32. RUKOMETNI MEMORIJAL ZVONIMIR ŠKERL

od hczzu od u 128.br.HV "Sveti Vid"

32.RUKOMETNI MEMORIJAL ZVONIMIR ŠKERL

32.Memorijalni turnir Zvonimir Škerl održan je tijekom vikenda 13.i 14. siječnja  u organizaciji MRK Kozala, udruge 128.brigade Sv.Vid i Mjesnog odbora Brašćine-Pulac a u čast prerano preminulog kapetana MRK Kozale, Zvonimira Škerla zajedno sa još trojicom pripadnika 128.br.HV (Nevenko Grbac, Petar Horvat i Samir Terzić) te jednim pripadnikom 118.br (Ivica Kolak) poginuo u neprijateljskom napadu na Ibrešiće (Perušićka kosa) 19.01.1992.godine.

Otvorenje turnira bilo je u nedjelju 14.01.2024.godine u 12,00 sati  u dvorani „Dinko Lukarić“ na Kozali.

Neposredno prije otvorenja predstavnici organizatora /MRK KOZALA, MO BRAŠĆINE PULAC I UDRUGE VETERANA 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka zapalili su svijeće i položili vijence u Parku Zvonimira Škerla na Kozali i na Mjesnom groblju Kozala, na grobu Zvonimira Škerla. Svake godine Memorijalnom turniru su nazočni udovica i sin Zvonimira Škerla koji tradicionalno otvara turnir.

Ovaj rukometni turnir je na samom početku bio zamišljen kao druženje prijatelja i suigrača Zvonimira Škerla kako bi se održalo sjećanje na sjajnog rukometaša i čovjeka koji je ponosno branio boje svojega kluba, ali i svoje domovine Hrvatske u Domovinskome ratu. Nakon veterana, turnir su preuzeli mlađi rukometaši pred kojima je velika rukometna budućnost pa su tako mnogi današnji reprezentativci Hrvatske svoje rukometno znanje stjecali na ovom turniru.

OPERACIJA „PROSPERITY GUARDIAN“

od hczzu od u BLISKI ISTOK

OPERACIJA „PROSPERITY GUARDIAN“

Kriza u Crvenom moru mogla bi biti posljednja prilika za Sjedinjene Države da pokažu svoju sposobnost da podupru koaliciju, pokažu vodstvo i odlučnost te prisile Iran i njegove partnere na odstupanje.

Operacija Prosperity Guardian, koja je započela u prosincu sa ciljem osiguranja plovidbe globalnim plovnim putevima, ušla je u novu fazu. To je jedna od prekretnica u nastojanju da se potisnu SAD sa Bliskog istoka. Vodeću ulogu u tom nastojanju ima Iran, a podupiru ga Rusija i Kina a što je opet dio šire globalne konfrontacije u kojoj Moskva, Peking i Teheran, potpomognuti Caracasom i Pjongjangom, otvoreno izazivaju zapadne sile i njihove saveznike. To je još jedan test Bidenove administracije u ključnoj 2024. godini kada će predsjednički izbori odlučiti o budućem smjeru Sjedinjenih Država.

U četvrtak navečer, američki i britanski zrakoplovi bombardirali su vojne ciljeve Hutija u glavnom gradu Sani i luci Hodeida. Međutim, koaliciji treba vremena da vrati osjećaj sigurnosti u Crveno more. Uspjeh ove operacije je ključan za zaštitu slobode kretanja svjetskim morskim putevima.

Hutiji su pobunjenička skupina, podržana od Irana, koja kontrolira veliki dio Jemena i, važno je napomenuti, oni nisu nova verzija očajnih somalijskih pirata koji lutaju radi pljačke. Huti djeluju po nalogu Irana, obučeni, opremljeni i vojno podržani od strane šiitske teokratske diktature. Moskva i Peking pružaju  retoričku podršku, Libanonski Hezbollah je osigurao vojnu ekspertizu i obuku dok je, prema američkim obavještajnim izvorima, Iran osigurao obavještajne podatke, oružje i koordinaciju. Libanonske i jemenske paravojne jedinice prirodno su privučene Iranu zbog zajedničkog šiitskog islamskog sektaškog identiteta, ogromne financijske potpore i zajedničkog neprijateljstva prema Saudijskoj Arabiji, predvodniku sunitskog svijeta.

Namjera Hutija nije samo “kazniti” Izrael za njegovu operaciju u Gazi, već i uskratiti proameričkom Egiptu vitalni prihod od Sueskog kanala, vitalnog pomorskog puta za transportni sustav, i poremetiti opskrbne lance u Europi i sjevernoj Africi. Pomorsko osiguranje, troškovi goriva i cijene prijevoza su naglo porasli, pridonoseći globalnoj inflaciji. Tvornica Tesla u Njemačkoj već je najavila da će se zatvoriti na dva tjedna zbog prekida opskrbe dijelovima.

Gospodarski i pomorski poremećaji vrlo su štetni i neselektivni.  Kroz Crveno more prolazi 15 posto globalne trgovine, ukupne vrijednosti otprilike 1 trilijun dolara godišnje. Napad Hutija na međunarodne brodove je njihovo nastojanje da “podrže” Hamasov rat protiv Izraela. Četrdeset i četiri zemlje izrazile su odmah  zabrinutost zbog napada Hutija, što je navelo Sjedinjene Države i trinaest drugih država da potpišu izjavu kojom osuđuju ove napade na komercijalna plovila.

Dugotrajna neprijateljstva između Saudijske Arabije i Irana i njegovih Houthi saveznika dramatično su kulminirala odvažnim napadom bespilotnih letjelica (od strane Hutija) koji je oštetio kompleks za preradu nafte Abqaiq 2019. i onesposobio najveću rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji 2022. Uslijedilo je uglavnom neproduktivno osmogodišnje razdoblje vojne intervencije Saudijske Arabije u sjevernom Jemenu koja je prekinuta pod pritiskom Bidenove administracije. U nastojanju da se poboljšaju odnosi sa Iranom, Bijela kuća također je uklonila Hutije s popisa stranih terorističkih organizacija 2021. Nepotrebno je reći da to nije pomoglo.

Unatoč duboko ukorijenjenom rivalstvu između Irana i Saudijske Arabije, obje strane imaju koristi od trenutnih neprijateljstava i borbenih djelovanja u Crvenom moru jer će to uzrokovati dalji rast cijena nafte. Dok Iran podupire nastali nered, Saudijska Arabija, bolno svjesna nestalne prirode američke potpore, odbija se pridružiti koaliciji i već se dugo udaljava od svog statusa kamena temeljca sigurnosne arhitekture američkog Bliskog istoka. Bidenov put u Saudijsku Arabiju 2022. kako bi isposlovao povećanje proizvodnje nafte nije dao rezultate dapače, ubrzo je uslijedila saudijsko-iranska normalizacija kojoj je posredovao Peking, koji sada kupuje četiri puta više saudijske nafte nego Sjedinjene Države.

Čini se da kupnja ruskog dizela od strane Saudijske Arabije kako bi pomogla Moskvi da izbjegne sankcije u zamjenu za rusku potporu nije toliko pomogla Rijadu (iako su time spaljeni mnogi mostovi) a za ambiciozni plan Saudijske Arabije Vizija 2030. da reformira svoje gospodarstvo kroz sveobuhvatnu privatizaciju također ponestaje snage.

Za razliku od Saudijske Arabije, iranski antiamerički stav je žestok, oštar i traje već desetljećima. Teheran se pridružio Šangajskoj organizaciji za suradnju i voljan je poremetiti Bliski istok na zadovoljstvo Moskve i Pekinga. Iran predvodi napad “Fronte otpora” protiv Izraela. Iranska proizvodnja nafte u 2023. porasla je zahvaljujući sve većoj potrošnji iz Kine i porastu nezakonite trgovine, a iransko gospodarstvo poraslo je dvostruko više od ostalih država Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Unatoč tome, inflacija je i dalje visoka, a sektori usluga i lake industrije iranskog gospodarstva teturaju iz jedne krize u drugu. Više cijene nafte vide se kao lijek za gospodarstvo, što je Iran otvoreno izjavio u suradnji s Irakom krajem 2023.

Politički, Iran je pretrpio niz neuspjeha u posljednjih godinu dana, zbog čega je aktiviranje Hutija poželjno. Na svom sjeveru, iranski armenski partneri doživjeli su opetovane neuspjehe, a čini se i da je Iran nemoćan zaustaviti Azerbajdžansko preuređivanje Nagorno-Karabaha. Slab učinak iranskih bespilotnih letjelica koje pomažu Rusiji u ratu protiv Ukrajine narušio je imidž Teherana. Godina prosvjeda kod kuće i strateški neuspjeh Hamasa u ratu protiv Izraela mogli bi potaknuti Teheran da poduzme drastične akcije kako bi potaknuo gospodarstvo i naštetio zapadnom sustavu.

Porast cijena nafte djeluje kao porez na zapadna gospodarstva koja troše naftu, usporava gospodarski rast i potiče inflaciju. Od 11. siječnja 2024. cijene većine mješavina ulja porasle su između 7 i 10 posto. U posljednjih mjesec dana, BP, Equinor, Maersk, Evergreen Line i HMM odlučili su preusmjeriti ili zaustaviti svoje operacije u Crvenom moru. Velike brodarske tvrtke, uključujući Hapag-Lloyd i Mediterranean Shipping, obustavile su aktivnosti u tom području.

Do sada je otprilike 100 brodova preusmjereno na putovanje oko Rta dobre nade umjesto da koristi Crveno more, što je značajno povećalo troškove i odužilo trajanje prijevoza. Ostale tvrtke kao što su Shell, TotalEnergies, Gunvor, Vitol, Glencore, Neste i Cheniere odbile su komentirati svoje planove za zaustavljanje ili preusmjeravanje operacija.

Neizvjesnost i strah, potaknuti krizom na Crvenom moru, šire se tržištima. Ovo bi mogla biti posljednja prilika za Sjedinjene Države da demonstriraju svoju sposobnost da podupru koaliciju, pokažu vodstvo i odlučnost, te prisile Iran na odstupanje. Budući da su komunikacijske linije s Moskvom prekinute, a s Pekingom vrlo neizvjesne, širi rat na Bliskom istoku — i globalni sukob — mogu se spriječiti u ovom trenutku samo odlučnim demonstriranjem snage, uz naknadnu diplomaciju koja vraća američkim i zapadnim snagama prevlast u regiji.

Alternativa je kaos—i daljnji sukob.

O autorima

  • Ariel Cohen, dr. sc., viši je vanjski suradnik u Atlantskom vijeću i direktor Programa za energiju, rast i sigurnost u Međunarodnom centru za poreze i ulaganja. Međunarodni je energetski kolumnist za Forbes.
  • Wesley Alexander Hill je vodeći analitičar i voditelj Programa za energiju, rast i sigurnost Međunarodnog poreznog i investicijskog centra. Stručnjak je za Kinu i Afriku.
  • Izvor: nationalinterest.org

Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini, web-master HČZ-ZU

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

od hczzu od u HČZ RH-ZU

15. SIJEČNJA – DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE I DAN MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA

Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. 

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.   

Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Izvor: sabor.hr

IN MEMORIAM prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ pričuvni satnik HV

od hczzu od u 128.br.HV "Sveti Vid"

IN MEMORIAM
Prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ
pričuvni satnik HV

Vojarna u Gospiću 1992.godine. S lijeva na desno: satnik Đuro Vrbanić (pok.)-zapovjednik 3.pb, brigadir Joko Đipalo, zapovjednik 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka i Ivan Mrakovčić (pok.), član zapovjedništva 3.pb

Napustio nas je IVAN MRAKOVČIĆ, pričuvni satnik HV i pripadnik zapovjedništva 3.pješačke bojne 128.brigade HV u Gospiću, teške 1991./1992.godine.

IVAN MRAKOVČIĆ rođen je1943. godine, diplomirao je 1969. na Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi, na Odsjeku tehnologije i organizacije rada; stekao je zvanje profesora. Magistrirao je 1981. na Sveučilištu u Zagrebu (Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacijskih i informacijskih znanosti) . Od 1970. radi u Riječkoj banci na poslovima EOP-a. U međuvremenu je postavljen za glavnoga programera, gdje mu je jedan od osnovnih poslova obuka programera. Dopunski se školuje u Sloveniji (Radovljica, Bled, Kranj, Ljubljana) te u Beču, Frankfurtu, Milanu, Zürichu, Kobenhavenu. Od 1996. radi kao predavač informatičkih kolegija na Sveučilištu u Rijeci, na Pedagoškom fakultetu (Odsjek za politehniku). U siječnju 1998. izabran je u zvanje predavača, a u rujnu 2005. u zvanje višeg predavača.

Bio je istaknuti aktivist u streljačkom sportu: Prvi susret sa streljaštvom bio je u srednjoj Brodograđevno-industrijskoj školi kada postaje član SK Borac. Po završetku srednje škole zapošljava se u „Torpedu“ i uključuje se u rad tamošnje streljačke družine. Prilikom upisa na Visoku industrijsko-pedagošku školu osniva Streljačko društvo „Student“ čiji je voditelj i strijelac. Osnivač je Streljačkog klub Rijeka koji okuplja strijelce iz klubova koji su se gasili nestankom firmi. Osvajač je brojnih medalja, pojedinačni prvak Hrvatske u malokalibarskoj puški i drugi u Kupu bivše države. Tome se mogu pridodati i nekoliko medalja s ekipnog prvenstva Hrvatske. Završio je izvanredni studij Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu – smjer streljaštvo. Studij streljaštva pomogao mu je u podizanju rezultata i prijenosu stručnog rada u Rijeci te unapređenju odnosa sa Streljačkim savezom Hrvatske gdje je radio kao član stručnih komisija. Tada je započeo rad s mladima, postao je trener reprezentacije Hrvatske na pripremama prije velikih natjecanja. Kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu držao je seminare za streljačke instruktore i trenere. Osim natjecateljskog i trenerska angažmana postao je i međunarodni sudac B kategorije. Za djelovanje u sportu dobitnik je Srebrne plakete prigodom proslave 60 godine streljaštva u Primorsko-goranskoj županiji i Nagrade za životno djelo Zajednice sportova PGŽ-a 2011. godine.

Iz Novog Lista povodom izlaska Fotomonografije 128.br HV. Ivan Mrakovčić prvi s desna.

U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice

od hczzu od u HČZ RH-ZU

U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice

Podrute, 09.01.2024.

Žrtva europskih promatrača bila je prekretnica u borbi za samostalnost i neovisnost Hrvatske, a njihovi životi trajno su utkani u priznanje naše države, naglašeno je u utorak na 32. obljetnici raketnog napada iznad Podruta kod Novog Marofa u kojem je poginulo petero promatrača.

U tragičnom događaju 7. siječnja 1992. godine, kada je raketama iz MIG-a 21 jugoslavenske vojske srušen nenaoružani helikopter s promatračima, poginuli su talijanski časnici Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te francuski časnik Jean Loup Eychenne.

Na 32. obljetnicu njihove pogibije, kod komemorativne kapele u Podrutama, počast poginulima polaganjem vijenaca odali su zastupnik Dražen Srpak, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni tajnik Frano Matušić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, te predstavnici talijanskog i francuskog veleposlanstva.

Srpak je kazao da su europski promatrači došli pomoći kao prijatelji da Hrvatska postane neovisna, slobodna država, a u šumi kod Novog Marofa izgubili su živote.

Hvala vam, dragi prijatelji iz Europske zajednice, što ste nas u tim teškim trenucima podupirali i što ste nam pomogli da na našem putu postanemo slobodna država, dio Europske zajednice, članica NATO-a i, na kraju, i u šengenskom prostoru, što je velika dobrobit za sve nas koji ovdje živimo, naglasio je Srpak.

O važnosti žrtve europskih promatrača govorio je i Matušić koji je rekao da je tjedan dana nakon njihove pogibije uslijedilo priznanje Hrvatske koje je otvorilo put transformaciji cijelog područja jugoistočne Europe, prije svega samostalnosti Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije.

Otvorilo je put i transformaciji Hrvatske, koja je od primateljice pomoći u to vrijeme postala ona koja pruža pomoć i sudjeluje u mirovnim akcijama diljem svijeta, rekao je Matušić.

Odajući počast poginulima u napadu, Valeria Baistrocchi iz talijanskog veleposlanstva kazala je da tragičan događaj u Podrutama smatra značajnim doprinosom i solidarnošću Europske zajednice, dok je francuski veleposlanik Fabien Fieschi istaknuo kako je francuski časnik bio prvi od 86 francuskih vojnika poginulih u ratu u bivšoj Jugoslaviji.

Izvor: HRT

OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA

od hczzu od u HČZ RH-ZU

OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA - IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom.
Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava.
Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta.
Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta.
Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. 
Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti.

Izvor: https://branitelji.gov.hr/

IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA HČZ GRADA OGULINA

od hczzu od u HČZ GRADA OGULINA

IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA HČZ GRADA OGULINA

Ogulin, 07.01.2024.godine

U subotu 07.01 2023.g održana je redovna izvještajno-izborna skupština udruge HČZ-a Grada Ogulina. Nakon himne i odavanja počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, pozdravni govor održao je dosadašnji predsjednik umirovljeni pukovnik Mika Kolić.

Prihvaćen je dnevni red skupštine i izabrano radno predsjedništvo u sastavu Saša Poljak, Zdravko Paušić i Ivan Brlet.

Nakon prihvaćanja izvješća tijela udruge razriješeno je dosadašnje rukovodstvo udruge i pristupilo se glasovanju.

Za novog predsjednika udruge izabran je pričuvni narednik Ivica Sudarić, dva dopredsjednika udruge su: pričuvni poručnik Boško Salopek i pričuvni poručnik Ivan Paušić. Za tajnicu udruge izabrana je Mateja Luketić. Također, izabrani su i članovi izvršnog odbora, nadzornog odbora i suda časti.

Skupštini se potom, sa prigodnim govorom, obratio novi predsjednik pričuvni narednik Ivica Sudarić. Podijeljene su i zahvalnice zaslužnim članovima kao i pojedincima i firmama koje su pomogle u radu udruge a dosadašnji predsjednik umirovljeni pukovnik Mika Kolić proglašen je počasnim predsjednikom udruge.

Po završetku službenog djela skupštine članovi i gosti su se zadržali na domjenku.

Izvor: FB profil HČZ OGULIN

IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 1
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 2
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 3
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 4
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 5
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 6
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 7
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 8

ŠAHOVSKI KOMPLET ZA MAJSTORSKOG KANDIDATA MATU OPAČKA

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE

RUŠČICA, 02.01.2024. godine

Šahovski klubovi Ruščica i ŠKI HVIDRA-Brod osiguravaju svojim igračima nove šahovske ploče, plastične figure, digitalne satove i šahovske torbe. Ovaj temeljni šahovski alat, sredstvo rada za šahiste na turnirima, za svakog šahistu ima praktičnu, ali i emocionalnu vrijednost.

Ključnu podršku ovom projektu za šahiste navedenih klubova, dalo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, na čelu sa gospodinom ministrom Tomo Medved. Danas je novi šahovski komplet od člana Izvršnog odbora  klubova Ruščica i HVIDRA-Brod Petra Bubala, dobio  veteran, šahist, osnivač, predsjednik  dva kluba te majstorski kandidat Mato Opačak ŠK Ruščica i Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod, Slavonski Brod.

Zahvaljujući našem ministru hrvatskih branitelja, ovaj projekt ide dalje, a šahisti će uzvratiti kako najbolje znaju, igranjem šaha na turnirima i sudjelovanjem u 3. Hrvatskoj šahovskoj ligi. Ovo je samo jedan u nizu uspješnih projekata suradnje između šahista i Ministarstva hrvatskih branitelja, zahvaljujući kojem šah u našoj županiji ima bolju perspektivu.

Antun Rakić

FIDE majstor vlč. Josip Soldo osvojio 25.Novogodišnji brzopotezni turnir u šahu

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE

Konačni poredak nakon 11 Kola

  1. Soldo Josip
  2. Kanjković Marijan
  3. Rajković Mario

U organizaciji Šahovskog kluba  „Ruščica” iz Ruščice u Utorak  2.1.2024. godine upriličen je pojedinačni brzopotezni turnir Blitz (cuger) u šahu. Turnir je odigran u klubu Veterana 3. Gardijske brigade Kune u  Skoću, Sl. Brod. Igran je po Švicarskom  sustavu 11 kola 5 minuta plus dodatak 3 sekunde po igraču za svaki odigrani potez .

Na šahovskom turniru sudjelovalo je 24 igrača  sa šire regije. Na turniru ukupno je odigrano 132 partije . Sudac turnira je bio Mato Opačak državni sudac s pomoćnikom Ivanom Tomić županijskim  sucem. Za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljene su medalje, a uz naslov najborbenijeg igrača Siniši Toliću iz ŠK Ruščice  je pripao digitalni šahovski sat DGT 2010 kojeg je dodijelio predsjednik kluba Mato Opačak.

Domaćin je za sve sudionike osigurao domjenak.

Izvor ŠK Ruščica

“MLADO LETO NA VOJAKU”

od hczzu od u HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR LIBURNIJE

MLADO LETO NA VOJAKU

Opatija 01.01.2024.godine

„Mlado leto na Vojaku“ je tradicionalna manifestacija svake nove planinarske godine u organizaciju triju liburnijskih planinarskih društava: PD „OPATIJA“ Opatija, PD „LISINA“ Matulji i PD „KNEZGRAD“ Lovran koja su suštinski vezana za svoju Učku. Ideja je da se na svečarski način na početku svake godine otvori sezona planinarenja pohodom i zdravicom na najvišem vrhu Učke -Vojak.

Manifestaciji se ove godine priključila i  delegacija Hrvatskog časničkog zbora Liburnije zajedno sa kolegama iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Opatija i posjetila Radarsku postaju na Vojaku. Uz čestitke za Novu godinu te druženje sa posadom postaje proveli smo lijepih četrdesetak minuta. Zahvaljujemo se domaćinima na gostoprimstvu i želimo im sretnu i uspješnu godinu.