PROSLAVA VRA “BLJESAK”-najava

Pozivamo vas da svojim sudjelovanjem u sportskim nadmetanjima uveličate proslavu 22.obljetnice vojno-redarstvene akcije “BLJESAK” u Slavonskom Brodu.

Počelo snimanje dokumentarnog filma ”Ugriz risa“

Delnice / Opatija – U subotu 18. ožujka, na izvornoj lokaciji u Delnicama, prostor skladišta V3 (Velebit 3), snimljene su prve igrane scene, dokumentarnog filma ”Ugriz risa“, redatelja Bernardina Modrića. – U jesen 1991. godine Hrvatska je krajnjim naporima odbijala napade pobunjenih Srba, četnika i soldateske JNA, embargo licemjerne međunarodne zajednice onemogućavao je naoružavanje hrvatske vojske. Streljiva je ponestajalo, Glavni stožer HV odlučio je pokrenuti akciju zauzimanja velikih skladišta streljiva u Delnicama, kako bi barem privremeno riješio taj problem, 3. studenog 1991. oko 12 sati predsjednik Tuđman odobrio je izvođenje akcije. Akcija zauzimanja skladišta započela je, 5.studenoga, u 7 sati ujutro. Borbe oko predaje ključnog skladišta Velebit 3, protegle su se, do 13 sati i 15 minuta kada su se protivnici predali. Zarobljeno je preko 6.000 tona raznog artiljerijskog i pješačkog streljiva, mina, raketa i eksploziva, kazao nam je Damir Batistić, predsjednik Hrvatskog društva kolekcionara militarije. Uloge policajaca i pripadnika ZNG-a, odglumili su članovi ”Hrvatskog društva kolekcionara militarije“, a originalne odore iz tog perioda, za potrebe snimanja posudio je, kolekcionar Damir Batistić, dok je oružje korišteno za snimanje filma posudio MORH. Izvor: Liburnija.net

Izborno-izvještajna skupština HČZ Brodsko-posavske županije

Umirovljeni pukovnik Mario Sosnik novi je predsjednik HČZ Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda i u slijedećem mandatu 2017-2021 predsjedava Udrugom.Tako je odlučeno na izborno-izvještajnoj skupštini HČZ u Ruščici, 10.ožujka 2017.godine. Na skupštini je od 27 članova s reguliranim članstvom u  radu skupštine sudjelovalo 20 članova. Jednoglasno su usvojena sva izvješća, Plan rada i Financijski plan za 2017.godinu. Izvješće o radu udruge podnio je umirovljeni narednik Mato Opačak. U izvješću je naglašeno: sudjelovanje u nizu važnih obljetnica i događaja iz Domovinskog rata, kako lokalnog tako i državnog karaktera, sudjelovanje u aktivnostima usmjerenim na zaštitu digniteta branitelja i zaštitu nacionalnih interesa. Sudjelovali smo u svim obilježavanjima važnih obljetnica iz Domovinskog rata, državne i lokalnih blagdana, Obilježavanje VRA Bljesak u Okučanima Sudjelovanje na igrama DVDR-B.P.Ž, odlazak u Knin na proslavu VRA Oluja, odlazak  u Blajburg jedan bus sa udrugom Dragovoljaca i Veterana domovinskog rata , Vojno Hodočašće u Mariju Bistricu, hodočašće u Međugorje. Izabrana su i tijela udruge: U Izvršni odbor je, osim novog predsjednika Maria Sosnika, jednoglasno  izabrano i pet članova  : članovi Jozo Bungić, Viktor Šarić , Mato Opačak i Zlatko Bunjevac, U Sud časti izabrani su :predsjednik Ilija Garić, članovi Antun Zdunić i Tihomir Balošić. Nadzorni odbor čine: predsjednik Zvonko Opačak, članovi Zvonko Hrkač i Avgustin Vučković. [Modula id=”1″]Skupštinu  je zaključio predsjednik Mario Sosnik zahvalivši se svima na dosadašnjem   kvalitetnom radu i istaknuvši želju da će se nakon ovih rasprava svi članovi udruge zajednički orijentirati na potrebu za isticanjem istine o Domovinskom ratu. Nakon Skupštine  je u vrlo ugodnom ozračju  nastavljeno druženje uz domjenak i razmjenu iskustava i uspomena iz Domovinskog rata.

ZIMSKI KONGRES CIOR-a

Zimski kongres CIOR-a održan je u vremenu od 09.-11.veljače 2017. godine, u gradu GENT u Belgiji. Inače je dosadašnja praksa bila da se ovaj skup održava u Bruxellesu, u sjedištu NATO-a no, kako je u tijeku preseljenje sjedišta NATO-a na novu lokaciju odabran je prelijepi grad Gent. Na Zimskom kongresu su iz HČZ-ZU RH sudjelovali: njen predsjednik, stožerni brigadir u mirovini, Rozarijo Rozga i brigadir u mirovini Stanislav Linić – dopredsjednik HČZ- ZU – ujedno i  predsjednik Gaminger inicijative – asocijacije pričuvnih časnika srednje Europe. Glavna tema Kongresa bila je vojno-politička situacija u svijetu sa naglaskom na rusko informacijsko ratovanje – predavač Christopher Donnelly-. Od programa koji se odvijao tijekom tri dana bitno je napomenuti slijedeće: Na početku kongresa sudionicima se obratio njemački brigadni general zbora HEINZ KRIEB – predstavnik Europske Unije (EEAS). U svom obraćanju nazočne je upoznao sa trenutnim događanjima i novostima koje se odvijaju u EU i NATO-u. Posebno se osvrnuo na sigurnosna pitanja općenito. Te sa aktualnim izazovima u svijetu i politici Europske unije. Govorio je i o raspoloživim snagama NATO saveza i EU o vojnoj prilagodbi i osposobljavanju pričuve. Novi strateški dokumenti – planovi obrane EU su izrađeni. Sve zemlje članice još nisu dale suglasnost što se očekuje na Samitu koji je planiran u lipnju 2017. godine. Sudionike kongresa pozdravili su: brigadni general JEROMIR ALAN (CZE) – PREDSTAVNIK NATO saveza i gradonačelnik grada GENT-a. Na drugom dijelu programa održana su izvješćivanja svih predsjednika odbora CIOR-a. Na sjednici Predsjedništva CIOR-a vođene su rasprave i donesene slijedeće odluke: Predsjedavanje CIOR-om od 2018.-2020 – Poljska i od 2020-2022. – Njemačka. Ljetni kongres CIOR-a održati će se u kolovozu.2017. godine u PRAGU – Češka, a usvojen je i program kongresa. U tijeku Kongresa održan je sastanak užeg vodstva GAMINGER INICIJATIVE. Na sastanku su bili prisutni: brigadir Stanislav LINIĆ – predsjednik GI i delegacija iz Italije na čelu s kapetanom korvete Giuseppe Filippo Imbalzano– predsjednik organizacijskog odbora slijedećeg sastanka u gradu Siena – Italija. Tema sastanka bilo je usklađivanje plana rada na Konferenciji GAMING I od 18.-21.05.2017. godine u Siena, kao i daljnje aktivnosti Gaminger Inicijative.  Cjelokupni boravak na Kongresu CIOR-a u gradu GENT-u u Belgiji bio je višestruko koristan za HČZ-ZU i RH iz više razloga: Upoznati smo sa nizom novosti koje se trenutno odvijaju u EU i NATO-u i to ćemo prenijeti našim članovima udruge Naša cjelokupna aktivnost naznačena je kao pozitivna, što nas obvezuje da moramo i dalje biti aktivni u CIOR-u i povezanosti sa našim OS uz šire uključivanje mladih pričuvnih časnika u rad naše organizacije i CIOR-a. Tijekom Kongresa naša delegacija ostvarila je niz kontakata i veza sa vojnim predstavnicima zemalja NATO, EU i ostalima, koje će nam biti od velike koristi tijekom organizacije bilo kakvih aktivnosti u zemlji.

Imamo li napokon odluku: švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50?

Stručni savjetnički tim MORH za zrakoplovstvo koji čine umirovljeni generali i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Čuletić, Josip Štimac i Vlado Bagarić smatra da Hrvatska treba zadržati borbeno zrakoplovstvo a njihov zaključak je: “Švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50 najbolje opcije za opremanje Ratnog zrakoplovstva novim avionima.” Zašto? Zar nismo pod kišobranom NATO-a, zar se zbog nas ne može aktivirati Članak 5? Ako se sami nismo sposobni obraniti- neće nas braniti nitko. Bez obzira što smo članica NATO-a i što aktivno, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelujemo u NATO misijama širom svijeta, ne možemo se bezrezervno osloniti na to da će nas netko braniti iz obaveze. Braniti će samo svoje interese i dok se ti interesi poklapaju sa našima dotle smo sigurni. A što se tiče interesa velikih sila na ovom području, povijest nas uči da su se njihovi interesi na ovim područjima uvijek isprepletali i da se ovim prostorima trgovalo, naravno uvijek na našu štetu i bez našeg pitanja. Ta su trgovanja i prekrajanja nažalost uvijek bila sjeme budućih sukoba i izvor trajne nestabilnosti. Drugi je problem što NATO opet mora redefinirati svoju strategiju i što je oslabljen posljednjim političkim događanjima a Europa nikako da svoje vojne obrambene snage prevede iz želja u realnost. Da nam trebaju oružane snage (i zrakoplovstvo unutar njih) upućuju i rezultati geostrateških preslagivanja (Ukrajina i Krim) i migrantska kriza, te stanje u susjednoj Bosni i Hercegovini koje se sve više usložnjava. Naravno da ni skora nabavka ruskih Migova 29 od strane Srbije tj. opskrba Srbije sa Migovima nije ništa drugo do potvrda navedenih konstatacija. Hrvatskoj u ovom trenutku treba, osim borbenih aviona, i sustav PZO na malim i srednjim visinama. Sama eskadrila borbenih aviona ne predstavlja neki problem u sukobima sa velikim silama ali je sredstvo odvraćanja i mehanizam za nadzor zračnog prostora posebno u sukobima niskog intenziteta. Koji su razlozi za odabir Gripena ili FA-50 detaljno ćemo saznati kad za to dođe vrijeme. Preporuka stručnog tima nije obavezujuća. Odabir borbenog zrakoplova je istovremeno i snažna politička i ekonomska odluka i vjerojatno će se oko toga još lomiti koplja no vrijeme neumitno curi. Pitanje je koliko su točne procjene da je za operativno korištenje cijele eskadrile potrebno je oko pet godina. Prema nekim izvorima odluka o novoj eskadrili bi trebala ići ovako: godina Do ožujka – odluka o nabavi novog aviona Svibanj – slanje proizvođačima zahtjeva za konačnu ponudu Listopad – proizvođači daju svoje konačne ponude Kraj godine – odluka državnog vrha o odabiru aviona; počinju pregovori o ugovoru godina pregovori o ugovoru; obuka pilota i tehničara; prilagodba zemaljske infrastrukture kasna jesen – potpis ugovora godina jesen – moguća isporuka prvog aviona Ovako značajna odluka zahtijevati će ogromne prilagodbe sustava i ljudstva.

U Bučju obilježena obljetnica oslobađanja važnog neprijateljskog uporišta

Na Božić 1991. godine pripadnici 123. brigade Požega u sklopu operacije “PAPUK 91”, napadne akcije “Pecaljka” postigli su veliki vojni uspjeh oslobodivši područje Kamenske i Mijača. Završetkom te akcije odmah se krenulo u još jednu napadnu akciju, tada zvanu “VELEBIT”, u kojoj je 26. prosinca 1991. godine oslobođeno zloglasno uporište neprijateljskih snaga na Bučju i okolnih sela na širem području. Tim akcijama 123. brigada spaja se s ostalim slavonskim brigadama, 127. iz Virovitice i 136. iz Slatine. Od tog dana otvoreno je prometovanje cestovnim pravcem od Požege prema Pakracu kojim se nije moglo kretati zbog okupacije tog dijela prometnice. Tim povodom u Bučju je 26. prosinca održano prigodno obilježavanje obljetnice oslobođenja tog važnog neprijateljskog uporišta , svečanost na kojoj su sudjelovali i branitelji nekadašnji pripadnici 127. i 136. brigade iz Virovitice i Slatine, a nazočnom skupu, između ostalih, obratili su se nekadašnji zapovjednik 127. brigade general pukovnik Đuro Dečak (inače član HČZ Virovitice) i predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Virovitica Zvonko Kožnjak. Ovo neprijateljsko uporište nedvojbeno je poznato najviše po tome što se u njemu nalazio zloglasni zatvor u koji su odvođeni civili i branitelji u ljeto i jesen 1991. godine, u kojem su mnogi podlegli batnjanju, izgladnjivanju i svekolikim oblicima torture i u koji je nakon otmice odveden organizator obrane Pakraca i Lipika dr Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas. Obilježavanje ove važne obljetnice organizirali su Požeško-slavonska županija i UDVDRA RH a članovi HČZ-a grada Virovitice odazvali su se u značajnom broju. (www.icv.hr, bs; foto: Z.Kožnjak)

UPRAVLJANJE MIGRANTSKOM KRIZOM U EUROPSKO UNIJI

Skorašnji priljev migranata u Europu iz Afrike, Srednjeg Istoka i Južne Afrike postavo je Europske lidere i političare pred najveći izazov od krize Eurozone. Ovaj je problem postavio pitanja sigurnosti, suvereniteta i integracije koja će imati dugoročan socijalni, ekonomski i politički utjecaj na Europsku Uniju. Kriza je naglasila dva najveća izazova za EU i zemlje članice: prvo, ideja o Europi bez granica je postala upitna, potkopavajući opredijeljenost zemalja članica za Šengenski sporazum. Ovaj problem je intenziviran u svijetlu  skorih terorističkih napada u Parizu, jer se počelo postavljati pitanje strože sigurnosne provjere na granicama da bi se suprotstavilo mogućim sigurnosnim prijetnjama. Neke od zemalja su ponovno uspostavile privremeni nadzor granica, iako bi dugoročno ovo moglo smanjiti trgovinu, povećati cijenu poslovanja, usporiti ekonomski oporavak i minirati ključno načelo EU- sloboda kretanja ljudi i dobara. Drugo, povećanje opsega i kompleksnosti migrantskog priljeva uvelike je prenapregnuo sustav azila. Neke zemlje, posebno one na vanjskim južnim granicama EU, dostigle su kritičnu točku u svojoj sposobnosti da upravljaju neplaniranim dotokom azilanata a istovremeno se pridržavaju EU standarda u prijemu i procesuiranju prijavljenih za azil. Problem se pogoršava sa povećanom raznolikošću pridošlica. Oni traže azil u trećim zemljama unutar EU, izmiješani su sa onima koji ilegalno žele ući u Europu. Zemlje članice EU nastoje uravnotežiti potrebe da se pojača nadzor granica sa obavezama prema migrantima koje su predviđene Međunarodnim pravom. Sada već postoje velike podjele prema tome kako članice EU upravljaju krizom. Eskalirajući broj migranata potakao je razmišljanja o kritičnosti trenutka ali je kolektivni odgovor EU bio na brzinu i neplaniran. Potrebna je planska, dugotrajna i zajednička solucija. Neke upućene kritike ovoj politici naglašavaju da je odgovor više fokusiran na to da se zaustavi plima izbjeglica nego da se povede računa o zaštiti ovih nezaštićenih ljudi. Da bi bolje upravljali krizom, zemlje članice EU moraju se složiti sa načinima kako će se odnositi prema slabostima u sustavu azila i imigracije u vlastitoj sredini: ·         Odgovornost određenih članica u odnosu prema priljevu migranata na vlastite granice i nespremnost ostalih da podijele teret ·         Dug period zadržavanja pod nadzorom i loš odnos prema izbjeglicama ·         Neadekvatni napori na prihvaćanju i integraciji ·         Temeljni nedostatak razumijevanja prirode sadašnjih tijekova migracije ·         Nemogućnost da se odstrani korijen krize. U svijetlu posljednjih terorističkih incidenata i stalnih sigurnosnih prijetnji u EU fokus bi također biti i na poboljšanju sigurnosti granica u EU, vanjskih i unutarnjih. Pročitajte više: Managing the EU migration crisis-from panic to planning

ZRAČNO KOPNENA BITKA – AIR LAND BATTLE

ZRAČNO-KOPNENA BITKA Zračno-kopnena bitka je proširena, integrirana bitka koja uključuje uporabu svih dostupnih zračnih i kopnenih snaga. Ona je proširena jer se bitka vodi od granice područja u vlastitoj pozadini do krajnjeg dometa svih dostupnih oružja kao jedinstvena i kontinuirana bitka. Integrirana je u tom smislu što su nuklearna i kemijska borbena sredstva pomiješana sa elektronskim i konvencionalnim sredstvima i oružjima ovisno o planovima. Upotreba nuklearnog i kemijskog oružja ovisi o taktičkoj situaciji i zahtjeva odobrenje od Nacionalnog Zapovjednog Autoriteta. Zračno-kopnenoj bitki je svojstvena simultana borba po dubini, bliska borba i operacije u vlastitoj pozadini. Potreba za napadom po dubini raste iz prirode neprijateljske doktrine i brojčane nadmoćnosti. Naši ciljevi su da: Zadobijemo stupanj manipulativnog nadzora nad neprijateljskim snagama koje slijede prvi borbeni postroj. Uništimo neprijateljsku borbenu moć prije nego što se mogu približiti bliskim operacijama u obrani Prenesemo bitku u neprijateljevu dubinu kroz odvažnu ali promišljenu napadnu operaciju Ako je neprijatelj doktrinarno ešeloniran nije kritično. Što je važno je da brojčana nadmoć dozvoljava neprijatelju da drži značajan dio njegovih snaga van bitke, sa slobodom da prevlada ili bajpasira naše snage. Postojanje ovih snaga koje slijede i podupiru ili slijede i preuzimaju daju neprijatelju prednost koja mora biti otklonjena. Naše snage moraju preuzeti i zadržati inicijativu da bi se uspješno borile i pobjedile. Da bi se zadobila inicijativa naše snage moraju: Vidjeti duboko i rano početi sa ometanjem, zadržavanjem i uništenjem neprijateljevih snaga koje slijede ili ojačavaju Kretati se brzo protiv neprijateljevih napadnih ešelona da bi ih spriječili da postignu svoje ciljeve Završiti početnu bitku protiv napadnih ešelona brzo i krenuti u napad prije nego što svi neprijateljevi ešeloni koji slijede mogu priključiti bitki Spriječiti neprijateljeve snage da ojačaju napadne snage i postignu svoje ciljeve kroz grupiranje i kontinuiranu bitku Naći priliku da se preuzme inicijativa-da se napadne i uništi neprijateljev plan operacije, prisiljavajući ga da prekine napad ili riskira poraz. Osjetljivosti postoje same po sebi kada neprijatelj organizira snage u ešelone koje treba za uspjeh. Ove iste osjetljivosti nam daju priliku da neprijateljeve druge ešelone stavimo u težak rizik. OPB i analiza vrijednosti ciljeva pomažu nam da identificiramo visokovrijedne ciljeve- ciljeve visoke vrijednosti. Ovi ciljevi uključuju mostove i točke zagušenja koje tjeraju neprijateljeve snage koje slijede da se skupljaju i postaju veoma rentabilni ciljevi. Učinkovit napad po dubini pruža zapovjedniku naših snaga priliku da preuzme inicijativu i diktira uvjete bitke. Ograničeni preventivni udar i sredstva za prikupljanje podataka su primijenjeni u dobro organiziranoj i koordiniranoj shemi manevra da podupru ovaj plan. Zapovjednik odlučuje kada da primjeni napad po dubini i koje ciljeve da uništi da bi kreirao priliku za ofanzivnu akciju. Odluka se bazira na jednostavnoj shemi manevra i planu paljbe za duboku operaciju. Prilike za odlučnu akciju moraju biti kreirane u područjima gdje je dovoljna logistička i paljbena potpora i imamo na raspolaganju manevarske snage. Pažljiva koordinacija sadašnjih i budućih akcija kroz  dubinu bojišta zahtjeva da plan proizađe iz zapovjednikove zamisli za borbena djelovanja. Odvajanje bliske i bitke po dubini je rizik da prilike neće biti stvorene ili ako hoće, te snage če biti nepripremljene i nesposobne da ih prepoznaju i eksploatiraju. Jedinstvo zapovijedanja je ključno za prošireno bojište. Zapovjednik vodi jednu bitku koja se sastoji od nekoliko cjelina-faza koje su međusobno povezane. Dubina bojišta proteže se preko prednje crte naših snaga i funkcija je zapovjednikovog horizonta planiranja. Svaka razina zapovijedanja ima dvojnu odgovornost. Svaki zapovjednik mora napasti neprijateljeve napadne ešelone i zadržati ili omesti snage koje slijede da preuzme inicijativu i uništi neprijateljev plan operacije. Zapovjednici moraju također vidjeti i odrediti namjere neprijateljskih snaga koje mogu utjecati na buduće operacije. PODRUČJE BITKE Zapovjednik razmatra bojište u smislu vremena i prostora potrebnim da bi se porazile neprijateljske snage ili da kompletira dobivenu zadaću. Vrijeme je prva briga i mora biti u vezi sa bojištem tako da zapovjednici mogu usmjeriti svoje izviđanje, motrenje i snage za prikupljanje podataka o ciljevima da identificiraju ciljeve i prijetnju. Da pretvori vrijeme u prostor zapovjednik mora razmatrati zadaću postrojbe i mogućnosti i manevarske sposobnosti, teren i sposobnosti neprijatelja. Zapovjednik vidi bojište kao dva posebna područja u smislu vremena. Ta područja su PODRUČJE OPERACIJA I PODRUČJE INTERESA. Produkti vremena kao bilo koja druga obavještajna informacija mora biti uključena  u ova područja. PODRUČJE ODGOVORNOSTI je geografsko područje dodijeljeno zapovjedniku. Zapovjednik je odgovoran za to područje i unutar njega ima ovlast da provodi vojne operacije. Područje odgovornosti /PO/ dodjeljuje se zapovjedniku temeljem METT-T/zadaće, neprijatelja, terena, snaga i vremena koje mu stoji na raspolaganju/. PO je dovoljne veličine da omogućuje manevar za uspješno izvršenje zadaće. PODRUČJE ODGOVORNOSTI RAZINA ZAPOVJEDANJA VRIJEME IZA PRVE CRTE NAŠIH SNAGA ILI CILJ NAPADA Bojna Do tri sata Brigada Do 12 sati Divizija Do 24 sata Korpus Do 72 sata Ešeloni iznad korpusa Do 96 sati PODRUČJE INTERESA je područje koje razmatra zapovjednik. Ono obuhvaća područja neposredo do i područja pod neprijateljskim nadzorom koja mogu ugroziti zadaću. Vremenski raspon, raste u odnosu na PO da bi se omogućilo planiranje budućih operacija. PODRUČJE INTERESA RAZINA ZAPOVJEDANJA VRIJEME IZA PRVE CRTE NAŠIH SNAGA ILI CILJ NAPADA Bojna Do 12 sati Brigada Do 24 sata Divizija Do 72 sata Korpus Do 96 sata Ešeloni iznad korpusa Iza 96 sati Bilo da napada ili brani, svaka razina zapovijedanja mora kreirati vrijeme i prostor potreban za podređene ešelone da poraze neprijateljske snage prije nego što postane neophodno da se upotrijebe oni koji nisu neposredno u kontaktu. Ovo je napravljeno sa napadanjem neprijateljskih ešelona po dubini radi zadržavanja, ometanja ili njihovog uništenja prije nego što mogu utjecati na operacije naših podređenih. Npr. divizija može odsjeći dublje neprijateljske regimente dok se njene brigade bore sa napadajućim neprijateljskim pukovnijama ili poražavaju neprijateljske bojne; korpus može odsjeći dublje neprijateljske divizije dok se divizije bore sa napadajućim neprijateljskim divizijama ili nepr. Regimentama-pukovnijama koje se brane. Podređeni zapovjednici mogu zahtijevati da nadređeni zapovjednici poduzmu određene mjere protiv neprijateljskih snaga po dubini, naravno u PI podređenih. Kad je ovo slučaj, podređeni zapovjednici trebaju također specificirati što žele da se napravi sa nepr.formacijama; npr Zadržavanje za određeno vrijeme, kanaliziranje duž određene avenije prilaza ili poraziti

ZAPOVJEDNIKOVI ZAHTJEVI ZA KRITIČNIM INFORMACIJAMA-CCIR

ZAPOVJEDNIKOVI ZAHTJEVI ZA KRITIČNIM INFORMACIJAMA: ORUĐE ZA INFORMACIJSKU DOMINACIJU UVOD U vremenu koje je pred nama informacija bi trebala biti jedno od najjačih oružja jer će uspjeh na bojišnici više nego ikad ovisiti o informacijskoj dominaciji. Postizanje informacijske dominacije je više stvar kvaliteta nego kvantiteta-količina informacija koje imate ponekad nije dovoljna ili ste pak pretrpani sa hrpom bespotrebnih podataka koji nikom ništa ne znače ili su trenutno neupotrebljivi.Treba težiti da primate samo one informacije koje su vam u datom vremenu potrebne za donošenje pravovremenih odluka. U cilju postizanja informacijske dominacije zapovjednici moraju upravljati prikupljanjem podataka da bi zadovoljili svoje potrebe za  obavještajnim podacima i da bi borbenu moć primjenjivali mudro i precizno. Istovremeno, informacije se moraju filtrirati da ne bi došlo do toga da bespotrebni podaci guše i sakrivaju potrebne. Stoga zapovjednici moraju upravljati sa prikupljanjem i filtriranjem informacija  bitnih za predstojeća borbena djelovanja upotrebljavajući Zapovjednikove zahtjeve za kritičnim informacijama (ZZKI). US Army FM 100-5 Operations, navodi: Zapovjednik samostalno odlučuje koje informacije smatra kritičnim, bazirano na njegovom iskustvu, zadaći postrojbe, inputa od strane stožera i namjere nadređenog zapovjednika. Dva sredstva za pročišćavanje Zapovjednikovih zahtjeva za kritičnim informacijama su : Ratna igra i Model za potporu odluke. Doktrinarno, zapovjednici sami po sebi su odgovorni za razvijanje ZZKI. Međutim doktrinarni proces o tome kako zapovjednik određuje ZZKI nije još formiran. Povratna informacija iz središta za borbenu obuku i sa obuke vođa koja je provođena u Fort Knoxu,Kentucky, sugerira da postoji konfuzija o tome kako bi zapovjednici trebali formulirati ZZKI. Da se pojednostavi ovaj proces ZZKI ima tri komponente: Prioritetni obavještajni zahtjevi (POZ) su informacije koje zapovjednici moraju znati o neprijatelju Zahtjevi za informacijama o našim snagama (ZINS) su stvari koje zapovjednik mora znati o njegovim vlastitim snagama Bitni elementi o našim informacijama (BENI) su informacije o našim snagama za koje zapovjednik zna da moraju biti zaštićene VIZUALIZIRAJ BITKU Uspješan razvoj ZZKI počinje sa najvažnijim elementom: kako zapovjednik vizualizira bitku. Ako vrijeme dozvoljava, stožer može izvesti detaljnu analizu da pomogne zapovjedniku u vizualizaciji bitke, ili sa ograničenim vremenom, zapovjednik može provoditi osobnu prosudbu. Bez obzira na to zapovjednik mora vizualizirati teren na kojem će se bitka odigrati i predvidjeti kako se neprijateljske i vlastite snage mogu ponašati i reagirati kako bitka kulminira. Zapovjednik mora vizualizirati očekivane smjerove i tijek bitke uzimajući u obzir kako bi se neprijatelj mogao vladati obzirom na akcije njegovih snaga. Mora također zamisliti akcije pomoću kojih će identificirati i poraziti neprijateljeve protuakcije. IDENTIFICIRAJ KLJUČNE ODLUKE Dok vizualiziraju bitku zapovjednici moraju identificirati odluke koje će morati donijeti tijekom bitke, kao i odluke sa kojima će se suočiti neprijatelj. Jednom kada je ovo postignuto zapovjednik je identificirao produktivne ZZKI. Produktivni ZZKI vode zapovjednika naših snaga da donosi vremenski usklađene odluke sa bojnog polja i sprječava neprijateljskog zapovjednika da radi isto. Za svaku odluku koju zapovjednik donese, određuje koju informaciju mora imati i kada je mora imati. Te informacije dolaze u dva oblika: naše obavještajne informacije i neprijateljske obavještajne informacije. POZ Informacija koju zapovjednik mora znati o neprijatelju je POZ i kritičan je za donošenje odluka na bojnom polju. Informacija o neprijatelju koju zapovjednik mora znati na odlučujućoj točki OT postaje istovremeno POZ i triger, ili barem dio trigera, na osnovu kojeg se donosi određena odluka. Logično, taj triger (POZ) i odgovarajuća odluka koja ga prati trebaju ići u model za potporu odlučivanja (MPO). POZ treba također ići u matricu zadaća koju S2 razvija kao dio Plana izviđanja i motrenja. Ako je informacija dovoljno značajna da postane POZ ,tada je vrijedno nekome dodijeliti posebnu zadaću i osigurati potporu za njeno izvršenje. ZINS ZINS je informacija koju zapovjednik mora znati da donese odluku o našim snagama. Kao i sa POZ, zapovjednik mora biti siguran da netko prikuplja i prijavljuje ove informacije i da su sredstva za to dostatna. Stavljanjem ZINS u upute za usklađivanje posebno se naglašava davanje zadaće za izvještavanje o ovim informacijama. Međutim, zato što je to u uputama za usklađivanje, ova zadaća nije dodijeljena nikome posebno. Ovo je više liči na opće izdavanje zadaća: *ako vidiš da se to dešava, izvješti * .Zbog toga, možda bi bilo bolje određenim postrojbama u operativnoj zapovijedi ili u Planu izviđanja i motrenja dodijeliti zadaću da prikuplja i izvještava ZINS. Odluke koje će zapovjednik morati donositi o našim snagama trebale bi također biti uključene u MPO. Ponekad odluke koje se donose su bazirane na POZ i ZINS istovremeno. Međutim, proces za uključivanje ovih zahtjeva za informacijama u ZZKI ostaje isti  bez obzira da li je informacija potrebna za donošenje odluke kao pojedinačna ili u kombinaciji sa ostalim dijelovima informacija. Dakle, najvažniji element ovog procesa je kako zapovjednik vizualizira bojno polje i određuje svoje odluke. BENI Neprijateljski zapovjednik također treba informacije radi donošenja odluka. Naš zapovjednik vizualizira bitku i predviđa koje odluke će neprijateljski zapovjednik donositi tijekom bitke. On pokušava identificirati neprijateljske i naše informacije koje će biti potrebne neprijateljskom zapovjedniku na njegovim potencijalnim odlučujućim točkama. Informacija koju neprijateljski zapovjednik treba o našim snagama da bi donio odluku su BENI. Postrojbe moraju zaštititi ovu informaciju i spriječiti neprijatelja da dođe do nje u cilju sprečavanja neprijatelja u donošenju pravovremenih odluka i omogućavanja našim snagama da zadrže inicijativu. Ove BENI nisu jednostavno identificirane u Uputama za usklađivanje. Da bi se zaštitila ova informacija moraju biti poduzete posebne mjere kao što je npr operacije sigurnosti komunikacija. Zapovjednik se mora uvjeriti da mjere i odgovornosti za zaštitu ovih informacija budu naglašene. Na ovoj točki zapovjednik će imati artikulirane svoje ZZKI i bit će siguran da ima plan za skupljanje POZ i ZINS koje treba da bi spriječio neprijateljskog zapovjednika u prikupljanju BENI koje ovaj treba. NOVI ELEMENAT ZZKI: ZAHTJEVI ZA INFORMACIJAMA O NEPRIJATELJSKIM SNAGAMA Zapovjednik mora razmotriti jedan drugi element informacija  sa bojnog polja za postizanje informacijske dominacije a to je  zahtjev za informacijama o neprijateljskim snagama ZINES. Ovo su informacije koje neprijatelj treba o svojim snagama da bi došao do pravovremene i mudre odluke. Naš zapovjednik mora sprečavati neprijatelja u prikupljanju ovih informacija upravo kako ga mora sprečavati i u prikupljanju BENI. Zadaća je napasti neprijateljski

Što je to “ODLUČUJUĆA TOČKA”?

U.S.Army FM 100-5 OPERACIJE definira odlučujuću točku kao, obično zemljopisnu točku koja, kada se osvoji. daje zapovjedniku značajnu prednost nad njegovim protivnikom. Odlučujuće točke mogu također uključivati i fizičke elemente kao što su neprijateljske formacije, zapovjedna mjesta ili komunikacijska čvorišta. Ovako opširna definicija može voditi kao konfuziji zapovjednika nižih razina. Možda bi upotrebljivija definicija bila :Odlučujuća točka je lokacija i vrijeme na bojišnici gdje primjena sinkronizirane i grupirane paljbe postiže uspjeh, ili nedostatak iste rezultira neuspjehom. Postavljeno na ovaj način, odlučujuća točka izgleda mnogo važnija. Lokacija…Odlučujuća točka je realna fizička lokacija na zemljovidu. U slučaju obrane, vjerojatno će se odmah znati gdje je. U stvari, zapovjednik snaga koje organiziraju obranu bira je i čini sve što je u njegovoj moći da prisili neprijatelja da dođe na tu točku. U mnogo fluidnijoj situaciji, kao što je napad ili pokret za uspostavljanje dodira, odlučujuća točka može biti nepoznata. No, temeljem analize terena, očekivane neprijateljske ID, i neprijateljeve namjenske organizacije snaga, može se dobiti prilično dobra zamisao o tome gdje će odlučujuća točka biti. To je, dakle mjesto na zemljištu gdje ćete primijeniti maksimalan napor da biste tukli neprijatelja.  …i vrijeme…Odlučujuća točka je odlučujuća samo u kratkom periodu vremena. U fluidnoj, napadnoj operaciji, ako sve ide kako je planirano (što se naravno uvijek dešava) odlučujuća točka u vremenu je vrijeme kada su snage na lokaciji odlučujuće točke. Npr. Odlučujuća točka se dešava točno u onom vremenu kada je glavnina neprijateljevih snaga na točki gdje je zapovjednik odabrao grupirati i sinkronizirati svoj manevar i  paljbu da bi ga uništio. Ako neprijatelj nije prisiljen ići smjerom koji mu je zapovjednik obrambenih snaga odabrao onda ovaj potonji nije odabrao odlučujuću točku. Neprijatelj jeste. Zapovjednik je izgubio inicijativu. Neprijatelj je odabrao njegovu odlučujuću točku i sada naš zapovjednik mora reagirati na njega. U tom slučaju naš zapovjednik je vjerojatno izgubio bitku.  …gdje primjena sinkronizirane i grupirane paljbe postiže uspjeh…Iako su u ovu frazu stiješnjena dva načela ratovanja treba ih objasniti pojedinačno. Sinkronizacija. U borbenim djelovanjima, ova j riječ najbolje definirana kao Napraviti da svi dijelovi rade zajedno u isto vrijeme. Npr ako počnete uklanjati neprijateljeve prepreke bit ćete tučeni topništvom (paljbena potpora i obavještajni podaci od neprijateljevih motrioca), tući će vas bliska zračna potpora  sve to istovremeno dok neprijatelj otvara direktnu paljbu na vas sa svog glavnog obrambenog pojasa. Grupiranje. Ovo je samo nezamjetljivo različito od sinkronizacije tako da bi se netko čak i raspravljao da se radi o istoj stvari. Stvarna razlika između ova dva pojma je usredotočenje. Sinkronizacije je uzaludan poslao ako radite sve odjednom i svugdje po zemljovidu. Morate usredotočiti svoje snage i sredstva na odlučujuću točku na bojišnici. Grupiranje nije samo koncentracija svih vaših borbenih vozila i snaga. To je koncentracija sredstava paljbene potpore, kao topništva i bliske zračne potpore. Također, to je koncentracija svih obavještajnih snaga i snaga za prikupljanje podataka. I na kraju,t o je koncentracija svih snaga i sredstava pokretljivosti i protupokretljivosti. Dakle, kako se vidi, grupiranje je vrlo usko vezano sa manevrom.  Kako upotrijebiti odlučujuću točku da dobijemo bitku? Identificirati odlučujući točku Sinkronizirati i grupirati snage na odlučujućoj točki  Građenje obrane i identifikacija Odlučujuće točke-  Kada se gradi obrana, ključ za uspjeh je graditi je prema van od odlučujuće točke. Kada oklopna bojna gradi svoju obrambeni položaj, zapovjednik bojne obično ide pravo u centar svog sektora sa svojim zapovjednicima satnija. On obično nađe točku na zemljištu odakle, ako se okrenu unatrag, mogu vidjeti sve svoje borbene položaje. Oni tada mogu staviti na zemljište neku oznaku (panel u boji i sl.). Zapovjednik bojne je dakle odlučio da tu uništi neprijatelja, u toj točki. Svi se napori kasnije usredotočuju na tu točku. Nakon toga inženjerci počinju graditi prepreke koje će usmjeravati, ograđivati ili prisiljavati neprijatelja da se kreće prema Odlučujućoj točci (ovo se sada zove Centar Područja boja CPB). Oni također ukopavaju oklopna sredstva i zaklone za pješaštvo, osiguravajući da svi vide CPB i mogu ostvariti direktnu paljbu na njega. Dakle, cilj je natjerati neprijatelja iz područja gdje nemamo dobro motrenje i ograditi ga u područje gdje to možemo ostvariti, u dometu našeg oružja Pitanje koje se može pojaviti u ovom slučaju:Koliko je dobro pješaštvo i gdje ga staviti? Pješaštvo je neraskidiva prepreka koja se može sama braniti sa svojom direktnom paljbom pa se može staviti na osjetljiv bok ili na mjesto gdje će povezati obranu blokirajući neki zemljišni objekat. Dakle, pošto je pokazao inženjercima i zapovjednicima satnija gdje želi uništiti neprijatelja, zapovjednik bojne odlazi na svoje Taktičko Zapovjedno Mjesto gdje sa S3,S2 i Časnikom Paljbene Potpore (ČPP) razmatra odlučujuću točku, pokazuje im gdje će zapovjednici satnija ukopavati svoje snage i gdje će inženjerci postavljati prepreke. Poslije toga počinje planiranje obrane. S2 počinje odabirati točke na zemljištu koje treba posebno osmatrati i imati nadzor nad njima a S3 odabire gdje će biti pričuva. ČPP počinje planiranje paljbi i bliske zračne potpore za potporu obrane. Oni su svi usredotočeni na odlučujuću točku, CPB, koje je odabrao zapovjednik bojne. Ovo je samo sažetak jer je planiranje mnogo zahtjevnije i dugotrajnije od ovog opisa Dakle, inženjerijski radovi se izvode a sva sredstva paljbene potpore su usredotočena na područje boja. Vrijeme je da se na zemljovid nanesu folije sa: Obavještajnim podacima, Paljbenom potporom Manevarskim postrojbama i Protuzračnom obranom( koja također poodupire zapovjednikov plan) Treba imati u vidu da pričuva ne bi trebala biti više od voda jer ne standardna veličina pričuve dvije razine niže od veličine postrojbe (npr. vod za bojnu, satnija za brigadu, bojna za diviziju i sl.) Pričuva mora biti odgovarajuće popunjena i manevarski sposobna i fleksibilna za djelovanje, posebno ako bude potrebno prolaziti kroz vlastita minska polja i slično. Mora biti pozicionirana da brzo dostigne poziciju na oba boka sa koje će moći imati pregled nad odlučujućom točkom Naši izvidnici i motrioci  moraju vidjeti prilaze odlučujućoj točki i samo odlučujuću točku, a naše topništvo  mora imati domet do odlučujuće točke i  iza. . Protuzračna obrana je postavljena tako da ima motrioce i pokriva područje od odlučujuće točke natrag. Posljednji dio je Bliska zračna potpora. Treba znati podatak koliko vremena je potrebno od poziva

HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR – ZAJEDNICA UDRUGA / Adresa: HVU “Dr.Franjo Tuđman” Ilica 256b, 10 000 ZAGREB /  e-mail:   office@hcz-zu.hr   /  mob. 098 547 211  /  tel. 01 3784 188  /  fax.  01 3784 480

HČZ-ZU je korisnik Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

PLANOVI RADA
FIN. PLANOVI
IZV. O RADU
FINANCIJSKA IZVJEŠĆA