ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE 128.br HV “Sveti Vid”- Rijeka

Skupština Udruge 128.br
HV "Sveti Vid" Rijeka

Rijeka. 21.travnja 2023.

Godišnja skupština Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka održana je 21.travnja 2023. godine tradicionalno u prostorijama Zajednice Talijana Circolo u Rijeci.

Skupštinu je otvorio Ivan Lerga, predsjednik, izabrano je radno predsjedništvo i dnevni red.

Najprije je Ivan Lerga podnio izvješće o radu i financijsko izvješće u 2022.godini što je jedniglasno prihvaćeno a potom je predložen financijski plan i plan rada za 2023.godinu, što je,također jednoglasno usvojeno. U dijelu “razno” ponovno je potvrđeno da godišnja članarina Udruge bude 15 Eura. Za novog člana Nadzornog odbora izabran je Siniša Vuković kao zamjena za preminulog Mithada Huskića, a pojašnjen je i sistem prijava za buduće aktvnosti: Obilazak ličkog bojišta, Sudjelovanje u obilježavanju i odavanju počasti žrtvama Škabrnje i Obilježavanje stradanja pripadnika HV (posebno 128.br HV) i civila u Čanku.

Skupština je završena skromnim Domjenkom.

prof. dr. sc. Zvonko Orehovec

Tekst i fotografije: Stanislav Linić

VODSTVO HČZ-ZU NA RADNOM SASTANKU U MORH-u

Vodstvo Hrvatskog časničkog zbora-zajednica udruga na radnom sastanku u MORH-u

Državni tajnik Branko Hrg
Ivan Jušić brigadir
Željko Živanović, brigadni general
Perica Turalija, brigadni general
Igor Majetić, pred. HČZ-ZU, satnik (m)
Neven Cugelj,dopr. HČZ-ZU, brigadir (M)
Branko Gačak, gl. tajnik, brigadir (m)
Mladen Lalić, posl.tajnik. bojnik (m)

Radni sastanak izaslanstava Ministarstva obrane i Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga održan je 12. travnja 2023. u sjedištu Ministarstva obrane na Krešimirovom trgu u Zagrebu. Izaslanstvo MORH-a činili su državni tajnik Branko Hrg, zatim ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić, posebni savjetnik i savjetnik ministra, generali Željko Živanović i Perica Turalija. Izaslanstvo HČZ-ZU činili su predsjednik Igor Majetić, dopredsjednik Neven Cugelj, glavni tajnik Branko Gačak te poslovni tajnik Mladen Lalić.

Sastanak je organiziran u cilju utvrđivanja aktivnosti iz godišnjeg Plana rada HČZ-ZU za koje se očekuje logistička potpora sustava MORH-a i OSRH. Govorilo se o dugogodišnjoj potpori MORH-a i OSRH koju je tijekom više od 30 godina svojeg postojanja koristila naša Zajednica udruga te o obostranim koristima takve dugogodišnje suradnje. Težište razgovora odnosilo se na značajke HČZ-a, koja uz obilježja braniteljske udruge ima jednako značajna strukovna obilježja djelovanja u području obrane i sigurnosti. Uz braniteljsku komponentu djelovanja i vezanost uz Ministarstvo hrvatskih branitelja, zbog strukovne komponente djelovanja, potrebito je njezin rad dugoročno vezati i uz Ministarstvo obrane i OSRH. U tom kontekstu predstavnici HČZ-a naglašavaju specifičnosti rada u međunarodnim asocijacijama (pričuvnih i djelatnih) časnika NATO-a i partnerskih država, Gaminger inicijativi i CIOR-u. Primjerice, u CIOR-u (Interallied Confederation of Reserve Officers), koji je jedna od dvije međunarodne asocijacije u kojima HČZ predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku, a članice su joj časničke udruge iz 35 NATO i partnerskih države s preko 1,3 milijuna članova, neizostavna je vezanost članica CIOR-a uz obrambeni i sigurnosni sustav i institucije domovinske sigurnosti, ministarstva obrane i oružane snage. U tom kontekstu će HČZ kao podlogu za daljnje sastanke izraditi informaciju o vezanosti nacionalnih asocijacija u članstvu CIOR-a s njihovim ministarstvima obrana i oružanim snagama.

Ovaj radni sastanak treba gledati i kao na pripremni sastanak predstavnika Hrvatskog časničkog zbora i Hrvatskog generalskog zbora s ministrima hrvatskih branitelja, obrane, unutarnjih poslova i vanjskih i europskih poslova, koji je načelno dogovoren tijekom sastanka s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, 14. veljače ove godine.

Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik

Fotografije: Arhivske snimke (hrvatski javni portali) i HČZ-ZU

IN MEMORIAM bojnik JERKO ROMIĆ

IN MEMORIAM bojnik JERKO ROMIĆ

Danas je u virovitičkoj bolnici, u 77. godini života, preminuo umirovljeni bojnik hrvatske vojske Jerko Romić. Gospodin Jerko Romić bio je dragovoljac Domovinskog rata, odnosno jedan od vodećih ljudi u organizaciji obrambenih priprema i same obrane virovitičkog kraja od velikosrpske agresije 1990./91. godine.

Bio je jedan od najistaknutijih zapovjednika u dragovoljačkom bataljunu, formiranom 1990. godine te 50. samostalnom bataljunu ZNG-a i 127. brigadi HV, ustrojenima 1991. godine. S ovim postrojbama prošao je njihov cjelokupni ratni put, a u akciji ”Jasenaš” bio je i ranjen.

U teško i opasno vrijeme uoči velikosrpske agresije, u siječnju 1991. godine na svim jugoslavenskim republičkim televizijama prikazan je tajno snimljeni film kontraobavještajne službe (KOS) Jugoslavenske narodne armije (JNA), o tajnom naoružavanju dragovoljačkih formacija u Republici Hrvatskoj u kojem se Jerko Romić, uz Đuru Dečaka i ostale, navodi kao jedan od organizatora podjele oružja i pripadnik diverzanata. Razumljivo je da je od tada njegova sigurnost, kao i sigurnost njegove obitelji postala vrlo ugrožena, a tako je i ostalo sve do trenutka kada je Bataljun zbora narodne garde, 17. rujna, uspio osloboditi virovitičku vojarnu, u čemu je on imao vrlo značajnu ulogu. O tome koliki je bio „trn u oku JNA“ govori i podatak da je njegova obiteljska kuća bila jedan od prvih objekata na koji je posada iz virovitičke vojarne JNA otvorila topničku vatru kada je ZNG, združeno sa snagama MUP-a, krenuo u njeno oslobađanje. Dakle bila je unaprijed određena kao cilj.

Nakon Domovinskog rata i umirovljenja bio je vrlo aktivan u radu braniteljskih udruga. Tako je u poraću obnašao dužnost predsjednika Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Grada Virovitice, a nakon toga je, dugi niz godina, odnosno do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja 9. ožujka 2023. godine, kada ga je pogodio teški moždani udar, bio vrlo aktivan u radu Hrvatskog časničkog zbora Grada Virovitice, koji okuplja časnike s prostora ratne općine Virovitica i općine Pitomača, kao član predsjedništva i onaj tko je spreman odgovorno odraditi svako zaduženje.

Njegovo neočekivano naglo pogoršanje zdravstvenog stanja i današnje preminuće veliki je gubitak za njegovu obitelj, rodbinu i prijatelje, ali i za Hrvatski časnički zbor Grada Virovitice u čijem radu je ostavio neizbrisiv trag.

Posljednji ispraćaj našeg Jerka biti će u srijedu 12. travnja 2023. godine u 14:00h na gradskom groblju u Virovitici.

Neka mu je laka hrvatska zemlja i počivao u miru Božjem.

Obitelji, rodbini i prijateljima izražavamo iskrenu i duboku sućut.

HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA VIROVITICE

NAUČENE LEKCIJE IZ JEDNOGODIŠNJEG RATA U UKRAJINI

NAUČENE LEKCIJE IZ JEDNOGODIŠNJEG RATA U UKRAJINI

Godinu je dana nakon sveopće ruske invazije na Ukrajinu, vrijeme je da podvučemo crtu i vidimo koje smo lekcije naučili do sada i kako nas je ovaj užasni rat promijenio. Ruska je invazija na Ukrajinu šokirala svijet. Drski sveopći napad bio je početak najvećeg kopnenog rata u Europi od Drugog svjetskog rata i doveo je do golemih ljudskih žrtava, ogromnog raseljavanja ukrajinskog stanovništva i uništavanja ukrajinskih gradova i infrastrukture. Osim užasne cijene u ljudskim životima, učinci rata zahvatili su bezbrojne aspekte svakodnevnog života i globalne politike. Rat je pononovno iscrtao geopolitičke linije opskrbe energijom; ojačala savezništva među zapadnim zemljama i produbilo podjele s Kinom; otvorio je kao mogućnost korištenje nuklearnog oružja po prvi put u desetljećima; i naučio nas važnosti vodstva u trenucima krize.

Ubrzavanje kineske politike

Godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, pozicija Kine ostala je nepokolebljiva. Peking nastavlja pružati retoričku potporu Moskvi i ponovno je potvrdio da su ruske akcije u Ukrajini pravedne, cijelo vrijeme pokušavajući zadržati nesigurnu ravnotežu koja ga ipak potpuno ne otuđuje od zapadnih zemalja. Peking drži narativ da glavni uzrok sukoba proizlazi iz širenja NATO-a, pri čemu Zapad, a posebno Sjedinjene Države, nastoje očuvati posthladnoratovski poredak. Komunistička partija Kine (KPK) nastavlja to prikazivati kao otpor prema priznavanju pojave novog globalnog poretka, unutar kojeg će Kina i druge nacije igrati daleko važniju ulogu nego do sada. U isto vrijeme, Peking pazi da izbjegne izvoz oružja i drugih vitalnih materijala u Rusiju što bi mogli izazvati zapadni odgovor i upozorio je Rusiju da ne koristi nuklearno oružje.

Doista, malo je razloga za pokolebanje kineske potpore, ne samo što je ruski predsjednik Vladimir Putin tako blisko povezan s glavnim tajnikom Xi Jinpingom, već i zato što nema alternative za odustajanje od savezništva sa Rusijom jer to ne bi ublažilo ono što Kina vidi kao glavnu sigurnosnu prijetnju: obuzdavanje Sjedinjenih Država. Sa gledišta Kine sadašnja situacija za zapadne države stvara dilemu između njihove politike prema Rusiji i Kini. Rusija oslabljena ratom i zapadnim sankcijama je korisna za Kinu, sve dok se ne stvara nestabilnost duž granice. Rusija je sada očito mlađi partner sa sve većom ovisnošću o Kini. Ruski prirodni resursi su ekspanzivni strateški potencijal za Kinu tijekom dugoročnog natjecanja za svjetsku prevlast sa Sjedinjenim Državama. Posebnu vrijednost ima uvoz nafte s popustom.

Rat je također utjecao na kinesko razmišljanje o ponovnom ujedinjenju s Tajvanom. Dok KPK zadržava ponovno ujedinjenje kao krajnji cilj, koji treba postići najkasnije do 2049., akcije Zapada potakle su ozbiljnija razmišljanja u Pekingu. Prvo, kineski kreatori politike uspoređuju širenje NATO-a u Europi s onim što vide kao “NATO-izaciju” Istoka, dok Sjedinjene Države jačaju saveze. Drugo, Peking je zatečen snagom i odlučnošću zapadnih nacija da nametnu sankcije i pretrpe poteškoće svojim postupcima protiv Rusije. KPK je pretpostavila da će akcije nalikovati onima iz 2014., nakon aneksije Krima, gdje je Zapad bio podosta podjeljen i vrlo oprezan u pogledu nanošenja štete vlastitim interesima bilo kakvim nametnutim sankcijama. S jačanjem savezništva diljem Azije, Peking je sada svjestan da će svaka invazija na Tajvan imati znatnu ekonomsku cijenu, uz diplomatske i političke posljedice. Treće, poteškoće s kojima se Rusija suočila u kopnenoj invaziji preko zajedničke granice pojačavaju poteškoće s kojima bi se kineske oružane snage suočile u pomorskoj invaziji na Tajvan. Snage će morati usavršiti sposobnosti za združene pomorske i kopnene operacije. Četvrto, s trenutnim odnosom snaga u istočnoj Aziji, bilo kakvo prisilno ponovno ujedinjenje s Tajvanom nije moguće u bliskoj budućnosti. Prioritet za Xi Jinpinga je spriječiti proglašenje neovisnosti od strane Tajvana (malo vjerojatno), što bi ozbiljno narušilo njegov legitimitet. Smatra se da će KPK će uzeti vremena za povećanje ekonomskog i diplomatskog pritiska na Tajvan, dok će istovremeno graditi vlastite vojne sposobnosti.

Konačno, rat u Ukrajini će ubrzati politiku Pekinga osmišljenu da smanji ovisnost o financijskim sustavima, tehnologiji i resursima Zapada. O tome svjedoče ulaganja velikih razmjera u razvoj domaće tehnologije i pokušaji da se ubrza internacionalizacija kineske valute i izgradi globalni robni trgovinski sustav temeljen na juanima — što će biti teško postići.

Narušavanje nuklearne ravnoteže

Ruska brutalna invazija na Ukrajinu – agresorski rat koji je pokrenula članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta zadužena za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti – predstavlja izazov velikom dijelu postojećeg međunarodnog poretka, uključujući nuklearnu ravnotežu. Postoji realna šansa da se zveckanje nuklearnim oružjem predsjednika Putina pretvori u stvarnu uporabu nuklearnog oružja u Ukrajini, prekidajući 77-godišnju tradiciju neuporabe nuklearnog oružja, budući da si ne može priuštiti gubitak ovog rata, ima malo mogućnosti za pobjedu, i nije pokazao spremnost da se kazne počinjeni ratni zločini. Putin zna da bi cijena korištenja nuklearnog oružja bila jako visoka, ali bi mogao odabrati taj smjer ako misli da je jedina alternativa poraz koji bi dovesti do njegovog pada s vlasti. Bidenova administracija je na odgovarajući način pokušala odvratiti takav udar prijeteći odgovorom koji bi bio “katastrofalan” za Rusiju, ali to nosi rizike eskalacije. Prema predsjedniku Bidenu opasnost od nuklearnog “Armagedona” je velika kao što je bila od Kubanske raketne krize. Sada je predsjednik Putin suspendirao rusko sudjelovanje u Novom START ugovoru – iako Rusija kaže da će ostati unutar brojčanih ograničenja ugovora – dodatno ugrožavajući napore za smanjenje nuklearne opasnosti. Gotovo sva američko-ruska komunikacija sada je prekinuta, što dodatno povećava rizik.

Nuklearne opasnosti su među mnogim razlozima za suradnju s Ukrajinom na pronalaženju za prekid rata i to što prije. Ako Ukrajina, uz čvrstu potporu Zapada, uspije postati napredno društvo, to će pokazati da nuklearno oružje nije jedini put do sigurnosti. Ali ako Ukrajina bude raskomadana nakon što je odustala od nuklearnog oružja na svom tlu nakon raspada Sovjetskog Saveza u zamjenu za obećanja da će se poštovati njezin suverenitet, druge zemlje bi mogle preispitati svoje nuklearne mogućnosti. U međuvremenu, rusko zauzimanje nuklearne elektrane – uz užasne stresove za osoblje elektrane, prekide opskrbe električnom energijom i kontinuirano granatiranje u blizini – povećava opasnost od nuklearne nesreće. Ukratko, rat u Ukrajini tjera nas da preispitamo gotovo svaki aspekt nuklearne politike, uključujući pristupe nuklearnom odvraćanju, kontroli naoružanja, neproliferaciji, nuklearnoj energiji i nuklearnoj sigurnosti.

Vrijeme je ključni element strategije

Tijekom prošle godine Bidenova administracija uspješno je sklopila mnoge dijelove složene strateške slagalice u Ukrajini a njegov nedavni put u Kijev naglasio je njegovu predanost ratu. No, protok vremena je važan kada je u pitanju rat. Nadolazeća godina će izgledati puno drugačije bez značajne promjene strategije koja pojačava vojni pritisak na Rusiju i tjera predsjednika Putina za pregovarački stol. Američka administracija je opskrbila ukrajinsku vojsku važnim sposobnostima uključujući HIMARS, raketne sustave Patriot, borbena vozila Bradley i, nedavno, tenkove Abrams. I, što je ključno, Sjedinjene Države su to učinile dok su spriječile eskalaciju koja bi mogla navesti Putina da rasporedi nuklearno oružje. Uz predstojeće pristupanje Švedske i Finske, NATO je jači nego ikad u posljednjih nekoliko desetljeća.

Ali prva godišnjica ruske invazije također označava važnu točku odluke za američku strategiju u Ukrajini. Ukrajinska istočna fronta postala je mjesto za mljevenje mesa poput Prvog svjetskog rata gdje su tisuće vojnika i civila umirale dnevno. Troškovi rata brzo rastu: Sjedinjene Države potrošile su 50 milijardi dolara na Ukrajinu 2022.; u 2023. očekuje se da će rat koštati njemačko gospodarstvo procijenjenih 170 milijardi dolara, što je 4% njemačkog BDP-a. Zastoj na istoku, izravni i neizravni troškovi rata i nasljeđe “vječnih ratova” značajno su nagrizli europsku i američku javnu potporu Ukrajini. U Sjedinjenim Državama potpora ratu tijekom prošle godine opala je i kod republikanaca i kod demokrata.

Najbolji sažetak trenutne strategije SAD-a sadržan je u nedavnom obećanju predsjednika Bidena predsjedniku Zelenskom da će Sjedinjene Države “nastaviti činiti sve što mogu da podrže Ukrajinu” i da “smo s vama koliko god bude potrebno. ” Ali Ukrajina, NATO i Sjedinjene Države nemaju luksuz višegodišnjeg rata. Vrijeme je ključni element strategije u Ukrajini. Putin zna da će dugotrajan rat ozbiljno potkopati javnu potporu ratu i iscrpiti opskrbu oružjem jer se zalihe istog ponegdje već dosta slabe. Ukratko, Bidenova administracija treba jasnu i dosljednu strategiju koja odmah pojačava vojnu potporu. Neodređeni pristup povećanju vojnih sposobnosti nikada neće generirati odlučujuću snagu koja je Ukrajini potrebna da natjera Rusiju za pregovarački stol, a još manje da dobije rat. Unutar sljedećeg mjeseca, Bijela kuća bi trebala odobriti prijenos i paket obuke dodatnih sposobnosti raketa dugog dometa, kao što je sustav ATACMS, i poljskih Mig-29—ili ekvivalenta vatrene moći bespilotnih letjelica (UAV)—u Ukrajinu. Ova bi dodatna pomoć trebala biti uvjetovana dogovorom da će Ukrajina biti voljna započeti pregovore do rujna.

Svaki eventualni sporazum s Rusijom mora biti pravedan i trajan. Mora sadržavati odredbe za rješavanje ratnih zločina, budući sigurnosni status Ukrajine i odredbe za obnovu. Ali Ukrajina također mora shvatiti da su – bez velikog kolapsa ruske vojske – nade da će ponovno zauzeti sve svoje izvorne teritorije nerealne.

Postavljanje novih standarda vođenja zemlje

“Trebam municiju, a ne prijevoz.” S tih šest riječi prije godinu dana, predsjednik Zelenskyy je potaknuo svoju zemlju i prikovao pozornost svijeta na rusku invaziju na Ukrajinu. Od tada je nekadašnji komičar postao međunarodni heroj i pružio je lekcije o vođenju u kriznim situacijama iz kojih mogu učiti čak i najiskusniji vojni časnici, politički čelnici i izvršni direktori poduzeća. Građani Ukrajine (i svijeta) bili su posebno inspirirani njegovim jednostavnim, praktičnim stilom vođenja – osvježavajuća promjena u odnosu na “normu” u redefiniranju kvaliteta/osobina koje se obično povezuju s drugim “vođama”.

  • Hrabrost: Tamo gdje drugi djeluju iz okvira sigurnog ureda, on sebe dovodi u opasnost djelujući iz prvih redova.

  • Empatija: dok drugi provode vrijeme cjenkajući se oko nijansi politika ljudskih resursa, on pokazuje činove suosjećanja provodeći vrijeme u bolnicama, na ratištima i u bombardiranim gradovima tješeći one kojima je to potrebno.

  • Sposobnost: Gdje se drugi bore da umire birače u svakodnevnim lokalnim pitanjima, on se ističe u spajanju NATO-a i drugih nacija u pitanjima od globalne važnosti.

  • Komunikacija: Gdje drugi govore u dugim, iscrpljujućim govorima o ezoteričnim temama (često s PR prizvukom), on pokazuje izvanrednu sposobnost povezivanja govoreći u kratkim, koherentnim izjavama s kojima se njegovi sugrađani (i drugi) lako poistovjećuju—usmjereno na jednostavne poruke koje nešto znače (sloboda, zemlja, demokracija, narod itd.).

Zelenskijev odgovor na presudni trenutak u povijesti njegove nacije postavio je zlatni standard za krizno vodstvo. Kao politički početnik, pobijedio je strašnog neprijatelja, na međunarodnoj sceni, te u srcima i umovima svojih sunarodnjaka. Njegovo vodstvo utemeljeno na vrlini (hrabrost, ljudskost, poniznost, itd.) i autentičnost duboko odjekuju, suprotnost stilu vođenja njegovog iskusnijeg protivnika omogućavajući mu da prevlada nakon što ga je predsjednik Putin (i veći dio Zapada) brzo gotovo zanemario. na početku sukoba. Zelenskyy je dokazao da je pravi vođa, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, pa čak i dalekovidan u svom inauguracijskom govoru tri godine ranije kada je zaključio riječima: “Cijeli život sam pokušavao učiniti sve što sam mogao kako bi se Ukrajinci smijali . To je bila moja misija. Sada ću učiniti sve što mogu da Ukrajinci barem više ne plaču.”.

Neka nada usred brutalnosti rata

Ukrajinski odgovor na Putinovu brutalnu agresiju bio je dosta neočekivan. Ovo je doista priča o Davidu protiv Golijata – a David prkosi Golijatovom pokušaju da izbriše svoju zemlju s karte. Unatoč tome, na krvavom bojnom polju Ukrajine teško je ignorirati surove činjenice. Kao što Belferov izvještaj o ratu između Rusije i Ukrajine dokumentira: u prvoj godini rata Rusija je preuzela kontrolu nad dodatnih 11% Ukrajine; 31% Ukrajinaca je bilo prisiljeno napustiti svoje domove; Ukrajinski BDP je pao za više od trećine do te mjere da Ukrajina ovisi o subvencijama stranih vlada za plaćanje svojih vojnika, državnih službenika i umirovljenika. Više od 130.000 hrabrih ukrajinskih ratnika je ubijeno ili teško ranjeno. Više od 7000 civila je ubijeno, a gotovo polovica energetske infrastrukture u zemlji je uništena ili teško oštećena.

Ovaj je rat također nametnuo ogromne troškove Rusiji — dugoročne troškove poput gubitka europskih tržišta za njezinu naftu i plin i utjecaja koje je ta ovisnost dala Rusiji. Ali kratkoročno gledano, Putin nije pokazao oklijevanje ili ograničenja u plaćanju troškova rata. Suprotno predviđanjima većine zapadnih komentatora, rusko gospodarstvo nije implodiralo. Opet, kao što dokumentira izvješće, najnovija procjena MMF-a navodi da je rusko gospodarstvo palo manje u 2022. nego što se očekivalo, minus 2,3%, te da se očekuje da će u 2023., umjesto pada, zabilježiti pozitivan rast. Osim toga, Putin još uvijek upravlja nuklearnim arsenalom od više od 6000 komada oružja koji mogu uništiti Sjedinjene Države kao funkcionalno društvo. Predsjednik Biden i drugi ozbiljni proučavatelji nacionalne sigurnosti znaju da u ovom svijetu MAD (međusobnog zajamčenog uništenja) izjava Ronalda Reagana ostaje stalno u zraku: “Nuklearni rat se ne može dobiti i nikada se ne smije voditi.” Stoga, kao što su činile tijekom četiri desetljeća hladnog rata, Sjedinjene Države moraju braniti i promicati svoje interese bez upuštanja u vrući rat s Rusijom.

Mjesto Ukrajine na karti Europe 2030. bit će oblikovano nizom čimbenika važnijih od toga gdje su borbe prestale. Nitko ne može sumnjati da na široj strateškoj šahovskoj ploči troškovi Putinova pogrešnog pothvata uvelike premašuju sve koristi koje je možda postigao širenjem teritorija pod kontrolom Rusije. I dalje se realno nadamo da će se na kraju rata Ukrajina pojaviti kao slobodna, neovisna, živa nacija; NATO će biti jači nego što je bio u mnogim desetljećima i bolje naoružan da odvrati buduću rusku agresiju; i što je najvažnije, neće biti nuklearnog rata.

Izvor: HARVARD Kennedy school –  Lessons from a year of war in Ukraine
Preveo i priredio: Stanislav Linić, brigadir u mirovini

IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HČZ GRADA ZAGREBA

IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HČZ GRADA ZAGREBA

U srijedu 05.04.2023. s početkom u 18:00 sati u prostoru Mjesnog odbora Peščenica održana je izvještajna skupština Hrvatskoga časničkog zbora grada Zagreba za 2022. godinu.

U izvješću o radu u 2022. godini predsjednik Rudolf Klicper je istaknuo da smo ostvarili većinu planiranih aktivnosti s time da su aktivnosti za koje smo dobili financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva hrvatskih branitelja ostvarene u potpunosti.  Posebno je istaknuo niz izložbi „Zagrebačke pričuvne brigade u Domovinskom ratu 1991./1992.“ koje su tijekom godine realizirane u Društvenom domu u Hrvatskom Leskovcu, u Muzeju Prigorja u Sesvetama, u Studentskom Centru u Karlovcu te završno u Galeriji Mjesnog odbora Peščenica u Zagrebu. U financijskom izvješću predsjednik Klicper je naglasio da smo poslovnu 2022. godinu završili pozitivno  te se osvrnuo na velike režijske troškove za poslovni prostor, poglavito za električnu energiju, te na troškove bankovnih usluga.

Predsjednik Klicper je ukratko upoznao Skupštinu i  s glavnim aktivnostima u 2023. godini te naglasio da smo na javni natječaj Grada Zagreba prijavili program pod nazivom “Putovima ratnih stradanja”, a na javni poziv Ministarstva hrvatskih branitelja aktivnosti “Posjeti bojišnicama i promicanje vrijednosti Domovinskog rata” te “Sportsko-rekreativne aktivnosti časnika i branitelja” za koje očekujemo odluke o visini odobrenih financijskih potpora.

Na skupštini je usvojena odluka o visini članarine za 2023. godinu i nadalje u visini od 1 EUR mjesečno ili 12 EUR godišnje.

Fotografije i tekst: Mladen Lalić

POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA ULICAMA SLAVONSKOG BRODA

POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA ULICAMA SLAVONSKOG BRODA

Grad Slavonski Brod, župa Gospe Brze Pomoći te udruge proistekle iz Domovinskog rata organizirali su i ove godine, 4. travnja, pobožnost Križnog puta u čast svim hrvatskim braniteljima, invalidima Domovinskog rata, članovima obitelji poginulih branitelja te civilnih stradalnika. Križni put započeo je ispred kapele sv. Ane u Tvrđavi Brod, a zatim su se vjernici kretali prema Trgu Ivane Brlić Mažuranić te Mesićevom ulicom i Šetalištem braće Radić prema franjevačkom samostanu i župnoj crkvi Gospe Brze Pomoći. Prva postaja križnog puta bila je ispred sv. Ane koju je imao Hrvatski časnički zbor Brodsko posavske županije gdje su se ovoj pobožnosti priključili dopredsjednik Mato Opačak, tajnik Petar Bubalo članovi Zvonko Opačak, Franjo Kožić i tajnica svih udruga Kaja Rapić.

Izvor: Mato Opačak

Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“

Multimedijalna izložba ''Liburnija u Domovinskom ratu“

Izložba je posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi.

Opatija – Multimedijalna izložba „Liburnija u Domovinskom ratu“ svečano je otvorena u Centru Gervais, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Liburnije te pod pokroviteljstvom Grada Opatije.

Prisutne goste i uzvanike pozdravio je član predsjedništva Hrvatskog časničkog zbora Liburnije Jure Krišto, a program je započeo odavanjem počasti Josipu Joviću koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu te svim žrtvama Domovinskog rata. Prisutni su bili i predstavnici škola, policije i vatrogasaca, učenici Srednje škole Duga Resa zanimanja puškar, roditelji poginulih branitelja te članovi počasnog Zastavnog voda.

Gradonačelnik Fernando Kirigin istaknuo je kako ova izložba budi sjećanja, ali i omogućava da se ne zaboravi značajno povijesno razdoblje u kojem je stvarana Hrvatska. Kazao je kako je važno da buduće generacije znaju tko je branio našu domovinu, kao i da se s pijetetom i poštovanjem prisjećamo žrtava Domovinskog rata.

Brigadni general Frano Primorac, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Liburnije, istaknuo je kako je cilj izložbe „da se ne pozabi“, a naglasak je stavljen na ratni put Opatijske bojne. Kazao je kako je izložba posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi.

Nakon otvorenja održana je i projekcija dokumentarnog filma „Ugriz risa“ koji oživljava trenutke osvajanja skladišta oružja V1, V2 i V3 i vojarne u Delnicama u kasnu jesen 1991. godine, a publika je mogla pogledati i film „Povratak iz Oluje“ nastao na temelju videodokumentacije Hrvatskog časničkog zbora Liburnije.

Autor koncepcije izložbe je Damir Batistić, kolekcionar militarija, a ista se može pogledati do 7. travnja od 12 do 18 sati. Ulaz je slobodan.

Izvor: poduckun.net

RATNA ŠKOLA HV „BAN JOSIP JELAČIĆ” U NASTAVNOM POSJETU PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI

RATNA ŠKOLA HV „BAN JOSIP JELAČIĆ” U NASTAVNOM POSJETU PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU RIJECI

brigadir MIJO KOŽIĆ, Načelnik Ratne škole "Ban Josip Jelačić"

Ratna škola HV „Ban Josip Jelačić predvođena sa načelnikom, brigadirom Mijom Kožićem bila je tijekom 30.ožujka u tradicionalnoj godišnjoj nastavnoj posjeti Primorsko goranskoj županiji. Ova najviša jvojno-civilna obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga kao i druge državne dužnosnike, počela JE s radom 1. prosinca 1998. S razvojem okolnosti i uključivanjem zaposlenika drugih tijela državne uprave Republike Hrvatske (MUP, MVEP, Hrvatske vatrogasne zajednice, sigurnosno-obavještajne agencije) te pripadnika stranih obrambenih sustava, poprima međuresorni i međunarodni karakter.

Ratna škola HV „Ban Josip Jelačić”

Do danas je Ratnu školu završilo 334 polaznika (325 muškaraca i 9 žena) među kojima je 271 polaznika iz Republike Hrvatske i 63 inozemnih polaznika.

Ove akademske godine Ratna škola obilježava četvrt stoljeća postojanja i u tijeku je školovanje 25. naraštaja sa 15 polaznika od kojih je 9 iz RH ( 5 visokih časnika iz Hrvatske vojske, jedan polaznik iz Hrvatskog sabora, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskog Crvenog križa) te 6 pripadnika Oružanih snaga iz inozemstva (po dva polaznika iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije te po jedan polaznik iz Slovenije i Crne Gore).  

Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom kao i sa povijesnim i aktualnim stanjem županija i gradova koje posjećuju, ostvarenjima i budućim planovima te mogućnostima sinergije civilnih i vojnih znanja te razmjenom iskustava.

U Opatiji su se polaznici Ratne škole upoznali s bogatom poviješću Grada i začetkom turizma u Republici Hrvatskoj.

U Rijeci, u Guvernerovoj palači za polaznike Ratne škole bilo je organizirano druženje s ratnim zapovjednicima postrojbi Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata s predavanjem „Primorsko-goranska županija u Domovinskom ratu“.

Nakon toga planiran je susret Ratne škole s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke.

U Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja polaznici Ratne škole bili su i u obilasku stalnog postava zbirke Domovinskog rata s autorom postava Ivom Mileusnićem.

Nakon toga, kroz šetnju preko Korza, polaznici Ratne škole upoznati su sa bogatom povijesti Rijeke, kulturnim i povijesnim znamenitosti grada, te poslije toga odali počast kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Boravak u Rijeci završen je sa pripadnicima Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite Primorsko-goranske županije koji su u Turskoj imali izuzetno težak i zahtjevan posao kod pomaganja u traganju i spašavanju ljudi stradalih u potresu. Zapovjednik DIP CZ PGŽ Siniša Badovinac upoznao je polaznike RŠ s iskustvom i načinima rada, koordinacijom i suradnjom tijekom otklanjanja posljedica katastrofe međunarodnom okruženju.

Zapovjednk DIP CZ PGŽ Siniša Badovinac informira pripadnike RŠ "Ban Josip Jelačić" o agnažiranju na pomoći u potresu uTurskoj.
brigadni general FRANO PRIMORAC, predsjednik HČZ LIBURNIJE

Tijekom boravka u Primorsko goranskoj županiji i Rijeci polaznicima Ratne škole su se priključili i:

  • Nač PU PG gospodin Tomislav Dizdar
  • brigadni general /m/ Frano Primorac, predsjednik HČZ Liburnije (domaćin RŠ u Opatiji)
  • brigadir /m/ Stanislav Linić, predsjednik HČZ PRIMORJA(domaćin RŠ u Rijeci)
  • brigadir /m/ Ivan Smojver
  • brigadir /m/ Neven Cugelj (zamjenik predsjednika HČZ-ZU)
  • pukovnik /m/ Branko Plukavec
  • satnik /m/ Igor Majetić (predsjednik HČZ-ZU)
brigadir STANISLAV LINIĆ, predsjednik HČZ PRIMORJA

Ratna škola “Ban Josip Jelačić” boravila je ovom prilikom u Istarlskoj, Ličko-senjskoj i Primorsko goranskoj županiji na sliedećim linkovima možete pročitati tekstove:

Polaznici Ratne škole posjetili Senj

https://www.glasistre.hr/pula/2023/03/28/zajednicki-prijem-grada-pule-i-istarske-zupanije-za-xxv-narastaj-ratne-skole-ban-josip-jelacic-854118

Susret 25. naraštaja Ratne škole s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke

https://hrvatski-vojnik.hr/ratna-skola-ban-josip-jelacic-obiljezila-blagdan-svojeg-zastitnika/

 

Redovna godišnja izborna Skupština HČZ Grada Novske, Općina Jasenovac i Lipovljani

Redovna godišnja izborna Skupština HČZ Grada Novske, Općina Jasenovac i Lipovljani Novska, 24.ožujka 2023.

Redovna godišnja izborna Skupština Hrvatskog časničkog zbora Grada Novske, Općina Jasenovca i Lipovljana održana je u Domu hrvatskih branitelja, 24. ožujka u Novskoj. Prije održavanja sjednice zapaljeni su lampioni ispred spomenika u Gradskom parku u Novskoj u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje. Sjednica Skupštine započela je intoniranjem državne himne i minutom tišine za poginule i umrle hrvatske branitelje. Sjednicu je otvorio predsjednik Edvard Bogović, koji je nakon predlaganja i usvajanja dnevnog reda i prijedloga članova Radnog predsjedništva i Verifikacijskog povjerenstva podnio Izvješće o radu za 2022. godinu. U nastavku rada sjednice tajnik Stipan Ćosić podnio je Financijsko izvješće za 2022. godinu, a predsjednik Nadzornog odbora Vlado Sataj Izvješće Nadzornog odbora. Predsjednik Suda časti Branko Brozović podnio je Izvješće Suda časti za 2022. godinu. Predsjednik udruge i Radnog predsjedništva Edvard Bogović upoznao je nazočne s Planom rada i Financijskim planom za 2023. godinu. Sva predložena izvješća za 2022. i planski dokumenti za 2023. godinu jednoglasno su usvojeni.

Nakon davanja razrješnice sadašnjem sazivu tijela, reizabrani su članovi Izvršnog odbora, Suda časti te predsjednik i dva dopredsjednika. Za predsjednika je ponovo izabran Edvard Bogović, dok su za dopredsjednike ponovo izabrani Nenad Medvedović i Drago Števinović. Izabrani članovi Nadzornog odbora i Suda časti će na odvojenim sastancima izabrati svoje predsjednike.

Prije kraja sjednice Skupštine izaslanicima su se obratili predstavnici braniteljskih udruga i medija. Izaslanik predsjednika HČZ – Zajednice udruga Igora Majetića bio je glavni tajnik Branko Gačak, koji se u ime predsjednika zahvalio na pozivu te informirao nazočne o glavnim godišnjim aktivnostima i srednjoročnim planovima na razini Zajednice udruga u kojima se očekuje aktivno sudjelovanje matičnih udruga-članica.

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: HČZ Novska i Branko Gačak

MEMORIJALNI ŠAHOVSKI TURNIR „ ZVONKO VIDAKOVIĆ i ILIJA GARIĆ “

MEMORIJALNI ŠAHOVSKI TURNIR "ZVONKO VIDAKOVIĆ I ILIJA GARIĆ"

Pod pokroviteljstvom Ministarstva Hrvatskih branitelja i uz pomooć Brodsko-posavske županije i Slastičarnice Puslica, a u organizaciji Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod ,Slavonski Brod 24. 03.2023. godine održan je u Ruščici Memorijalni šahovski turnir Zvonko Vidaković i Ilija Garić . Predsjednik Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Mato Opačak je pozdravio sve prisutne gdje su se prisjetili pokojnog Zvonke Vidaković i Ilije Garić i odali minutu šutnje za sve premulne branitelje RH i otvorio turnir. Na turniru je nastupilo 24 igrača a igrao se 7 kola, po 7 minuta plus dodatak 3 sekunde po odigranom potezu. Odigrane su 84 partje po švicarskom sistemu a sudac turnira državni sudac Mato Opačak s pomoćnikom Antunom Rakić obavili posao na visokom nivou. Zamjerke na ponašanje igrača i publike nije bilo kao ni spornih situacija tako da Sudački odbor nije imao posla. Domaćin je osigurao za sve domjenak na kraju turnira. Najuspješnijim seniorima dodijeljeni su pokali a juniorima odličja koje je uručio Direktor turnira sin pokojnog Ilije Garića gosp. Andrej.

Važno je napomenuti da Šahovski klub invalida Hvidra-Brod do sada organizirao 101 turnir na kojem je ukupno nastupilo 1976 igrača sa šire regije.

Najbolji seniori:

  • 1.mjesto MK Branko Pekarik, 6 bodova ŠK Ruščica, RUŠČICA,
  • 2.mjesto MK Stjepan Damjanović, 5 bodova ŠK Vina Markota, PLETERNICA,
  • 3.mjesto I Mišo Čuljak, 5 boda ŠK Zrinski, STARI SLATNIK,

Najbolji juniori:

  • 1.Marijanović Patrik, 2.5 boda ŠK Amater, STRIZIVOJNA,
  • 2.Vojvodić Filip, 2.5 boda ŠK Brestovac,BRESTOVAC

POREDAK

1 4 MK Pekarik, Branko CRO 2031 ŠK Ruščica, Ruščica 6

2 1 MK Damjanović, Stjepan CRO 2164 ŠK Vina Markota, Pleternica 5

3 13 I Čuljak, Mišo CRO 1793 ŠK Zrinski, Stari Slatinik 5

4 3 MK Mihalj, Ivan CRO 2109 ŠK Ruščica, Ruščica 5

5 8 III Bušić, Matej CRO 1896 ŠK Brestovac, Brestovac 5

6 2 FM Soldo, Josip CRO 2127 ŠK Đuro Đaković, Slavonski Brod 4,5

7 5 I Udovičić, Dominik CRO 1981 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 4

8 16 IV Martić, Pejo CRO 1716 ŠK Brestovac, Brestovac 4

9 15 II Martić, Ivan CRO 1739 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 4

10 10 MK Tomić, Ivan CRO 1860 ŠK Ruščica, Ruščica 4

11 6 MK Opačak, Mato CRO 1956 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 4

12 14 III Vučković, Avgustin CRO 1774 ŠK Ruščica, Ruščica 4

13 17 IV Ilić, Mario CRO 1707 ŠK Brestovac, Brestovac 3,5

14 12 MK Raguž, Ivanka CRO 1820 ŠK Dama, Đakovo 3

15 11 III Talić, Miljenko CRO 1858 ŠK Ruščica, Ruščica 3

16 7 II Vranjić, Marko CRO 1903 ŠK Šahovnica, Garčin 3

17 24 Tolić, Siniša CRO 1600 ŠK Ruščica, Ruščica 3

18 18 III Nikolić, Mijo CRO 1665 ŠK Ruščica, Ruščica 3

19 22 Marijanović, Patrik CRO 1603 ŠK Amater, Strizivojna 2,5

20 19 Vojvodić, Filip CRO 1637 ŠK Brestovac, Brestovac 2,5

21 9 I Ljubičić, Ninoslav CRO 1884 ŠK Ruščica, Ruščica 2,5

22 23 Garić, Andrej CRO 1600 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 2,5

23 20 IV Rakić, Ivan CRO 1625 ŠK Ruščica, Ruščica 1

24 21 Logarić, Patrik CRO 1604 ŠK Ruščica, Ruščica 0