upalili lampion ispred spomenika Hrvatskim braniteljima u Ruščici.
IZASLANSTVO HČZ-ZU NA 50. OBLJETNICI USTROJAVANJA TO SLOVENIJE

Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora Zajednice udruga RH (HČZ ZU) je na poziv predsjednika Zveze slocenskih časnikov (ZSČ) general bojnika Alojza Šteinera sudjelovalo u programu državnog takmičenja u streljaštvu, koje je održano u Trbovlju 13. listopada 2018. godine. Takmičenje je posvećeno 50. obljetnici ustrojavanja Teritorijalne obrane Slovenije. Hrvatsko izaslanstvo vodili su predsjednik Branko Gačak, brigadir u miru i dopredsjednik Mate Ostović, general pukovnik u miru. Ova aktivnost je iskorištena kao nastupni posjet novoizabranih čelnika HČZ ZU, a razgovaralo se o aktivnostima daljnjeg razvoja i jačanja suradnje između časničkih udruga dvaju država, temeljenih na zaključcima sastanka održanog u Ormožu, 17. ožujka 2017. godine. Sljedeći susret organizirati će hrvatska strana, neposredno prije održavanja proljetnog susreta članica Gaminger inicijative (Gaming I. 2019.), kojoj će tijekom svibnja iduće godine domaćin biti Slovenija. Planirani susret u RH biti će iskorišten u cilju jačanja bilateralne suradnje, kao i suradnje u okviru multilateralnih inicijativa, uključujući Gaminiger inicijativu i aktivnosti u okviru CIOR/CIOMR država NATO-a i partnerskih država.
Zemunik postaje NATO centar izvrsnosti

Ministar obrane Mađarske Tibor Benko jučer je u društvu hrvatskog ministra obrane Damira Krstičevića posjetio 93. zrakoplovnu bazu Zemunik. Povod je bio završetak obuke troje mađarskih pilota koji se u Zemuniku obučavaju na zrakoplovima Zlin 242 – L. Letačka obuka na avionu ZLIN-242L za troje kandidata koji se školuju za pilote Ratnog zrakoplovstva Mađarske bila je prva obuka inozemnih pilota na avionu ZLIN-242L i prva obuka mađarskih pilota u 93. zrakoplovnoj bazi u Zemuniku, a provodila se u trajanju od šest tjedana. Na istom tipu aviona, obuku osvježenja završila su i petorica mađarskih instruktora. Benkov posjet počeo je odavanjem počasti hrvatskim žrtvama Domovinskog rata i mađarskim vojnicima poginulim u 1. svjetskom ratu. Ministri obrane Hrvatske i Mađarske položili su vijence kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli” i spomenika poginulima u 1. svjetskom ratu te kod spomen-ploče mađarskim vojnicima poginulima u 1. svjetskom ratu, kao i na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Tim činom dvojica ministara obrane i umirovljenih generala prisjetili su se svih koji su žrtvovali svoje živote za svoj narod i svoju domovinu. No posjet Zemuniku bila je prilika da se mađarski ministar upozna s uvjetima u kojima će se obučavati i mađarski piloti helikoptera. Kao što je poznato Krstičević je nedavno u Bruxellesu s ministrima obrane Bugarske, Mađarske i Slovenije potpisao sporazum o razumijevanju o uspostavi Multinacionalnog središta za obuku helikopterskih posada za provedbu zadaća specijalnih zračnih snaga (Multinational Special Aviation Program – MSAP) koja će se upravo odvijati u 93. ZB Zemunik. – Hrvatska i Mađarska su dvije prijateljske zemlje s odličnom obrambenom suradnjom odlučni da tu bazu konkretiziramo. Hrvatska ima vrhunske pilote i odličnu pilotsku školu. Mađarski ministar i mađarski piloti su zadovoljni s obukom koju su ovdje proveli. Krenuli smo s operativnom pripremom za uspostavljanjem NATO obučnog središta. Drugi korak je da Zemunik postane NATO centar izvrsnosti, rekao je Krstičević dodajući da je bilo govora u suradnji vojne industrije, ali i specijalnih snaga i njihovoj interoperabilnosti. Mađarski ministar izrazio je veliko poštovanje prema poginulim hrvatskim braniteljima, ali se sjetio i onih koji su oboljeli zbog posljedica ratnih strahota. Posebno je naglasio odličnu obrambenu suradnju, gotovo identičan stav o sigurnosnim pitanjima koji bi se već sutra mogao potpisati. – Naša poruka ovdje je da se ratne tragedije takvih razmjera, koje su se događale na ovom prostorima, ne smiju više ponavljati. U razgovoru s našim kandidatima za pilote čuo sam da su informacije koje su dobili u bazi Zemunik za njih vrlo dragocjene u daljnjem nastavku školovanja. Stoga bih Hrvatskoj izrazio zahvalnost i priznanje. Sljedeće godine kad se ponovno sastanem s ministrom Krstičevićem, moći ćemo potpisati sve stručne dokumente o kojima smo raspravljali, rekao je ministar Tibor Benko.[Modula id=’41’] Izvor: Zadarski list
Zdravko Gavran: Započelo mijenjanje svijeta kakav smo poznavali, i to u njegovim temeljima
Iako po zvanju profesor hrvatskog jezika i književnosti i komparativne književnosti, Zdravko Gavran čovjek je kojemu je razmišljanje o politici i bavljenje politikom životna strast i jedan od nekoliko glavnih interesa, a već blizu tri desetljeća i sastavni dio profesionalnog zanimanja. Njome se bavio kao publicist i književnik (autor devet knjiga i priređivač više njih), kao novinar i urednik, početkom 1990-ih i kao savjetnik predsjednika Tuđmana za političku analitiku medija, a tijekom posljednje 23 godine bavi se primarno hrvatskom vanjskom politikom i međunarodnim odnosima kao visokorangirani diplomat (opunomoćeni ministar) u našoj službi vanjskih poslova. U njoj posljednjih šest godina radi na mjestu analitičara međunarodnih odnosa, na kojem je dosad, uz ostalo, načinio desetke analiza o zbivanjima u raznim dijelovima svijeta i o raznim aspektima, promjenama, procesima i trendovima u Europi, na Bliskom istoku i drugdje po svijetu. U ovom intervjuu sve što je rekao iznio je kao svoje mišljenje, a ne kao službena stajališta MVEP-a, te se dani odgovori, kako mi reče u šali, mogu „(zlo)upotrijebiti“ jedino protiv njega. Svjedoci smo raznih političkih potresa, oružanih sukoba i novih savezništava, pri čemu se sve više pokazuje da nema više nijednoga jakog centra, a ni saveza koji bi globalno uređivao zbivanja po svojoj volji. Radije, na svim stranama vidimo suprotstavljanja podjednako ili nejednako moćnih sila i saveza. Svijet kao da je izgubio i ono minimalno jedinstvo, kojemu su jamac bili i trebali biti Ujedinjeni narodi, napose Vijeće sigurnosti, uz prešutni pristanak na dominantnu ulogu SAD-a i njegovih saveznika. Idemo li prema multipolarnom svijetu, odnosno prema raspadu dosadašnjega „svjetskog poretka“? „Multipolarni“ svijet termin je iz najnovije ruske vanjskopolitičke i sigurnosne doktrine, kojim se hoće reći da svijet 21. stoljeća više nije i ne može biti ni „bipolarni“ (Zapad ili NATO nasuprot komunističkom bloku, koji se raspao), ali ni „unipolarni“, u smislu da bi SAD sam ili skupa sa svojim europskim i drugim saveznicima imao dominaciju, hegemoniju i slično. Hoće se reći: u međuvremenu su gospodarski, politički i vojno ojačale ili obnovile izgubljenu snagu i neke druge velike sile, primarno se misli na Kinu i Rusiju kao super-sile, ali i na niz regionalnih sila, kao što su Indija, Pakistan, Japan, Iran ili Turska, odnosno na postojeće ili moguće regionalne saveze (europski, arapski, pacifički, afričke, latinoameričke i sl.). Ideja „multipolarnosti“, ma koliko izgledala novom, neki misle i originalnom, u ČimbeniciTreba upozoriti da je mnogo čimbenika i aspekata u igri: od geopolitičkih i geoekonomskih, preko populacijskih i kulturološko-religijskih, energetičkih pa sve do ekoloških, klimatskih i zdravstvenih (suše, manjkovi hrane i pitke vode i time izazvane migracije, moguće i „ratovi za vodu“ te za plodnu zemlju, zatim prirodne katastrofe, epidemije i pandemije i sl.) i znanstveno-tehničkih (treća tehnološka – informatička – revolucija i cyber-ratovi, naglo nadiruća umjetna inteligencija, robotizacija, učinci svega toga na ljudsku vrstu i njezino psihofizičko zdravlje, na habitat, na biljni i životinjski svijet itd.).svojoj se srži uvelike nastavlja na dva desetljeća stariju tezu konzervativnog američkog političkog teoretičara S. Huntingtona. On je naime ideju o nužnosti raspada globalnoga poretka kojem su temelji udareni nakon II. svjetskog rata te nadolaska „sukoba/sudara civilizacija/kultura/uljudaba“ i o „preuređenju svjetskog poretka“ iznio g. 1996. u sada već glasovitoj knjizi The Clash of Civilizations and the Remaking of World Order. Njegove zamisli predviđaju da će se ratovi u budućnosti voditi među tako grupiranim skupinama država. S druge strane, svijet se od 1945. naovamo, a osobito tijekom posljednjih triju desetljeća, gospodarski, demografski i u drugim aspektima bitno promijenio, niz nacija iz onog većinskog broja država koje se prethodno nazivalo „Treći svijet“ ili „zemlje u razvoju“, među kojima prednjači Kina, zatim Indija te Indonezija, Brazil, Meksiko, Nigerija…, ojačao je u svakom pogledu. U međunarodnom žargonu te sve jače zemlje naziva se emerging nations – što bi se imalo razumjeti u smislu gospodarski naglo rastućih država koje polažu pravo na mnogo veće značenje u međunarodnim odnosima nego što im je ono pripadalo u drugoj polovini XX. stoljeća. Prva faza bila je simbolizirana okupljanjem najrazvijenijih u OECD i G7, a druga u G20, Brics ( kojem je više od 40 posto svjetske populacije) i slično. S treće strane, još donedavno od SAD-a i Zapadnjaka agresivno i nekritički propagirane ideje multikulturalizma, demokratizacije, „izvoza demokracije“ odnosno preuređivanja cijeloga svijeta u skladu sa zapadnim standardima pokazuju se posljednjih godina sve više kao utopijske. Sve je više onih koji takvim nastojanjima pružaju otvoren otpor s pozicija suverenizma i legitimnosti različitih modela vladavine, kao što je, recimo, kineski model kombinacija tržišnog kapitalizma, etatizma i ograničene demokracije u okviru jednopartijskog („komunističkog“) sustava. Idemo li dakle prema „multipolarnom“ svijetu i raspadu „svjetskog poretka“? Nedvojbeno, idemo. No kako će taj nastajući svijet doista izgledati, koji će se blokovi formirati odnosno raspasti, kuda će prolaziti granice među novonastajućim blokovima i zonama utjecaja, koliko će trebati vremena da se nove „demarkacijske linije“ uspostave i ustale, koliko će to izazvati kompeticije, trgovinskih ratova, sukobljavanja, unutarnjih lomova i ideoloških sukobljavanja, koji će narodi i države biti veliki dobitnici, a koji gubitnici, hoće li doći do osvajačkih ratova i masovnih migracija odnosno invazija u svrhu širenja vlastitog Lebensrauma itd. – to je još više no otvoreno polje… Treba upozoriti da je mnogo čimbenika i aspekata u igri: od geopolitičkih i geoekonomskih, preko populacijskih i kulturološko-religijskih, energetičkih pa sve do ekoloških, klimatskih i zdravstvenih (suše, manjkovi hrane i pitke vode i time izazvane migracije, moguće i „ratovi za vodu“ te za plodnu zemlju, zatim prirodne katastrofe, epidemije i pandemije i sl.) i znanstveno-tehničkih (treća tehnološka – informatička – revolucija i cyber-ratovi, naglo nadiruća umjetna inteligencija, robotizacija, učinci svega toga na ljudsku vrstu i njezino psihofizičko zdravlje, na habitat, na biljni i životinjski svijet itd.). Na europskom kontinentu najveće su političke napetosti, osim sve jačih unutarnjih, one između zapadnih sila i Rusije, a sve više i Turske. Zašto je i kako do takvih napetosti došlo? Nerazumijevanja i zatezanja užeta koje se događa između glavnih sila Zapada odnosno EU-a i NATO-a s jedne i Rusije već dugi niz godina nešto je što ima duboke i uvelike nerazvidne uzroke i što je prilično zloslutno, iako još ne mora biti kobno. A
FOTOMONOGRAFIJA „128.br HV“ u NATO CENTRU IZVRSNOSTI ZA PLANINSKO RATOVANJE

Na poziv pukovnika Dražena Komadine, voditelja Odjela za izobrazbu i obuku u NATO CENTRU IZVRSNOSTI ZA PLANINSKO RATOVANJE / NATO Mountain Warfare Centre of Excellence / umirovljeni brigadir Stanislav Linić sudjelovao je na seminaru “ISTAR architecture in mountain operations” gdje je održao tri predavanja: ISTAR concept, ISTAR processes & Intelligence preparation of battlefield Tom prilikom je brigadiru Carlu Zamboniu, zamjeniku direktora centra I pukovniku Draženu Komadini uručio fotomonografiju “128.br HV Sveti Vid” autora Petra Trinajstića. [Modula id=”40″]
ŠAHOVSKI TURNIR U POVODU DANA NEOVISNOSTI 2018

IZVIJEŠĆE O TURNIRU DAN NEOVISNOSTI 2018. U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i tehničkoj podršci ŠK» Posavac» iz Ruščice u Ponedjeljak 8.10.2018.godine upriličen je pojedinačni turnir u šahu.Turnir je održan u Šahovskom klubu Posavac, Ruščica povodom Dana Neovisnosti. Na šahovskom turniru sudjelovalo je 19 igrača sa šire regije. Igran je Švicarac 7 kola 10 minuta po igraču za cijelu partiju. Na turniru ukupno je odigrano 63 partije . 1.mjesto je osvoijo Nacionalni majstor MILE Maras iz ŠK Vina Markota iz Pleternice sa učinkom 6.5 bodova , 2.mjesto je osvoijo Majstorski kandidat MATO Opačak iz ŠK Posavac,Ruščica sa 5.5 bodova, 3.mjesto je osvoijo je prvokategornik MIŠO Čuljak iz ŠKI Hvidra-Brod ,Sl. Brod sa učinkom 5 bodova Kod kadetkinja najbolja je bila IVONA – MIA Jurić sa 3.0 boda iz Šahovskog kluba Dama Đakovo, druga je bila MATEA Jurić iz ŠK Amater ,Strizivojna sa 2.5 boda , Za prvo, drugo i treće mjesto seniorima dodijeljeni su pokali a kadetkinjama odličja. Koje je dodijelio predsjednik ŠK Posavac iz Ruščice Mato Opačak koji je ujedno i sudio. Konačni poredak nakon 7 kola Mj. Ime FED Klub/Grad Poen. 1 NM Maras Mile CRO Šk Vina Markota, Pleternica 6,5 2 MK Mato Opačak CRO Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 5,5 3 I Mišo Čuljak CRO ŠKI Hvidra-Brod,Sl. Brod 5,0 4 MK Ivanka Raguž CRO Šk Dama, Đakovo 5,0 5 I Ivanović Zoran CRO Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4.5 6 I Marijan Kanjković CRO Šk Vina Markota,Pleternica 4,5 7 MK Tomić Ivan CRO Šk Posavac,Ruščica 4,0 8 II Ivan Martić CRO Ški Hvidra-Brod, Slav. Brod 4,0 9 VK Josip Maratović CRO Šk Slavonac, Bukovlje 4,0 10 VK Antun Mataić CRO Šk Slavonac, Bukovlje 3,5 11 III Berislav Kodžoman CRO ŠK Posavac ,Ruščica 3,5 12 I Dragan Pavić CRO Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 3,0 13 VK Marko Rašić CRO Šk Posavac,Ruščica 3,0 14 VK Ilija Garić CRO Šk Hvidra-Brod,Sl. Brod 3,0 15 VK Jurić Mia Ivona CRO Šk Dama Đakovo 3,0 16 VK Jurić Matea CRO Šk Amater ,Strizivojna 2,5 17 VK Marko Jurić CRO Šk Sladorana Županja 2,5 18 II Zvonko Šmuljić CRO Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 1,5 19 III Miljenko Talić CRO Šk Posavac,Ruščica 1,0 U RUŠČICI 08.10.2018, Predsjednik HČZ ; Brodsko-posavske županije Pukovnik MARIO Sosnik
Dan neovisnosti

ČESTITAMO VAM 8.LISTOPADA- DAN NEOVISNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE