IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HČZ GRADA ZAGREBA
IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HČZ GRADA ZAGREBA U srijedu 05.04.2023. s početkom u 18:00 sati u prostoru Mjesnog odbora Peščenica održana je izvještajna skupština Hrvatskoga časničkog zbora grada Zagreba za 2022. godinu. U izvješću o radu u 2022. godini predsjednik Rudolf Klicper je istaknuo da smo ostvarili većinu planiranih aktivnosti s time da su aktivnosti za koje smo dobili financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva hrvatskih branitelja ostvarene u potpunosti. Posebno je istaknuo niz izložbi „Zagrebačke pričuvne brigade u Domovinskom ratu 1991./1992.“ koje su tijekom godine realizirane u Društvenom domu u Hrvatskom Leskovcu, u Muzeju Prigorja u Sesvetama, u Studentskom Centru u Karlovcu te završno u Galeriji Mjesnog odbora Peščenica u Zagrebu. U financijskom izvješću predsjednik Klicper je naglasio da smo poslovnu 2022. godinu završili pozitivno te se osvrnuo na velike režijske troškove za poslovni prostor, poglavito za električnu energiju, te na troškove bankovnih usluga. Predsjednik Klicper je ukratko upoznao Skupštinu i s glavnim aktivnostima u 2023. godini te naglasio da smo na javni natječaj Grada Zagreba prijavili program pod nazivom “Putovima ratnih stradanja”, a na javni poziv Ministarstva hrvatskih branitelja aktivnosti “Posjeti bojišnicama i promicanje vrijednosti Domovinskog rata” te “Sportsko-rekreativne aktivnosti časnika i branitelja” za koje očekujemo odluke o visini odobrenih financijskih potpora. Na skupštini je usvojena odluka o visini članarine za 2023. godinu i nadalje u visini od 1 EUR mjesečno ili 12 EUR godišnje. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 2022 IZVJEŠČE O RADU 2022 Fotografije i tekst: Mladen Lalić
POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA ULICAMA SLAVONSKOG BRODA
POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA ULICAMA SLAVONSKOG BRODA Grad Slavonski Brod, župa Gospe Brze Pomoći te udruge proistekle iz Domovinskog rata organizirali su i ove godine, 4. travnja, pobožnost Križnog puta u čast svim hrvatskim braniteljima, invalidima Domovinskog rata, članovima obitelji poginulih branitelja te civilnih stradalnika. Križni put započeo je ispred kapele sv. Ane u Tvrđavi Brod, a zatim su se vjernici kretali prema Trgu Ivane Brlić Mažuranić te Mesićevom ulicom i Šetalištem braće Radić prema franjevačkom samostanu i župnoj crkvi Gospe Brze Pomoći. Prva postaja križnog puta bila je ispred sv. Ane koju je imao Hrvatski časnički zbor Brodsko posavske županije gdje su se ovoj pobožnosti priključili dopredsjednik Mato Opačak, tajnik Petar Bubalo članovi Zvonko Opačak, Franjo Kožić i tajnica svih udruga Kaja Rapić. Izvor: Mato Opačak
Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“
Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“ Izložba je posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi. Opatija – Multimedijalna izložba „Liburnija u Domovinskom ratu“ svečano je otvorena u Centru Gervais, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Liburnije te pod pokroviteljstvom Grada Opatije. Prisutne goste i uzvanike pozdravio je član predsjedništva Hrvatskog časničkog zbora Liburnije Jure Krišto, a program je započeo odavanjem počasti Josipu Joviću koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu te svim žrtvama Domovinskog rata. Prisutni su bili i predstavnici škola, policije i vatrogasaca, učenici Srednje škole Duga Resa zanimanja puškar, roditelji poginulih branitelja te članovi počasnog Zastavnog voda. Gradonačelnik Fernando Kirigin istaknuo je kako ova izložba budi sjećanja, ali i omogućava da se ne zaboravi značajno povijesno razdoblje u kojem je stvarana Hrvatska. Kazao je kako je važno da buduće generacije znaju tko je branio našu domovinu, kao i da se s pijetetom i poštovanjem prisjećamo žrtava Domovinskog rata. Brigadni general Frano Primorac, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Liburnije, istaknuo je kako je cilj izložbe „da se ne pozabi“, a naglasak je stavljen na ratni put Opatijske bojne. Kazao je kako je izložba posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi. Nakon otvorenja održana je i projekcija dokumentarnog filma „Ugriz risa“ koji oživljava trenutke osvajanja skladišta oružja V1, V2 i V3 i vojarne u Delnicama u kasnu jesen 1991. godine, a publika je mogla pogledati i film „Povratak iz Oluje“ nastao na temelju videodokumentacije Hrvatskog časničkog zbora Liburnije. Autor koncepcije izložbe je Damir Batistić, kolekcionar militarija, a ista se može pogledati do 7. travnja od 12 do 18 sati. Ulaz je slobodan. Izvor: poduckun.net
Tri razloga zašto je većina zapadnih vojnih analitičara pogrešno procjenjivala Ukrajinske vojne sposobnosti
Tri razloga zašto je većina zapadnih vojnih analitičara pogrešno procjenjivala Ukrajinske vojne sposobnosti Tijekom svojeg iznenadno posjeta Ukrajini 20. veljače 2023.godine predsjednik SAD Joe Biden je sa divljenjem i poštovanjem govorio o otpornosti i žilavosti koju Ukrajina pokazuje u obrani od ruske agresije. To je nije bilo iznenađujuće obzirom na stvarno stanje na terenu ali je bilo u potpunoj suprotnosti sa stajalištem SAD i njihovih saveznika godinu dana ranije kada se ozbiljne sumnje u sposobnosti Ukrajine da se suprotstavi ruskoj invaziji nisu ni pokušavale sakriti. Te su prenapuhane procjene sposobnosti ruskog vojnog kapaciteta i umanjivanje ukrajinskog imale stvarne posljedice u usporavanju opskrbe Ukrajine oružjem ali i u krivim procjenama kreatora politike i donisitelja odluka na zapadu. Uvjerenje da će Ukrajina biti poražena već sa prvim valom invazije spriječilo je zapad da ranije počne opskrbljivati Ukrajinu sa teškom vojnom opremom i naoružanjem. Ukrajinci su u potpunosti otklonili sumnje u svoje sposobnosti kada su vratili rusku kolonu vojnih vozila koja se kretala prema Kijevu. Poslije godinu dana možemo govoriti o tri primarna razloga za ovakvu pogrešnu početnu procjenu. Ukrajinski vojnici pripremaju se ispaliti samohodnu haubicu prema ruskim položajima u blizini Avdijevke, regija Donjeck, Uništeni ruski tenkovi i oklopna vozila iz ruske invazije na Ukrajinu Nedostatak stručnosti Alexander Vindman, bivši direktor za europska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD tvrdi da u stvari “vrlo malo ljudi dovoljno razumije Rusiju a još manje ljudi razumije Ukrajinu”. Po njemu, temeljna mana je bila neshvaćanje da su Ukrajinci “već osam godina angažirani u ratu i da su vrlo tvrdoglavi i ponosni “ misleći na rusku aneksiju Krmskog poluotoka 2014. godine i potporu ruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Ovaj nesporazum i nepoznavanje uglavnom je uvjetovan pristupom postsovjetskoj povjesti iz, uglavnom, ruske perspektive. Savjetnici vlada obično su stručnjaci za Rusiju i smatra se da su automatski stručnjaci i za ostalij 14 republika bivšeg SSSR-a, što je nerealno, jer ako ste stručnjak za Argentinu, niste stručnjak za Brazil ili Meksiko. Od samoga početka se mislilo da je Ukrajina poput Rusije, ali slabija, korumpiranija i kaotičnija iako je, prema mnogim analitičarima, Ukrajina daleko aginija i decentraliziranija u usporedbi sa aotukratskom i rigidnom ruskom državnom a, također, nije se uzimala u obzir ni reforma ukrajinske vojske od ruske aneksije Krima 2014.godine. Neki Ruski narativi probijali su u zapadnu analizu tako da se slabost Ukrajine kao države i organizacije i podjela između ukrajinskog istoka i zapada preuveličavala i davalo joj se previše na značaju, posebno poslije 2014. godine. Kao da je među većinom analitičara na zapadu podsvjesno prihvaćen ruski prijezir prema Ukrajini i prihvaćanje Ukrajine kao da je prirodnog dijela Rusije. “Većina zapadnih stručnih mišljenja temeljila se na narativima koje je Rusija promovirala posljednjih 30 godina”, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Oksana Markarova u intervjuu za Glas Amerike. Prema njoj ovi narativi, koji Rusiju prikazuju kao moćnu vojnu silu, a Ukrajinu kao slabo društvo koje će pozdraviti ruske trupe, “potiču iz Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva”. Markarova je rekla da je na zapadno razmišljanje također utjecalo nedavno iskustvo u Afganistanu, gdje je predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz zemlje čim su talibani zaprijetili Kabulu 2021. Ali predsjednik Volodymyr Zelenskyy i njegova vlada ostali su u Kijevu i milijuni građana požurili su braniti svoje zemlju, prisiljavajući zapadne čelnike da ponovno procijene situaciju Vojna procjena Samo na temelju sirovih brojeva i podataka, i oslanjanjem na neto procjenu- komparativnu analizu vojnih, tehnoloških, političkih, ekonomskih i drugih faktora koji upravljaju relativnom vojnom psosobnošću države, ruska vojska čini daleko nadmoćnijom silom u usporedbi s ukrajinskom vojskom. Većina zapadnih vojnih stručnjaka je kasnila sa predviđanjem ruske invazije ali je ispravno procjenila da Rusi neće uspjeti u nastojanju da zauzmu Kijev. Jasno se pokazalo da ruska vojska pati od endemskih problema sa vojnim vođenjem i zapovijedanjem, upravljanjem informacijama, nadzorom, obavještajnim podacima i drugim ključnim aspektima borbene moći, unatoč tome što ima daleko veće resurse od Ukrajine. Također, zapadni stručnjaci su previdjeli stupanj utjecaja ukorijenjene korupcije u Rusiji na njenu vojsku. Ukrajinski vojnik hoda usred uništenih ruskih tenkova u Buchi, na periferiji Kijeva Složene procjene “Vojna analiza nije proricanje sudbine”, rekao je Michael Kofman, direktor programa za proučavanje Rusije u Centru za pomorsku analizu. Kofman je točno predvidio prijeteći rat prije godinu dana, ali je podcijenio ukrajinski otpor smatrajući da će Ukrajina izgubiti konvencionalni rat ali Rusija neće uspjeti u kontroli teritorija-provedbi okupacije. Uglavnom, može se reći da analitičari nisu toliko griješili u procjeni ruskih sposobnosti koji su pogriješili i podcijenili ukrajinske sposobnosti jer je bilo malo znanja o ukrajinskom planu obrane i malo dokaza o sustavnoj pripremi ukrajinske vojske. Zapadni vojni analitičari su, također, pretpostavili da će Rusija pokrenuti združenu vojnu operaciju ozbiljno uzimajući u obzir sposobnost Ukrajine da se odupre, umjesto riskantnog napada “odrubljivanja glave” bez “plana B” za dugotrajan iscrpljujući rat. Pretpostavka da će se ukrajinski otpor lako slomiti do sada je Ruse koštala dosta ljudskih žrtava i naoružanja. Ukrajinci posjećuju aveniju na kojoj su izložena zarobljena ruska vojna vozila u Kijevu Ima još nekoliko faktora koji su utjecali na odvijanje rata u Ukrajini ali su bili previše složeni za duboku procjenu: u rasponu od snage Ukrajinskog društva do nepoznanica o snazi prodora FSB-a u ukrajinski vojni-politički vrh. Zapadna i, posebno, američka obavještajna potpora i vojna pomoć Ukrajini dramatično su se promijenile nakon početka rata i spoznaje o realnoj ukrajinskoj sposobnosti da pruži otpor. Preveo i uredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini Izvor: VOA
RATNA ŠKOLA HV „BAN JOSIP JELAČIĆ” U NASTAVNOM POSJETU PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
RATNA ŠKOLA HV „BAN JOSIP JELAČIĆ” U NASTAVNOM POSJETU PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU RIJECI brigadir MIJO KOŽIĆ, Načelnik Ratne škole “Ban Josip Jelačić” Ratna škola HV „Ban Josip Jelačić predvođena sa načelnikom, brigadirom Mijom Kožićem bila je tijekom 30.ožujka u tradicionalnoj godišnjoj nastavnoj posjeti Primorsko goranskoj županiji. Ova najviša jvojno-civilna obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga kao i druge državne dužnosnike, počela JE s radom 1. prosinca 1998. S razvojem okolnosti i uključivanjem zaposlenika drugih tijela državne uprave Republike Hrvatske (MUP, MVEP, Hrvatske vatrogasne zajednice, sigurnosno-obavještajne agencije) te pripadnika stranih obrambenih sustava, poprima međuresorni i međunarodni karakter. Ratna škola HV „Ban Josip Jelačić” Do danas je Ratnu školu završilo 334 polaznika (325 muškaraca i 9 žena) među kojima je 271 polaznika iz Republike Hrvatske i 63 inozemnih polaznika. Ove akademske godine Ratna škola obilježava četvrt stoljeća postojanja i u tijeku je školovanje 25. naraštaja sa 15 polaznika od kojih je 9 iz RH ( 5 visokih časnika iz Hrvatske vojske, jedan polaznik iz Hrvatskog sabora, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskog Crvenog križa) te 6 pripadnika Oružanih snaga iz inozemstva (po dva polaznika iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije te po jedan polaznik iz Slovenije i Crne Gore). Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom kao i sa povijesnim i aktualnim stanjem županija i gradova koje posjećuju, ostvarenjima i budućim planovima te mogućnostima sinergije civilnih i vojnih znanja te razmjenom iskustava. U Opatiji su se polaznici Ratne škole upoznali s bogatom poviješću Grada i začetkom turizma u Republici Hrvatskoj. U Rijeci, u Guvernerovoj palači za polaznike Ratne škole bilo je organizirano druženje s ratnim zapovjednicima postrojbi Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata s predavanjem „Primorsko-goranska županija u Domovinskom ratu“. Nakon toga planiran je susret Ratne škole s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. U Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja polaznici Ratne škole bili su i u obilasku stalnog postava zbirke Domovinskog rata s autorom postava Ivom Mileusnićem. Nakon toga, kroz šetnju preko Korza, polaznici Ratne škole upoznati su sa bogatom povijesti Rijeke, kulturnim i povijesnim znamenitosti grada, te poslije toga odali počast kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Boravak u Rijeci završen je sa pripadnicima Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite Primorsko-goranske županije koji su u Turskoj imali izuzetno težak i zahtjevan posao kod pomaganja u traganju i spašavanju ljudi stradalih u potresu. Zapovjednik DIP CZ PGŽ Siniša Badovinac upoznao je polaznike RŠ s iskustvom i načinima rada, koordinacijom i suradnjom tijekom otklanjanja posljedica katastrofe međunarodnom okruženju. Zapovjednk DIP CZ PGŽ Siniša Badovinac informira pripadnike RŠ “Ban Josip Jelačić” o agnažiranju na pomoći u potresu uTurskoj. brigadni general FRANO PRIMORAC, predsjednik HČZ LIBURNIJE Tijekom boravka u Primorsko goranskoj županiji i Rijeci polaznicima Ratne škole su se priključili i: Nač PU PG gospodin Tomislav Dizdar brigadni general /m/ Frano Primorac, predsjednik HČZ Liburnije (domaćin RŠ u Opatiji) brigadir /m/ Stanislav Linić, predsjednik HČZ PRIMORJA(domaćin RŠ u Rijeci) brigadir /m/ Ivan Smojver brigadir /m/ Neven Cugelj (zamjenik predsjednika HČZ-ZU) pukovnik /m/ Branko Plukavec satnik /m/ Igor Majetić (predsjednik HČZ-ZU) brigadir STANISLAV LINIĆ, predsjednik HČZ PRIMORJA Ratna škola “Ban Josip Jelačić” boravila je ovom prilikom u Istarlskoj, Ličko-senjskoj i Primorsko goranskoj županiji na sliedećim linkovima možete pročitati tekstove: Polaznici Ratne škole posjetili Senj https://www.glasistre.hr/pula/2023/03/28/zajednicki-prijem-grada-pule-i-istarske-zupanije-za-xxv-narastaj-ratne-skole-ban-josip-jelacic-854118 Susret 25. naraštaja Ratne škole s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke https://hrvatski-vojnik.hr/ratna-skola-ban-josip-jelacic-obiljezila-blagdan-svojeg-zastitnika/
Godišnja skupština Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin
Godišnja skupština Udruge veterana 143. brigade HV OgulinaOgulin, 24. ožujka 2023. Redovna godišnje skupština Udruge veterana 143. brigade HV Ogulin održana je 24. ožujka u Hotelu Klek u Ogulinu. Nakon izbora radnih tijela, predsjednik Milan Poljak podnio je izvješće o radu u kojem je ističe provedbu aktivnosti obilježavanja značajnih datuma iz Domovinskog rata i primjeran odnos s ostalim udrugama, Gradom Ogulinom te županijskim i državnim institucijama. Potom je Željko Šoprek podnio Izvješće o radu Izvršnog odbora a Željko Tonković Financijsko izvješće. Izvješće Suda časti podnio je Milan Radočaj, dok je o radu Nadzornog odbora izvješće podnio Boško Salopek. U nastavku je usvojen Plan i program rada i Financijski plan za 2023. Na skupštini je jednoglasno podržan prijedlog da se počasnim predsjednikom Udruge imenuje raniji zapovjednik brigade umirovljeni general pukovnik Mate Pađen, koji je zahvalio na podršci istakavši kako mu je od svih dužnosti koje je obnašao najveća čast bila zapovijedati ogulinskom brigadom. General pukovnik u mirovini Mate Pađen Nazočne je pozdravio gradonačelnik Dalibor Domitrović, koji je članovima zahvalio na suradnji te obećao daljnju potporu radu udruge. Radu Skupštine su nazočili i drugi gosti, načelnik Općine Tounj Ivica Sopek, načelnik Policijske postaje Ogulin Goran Vukelja, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Igor Majetić, raniji župan Karlovačke županije Ivan Vučić, predsjednik nekadašnjeg Kriznog stožera i bivši gradonačelnik Ogulina Nikola Magdić te predstavnici drugih udruga iz Domovinskog rata. Radu Skupštine nazočio je i predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Igor Majetić, koji se prigodnim govorom obratio izaslanicima i gostima Skupštine. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Igor Majetić i Branko Gačak
Redovna godišnja izborna Skupština HČZ Grada Novske, Općina Jasenovac i Lipovljani
Redovna godišnja izborna Skupština HČZ Grada Novske, Općina Jasenovac i Lipovljani Novska, 24.ožujka 2023. Redovna godišnja izborna Skupština Hrvatskog časničkog zbora Grada Novske, Općina Jasenovca i Lipovljana održana je u Domu hrvatskih branitelja, 24. ožujka u Novskoj. Prije održavanja sjednice zapaljeni su lampioni ispred spomenika u Gradskom parku u Novskoj u znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje. Sjednica Skupštine započela je intoniranjem državne himne i minutom tišine za poginule i umrle hrvatske branitelje. Sjednicu je otvorio predsjednik Edvard Bogović, koji je nakon predlaganja i usvajanja dnevnog reda i prijedloga članova Radnog predsjedništva i Verifikacijskog povjerenstva podnio Izvješće o radu za 2022. godinu. U nastavku rada sjednice tajnik Stipan Ćosić podnio je Financijsko izvješće za 2022. godinu, a predsjednik Nadzornog odbora Vlado Sataj Izvješće Nadzornog odbora. Predsjednik Suda časti Branko Brozović podnio je Izvješće Suda časti za 2022. godinu. Predsjednik udruge i Radnog predsjedništva Edvard Bogović upoznao je nazočne s Planom rada i Financijskim planom za 2023. godinu. Sva predložena izvješća za 2022. i planski dokumenti za 2023. godinu jednoglasno su usvojeni. Nakon davanja razrješnice sadašnjem sazivu tijela, reizabrani su članovi Izvršnog odbora, Suda časti te predsjednik i dva dopredsjednika. Za predsjednika je ponovo izabran Edvard Bogović, dok su za dopredsjednike ponovo izabrani Nenad Medvedović i Drago Števinović. Izabrani članovi Nadzornog odbora i Suda časti će na odvojenim sastancima izabrati svoje predsjednike. Prije kraja sjednice Skupštine izaslanicima su se obratili predstavnici braniteljskih udruga i medija. Izaslanik predsjednika HČZ – Zajednice udruga Igora Majetića bio je glavni tajnik Branko Gačak, koji se u ime predsjednika zahvalio na pozivu te informirao nazočne o glavnim godišnjim aktivnostima i srednjoročnim planovima na razini Zajednice udruga u kojima se očekuje aktivno sudjelovanje matičnih udruga-članica. Tekst: Branko Gačak Fotografije: HČZ Novska i Branko Gačak
MEMORIJALNI ŠAHOVSKI TURNIR „ ZVONKO VIDAKOVIĆ i ILIJA GARIĆ “
MEMORIJALNI ŠAHOVSKI TURNIR “ZVONKO VIDAKOVIĆ I ILIJA GARIĆ” Pod pokroviteljstvom Ministarstva Hrvatskih branitelja i uz pomooć Brodsko-posavske županije i Slastičarnice Puslica, a u organizaciji Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod ,Slavonski Brod 24. 03.2023. godine održan je u Ruščici Memorijalni šahovski turnir Zvonko Vidaković i Ilija Garić . Predsjednik Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Mato Opačak je pozdravio sve prisutne gdje su se prisjetili pokojnog Zvonke Vidaković i Ilije Garić i odali minutu šutnje za sve premulne branitelje RH i otvorio turnir. Na turniru je nastupilo 24 igrača a igrao se 7 kola, po 7 minuta plus dodatak 3 sekunde po odigranom potezu. Odigrane su 84 partje po švicarskom sistemu a sudac turnira državni sudac Mato Opačak s pomoćnikom Antunom Rakić obavili posao na visokom nivou. Zamjerke na ponašanje igrača i publike nije bilo kao ni spornih situacija tako da Sudački odbor nije imao posla. Domaćin je osigurao za sve domjenak na kraju turnira. Najuspješnijim seniorima dodijeljeni su pokali a juniorima odličja koje je uručio Direktor turnira sin pokojnog Ilije Garića gosp. Andrej. Važno je napomenuti da Šahovski klub invalida Hvidra-Brod do sada organizirao 101 turnir na kojem je ukupno nastupilo 1976 igrača sa šire regije. Najbolji seniori: 1.mjesto MK Branko Pekarik, 6 bodova ŠK Ruščica, RUŠČICA, 2.mjesto MK Stjepan Damjanović, 5 bodova ŠK Vina Markota, PLETERNICA, 3.mjesto I Mišo Čuljak, 5 boda ŠK Zrinski, STARI SLATNIK, Najbolji juniori: 1.Marijanović Patrik, 2.5 boda ŠK Amater, STRIZIVOJNA, 2.Vojvodić Filip, 2.5 boda ŠK Brestovac,BRESTOVAC POREDAK 1 4 MK Pekarik, Branko CRO 2031 ŠK Ruščica, Ruščica 6 2 1 MK Damjanović, Stjepan CRO 2164 ŠK Vina Markota, Pleternica 5 3 13 I Čuljak, Mišo CRO 1793 ŠK Zrinski, Stari Slatinik 5 4 3 MK Mihalj, Ivan CRO 2109 ŠK Ruščica, Ruščica 5 5 8 III Bušić, Matej CRO 1896 ŠK Brestovac, Brestovac 5 6 2 FM Soldo, Josip CRO 2127 ŠK Đuro Đaković, Slavonski Brod 4,5 7 5 I Udovičić, Dominik CRO 1981 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 4 8 16 IV Martić, Pejo CRO 1716 ŠK Brestovac, Brestovac 4 9 15 II Martić, Ivan CRO 1739 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 4 10 10 MK Tomić, Ivan CRO 1860 ŠK Ruščica, Ruščica 4 11 6 MK Opačak, Mato CRO 1956 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 4 12 14 III Vučković, Avgustin CRO 1774 ŠK Ruščica, Ruščica 4 13 17 IV Ilić, Mario CRO 1707 ŠK Brestovac, Brestovac 3,5 14 12 MK Raguž, Ivanka CRO 1820 ŠK Dama, Đakovo 3 15 11 III Talić, Miljenko CRO 1858 ŠK Ruščica, Ruščica 3 16 7 II Vranjić, Marko CRO 1903 ŠK Šahovnica, Garčin 3 17 24 Tolić, Siniša CRO 1600 ŠK Ruščica, Ruščica 3 18 18 III Nikolić, Mijo CRO 1665 ŠK Ruščica, Ruščica 3 19 22 Marijanović, Patrik CRO 1603 ŠK Amater, Strizivojna 2,5 20 19 Vojvodić, Filip CRO 1637 ŠK Brestovac, Brestovac 2,5 21 9 I Ljubičić, Ninoslav CRO 1884 ŠK Ruščica, Ruščica 2,5 22 23 Garić, Andrej CRO 1600 ŠKI HVIDRa-Brod, Slavonski Brod 2,5 23 20 IV Rakić, Ivan CRO 1625 ŠK Ruščica, Ruščica 1 24 21 Logarić, Patrik CRO 1604 ŠK Ruščica, Ruščica 0
Putin i Xi pretvaraju rat u Ukrajini u globalni sukob
Putin i Xi pretvaraju rat u Ukrajini u globalni sukob Ishod ruskog rata protiv Ukrajine odrediti će tko će postaviti politička i ekonomska pravila međunarodnog poretka za naredna desetljeća. Ron De Santis, guverner Floride i potencijalni kandidat za predsjednika SAD Ron DeSantis je promašio cijelu metu. Republikanski guverner Floride sa predsjedničkim ambicijama nedavno je izjavio da rat u Ukrajini nije u vitalnom interesu SAD. Po njegovom mišljenju, ono što se događa je teritorijalni spor. Međutim, trodnevni posjet čelnika Komunističke partije Kine Xi Jinpinga Moskvi pokazao je potpuno suprotno. Ishod ruskog brutalnog rata tiče se budućnosti posthladnoratovskog međunarodnog poretka – i uloge Amerike u njegovom oblikovanju. Globalni poredak uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata našao se pod velikim pritiskom nakon rušenja Berlinskog zida u studenom 1989. To je dovelo do ponovnog ujedinjenja Njemačke i ujedinjenja Europe, u Europsku uniju i NATO ušle su i članice iz bivšeg komunističkog bloka. Ali 1990-e razotkrile su slabosti u sposobnosti i spremnosti Zapada da se adekvatno nosi s novonastalim sukobima. Širenje NATO-a od nastanka do danas Rat u bivšoj Jugoslaviji, na primjer, trebao je iz temelja prodrmati Europu iz samozadovoljstva tako što će obranu i sigurnost regije shvatiti ozbiljno. Isto tako ono što se dešavalo kasnije, od terorističkih napada na Sjedinjene Države 11. rujna, rata u Iraku i Afganistanu, do ruske invazije na Gruziju 2008. i Arapskog proljeća 2011., bile su krize koje su zorno pokazale kako su Europa i Sjedinjene Države održavale stari sigurnosi postav nespremne ažurirati posthladnoratovske strukture i institucije. Ruski napad na Ukrajinu ruši ovaj stari poredak, a u tom kontekstu, Xi – čak i više nego predsjednik Vladimir Putin – namjerava utjecati, ako ne i voditi novi poredak. Novi poredak se testira na nekoliko razina. Na najgrubljoj razini, Putin koristi taktiku da slomi borbeni moral i volju za otporom Ukrajinaca, da testira jedinstvo Zapada i te da izmjeri razinu podrške njegovoj invaziji s globalnog juga i drugih dijelova svijeta. Trenutno stanje na ukrajinskom ratištu U Ukrajini ruska vojska neselektivno bombardira civilne ciljeve i vitalne infrastrukturne sektore. Otela je tisuće djece i odvela ih u Rusiju. Uništila je spomenike kulture, knjižnice, škole te ugrozila sigurnost opskrbe hrane za mnoge zemlje bombardiranjem ukrajinskih silosa za žito i sprječavanjem njenog izvoza. Ruske trupe i Wagnerovi plaćenici terorizarju stanovništvo na privremeno zauzetom teritoriju provodeći drastične mjere za slamanje volje Ukrajinaca i potkopavanje teritorijalnog integriteta zemlje kako bi se predsjednika Volodimira Zelenskog prisililo za pregovarački stol. Ovaj rat također predstavlja najveći izazov jedinstvu Zapada koji se do sada dosta dobro držao zajedno. Međutim, čini se da sve više postaje jasno – i to je razlog zašto je sastanak Xi-Putin bio tako važan – da o ishodu ovog rata ovisi tko će postaviti politička i ekonomska pravila za nadolazeća desetljeća. Jevgenij Prigožin, osnivač ruske plaćeničke grupe Wagner Mnogi od nedavnih ratova i sukoba već su doveli u pitanje dominaciju Sjedinjenih Država i njihovih saveznika. U Ukrajini je taj izazov kulminirao, ne samo zbog prirode agresije i Putinovih ciljeva, već i zbog ruskog okretanja prema Kini. Ukrajina sažima natjecanje između Zapada i Kine oko vrijednosti, sustava i pravila. Kineski predsjednik Xi je to implicirao tijekom posjeta Moskvi. Unatoč svim svojim slabostima i, često, dvostrukim standardima, model Zapada izgrađen je na ljudskim pravima, demokraciji, vladavini prava i međunarodnim pravilima o trgovini. Zapad također pridaje veliku važnost teritorijalnom integritetu i suverenitetu – u protivnom bi globalni poredak, krhak kakav jest, pao u Hobbesov svijet kaosa i sukoba. Xi i neki čelnici EU-a, poput mađarskog premijera Viktora Orbana, tvrde da su to vrijednosti koje Zapad želi nametnuti drugim zemljama što ipak nije slučaj jer su to univerzalne vrijednosti. Pobjeda u ovom ratu nije samo vojna pobjeda… To je bit rata u Ukrajini i ako Ukrajina izgubi, izgubit će i Zapad. Rusija bi, uz pomoć svojih nekadašnjih saveznika, iskoristila poraz Ukrajine da ponovno potvrdi svoj utjecaj u istočnoj Europi. Poraz bi potaknuo autoritarne režime, predvođene Pekingom da preoblikuju posthladnoratovski međunarodni poredak u kojem bi Sjedinjene Države mogle izgubiti svoju dominantnu poziciju. To je otrežnjujući, pesimističan scenarij. Pobjeda u ovom ratu nije samo vojna pobjeda. Zapadni čelnici moraju biti jasni u objašnjavanju toga što je u pitanju. Umjesto pokroviteljstva zemalja koje ili ne biraju jasno stranu u ratu ili podupiru Putina, europski i zapadni čelnici moraju objasniti zašto Zapad ima više za ponuditi od Moskve ili Pekinga. Ne radi se samo o materijalnim pitanjima. One se odnose na način života, sustav vlasti i skup međunarodnih trgovinskih i poslovnih pravila. Ove argumente treba braniti uvjeravanjem, vještom diplomacijom i samopouzdanjem, potkrijepljenim tvrdom moći jer rat u Ukrajini testira izdržljivost Zapada. Putin i Xi na kraju dvodnevnog sastanka u Moskvi Autor: Judy Dempsey, vanjski suradnik Carnegie Europe i glavni urednik Strategic Europe Preveo i uredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini
Sjednica Skupštine Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog Zagorja, Sveti Križ Začretje, 10. ožujka 2023.
Skupština Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog Zagorja Sveti Križ Začretje, 10. ožujka 2023. Hrvatski časnički zbor Hrvatskog Zagorja održao je 10. ožujka svoju izvještajnu sjednicu Skupštinu u prostorijama Vinskog podruma u Svetom Križu Začretju. Uz članove udruge sjednici Skupštine nazočili su gosti iz slovenske braniteljske udruge iz Šmarja pri Jelšah i Regionalne udruge veterana rata za Sloveniju iz Velenja, zatim zamjenik gradonačelnika Krapine i načelnik općine Kumrovec te predsjednik HČZ-Zajednice udruga Igor Majetić i glavni tajnik Branko Gačak. Nakon sjednice Skupštine, prof. dr. sc. Zvonko Orehovec održao je izrazito zanimljivo na temu Suvremenih kemijskih, bioloških i nuklearnih prijetnji, a brigadir Branko Gačak na temu modernih topnički sustava naoružanja i streljiva korištenih u ratu u Ukrajini. prof. dr. sc. Zvonko Orehovec Predsjednik Ivan Drašković iznosi prijedlog Plana rada HČZ-a Hrvatskog Zagorja Predsjednik Ivan Drašković iznio je prijedlog Plana rada HČZ-a Hrvatskog Zagorja te naglasio kako njegova provedba ovisi o sredstvima koja temeljem prijava na javne pozive i natječaja JL(R)S i Ministarstva hrvatskih branitelja budu donirana udruzi. Radi se o izrazito zanimljivom prijedlogu godišnjeg plana rada, koji svjedoči o skrbi udruge za poginule hrvatske branitelje i postrojbe HV i Policije s područja Hrvatskog Zagorja na brojnim ratištima tijekom Domovinskog rata, obilježavanju obljetnica i državnih blagdana te obogaćivanju vojno-stručnih i obrambeno-sigurnosnih spoznaja svojih članova. Nakon usvajanja dokumenata sukladno usvojenom dnevnom redu, nazočnim članovima udruge i gostima obratio se predstavnik Regionalne udruge veterana rata za Sloveniju iz Velenja Konrad Pevnik, zatim načelnik Općine Kumrovec Robert Šplajt i zamjenik gradonačelnika Krapine Ivica Hršak te predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Igor Majetić. Nakon sjednice održana su ranije spomenuta predavanja prof. dr. sc. Zvonka Orehovca i brigadira Branka Gačka. Radno predsjedništvo i gost-predavač prof. dr. sc. Zvonko Orehovec pukovnik Zdravko Senčar i brigadir Ivan Drašković sa slovenskim prijateljem i predstavnikom OZVVS (Območnog združenja veteranov vojne za Slovenijo Velenje) Konradom Pevnikom (u sredini) Pozdravni govor zamjenika gradonačelnika Krapine Ivice Hršaka Pozdravni govor načelnika Općine Kumrovec Roberta Šplajta Pozdravni govor predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića Tekst: Branko Gačak Fotografije: Brane Gradišnik i Branko Gačak
