Sjednica Skupštine Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog Zagorja, Sveti Križ Začretje, 10. ožujka 2023.

Skupština Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog Zagorja

Sveti Križ Začretje, 10. ožujka 2023.

Hrvatski časnički zbor Hrvatskog Zagorja održao je 10. ožujka svoju izvještajnu sjednicu Skupštinu u prostorijama Vinskog podruma u Svetom Križu Začretju. Uz članove udruge sjednici Skupštine nazočili su gosti iz slovenske braniteljske udruge iz Šmarja pri Jelšah i Regionalne udruge veterana rata za Sloveniju iz Velenja, zatim zamjenik gradonačelnika Krapine i načelnik općine Kumrovec te predsjednik HČZ-Zajednice udruga Igor Majetić i glavni tajnik Branko Gačak. Nakon sjednice Skupštine, prof. dr. sc. Zvonko Orehovec održao je izrazito zanimljivo na temu Suvremenih kemijskih, bioloških i nuklearnih prijetnji, a brigadir Branko Gačak na temu modernih topnički sustava naoružanja i streljiva korištenih u ratu u Ukrajini.

prof. dr. sc. Zvonko Orehovec
Predsjednik Ivan Drašković iznosi prijedlog Plana rada HČZ-a Hrvatskog Zagorja

Predsjednik Ivan Drašković iznio je prijedlog Plana rada HČZ-a Hrvatskog Zagorja te naglasio kako njegova provedba ovisi o sredstvima koja temeljem prijava na javne pozive i natječaja JL(R)S i Ministarstva hrvatskih branitelja budu donirana udruzi. Radi se o izrazito zanimljivom prijedlogu godišnjeg plana rada, koji svjedoči o skrbi udruge za poginule hrvatske branitelje i postrojbe HV i Policije s područja Hrvatskog Zagorja na brojnim ratištima tijekom Domovinskog rata, obilježavanju obljetnica i državnih blagdana te obogaćivanju vojno-stručnih i obrambeno-sigurnosnih spoznaja svojih članova.

Nakon usvajanja dokumenata sukladno usvojenom dnevnom redu, nazočnim članovima udruge i gostima obratio se predstavnik Regionalne udruge veterana rata za Sloveniju iz Velenja Konrad Pevnik, zatim načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt i zamjenik gradonačelnika Krapine Ivica Hršak te predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Igor Majetić. Nakon sjednice održana su ranije spomenuta predavanja prof. dr. sc. Zvonka Orehovca i brigadira Branka Gačka.

Radno predsjedništvo i gost-predavač prof. dr. sc. Zvonko Orehovec
pukovnik Zdravko Senčar i brigadir Ivan Drašković sa slovenskim prijateljem i predstavnikom OZVVS (Območnog združenja veteranov vojne za Slovenijo Velenje) Konradom Pevnikom (u sredini)
Pozdravni govor zamjenika gradonačelnika Krapine Ivice Hršaka
Pozdravni govor načelnika Općine Kumrovec Roberta Šplajta
Pozdravni govor predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: Brane Gradišnik i Branko Gačak

Skupština Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec, Gradec, 3. ožujka 2023.

SKUPŠTINA HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA GRADA VRBOVCA
03. ožujka 2023.

Hrvatski časnički zbor Vrbovec održao je izvještajnu Skupštinu u prostorijama Općine Gradec. Uz članove udruge sjednici Skupštine nazočili su vrbovečki gradonačelnik Denis Kralj, načelnica općine Gradec Ljubica Ambrušec, predsjednik Općinskog vijeća Dubrava Darko Rajtar, predsjednik Vatrogasne zajednice općine Gradec Milivoj Ambrušec, viša stručna suradnica za socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije Draženka Haludek, predsjednik Udruge umirovljenika Gradec Vladimir Rajtar i predstavnik vrbovečke HVIDR-e Ivan Smerčinski. Sjednici su kao nazočili predstavnici medija, Zdenko Brezarić iz Radia Vrbovec i Dragan Vicković iz portala Prigorski.hr.

Skupštinu je otvorio predsjednik Marijan Plahutar koji je kap predsjednik Radnog predsjedništva u društvu dopredsjednika Franje Špicara i člana Izvršnog odbora vodio sjednicu.

Radno Predsjedništvo

Na početku je usvojen Poslovnik o radu i predloženi dnevni red, nakon čega su tajnik Sandi Knežević i blagajnik Dragutin Dubravec podnijeli Izvješće o radu i Financijsko izvješće za 2022. godinu. Ova izvješća govore o izrazito bogatom i sadržajnom programu aktivnosti udruge tijekom godine. Predsjednik Nadzornog odbora Branko Gačak podnio je Izvješće Nadzornog odbora a Stjepan Bureš je podnio Izvješće u ime Suda časti.

Plan rada za 2023. godinu i Financijski plan za 2023. godinu s projekcijom za 2024. godinu podnio je tajnik Sandi Knežević. Plan rada je usmjerene na obilježavanje značajnih datuma iz Domovinskog rata, značajnih državnih blagdana, obuka, osposobljavanje i druženja časnika – članova na razini državne Zajednice udruga HČZ-a i županijskog Saveza udruga HČZ-a, suradnja s drugim braniteljskim udrugama te aktivnosti u okviru i izvan lokalne zajednice. Planirani i očekivani prihodi i rashodi u 2023. godine iznositi će od 8.100 Eura, dok je u narednoj godini projekcija viša za 1.000 Eura.

Na kraju sjednice razmotren je prijedlog i donesena Odluka o dodijeli plaketa, priznanja i zahvalnica u 2023. godini te primljeni novi članovi HČZ-a Vrbovec. Budući da temeljem statutarnih odredbi redovni članovi mogu biti nositelji dočasničkih, časničkih i generalskih činova koji aktivno sudjeluju u provedbi aktivnosti HČZ-a temeljem Statuta, Kodeksa časti i Programskih načela HČZ-ZU – u članstvo sa statusom pridruženih članova primljeni su Gordana Brtan, Marijan Tkalčević, Milivoj Olejnik i Mladen Koković, dok su u redovno članstvo primljeni narednik Ivan Haman i satnik Franjo Badanjak.

Na kraju sjednice pozdravnim govorima su se obratili gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj, zatim načelnica Općine Gradec Ljubica Ambrušec, predsjednik Općinskog vijeća Dubrava Darko Rajtar, predsjednik VZO općine Gradec Milivoj Ambrušec, predsjednik umirovljenika Vladimir Rajtar i predstavnik HVIDR-e Ivan Smerečinski koji su izrazili zadovoljstvo primjerenim radom i suradnjom u i izvan lokalne zajednice te postignutim rezultatima. Gradonačelnik Kralj je posebno naglasio kako je djelovanje HČZ-a Vrbovec ogledan primjer kako udruga može pozitivno djelovati u interesu lokalne zajednice i svojih članova.

S lijeva: gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj, načelnica Općine Gradec Ljubica Ambrušec i tajnik HČZ Vrbovec brigadir Sandi Knežević.
Dosadašnje članice HČZ VRBOVEC
Nove članice HČZ VRBOVEC
Čelna struktura HČZ Vrbovec – slijeva: tajnik Sandi Knežević (brigadir), predsjednik Marijan Plahutar (poručnik) i dopredsjednik Franjo Špicar (poručnik)
Slijeva: viša stručna suradnica za socijalnu skrb i hrvatske branitelje Zagrebačke županije Draženka Haludek i članice HČZ Vrbovec (bojnica Danijela Cvetko i načelnica Općine Gradec Ljubica Ambrušec)
Čelna struktura HČZ Vrbovec – slijeva: blagajnik Dragutin Dubravec (deseetnik), redovni član Igor Sabolić (poručnik) i član Izvršnog odbora Milorad Milenković (bojnik)
Slijeva: član Nadzornog odbora Vjekoslav Mikovec (poručnik) i predsjednik Udruge umirovljenika Gradec Vladimir Rajtar i raniji član HČZ Vrbovec (brigadir)

Vrijedni i dugogodišnje vjerni članovi HČZ-a Vrbovec

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: Radio Vrbovec

Obilježavanje 32. godišnjice početka Domovinskog rata, Pakrac, 1. ožujka 2023.

OBILJEŽAVANJE 32.GODIŠNJICE POČETKA DOMOVINSKOG RATA

U Pakracu je 1. ožujka 2023. obilježena 32. godišnjica početka Domovinskog rata, a uz hrvatske branitelje te obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja obilježavanju je nazočio izaslanik predsjednika Vlade, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, zatim izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik Ante Deur, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, glavni ravnatelj policije Nikola Milina te brojni predstavnici državnih institucija, gradova i općina. Aktivnostima obilježavanja, u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije služena je sveta misa za poginule hrvatske branitelje, nakon čega je održan Mimohod pobjednika i odana počast kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na središnjem gradskom trgu te održan prigodni program uz obraćanja najviših uzvanika, nazočili su i brojni članovu udruga-članica Hrvatskog časničkog zbora s područja Sisačko-moslavačke, zatim Požeško-slavonske, Virovitičko-podravske i Koprivničko- križevačke županije.

Izaslanik predsjednika Vlade RH ministar hrvatskih branitelja Tomo Medveda tijekom svog obraćanja za vrijeme prigodnog programa izrazio je zahvalnost hrvatskim braniteljima, koja nije samo deklaratorna, nego se odražava sadržajno i konkretno nizom mjera koje hrvatska Vlada prepoznaje kao dug najzaslužnijima za slobodu koju danas imamo. „Neizmjerno sam ponosan što sam dio tog naraštaja, kao pripadnik postrojbe koja je prije 32 godine ovdje, u Pakracu zajedno s drugim postrojbama pokazala snagu hrvatskog jedinstva“, rekao je ministar te dodao kako nas je taj Domovinski rat trajno obilježio, a najveći prioritet je traganje za nestalim osobama. „Danas ovdje u Pakracu želim posebno naglasiti kako među brojnim žrtvama velikosrpske agresije naše misli i molitve su posebno usmjerene prema hrvatskom mirotvorcu i mučeniku dr. Ivanu Šreteru, koji je otet i zlostavljan, a potom je nestao, unatoč svojim pomirljivim porukama. Činili smo i nastavit ćemo činiti napore u pronalasku dr. Šretera, ali i svih nestalih osoba. Ministar je svoj govor zaključio važnošću prenošenja istine na mlade generacije, što je program koji se provodi u okviru Memorijalnog centra Domovinskog rata u sklopu kojeg su povezani svi ratom stradali gradovi. Uz ministra hrvatskih branitelja nazočnima su se obratili i gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik Ante Deur te general Josip Lucić, koji je govorio u ime sudionika događanja prije 32 godine

Ministar T. Medved, saborski zastupnik A. Deur i glavni policijski ravnatelj N. Milina i čelnici Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije i HČZ-a Koprivnica (I. Zgrebec, D.Magdić, M. Lukačić i Z. Dimač)
Hrvatski branitelji iz Križevaca i Svetog Petra Orehovca u povorci siječanja (prvi lijevo: Stjepan Mekovec, član Izvršnog odbora i Zdenko Kirin, dopredsjednik HČZ Sveti Petar Orehovec)
(s lijeva na desno: glavni pol. inspektor Dražen Magdić – zamjenik predsjednika Suda časti HČZ-ZU, pukovnik Zdravko Dimač – član Središnjeg odbora HČZ-ZU i predsjednik Saveza udruga HČZ KKŽ, Dragutin Vurnek, načelnik Policijske uprave Koprivničko-križevačke, brigadir Marijan Lukačić, raniji predsjednik HČZ Koprivnica i ratni pomoćnik zapovjednika OG (ZP) Bjelovar i pukovnik Ivan Zgrebec, ratni zapovjednik 117. brigade, član HČZ Koprivnica)
Stjepan Lučki (lijevo), član Izvršnog odbora i Dragutin Gajski, predsjednik HČZ Sveti Patar Orehovec
Križevačka djevojačka straža i Gradska straža Požega u koloni ponosa

Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU

Fotografije: MHB, Grad Pakrac; Dražen Magdić (HČZ Koprivnica) i Dragutin Gajski (HČZ Sv. Petar Orehovec)

Radni sastanak predstavnika Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, Zagreb, 1. ožujka 2023.

Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica NZRCD

Radni sastanak izaslanstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) i Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga (HČZ-ZU) održan je u prostorijama NZRCD-a u ulici Alberta Ognjena Štrige u Zagrebu. Izaslanstvo NZRCD činile su upraviteljica Cvjetana Plavša-Matić i njena zamjenica Marija Bolfek, dok je izaslanstvo HČZ-ZU bilo vođeno predsjednikom Igorom Majetiće, uz nazočnost glavnog tajnika Branka Gačka i poslovnog tajnika Mladena Lalića.

Tijekom obostrano korisnog sastanka izaslanstvo HČZ-ZU upoznalo je čelne predstavnice HZRCD o specifičnostima udruge, odnosno područjima aktivnosti koje su zajedničke svim ostalim braniteljskim i stradalničkim udrugama, ali i specifičnostima koje se odnose na strukovno angažiranje u širem vojno-obrambenom i sigurnosnom području, kao i o angažiranju unutar međunarodnih asocijacija NATO i partnerskih zemalja. Razgovaralo se i o dosadašnjoj suradnji koje se odvija sukladno Sporazumu o razvojnoj suradnji u području Centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj te o glavnim odrednicama buduće suradnje.

Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU

Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik

Fotografije: Arhiva NZRCD i HČZ-ZU

PAMETNE GENERACIJE HAUBIČKIH PROJEKTILA 155 mm

  • SMArt 155 mm
  • BONUS 155 mm
  • M892 155 mm Excallibur i M898 SADARM 155 mm
  • Vulcano 155 mm
  • Iskustva država koje imaju neke od „pametnih“ projektila 155 mm

PAMETNE GENERACIJE HAUBIČKIH PROJEKTILA 155 mm

SMArt 155

SMArt 155 je njemački topnički projektil 155 mm, dizajniran za neizravnu paljbu dugog dometa, napadom odozgo na oklopna vozila. Nosač granate SMArt sadrži dva pod-streljiva s infracrvenim senzorom i radarom milimetarskih valova, koji se spuštaju iznad bojnog polja na kuglama i napadaju ojačane mete eksplozivno formiranim probojnim bojevim glavama. Izgrađeno s više redundantnih mehanizama za samouništenje, ovo pod-streljivo je posebno dizajnirano da ne spada u kategoriju oružja pod-streljiva zabranjenog Konvencijom o kazetnom streljivu iz 2008. Naziv SMArt 155 skraćenica je od njemačkog naziva Suchzünder Munition für die Artillerie 155. SMArt proizvodi GIWS mbh (Gesellschaft für Intelligente WirkSysteme mbH), partnerstvo između njemačkih naoružarskih tvrtki Rheinmetall i Diehl BGT Defence.

Dizajn granate

SMArt 155 je NATO topnički projektil od 155 mm dizajniran za ispaljivanje iz Panzerhaubitze 2000 i haubica M109, uključujući varijantu Paladin. Sastoji se od 47 kg teškog topničkog projektila koji sadrži dva autonomna, senzorski upaljena, pucaj i zaboravi podstreljiva. Svako podstreljivo sadrži EFP bojevu glavu visokog proboja za upotrebu protiv teških oklopnih borbenih vozila kao što su glavni borbeni tenkovi. EFP bojeva glava koristi tešku metalnu košuljicu. Nakon što se podstreljivo oslobodi, ono otvara padobran. Dok se polako spušta, podstreljivo se rotira, skenirajući područje ispod infracrvenim senzorom i radarom milimetarskih valova. Korištenje nekoliko tipova senzora omogućuje SMArt 155 korištenje na svim vrstama terena i vremenskim uvjetima.

Način djelovanja:

Projektil 155 mm opremljen je vremenskim upaljačom GM52A1, koji se nalazi sprijeda, nakon čega slijedi jedinica za izbacivanje i dva podstreljiva, a osnovna ploča zatvara projektil. Vrijeme upaljača postavlja se prije punjenja, zatim se SMArt155 koristi kao bilo koje standardno streljivo. Nakon što istekne vrijeme postavljeno u glavnom upaljaču, izbacna punjenja odvajaju tijelo od dva podstreljiva, nakon čega se aktiviraju baterije. Projektil putuje brzinom od oko 300 m/s i brzinom vrtnje od 200 okretaja/sekundi te da bi usporio usporiti, aktivira se dio koji sliči balonu i padobranu, koji brzinu vrtnje smanjuje do 3 okretaja/sekundi, pri čemu je os podstreljiva nagnuta pod kutom od 30° u odnosu na okomicu, što omogućuje senzorima pokrivanje širokog područja. Tek kada je padobran potpuno otvoren, podstreljivo je potpuno naoružano i tri senzora, uključujući aktivni radar koji se također koristi kao uređaj za mjerenje dometa, zatim pasivni radar koji se temelji na mjerenju refleksije svemirskih valova na tlu te infracrveni senzor, se aktiviraju i počinju tražiti ciljeve. Pretraga se obično provodi u promjeru 200-15 metara. Kada je cilj identificiran, izračunava se ciljna točka i ispaljuje se podstreljivo. Izrađen je od oblikovanog punjenja s tantalskom košuljicom koja stvara eksplozivno formirani penetrator sposoban poraziti valjani homogeni oklop od 120 mm. Pod-projektil pogađa gornji dio tenka ili oklopnog vozila (koji je slabije oklopčjen od čeonog i bočnog dijela) i uništava cilj. Ako podstreljivo ne pronađe metu aktivira se elektronički mehanizam za samouništenje koji je temeljen na aktivnom radarskom senzoru i koji se koristi kao radarski visinomjer. Tada se aktivira sustav za samouništenje koji se aktivira na nultoj točci tla..

Tehničke specifikacije

  • Težina s upaljačom: 47, kg
  • Duljina s upaljačom: 898 mm
  • Materijal tijela Kovani čelik
  • Boja maslinasto siva sa žutim oznakama
  • Eksplozivno punjenje Visoki eksploziv: 4,2 kg
  • Svako od dva pod-streljiva je težine

Prikaz etapa leta projektila do cilja:

BONUS 155 mm

BONUS (BOfors NUtating Shell) je topnički kasetni projektil 155 mm, razvijen u suradnji između Boforsa (Švedske) i Nextera (Francuska), dizajniran za neizravnu paljbu dugog dometa, napadom odozgo na oklopna vozila. Razvoj BONUS-a započeo je početkom 1985. kao studijski projekt za Švedsku upravu za obrambene materijale, s početnim očekivanjima završetka razvoja do 1989. i početka proizvodnje do 1990. (odnosno do 1992.). BONUS osnovna granata sadrži dva pod-streljiva koja se spuštaju iznad bojnog polja na krilima i napadaju ojačane mete eksplozivno oblikovanim probojnim bojevim glavama.

Dizajn granate

BONUS je NATO-ov topnički projektil od 155 mm koji se sastoji od 47 kg teškog topničkog projektila koji sadrži dva autonomna, senzorski upaljena pod-streljiva tipa “ispali i zaboravi”. Nakon što se pod-streljivo oslobodi, ono otvara dva krila. Dok se spušta, pod-streljivo se okreće, skenirajući područje ispod više frekventnim infracrvenim senzorima i LiDAR-om koji uspoređuje otkrivena vozila s programiranom bazom podataka o ciljevima. Svako pod-streljivo sadrži EFP bojevu glavu visokog proboja za korištenje čak i protiv teških oklopnih borbenih vozila poput glavnih borbenih tenkova. Ispaljena iz cijevi dužine 52 kalibra (L52) BONUS granata može putovati do 35 km.

Prikaz etapa leta projektila do cilja:

M892 155 mm Excallibur i M898 SADARM 155 mm

M982 Excallibur (prethodno XM982)

je 155 mm vođena haubička granata povećanog dometa razvijena u suradnji Istraživačkog laboratorija američke vojske (ARL) i Centra za istraživanje, razvoj i inženjering naoružanja američke vojske (ARDEC). Excalibur je razvio i/ili proizveo glavni izvođač Raytheon Missiles & Defense, BAE Systems AB (BAE Systems Bofors) i druge podmornice i primarne jedinice u višestrukim kapacitetima kao što su Camber Corporation i Huntington Ingalls Industries. To je GPS-om i inercijski navođeno streljivo koje se može koristiti u situacijama bliske potpore unutar 75-150 metara od prijateljskih snaga ili u situacijama u kojima bi ciljevi mogli biti pretjerano blizu civila za napad konvencionalnom nenavođenom topničkom vatrom . U 2015. godini Sjedinjene Države planirale su nabaviti 7474 projektila s ukupnim troškom programa za FG 2015. od 1,9341 milijardu USD uz prosječnu cijenu od 258 777 USD po jedinici. Do 2016. jedinični troškovi smanjeni su na 68 000 USD po komadu. Inačice koje dodaju mogućnost laserskog navođenja i dizajnirane su za ispaljivanje iz mornaričkih topova počele su testirati 2015.

Excalibur je razvijen kao alternativa većeg dometa konvencionalnim topničkim granatama, s GPS navođenjem za poboljšanu točnost. Excalibur ima domet od približno 40 do 57 kilometara (25 do 35 milja) ovisno o konfiguraciji, s vjerojatnom kružnom pogreškom (CEP) od četiri metra dok nevođene zapadnjačke topničke granate mogu sletjeti do 150 metara od mete na udaljenosti od 24 km. Produženi domet Excalibura postiže se upotrebom sklopivih kliznih peraja, koje omogućuju projektilu da klizi od vrha balističkog luka prema meti. Jeftinija alternativa Excaliburu je korištenje M1156 Precision Guidance Kit dizajniranog od američke vojske za pretvaranje postojećih granata od 155 mm u precizno oružje.

Streljivo su zajednički razvili američki Raytheon Missiles & Defense (sustav za navođenje) i švedski BAE Systems Bofors (tijelo, baza, balistika i nosivost). Excalibur se koristi za minimiziranje kolateralne štete, za mete izvan dometa standardnog streljiva, za preciznu paljbu unutar 150 metara od prijateljskih snaga ili kada teren sprječava izravnu vatru. Ima višenamjenski upaljač koji se može programirati da eksplodira u zraku, nakon što udari u tvrdu površinu ili nakon što probije metu. Jedan projektil Excalibur može precizno pogoditi ciljanu metu što bi zahtijevalo upotrebu između 10 i 50 nevođenih topničkih projektila.

Početno borbeno iskustvo s Excaliburom u Iraku u ljeto 2007. bilo je vrlo uspješno, s 92% projektila koji su pali unutar četiri metra od svojih ciljeva. Njegova izvedba je bila toliko impresivna da je američka vojska planirala povećati proizvodnju na 150 projektila mjesečno s prethodnih 18 metaka mjesečno. Projektili Excalibura su tijekom 2012. dosegnuli nove rekordne domete od 36 kilometara, a u prosincu 2020. projektil je uspješno testiran na domet od 70 km korištenjem nad-napunjenog pogonskog goriva iz cijevi ERCA topa dugog 58 kalibra (L58). Samohodni topovi kompatibilni s projektilom Excalibur su američki M109A6 Paladin i M109A7, britanski AS-90, njemački PzH 2000, južnoafrički G6 i švedski Archer.

Vučno oružje kompatibilno s projektilom Excalibur su američke haubice M198 i M777. Prema medijima, Excalibur streljivo također su koristile poljske haubice AHS Krab 2022. u borbi u Ukrajini, postigavši domet iznad 50 km.

  • Tip: vođeni haubički projektil
  • Zemlja porijekla: SAD i Švedska
  • U uporabi OS: Kanade, Njemačke, Indija, Italije, Nizozemske, Švedske, SAD-a, Ukrajine
  • Proizvođač BAE Systems AB: Bofors, Raytheon
  • Jedinični trošak 112,8 tisuća USD (zahtjev predsjednika SAD-a za proračun za FG 2021.)

Tehnički podaci:

  • Masa 47 kg; dužina 898 mm, kalibar 155 mm
  • Efektivni domet: Inkrement Ia-1: 23 km, Inkrement Ia-2/Ib: 40 km
  • Od Archera: 50 km (najnoviji test: 70 km)
  • Bojeva glava PBXN-9, težina bojeve glave 22 kg; (pod-streljivo 2 x 13,6 kg)
  • Vođenje: sustav GPS, inercijalna navigacija. Točnost 4 m

Inačice

Postoje tri inačice sustava. Početni je bio: Inkrementu I (poboljšanje 1.), a slijedne inačice su Inkrement II: i Inkrementu III.

  • Inkrement I ima jednu prodornu bojevu glavu za upotrebu protiv nepokretnih ciljeva.
  • Inačicama Ia-1 i Ia-2 povećan je domet i otpornost na ometanje, da bi Ib ušla u masovnu proizvodnju. b : Ubrzani razvoj, krug smanjenog dometa. U službu ušao 2007.[32] (XM982)[33]
  • Excalibur S: u lipnju 2013. Raytheon je pokrenuo interno financiran program za nadogradnju Excalibura Ib dodatnom mogućnošću polu-aktivnog laserskog tragača. SAL (Semi-Activ-Laser Guidence) tragač će omogućiti granati da napadne pokretne mete ili one koje su se promijenile nakon ispaljivanja, te da promijeni točku udara kako bi se izbjegla kolateralna šteta.
  • Excalibur EST: Excalibur Shaped Trajectory, omogućuje ljusci da se konačno približi pod kutom; demonstriran u kolovozu 2018. i raspoređen nedugo nakon toga.
  • Increment II “Pametni” projektil za pokretne i vremenski osjetljive mete.[2] Može nositi ili 65 DPICM (Dual-Purpose Improved Conventional Munition) ili dva pod-streljiva SADARM.
  • Povećanje III “Diskriminirajući” projektil “za pretraživanje, otkrivanje i selektivno djelovanje na pojedinačna vozila razlikovanjem specifičnih karakteristika cilja”.

M898 155 mm

Granata SADARM M898 kalibra 155 mm ispaljuje se iz haubičkih oruđa kalibra 155 mm, s upaljačem M762/M767 postavljenim na nosu postavljenim tako da eksplodira na 1000 m iznad mete kako bi oslobodila dva SADARM pod-streljiva. Nakon što je pod-streljivo izbačeno iz projektila, otvara se inicijalni „ram-air“ padobran kako bi se oslobodio vrtnje i usporio pod-streljivo. Tada se otvara padobran kako bi polako okrenuo pod-streljivo pod kutom od oko 30°. Dok se okreće, njegovi senzori pomiču sve manju spiralnu stazu ispod pod-streljiva kako bi skenirali područje promjera oko 150 m. Senzori se sastoje od milimetarskog radara, pasivnog milimetarskog radiometra i infracrvenog teleskopa. Kao pomoć pri naoružavanju i nišanjenju koristi se magneto-metar. Kada pod-streljivo otkrije metu, njegovo eksplozivno punjenje LX-14 od 1,5 kg detonira se kako bi izbacilo eksplozivno formirani penetrator koji ima dovoljno energije da probije tanki gornji oklop većine glavnih borbenih tenkova. Ako pod-streljivo padne na tlo prije nego što pronađe metu, dolazi do samo-uništenja.

Pod-streljivo se također koristi i u MLRS raketama, sa četiri ili šest nosača.

Navedena streljiva ne podliježu ograničenjima iz čl. 2. Konvencije o kasetnoj municiji iz 2008. godine

Odredbama CCM-a („The Convention on Cluster Munitions“, Čl. 2.) ne podliježe konvencionalno streljivo koje je dizajnirano za raspršivanje ili oslobađanje eksplozivnih pod-streljiva od kojih svako mora biti lakše od 20 kilograma.

Senzori pod-streljiva kod pametne generacije haubičkih projektila 155 mm

  • – multi-band IR;
  • – milimetarski valni radar;
  • – radiometar
  • – LIDAR (kod BONUS-a) “laser imaging, detection, and ranging” (lasersko snimanje,  detekcija i određivanje udaljenosti” je metoda za određivanje dometa ciljanjem objekta ili  površine laserom i mjerenjem vremena potrebnog za povratak reflektirane svjetlosti do  prijemnika. Ponekad se naziva 3-D lasersko skeniranje, posebna kombinacija 3-D skeniranja  i laserskog skeniranja.)

Vulcano 155 mm

Vulcano 155mm je obitelj potkalibarskog streljiva za 155 mm kopneni topnički sustavi sastavljeni od nevođenog projektil nazvan BER (balistički povećani domet) i a vođeni koji se zove GLR (Guided Long Range). Oni predstavljaju najnaprednija tehnologija koja je trenutno dostupna za precizna gađanja kopnenog topništva.

Projektil Vulcano specifično je zamišljen i realiziran poboljšati učinkovitost drugog streljiva

isti kalibar, iu dometu iu točnosti, uz zadržavanje kompatibilnost s pogonskim punjenjem u uporabi i cijevi 155 mm. Obris streljiva je gotovo identičan konvencionalnim mecima, što mu omogućuje da rukovati bez dodatnog logističkog opterećenja.

Glavna primjena Vulcana 155 GLR je dugotrajna dometa, vatrena podrška visoke preciznosti protiv stacionarnih i pokretne točke s iznimno smanjenom vjerojatnošću kolateralna šteta. Izvanredna aerodinamika, u kombinaciji s GPS-om mogućnosti navođenja i oblikovanja putanje, omogućuju Vulcano 155 GLR za postizanje maksimalnog dometa od 70 km dok

održavajući ekstremnu točnost manju od 5 m unutar svega operativni rasponi.

Čahura je ispunjena IM eksplozivom i sastoji se od specifični patentirani prethodno oblikovani prstenovi od volframa, omogućujući izuzetno visoka učinkovitost protiv mekih i laganih zaštićeni ciljevi; okidač detonacije generira osigurač koji se može programirati radio frekvencijom i koji je sposoban za razne funkcionalnosti, kao što su: altimetrija, trenutna i

odgođena reakcija. Kada se RF osigurač zamijeni s namjenski polu-aktivni laserski (SAL) senzor, streljivo također može učinkovito napadati laserski označene mete, nepomične i pokretne, s daljnjim poboljšanjima preciznosti u odnosu na čisto GPS navođenje. Štoviše, mogućnost programiranja završnog napada kut projektila do 90° (odnosno vertikalni pad) protiv cilja omogućuje maksimiziranje oba učinkovitost bojeve glave i točnost navođenja, kao i minimiziranje vjerojatnosti otkrivanja projektila u letu od strane obrambenih sustava neprijatelja. Streljivo Vulcano 155, i BER i GLR, jesu kvalificirani prema relevantnim STANAG-ovima pod spojem talijanski i njemački nadzor Ministarstva obrane.

Značajke:

  • veći domet – dva do tri puta u odnosu na ranije konvencionalne sustave;
  • veća preciznost, odnosno manje kolateralne štete;
  • smanjenje troškova uporabe (visoka rentabilnost ciljeva);
  • sposobnost poništavanja pogreške ciljne lokacije (TLE – Target Location Error) za nepokretne i pokretne ciljeve (SAL Seeker);
  • vrhunski dizajn streljiva

Iskustva država koje imaju neke od „pametnih“ projektila 155 mm

Streljivo koje koristi pod-streljivo sa senzorima ima neupitne učinke na selektivna uništenja vojnih ciljeva i limitiranu kolateralnu štetu nad civilima i civilnim objektima, naročito u urbanim sredinama. Učinak projektila M898 SADARM u Iraku 2003. je bio toliko učinkovit da su zapovjednici tražili da ga koriste za uništavanje pojedinačnih stacionarnih i pokretnih oklopnih vozila i tenkova, a ne za masovnu topničku pripremu. Inzistirali su na obustavi financiranja poboljšanja konvencionalnog streljiva (DPICM – Dual Purpose Improved Conventional Munition). Taj stav ima i američko Ministarstvo obrane (DoD) , koje smatra da je zabrana „pametnog“ kazetnog streljiva sa senzorima neprihvatljivo ne samo zbog negativnih vojnih učinaka klasičnih kasetnih projektila, već i zbog potencijalnih negativnih posljedica za civile. Velika upotreba klasičnog streljiva je neprihvatljiva zbog kolateralnih šteta i šteta od ne-eksplodiranog streljiva (UXO) za civilno stanovništvo i prijateljske kopnene snage. Pozicija SAD-a je da od 1. siječnja 2019. američke snage koristite samo kazetno streljivo koje sadrži pod-streljiva koja imaju manje od 1% UXO. Istraživanja i testiranja kupaca projektila SMArt 155 mm (Njemačka i Švicarska) u vemenu od 2009. do 2012. na uzorku od 331 projektil pokazao je stopu kvara od 0,6%. Stopa bi bila i niža da posljednji sigurnosni mehanizam nije bio u položaju “isključeno” iz sigurnosnih razloga.

Tekst priredio: Branko Gačak, brigadir u mirovini

Održane sjednice Skupštine HČZ Koprivnica i Skupštine Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, 24. veljače 2023.

GODIŠNJA SKUPŠTINA HČZ KOPRIVNICE

Hrvatski časnički zbor Koprivnica održao je 24. veljače svoju redovnu godišnju Skupštinu. Tijekom sjednice je usvojeno Izvješće o radu i Financijsko izvješće za 2022. godinu te Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu. Izvješće o radu HČZ-a Koprivnica je podnio predsjednik Zdravko Dimač koji je izrazio zadovoljstvo s izvršenim planiranim aktivnostima te brojem članova koji su u njima sudjelovali. Sjednici Skupštine je u nazočio gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskom saboru Mišel Jakšić, koji je obraćajući se nazočnim članovima iskazao veliku zahvalnost na sudjelovanju HČZ-u u svim važnijim događajima i manifestacijama u organizaciji Grada. Isto tako, poručio je da i dalje mogu računati na podršku Grada u njihovim aktivnostima.

GODIŠNJA SKUPŠTINA HČZ KOPRIVNICE
Gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskom saboru Mišel Jakšić

GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVEZA UDRUGA HČZ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

Redovna sjednica Saveza udruga Hrvatskog časničkog zbora Koprivničko-križevačke županije (u daljnjem tekstu: SU HČZ KKŽ) održana je nakon sjednice HČZ-a Koprivnice. Sjednicu je otvorio predsjednik SU HČZ KKŽ Zdravko Dimač, koji je pozdravio nazočne izaslanike iz matičnih udruga-članica te goste iz MORH-a i HČZ-Zajednice udruga RH. Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg se uvodno zahvalio na pozivu nazočenja radu sjednice te ukazao na područja suradnje u kojima svoj doprinos mogu pružiti udruge udružene u Hrvatski časnički zbor -Zajednicu udruga. U ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočne je pozdravio glavni tajnik Branko Gačak, koji je ukazao na obilježja udruga Hrvatskog časničkog zbora. Zajedničko sa svim ostalim braniteljskim i stradalničkim udrugama je Domovinski rat i promicanje vrijednosti Domovinskog rata kao obrambenog, oslobodilačkog i pravednog rata, dok posebnosti proizlaze iz strukovnog određenja udruga koje istovremeno djeluju i u cilju jačanja postojećih i stjecanje novih vojno-obrambenih i sigurnosnih znanja svojih članova. Tijekom sjednice usvojen je Izvještaj o provedbi Plana rada i Financijski izvještaj za 2022. godinu te Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu.

Nakon ove aktivnosti organiziran je domjenak i druženje nazočnih izaslanika sjednica skupština HČZ Koprivnice i SU HČZ KKŽ.

Predsjednik SU HČZ KKŽ Zdravko Dimač
Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg se obraća nazočnima na skupštini SAVEZA UDRUGA HČZ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: Grad Koprivnica i Dragutin Gajski (HČZ Sveti Petar Orehovec)

Sastanak potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i izaslanstva HČZ-ZU, Zagreb, 14. veljače 2023.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved primio  je 14. veljače 2023. predstavnike Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, koje je predvodio predsjednik HČZ-ZU-a Igor Majetić. U okviru izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga bili su dopredsjednik Neven Cugelj i glavni tajnik Branko Gačak.

Ministar Medved pohvalio je vodstvo Hrvatskog časničkog zbora zbog napora koje ulažu na okupljanju časnika i dočasnika te zbog vjerodostojnog i neumornog promicanja istine o Domovinskom ratu. Pozvao ih je da i nadalje budu partner Ministarstvu hrvatskih branitelja u realizaciji projekata i aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje vrijednosti Domovinskog rata i brige za braniteljsko-stradalačku populaciju. 

Predsjednik HČZ-ZU-a Majetić predstavio je rad Hrvatskog časničkog zbora s posebnim naglaskom na djelovanje kroz dvije međunarodne udruge pričuvnih časnika – Konferenciju pričuvnih časnika NATO i partnerskih zemalja (CIOR) i Gaminger inicijativu, udrugu pričuvnih časnika srednjoeuropskih zemalja.

Izaslanstvo Udruge zahvalilo je ministru Medvedu na ostvarenoj suradnji i pomoći te su izrazili punu potporu aktivnostima i postignućima Ministarstva hrvatskih branitelja.

Dogovoren je nastavak suradnje te provedba zajedničkih aktivnosti s ciljem promicanja vrijednosti Domovinskog rata i zaštite interesa hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: MHB

LEOPARD 2A7

LEOPARD 2A7

Težak je oko 60 tona, dugačak oko deset metara i smatra se jednim od najboljih borbenih tenkova na svijetu – njemački Leopard 2. Koliko ih tko ima u svijetu?

Njemački prozvođač Krauss-Maffei Wegmann napravio je više od 3.500 tenkova Leopard 2 od početka proizvodnje 1978. Cijena se posljednjih godina kreće od tri do 15 miliona eura po komadu u zavisnosti od tipa i drugih faktroa. Najnovija verzija ovog borbenog tenka je „Leopard 2 A7″. Isporučuje se od 2014.

Njegovo glavno naoružanje je top glatke cijevi od 120 mm koji pogađa i ciljeve u pokretu na udaljenosti do nekoliko kilometara. Maksimalni domet je pet kilometara. Prednosti Leoparda leže u kombinaciji vatrene moći, oklopne zaštite i mobilnosti. Brz je i snagom svog dizelskog motora može dostići i brzinu do 70 km/h.

Osim Njemačke, koristi ga još najmanje 14 zemalja u različitim prilagođenim varijantama. Evo pregleda, na osnovu dostupnih informacija, o tome tko ima i koliko Leoparda. Sve navedene zemlje su članice NATO – osim Finske.

NJEMAČKA

Njemačka ima oko 320 najnovijih modela Leoparda, ali se točan broj čuva u tajnosti. Bundesver je povukao iz upotrebe svoje starije tenkove tipa Leopard ili ih predao drugim zemljama. To uključuje modele tipa 2A4, ali i Leopard 1.

TURSKA

Ministarstvo odbrane Turske ne daje izjave o tome kakvo naoružanje i koliko komada ima. Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), Turska ima ukupno 713 Leoparda – 316 Leoparda 2A4, 170 Leoparda 1A4 i 227 Leoparda 1A3.

GRČKA

Grčka ima 853 tenkova tipa Leopard, najviše od svih drugih država: 170 2HEL, 183 starijih tipa 2A4 i 500 tipa 1A5 iz prethodne generacije. Grčka ima i drugih vrsta borbenih tenkova – ukupno 1243 (gfp).

POLJSKA

Prema poljskom Ministarstvu odbrane, Poljska ima 247 Leoparda u verzijama 2A4 i 2A5 i u moderniziranoj verziji PL. Poljska ima ukupno 863 borbena tenka (gfp).

ŠPANJOLSKA

Španjolska ima 347 tenkova Leopard. Od toga, 239 Leoparda tip 2A6 dok je 108 starijih tipa 2A4, a. Međutim, neki tenkovi nisu u funkciji.

FINSKA

Finska nije članica NATO i ima oko 200 tenkova Leopard 2.

ŠVEDSKA

Iz Švedske nema informacija o broju Leoparda. Međutim, smatra se izvjesnim da Švedska ima više od 100 tenkova tipa Leopard.

NORVEŠKA

Prema podacima Ministarstva odbrane, Norveška je 2001. od Nizozemske kupila 52 Leoparda 2A4. Neki od njih su u upotrebi, drugi se koriste za rezervne djelova ili su rashodovani. Nema podataka o točnom broju operativnih tenkova.

MAĐARSKA

Prema medijima, Mađarska je 2020. iznajmila 12 tenkova Leopard 2A4 od njemačkog proizvođača za potrebe obuke. Pored toga, ove godine stižu 44 nova Leoparda 2A7. Mađarska je 2022. imala ukupno 176 borbenih tenkova različitih vrsta (gfp).

PORTUGAL

Ministarstvo odbrane Portugala nije dalo nikakve informacije o broju Leoparda. Prema izvještajima medija, portugalske oružane snage imaju u upotrebi 37 Leoparda 2A6.

NIZOREMSKA

Nizozemska je od Njemačke iznajmila 18 tenkova Leopard 2A6. Oni su dio njemačko-holandskog tenkovskog bataljona i stacionirani su u Bergen-Honeu u Nemačkoj blizu granice.

DANSKA

Danska ne daje informacije o tome koliko ima Leoparda. Prema dostupnim podacima u rujnu je prvi put u međunarodnu misiju, u Estoniju poslato 14 Leoparda.

ČEŠKA

Češka posjeduje samo jedan Leopard. To je jedan od 14 Leoparda 2A4 koje je Njemačka Češkoj stavila na raspolaganje u okviru takozvane kružne razmjene, u koju spadaju i oklopna vozila Bifel (Bivo). Češka je prema podacima za 2022. imala ukupno 116 borbenih tenkova (gfp).

SLOVAČKA

Slovačka ima jedan Leopard. Do kraja 2023. trebalo ih je biti ukupno 15 u okviru kružne razmjene. Slovačka ima ukupno 20 borbenih tenkova (gfp) .

Članice NATO koje nemaju tenkove LEOPARD

U zagradi je broj borbenih tenkova koje su države imale prema informacijama Global Firepower (gfp) za 2022. godinu.

Evropa: Rumunija (451), Bugarska (410), Francuska (406), Italija (200), Hrvatska (72), Slovenija (44), Sjeverna Makedonija (10) Albanija, Belgija, Crna Gora, Kipar, Estonija, Island, Letonija, Litvanija, Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo (227).

SAD imaju 6612 borbena tenka, a Kanada 82.

Izvor:CDM

IN MEMORIAM MILAN ŠKOMAC

IN MEMORIAM

MILAN ŠKOMAC

Dragi prijatelj i suborac Milan Škomac iznenadna je preminuo sinoć, 3. veljače u 66. godini života. Milan je kao dragovoljac pristupio 51. samostalnoj bojni ZNG „R“ iz Vrbovca i zajedno s bojnom prošao ratni put na Zapadnoslavonskom bojištu. Nakon ukidanja i demobilizacije bojne sredinom ljeta 1992. godine, dragovoljno odlazi na Dubrovačko bojište gdje je raspoređen u 303. LoB, Zagreb. Bio je aktivan član naše udruge Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec, a neke od njegovih aktivnosti bile su vezane uz biciklističke maratone posvećene događanjima iz Domovinskog rata. Još su žive slike memorijalnog biciklističkog maratona „Rubenčić – Smolec“ povodom 30. obljetnice pogibije dvojice vrbovečkih branitelja te prošlogodišnjeg maratona „Vrbovec – Vukovar – Vrbovec“ povodom Međunarodnog dana nestalih i Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu.

Bio je požrtvovan suborac tijekom Domovinskog rata, a u mirnodopskom razdoblju vjeran prijatelj spreman pomoći i pružiti utjehu drugima, pa i u situacijama kada mu je i samom bilo potrebno razumijevanje, utjeha ili pomoć.

Počivao u miru Božjem i neka mu je vječna slava i hvala!

Pogreb našeg dragog prijatelja i suborca održati će se u utorak, 7. veljače u 14:00 sati na Gradskom groblju u Vrbovcu.

NAJAVE ISPORUKE TEŠKOG NAORUŽANJA UKRAJINI (do kraja siječnja 2023.godine)

Najave isporuke teškog naoružanja Ukrajini (do kraja siječnja 2023.)

Sjedinjene Države osigurat će paket vojne pomoći vrijedan više od tri milijarde dolara Ukrajini i drugim zemljama pogođenim ruskom invazijom na Ukrajinu, objavio je u petak američki državni tajnik Antony Blinken.

Vojna pomoć mogla bi pomoći ukrajinskim snagama da “promijene dinamiku na bojnom polju”, rekla je zamjenica pomoćnika državnog tajnika Laura Cooper.

Vijeće EU-a je odobrilo povećanje fonda za plaćanje vojne pomoći Ukrajini za dodatne dvije milijarde eura.

Vijeće je odlučilo povećati ukupnu financijsku gornju granicu Europskog instrumenta mirovne pomoći (EPF) za 2 milijarde eura u 2023., uz mogućnost daljnjeg povećanja u kasnijoj fazi.

Ukupno povećanje čitave financijske gornje granice EPF-a do 2027. bilo bi do 5,5 milijardi eura (u cijenama iz 2018.).

Njemački ministar obrane Pistorius, američki ministar obrane Austin i njihov ukrajinski kolega Oleksil Reznikov na sastanku u Ramsteinu

IZDVOJENO NAORUŽANJE I OPREMA PO ZEMLJAMA

SAD
VELIKA BRITANIJA
FRANCUSKA
NJEMAČKA
POLJSKA
ŠPANJOLSKA
DANSKA
FINSKA
ŠVEDSKA
KANADA
ITALIJA
PORTUGAL
ESTONIJA
LATVIJA
NIZOZEMSKA
NORVEŠKA
BELGIJA
CIPAR
EU
UKR. OBR. IND.

ZAKLJUČAK

Kada gledamo na doprinos pojedinih partnera (u iznosima sredstava i kritičnoj količini i generacijskoj kvaliteti vojne opreme) treba izdvojiti SAD, koji potvrđuje slanje tenkova M1 Abrams u Ukrajinu. Američki tenkovi i oklopna vozila na gusjenicama i kotačima (gotovo 200 komada) te napredni PZO sredstva (sustav Avanger) i rakete za NASAMS, zatim haubički projektili 155mm i 105mm, uključujući one najsofisticiranije te rakete za HIMARS, predstavljaju „ozbiljan paket“ koji svjedoči o ozbiljnom partneru. Uz SAD treba izdvojiti Poljsku, koja zbog svoje povijesti želji biti predvodnica europskih zemalja u vojnim donacijama. Uz obećanu isporuku Leoparda 2A4, gdje postoji „šire“ mogućnosti vojne pomoći i u poljskim modifikacijama Leoparda, te velikog broja postojeće sovjetske tehnike, primjerice tenkova T-72 i BMP-1, ne bi trebalo biti iznenađenje ukoliko pored slanja svojih Leoparda u Ukrajinu, Poljska opremi jednu oklopno-mehaniziranu brigadu sovjetskim tenkovima i oklopnim vozilima, kao što je i najavljivala. Ova sredstva je donirala i ranije, a sustavi su dobro poznati ukrajinskim vojnicima.

V. Britanija je uz slanje svojih moćnih tenkova Challenger 2 i 100 komada oklopljenih APC Bulldog, izdvojila i 30 komada samohodnih haubica AC90 155mm te streljivo za ova borbena sredstva te se može govoriti o očekivanoj potpori, koje se može i nadalje očekivati.

Francuska je mogla dostaviti i veće količine od obećanih 50 komada svojeg moćnog OT na kotačima AMX-10 RC, kojeg zbog topa 105mm zovu i „ubojicom tenkova“. Naime, inačicu RC, kojih i nakon isporuke Ukrajini, preostaje još 70-ak komada mora ionako prodati ili donirati, dok 232 komada AMX-10 RCR zadržava u uporabu do uvođenja OT Jaguar i Griffon. Kada bi odobrila bar jedne satnije, tj. 12 do 14 tenkova Leclerc, taj čin bi potvrđivao da i Francuska u cijelosti bezrezervno stoji na strani Ukrajine. Posebno treba pozdraviti slanje svojih samohodnih haubica CAESAR 155 mm krajem siječnja.

Za Njemačku se i uz obećano slanje 40 komada OT Marder i opravdavanje poteškoćama oko isporuke Leoparda 2, kao i naknadno odobrenje kancelara Scholza za isporuku poboljšane inačice Leoparda 2A6, koje predstavljaju najveće europske donacije od 3,1 milijarde Eura u okviru Europskog fonda za mir (EPF), može se reći da je „u najmanju ruku opetovano zakazala“. To ne znači da neće u dogledno vrijeme i uz pritiske prema Rheinmetalu popraviti sadašnji utisak pojačanom isporukom Mardera i/ili Leopada. Prostora za to ima, iako je vremenski čimbenik značajan i nezanemariv. Ukrajini je to potrebno upravo sada.

Za skandinavske zemlje (Finska, Švedska, Danska) može se reći da su spremne isporučiti vrste i količine sredstava koje odgovaraju realnoj percepciji ruske ugroze. Tome treba dodati i novije povijesno naslijeđe sa SSSR-om i Rusijom. Iako je Finska obećala 14 komada svojih Leoparda 2, a Švedska 50 komada ponajboljih svjetskih OT CV9040 i svojih modernih samohodnih haubica na kotačima Archer 155 mm te drugih naprednih PZO i PO raketnih sredstava, a Danska 19 samohodnih haubica na kotačima CAESAR 155 mm i krajem mjeseca najavila slanje svojih 20 Leoparda 2A5. Isto se može reći i za Nizozemsku, koja je za pomoć Ukrajini u 2023. već osigurala 2,5 milijardi Eura, a spremna je isporučiti sofisticirani sustav PZO Patriot, a ima dovoljno prostora platiti (najmanje jednu satniju tenkova Leopard 2 standarda A4, 5 ili 6), te na zahtjev Ukrajine i borbene zrakoplova F-16A/B MLU.

Nedvojbeno je da će Španjolska na “čvrst” i “predan” način, uz “najveću diskreciju”, odgovarajući na “izričite” zahtjeve Ukrajine i u “punoj” koordinaciji s NATO-om i saveznicima, biti predvodnik u dostavi vojne pomoći Ukrajini. Vjerujmo da će to biti jedna od znakovitijih savezničkih donacija Ukrajini prije proljetne najavljivane ukrajinske ofenzive. Ona je i u lipnju 2022. predlagala slanje 40 svojih Leoparda 2 (sada se spekulira o 60) Ukrajini, a Ukrajini je ranije donirala i 20 svojih APC M113.

Baltičke zemlje (Estonija i Litva) i bez informacija o najavama iz Latvije (Rusi čine gotovo 25% od 2,5 mil. stanovnika Latvije) se zbog vanjsko-političkih i povijesno-praktičnih razloga trude doprinositi oslobađanju okupiranih ukrajinskih područja. Svojim donacijama sredstava za potporu, PO i PZO borbu odgovaraju na zahtjeve Ukrajine te na taj potvrđuju svoju europsku perspektivu.

Za Kanadu se također može reći da svojim primjerom, odnosno ranijim i trenutnim donacijama, naročito donacijama deficitarnih PZO sustava NASAMS, brojem lakih OT Senator i već provjerenim vučnim haubicama američke proizvodnje M777 155mm, predstavlja pouzdanog NATO transatlantskog partnera.

Od ciparske iskazane dobre volje vjerojatno se neće ništa dogoditi, ili se neće dogoditi u dogledno vrijeme. Iako je Cipar iskazao volju na nagovor SAD-a, za očekivati je da su tursko-grčki odnosi složeni da bi se nešto dogodilo, kao što su složeni i odnosi Grka i Turaka na otuku.

Iako nam u ovom pregledu obećanih donacija naoružanja i vojne opreme Ukrajini tijekom siječnja nisu bili dostupni svi podaci do kojih dolazimo doći putem tzv. „otvorenih izvora“, ili smo ih pak zbog relativno skromnog broja članova tima koji ih prikuplja, najvjerojatnije nešto i propustili, možemo govoriti o sljedećem:

  • broj obećanih modernijih zapadnih tenkova (uključujući Leopard 2A4 i A5, M1 Abrams i Ghallenger 2) predstavlja značajnu količinu borbenih sredstava za pokretanje ozbiljnije proljetne oslobodilačke operacije na nekim od glavnih pravaca izrazito široke crte bojišnice;

  • otvoreni i obavještajni izvori govore o uvođenju ruskih tenkova T-90 na ukrajinsku bojišnicu, a postoje i snimci o njihovom uništenju (ruski najnoviji tenk T-14 Armata, za kog se tvrdi da je superiorniji i od generacije tenkova Leoparda 2A5, 6 i 7, do 2027. neće biti u operativnoj uporabi ruske vojske);

  • ranija tvrdnja koja ukazuje i na ruske ofenzivne aspiracije može promijeniti još značajnija isporuka tenkova i drugih modernijih borbenih sustava za potporu, PO borbu, PZO… tijekom naredna dva mjeseca te najavljeno slanje poljskih T-72 (i BMP-1). Uz sve ranije pobrojano, i uz količine ranijih sovjetskih tenkova i OT iz Poljske, zapadni saveznici osigurali bi opremanje dvije do tri ukrajinske oklopno-mehanizirane brigade;

  • neki izvori tvrde da bi Rheinmetal kao servisera Leoparda i Mardera u narednim mjesecima mogao osposobiti ozbiljnu količini tenkova i oklopnih transportera. Ukoliko ta sredstva ne bi bila dostavljena prije otpočinjanja ukrajinske oslobodilačke operacije, mogla bi služiti radi zamjene uništenih ili oštećenih sredstava tijekom operacije;

  • dosadašnje najave isporuka (od kojih su još neke na razini političkog odlučivanja njihovih vlada ili parlamenata) koje su posebnu težinu dobile nakon trećeg sastanka UDCG-a u Ramsteinu, 20. siječnja, upućuju na zaključak o ozbiljnoj količini borbenih tenkova i oklopnih transportera (na gusjenicama i kotačima), vrlo dobru najavu isporuka modernijih sustavu 155 mm za potporu (samohodne haubice na gusjenicama i kotačima) i vučnih haubica 155 mm i 122 mm te najmodernijih raketnih PZO i PO sustava;

  • traženje Ukrajine za isporukom suvremenih zapadnih borbenih zrakoplova nije trenutno naišlo na pozitivne korake zapadnih zemalja, a izjave SAD-a u ovom trenutku negiraju takve mogućnost;

  • neka od najavljenih borbenih sredstava tijekom siječnja već su u Ukrajini, dok će pretežiti dio njih (primjerice 500 mil. Eura vrijedan paket EU čiji sadržaj još ne znamo i neke druge donacije) dolaziti će u Ukrajinu u narednih dva mjeseca;

  • za dio sredstava postoje NATO standardizacije, a dio je vezan uz ranije standarde SSSR-a, dok će za manji dio opreme postojati posebne linije opskrbe (AMX-10);

  • za borbena sredstva zapadnog porijekla koja se isporučuju u tijeku su i permanentne obuke za njihove uporabe, dok su ukrajinski vojnici od ranije osposobljeni za uporabu sustava istočnog porijekla, tako da spremnost otpočinjanja nekih ozbiljnijih borbenih aktivnosti od OS Ukrajine zbog trajanja obuka na različitim sustavima i isporuke tih sredstava ne treba očekivati tijekom narednih mjesec ili dva;

  • iako ruske snage ulažu velike napore oko zaposjedanja određenih otpornih točki oko ukrajinskih gradova, uključujući i plaćenike tzv. Wagner skupine Yevgenija Prigozhina i drugih (primjerice oko Spirne, Berestove, Bakhmut, Avdiivka i Marinka…) oko kojih ostvaruju male pomake na taktičkoj razini te najavljuju novo osvježivanje svojih snaga novom tehnikom i ljudstvom, teško je povjerovati da su spremne pokrenuti ozbiljniju/e operaciju/e na nekim od mogućih pravaca široke crte bojišnice;

  • nakon oslobađanja širokog prostora oblasti i grada Hersona sjeverno od rijeke Dnjipar koje su postigle ukrajinske snage početkom studenoga prošle godine, obje strane utvrdile su svoje pozicije te uz rovovsku borbu i borbu u naseljenim mjestima te obostrano visoke gubitke ne bilježe se ozbiljniji pomaci na crti bojišnice, širokoj preko tisuću kilometara.

Ranije navedeno navodi na zaključke kako uz osiguranje i dopremu suvremenih borbenih sredstava (tenkovi i oklopna borbena vozila za potporu i prijevoz pješaštva) u najavljenim količinama, zatim uz dostavu modernih sustava za potporu, PO borbu, PZO sustava, koja bi trebala stizati u Ukrajinu tijekom naredna dva do tri mjeseca uz prethodnu kvalitetnu borbenu obuku, mogla bi stvoriti pretpostavke za otpočinjanje ozbiljnijih ukrajinskih operacija s ograničenim ciljem oslobađanja nekih od trenutno okupiranih dijelova Ukrajine, a u slučaju bržih prodora i potpunog oslobađanja svih okupiranih dijelova. U postizanju ovog drugog ili konačnog cilja ključno pitanje uključuje ukrajinski zahtjev za isporukom modernijih zrakoplova 5.+ generacije te dalekometnim raketnim sustavima za precizna gađanja. Osim negiranja takve mogućnosti od strane SAD-a i najave Nizozemske da je spremna isporučiti svoje zrakoplove F-16A/B MLU, ali samo u slučaju kada bi to bila zajednička odluka na razini UDCG-a, nije bilo ozbiljnijih informacija kako je ovo pitanje bilo na dnevnom redu članica EU, NATO-a i/ili partnerskih zemalja.

Red

br.

DRŽAVA

 

Najava vojne pomoći Ukrajini (po vrstama sredstava)

Pripomena

Tenkovi

OT i BVP

PZO sustavi

topnič.

potpora

PO sustavi

Streljivo i rakete

1.

SAD

31 x M1 Abrams

8 x M88

(TzI)

50 + 59 x Bradley M2

90xStryker

8X8

8x

Avanger

  

155 mm

105 mm

HIMARS NASAMS

 

2.

V. Britanija

14x Challenger 2

100xAPC Bulldog

MANPADS

StarTrek

30xM119 155mm

   

3.

Francuska

0

50x

AMX-10RC

PZO bat ASTER 30 SAMP/T

12x

CAESAR 155 mm

  

ima oko 70

tipa RC i 232 RCR

4.

Njemačka

14x +2TzI

Leopard 2A6

40x IFV

Marder

15x(?)

Gepard

   

za Gepard

nema služb. potvrde

5.

Poljska

14x

Leopard 2A4

+ 30 PT-91 Twardy + 30 T-72 M1R

42 IFV(?)

+100 BMP1

S-60 PZ top 57mm

KRAB 155mm

  

ima

320 T-72 i

1100 BMP1

6.

Danska

20x

Leopard 2A5

  

19x

CAESAR 155mm

 

  

7.

Finska

14x

Leopard 2A4

      

8.

Švedska

(?)x

Leopard 2A5

50x

CV9040

 

ARCHER

155mm 6×6

NL AW Robert57

BONUS

X982

 

9.

Kanada

4x

Leopard 2A4

200x IFV Senator4x4

2x

NASAMS

(?)x M777 155mm

   

10.

Nizozem.

platiti će

(vjerojatno 14 kom. ) Leoparda 2

 

2 lansera

Patriot

   

Zrakopl.

F-16A/B MLU

11.

Estonija

0

  

24x FH70

155mm TH

36x D-30

122mm TH

+ 100x

CG M2

  

12.

Litva

0

 

Sustav

Stinger

    

13.

Italija

0

 

PZO bat ASTER 30 SAMP/T

(?)x PzH

2000 155mm

  

U Ukr. već

6 talijanskih

PzH 2000

14.

Španjolska

4 (do 24)

Leopard

(najava iz lipnja 22.)

(?)

APC M113

2 x PZO sustav

HAWK

   

4 sustava HAWK već u Ukrajini

15.

Norveška

36x(?)

Leopard2

     

Odbor za VP i obranu

16.

Portugal

4x(?)

Leopard2

14x

APC M113

     

17.

Belgija

(?)

Leopad A1 5BE 105mm

 

AIM 120

AMRAM

    

18.

EU

      

Kroz EUMAM

osigurana vojna pomoć 545 mil. EU

Najave isporuke naoružanja koje vjerojatno neće provesti zbog više razloga

  1.  

Cipar

T-80U (ima 82)

BMP-3

(ima 43)

TOR-M1

S-300

 

Mi-35

 

zahtjev

SAD-a, a

Cipar taži zamjenu za

Leopard 2A4 iz HA