ZVEZA SLOVENSKIH ČASTNIKOV POKRENULA AKCIJU ZA PRIKUPLJANJE POMOĆI POSTRADALIMA U POTRESU-Predsjednik HČZ-ZU brigadir Branko Gačak: Zahvaljujemo na izrazima solidarnosti i volji za pružanjem iskrene i prijateljske pomoći.
Potres magnitude 6,4 koji je 29.12.2020.godine pogodio Petrinju i Sisačko-moslovačku županiju osjetio se je čak u 12 okolnih zemalja. Za sada je poznato da je u potresu poginulo 7 osoba, više desetina je ozlijeđeno a materijalna šteta na području koje je neposredno zahvaćeno potresom je ogromna i tek se ustanovljuje. Svjedočimo nezapamćenom angažmanu pojedinaca, skupina, navijačkih skupina, udruga iz cijele zemlje koje ili nude pomoć ili su odmah po potresu krenule u ugroženo područje sa svime što bi ugroženom stanovništvu moglo pomoći, od tople odjeće i hrane pa do kamp kućica. Sve da se pomogne stanovnicima pogođenog područja koji će početak 2021.godine dočekati u privremenim smještajima i bez nade da će se uskoro moći vratiti u svoje domove. Iz velikog broja zemalja stigla je i još stiže pomoć a Vlada RH je otvorila račun na koji građani mogu uplaćivati novčane iznose. Hrvatskom časničkom zboru-zajednici udruga stižu pisma potpore iz srodnih prijateljskih organizacija širom Europe a Zveza Slovenskih Častnikov je odmah počela prikupljati pomoć za ugroženo područje. Zahvaljujemo na izrazima solidarnosti i volji za pružanjem iskrene i prijateljske pomoći. PISMO ZVEZE SLOVENSKIH ČASTNIKOV: Poštovani, Želim Vas obavijestiti da su naši kolege iz slovenske veteranske udruge OZVVS Šmarje pri Jelšah i njezin predsjednik g. Anton Ŝturbej pokrenuli akciju prikupljanja pomoći za postradale u potresu u RH. Akciju je podržao i predsjednik ZVVS Slovenije general Lipič koji se osobno također uključio u akciju. Po prikupljanju pomoći (u prvom redu financijske), istu bi predali u Krapini obzirom na dosadašnju prijateljsku suradnju sa Hrvatskim časničkim zborom Hrvatskog zagorja. Molim Vas da se pridružite akciji. S osobitim poštovanjem Zdravko Senčar, član IO HČZ HZ
SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA
In memoriam – pukovnik Adolf Paar
Obavještavamo vas da je prvi ratni zapovjednik 151. samoborske brigade pukovnik Adolf Paar preminuo u 72. godini života. Članovima obitelji Paar te braniteljima 151. brigade i brojnim prijateljima izražavamo izraze iskrene sućuti zbog odlaska dragog suborca, kolege i prijatelja. Pukovnik Paar je u srpnju 1991. postavljen na mjesto zapovjednika tadašnje 8. samoborske brigade (kasnije 151. brigada). Nakon pada vojarne u Dubokom jarku i djelomičnog naoružavanja dio brigade je krajem rujna 1991. upućen na područje Lasinje. Nakon oslobađanju samoborske vojarne krajem listopada i potpunog naoružavanja brigade sudjeluje u prvoj napadnoj operaciji za oslobađanje Zapadne Slavonije „Orkan 91.“ kod motela „Trokut“. S brigadom je krajem 1991. bio borbeno uporabljen na području između Novske i Lipika do tzv. Sarajevskog primirja. Dužnost zapovjednika brigade obnašao je do srpnja 1992. Tijekom 2007. godine pokreće aktivnosti i daje golem doprinos ustrojavanju Spomen obilježja „Trokut“ kod Novske, na kojem se svake godine 28. listopada odaje počast poginulim braniteljima iz četiri županije čije su postrojbe sudjelovale u operacijama oslobađanja Zapadne Slavonije. Bio je aktivan član i predsjednik Udruge branitelja 151. samoborske brigade te član Odbora za branitelje Zagrebačke županije. Poštovani pukovniče Paar, hvala Ti na svemu učinjenom tijekom Domovinskog rata te na aktivnom djelovanju u okviru svoje braniteljske udruge te radu te Odbora za branitelje Zagrebačke županije.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Gradecu i Dubravi, 17. i 18. studeni 2020.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježeni su u Vrbovcu, Gradecu i Dubravi. 17. i 18. studenog 2020.Aktivnosti u Vrbovcu započele su objavom prigodnog poštanskog žiga kojim su Vrbovčani slanjem svojih pisama iz vrbovečke pošte 17. studenog mogli iskazati pijetet žrtvama Domovinskog rata i žrtvama Vukovara i Škabrnje U sklopu aktivnosti obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 17. studenog je održana sveta misa u Župnoj crkvi Svetog Vida koju je predvodio župnik Zoran Grgić, a nakon mise okupljeni su u Ulici poginulih branitelja ispred Pastoralnog centra zapalili lampaše i svijeće. Sljedećeg jutra, 18. studenoga polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja Hrvatska kocka u središtu Vrbovcu nastavljeno je s aktivnostima obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Izaslanstvo Grada Vrbovca tijekom polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispred spomen obilježja predvodio je gradonačelnik Denis Kralj i zamjenik Robert Đuranec. Izaslanstvo Gradskog vijeća predvodio je predsjednik Hrvoje Herček. Polaganju vijenaca i paljenju svijeća tradicionalno su sudjelovali članovi obitelji poginulih vrbovečkih branitelja, zatim predstavnici Hrvatskog časničkog zbora i vrbovečke HVIDRA-e te građani Vrbovca. Izaslanstvo HČZ Vrbovec predvodio je predsjednik Marijan Plahutar a izaslanstvo vrbovečke HVIDRA-e njen predsjednik Vladimir Kožar. Tijekom večernjih sati 18. studenoga zasvijetliti će i vrbovečki vodotoranj u spomen na žrtve Domovinskog rata te žrtve Vukovara i Škabrnje. U Općinama Dubrava i Gradec također su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje. Polaganju vijenca i paljenju lampaša u Gradecu nazočio je zamjenik općinske načelnice Admir Smajlović i općinski vijećnici a u Dubravi općinski načelnik Tomislav Okroša i zamjenik Ante Grizelj te općinski vijećnici. Molitvu za žrtve Domovinskog rata i žrtvu Vukovara i Škabrnje ispred spomen obilježja hrvatskim braniteljima Hrvatska mati u Dubravi predvodio je župnik Župe Svete Magdalene velečasni Mihill Gojani. Aktivnostima odavanja počasti u Vrbovcu, Gradecu i Dubravi nazočnio je predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Branko Gačak. Podsjetimo se da je Hrvatski Sabor 28. veljače ove godine donio Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta a predsjednik Republike Hrvatske je 2. ožujka donio Odluku o proglašenju Zakon o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta. Dani posebnog domovinskog pijeteta uključuju obilježavanje: – 17. studenoga – Dan sjećanja na Vukovarsku bolnicu 1991. – 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje – 19. studenoga – Dan sjećanja na žrtvu Borova naselja 1991. i – 20. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Veleprometa i Ovčare te prestanak otpora hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Vukovaru. Obilježavanje gore navedenih dana provodi se svake kalendarske godine. 17., 19. i 20. studeni ne smatraju se blagdanima, spomendanima ni neradnim danima, dok se 18. studeni slavi kao neradni dan i državni blagdan u smislu zakona kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj. Odavanje počasti žrtvama Domovinskog rata u Vukovaru izvan razdoblja od 17. do 20. Studenoga održava se na Memorijalnom groblju, a način odavanja posebnog domovinskog pijeteta na mjestima posebnog državnog pijeteta uređeno je Uredbom o jedinstvenom protokolu koju donosi Vlada Republike Hrvatske. Tekst Odluke o proglašenju Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta i odredbe Zakona o proglašenju Vukovara mjestom posebnog domovinskog pijeteta objavljeni su u Narodnim novinama 25/2020 od 6. ožujka 2020. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Radio Vrbovec i Branko Gačak.
Konferencija 9. centra znanja „Snažno u zajedništvu“, Zagreb, 15. listopada 2020.
Konferencija 9. centra znanja pod nazivom „Snažno u zajedništvu“ održana 15. listopada 2020. godine u Hotelu Academia u Zagrebu. Konferenciji su nazočile izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja gđa. Mirela Buterin te voditeljica Odjela za programe udruga Grada Zagreba gđa. Milena Suknaić. Naglasak ovogodišnje konferencije bio je na pozitivnom utjecaju braniteljskih i stradalničkih udruga na zajednicu kroz razne oblike humanitarnog rada i volontiranja što je u današnje vrijeme često zanemareno, nedovoljno cijenjeno i nevidljivo. Julija Budimir Bekan predstavila je rad Udruge 4. gardijske brigade, Ljiljana Alvir rad Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja, a Ivana Klanac rad Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi. Valentino Rajković, Ivica Kuprešak kao predstavnici HVIDRE RH i Željko Jakobčić predstavnik Udruge dragovoljaca i veterana vojne policije iz Domovinskog rata predstavili su rad civilne zaštite Grada Zagreba. Naglasili su kako su hrvatski branitelji pomogli velikom broju ljudi kojima je pomoć bila potrebna, ali je i naglašeno kako treba obratiti pažnju na one ljude, posebno hrvatske branitelje, koji su i dalje ostali izolirani. Akcije koje su provođene medijski nisu bile popraćene, ali to niti nije bio njihov cilj, nego je glavni cilj bilo pomoći ljudima kojima je pomoć bila potrebna. Članovi udruga prolazili su posebne tečajeve za vatrogasce kako bi mogli pomoći u akcijama spašavanja i sanacije. Između ostalog sudjelovali su i u skidanju tornja Zagrebačke katedrale. Dali su svoj obol i uvijek će ga dati za građane ove države. U radu konferencije sudjelovali su i stručnjaci iz područja psihijatrije i psihologije. Dr. Špiro Janović održao je predavanje u kojem je pojasnio što je ustvari istina o Covid-19 , odnosno što znanost kaže da je istina. Svoje predavanje završio je rečenicom: „ Pazite na sebe jer ako mi nismo dobro što će biti sa onima kojima je naša pomoć potrebna.“ Dr. Oliver Ojdanić održao je predavanje o PTSP-u u novom normalnom, a Tina Peraica, prof. socijalne pedagogije i Kristina Sojanović, prof. psihologije s prezentacijom „Stres naš svagdašnji u doba novog normalnog“ podijelile su s nama rezultate ispitivanja osobina ličnosti, strategiju suočavanja sa stresom i kvalitetu života u vrijeme pandemije Covid-19. PREZENTACIJE: Uz predstavnike petnaest članica 9. centra znanja u radu konferencije sudjelovali su predstavnici Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, predsjednik Branko Gačak i zamjenik glavnog tajnika Mladen Lalić. FOTOGALERIJA:
Predstavnici HČZ – ZU na 28. hodočašću Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja, Marija Bistrica
U organizaciji Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici u nedjelju, 4. listopada 2020. godine održano je 28. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja. Hodočašće se održalo uz pridržavanje epidemioloških mjera Stožera civilne zaštite. Uz pripadnike Hrvatske vojske, policije i hrvatske branitelje, pripadnike civilne zaštite i vatrogasce, hodočašću su nazočili ministar obrane Mario Banožić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Vlade RH Tomo Medved, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske admiral Robert Hranj sa suradnicima, zamjenik ministra obrane Bosne i Hercegovine Mijo Krešić te zamjenik načelnika Zajedničkog stožera OS BiH general bojnik Ivica Jerkić. Koncelebriranu svetu misu predvodio je vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj, monsinjor Jure Bogdan. U svojoj propovijedi, mons. Bogdan je podsjetio kako je mjesec listopad posvećen Gospi te kako je današnji dan prigoda da se sve misli i molitve predaju u ruke Nebeske Majke, posebno molitve za umnoženje vjere i prestanka pandemije koonavirusa.“Svako vrijeme nosi izazove, očekivane, ali i one neočekivane. Epidemija koronavirusa zahvatila je i naše osobne živote, mnogi su zabrinuti, pitaju se što će biti s radnim mjestima, školama, bolnicama… srce je nemirno, misli lutaju, a koraci su nam kolebljivi. Jedini čvrsti oslonac je u Bogu, On je jedini i potpuni mir za naše misli i srce”. Epidemiološke mjere su dozvoljavale da u ovogodišnjem hodočašću sudjeluje po petnaest predstavnika iz svake krovne braniteljske i stradalničke udruge, a izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga na ovogodišnjem hodočašću je predvodio predsjednik HČZ-ZU Branko Gačak.
Predstavnici Hrvatskog časničkog zbora odali počast žrtvama Četekovaca, Balinaca i Čojluga, Četekovac (Općina Mikleuš) 4. rujna 2020.
U spomen i znak siječanja na 24 nedužne žrtve kod Spomen-obilježja na mjesnom groblju u Četekovcu održan je središnji komemorativni skup kao sjećanje na stradale. Kao i svake godine, skup je počeo točno u 9,05 sati, u vrijeme kad je 4. rujna 1991. godine započeo minobacački napad na potpapučka sela Balinci, Čojlug i Četekovac u Općini Mikleuš. Navedeni zločin se dogodio 4. rujna 1991. kada su srpski pobunjenici iz okolnih sela Rijenci, Ćeralije i Karasovići topovima i minobacačima napali tri hrvatska mjesta. Četekovac, Balince i Čojlug branilo je 7 slabo naoružanih pripadnika Narodne zaštite i 5 policajaca. Od ranog jutra dobro naoružani i brojčano nadmoćniji protivnici na kućnim su pragovima i dvorištima bez milosti ubijali dojučerašnje susjede. Posebno su se okomili na one koji su pokušali probiti obruč i pobjeći. Krvavo orgijanje uz rafale i zvjerske urlike, te pljačku i opći palež potrajao je cijeli dan. O tome je javnost prvi put čula na tiskovnoj konferenciji u Osijeku na kojoj je svjedočio prognanik iz Četekovca. Toga kobnog dana ukupno ubijeno je 22 civila i dvojica hrvatskih policajaca. Žrtve su bili muškarci i žene od 18 do 83 godina, najčešće iz istih obitelji. Uz obitelji poginulih, te predstavnika hrvatskih branitelja, na ovoj tužnoj obljetnici nazočila su i brojna izaslanstva, između kojih i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, ujedno i ministra obrane, brigadir Drago Blažević, izaslanik predsjednika Sabora RH, saborski zastupnik i predsjednik HVIDR-e RH Josip Đakić, izaslanik Vlade RH župan VPŽ Igor Andrović, izaslanik ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, izaslanik ministra Unutarnjih poslova RH, načelnik PU VPŽ Siniša Knežević, saborska zastupnica Vesna Bedeković, zamjenici župana VPŽ Darko Žužak i Igor Pavković, predsjednik Županijske skupštine VPŽ Miran Janečić, gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin, gradonačelnica Orahovice Anamarija Petin, zamjenik gradonačelnika Slatine Bojan Plantak i ostali uzvanici. U ime Hrvatskog časničkog zbora komemoraciju je nazočilo izaslanstvo HČZ-a Grada Slatine i HČZ-a Zajednice udruga RH predvođene predsjednicima Vladimirom Međumurcem i Brankom Gačkom. Izvješće sastavio: Branko Gačak, predsjednik HČZ-ZU
Svečano obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, 4. i 5. kolovoza 2020.
Obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja održano je u Kninu 4. i 5. kolovoza 2020. Program obilježavanja 25. obljetnice VRO Oluja osmišljen je u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo u skladu sa specifičnim okolnostima uzrokovanim pandemijom COVID-19, Prve večeri, 4. kolovoza, održan je Prijem ratnih zapovjednika na Kninskoj tvrđavi. Prijemu su nazočili predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Anđelko Stričak, izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožer Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Dinko Tandara, predstavnik hrvatskih branitelja i ratni zapovjednik tijekom VRO Oluja general Ante Gotovina, župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk, gradonačelnik grada Knina Marko Jelić i drugi. Svečanom obilježavanju 5. kolovoza nazočili su predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić i ostali ministri u Vladi RH, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj sa suradnicima, predstavnik hrvatskih branitelja i ratni zapovjednik u VRO Oluja general Ante Gotovina, saborski zastupnici, strani vojni izaslanici, pripadnici Hrvatske vojske te predstavnici krovnih braniteljskih i stradalničkih udruga proizašlih iz Domovinskog rata. Program obilježavanja započeo je prijenosom čitanja na video platnu imena 241 poginulih i nestalih pripadnika u VRO Oluja sa kninske tvrđave, a zvona crkvenih zvona simbolično su najavila trenutak ulaska pripadnika Hrvatske vojske u Knin tijekom operacije. Ispaljeno je dvadeset i pet počasnih plotuna, a svečanost je nastavljena letačkim programom u kojem su kninskim nebom preletjela dva borbena zrakoplova MiG-21 Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, a nastupom je svečanost uveličala i akro grupa Krila oluje. Najviši državni dužnosnici zajedno s predstavnikom hrvatskih branitelja generalom Gotovinom kod spomenika pobjede Oluja 95. položili su zajednički vijenac a vojni biskup mons. Jure Bogdan predvodio molitvu za poginule hrvatske branitelje. U znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje u borbi za slobodu petnaestero djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, pet pripadnika HV-a i pet pripadnika MUP-a položila su po jednu ružu na spomenik hrvatske pobjede “Oluja 95”. Govorima su se obratili general Gotovina, premijer Plenković, predsjednik Hrvatskog Sabora Jandroković i predsjednik Republike Hrvatske Milanović. U govorima koje mediji te politički i komunikacijski analitičari ocjenjuju „govorima vrijednih pamćenja“ ili „govorima 21. stoljeća“ izražava se poštovanje i zahvalnost hrvatskim braniteljima, usmjerenost budućnosti, pomirenju i zajedništvu te šalju izrazito duboke i snažne poruke naciji i međunarodnoj zajednici. Kao posebno značajan korak na putu izgradnje nove dimenzije povjerenja istaknuta je nazočnost potpredsjednika Vlade RH Borisa Miloševića. Posebno izdvajamo naglaske govora i poruka premijera i predsjednika RH. Premijer Andrej Plenković u svom obraćanju rekao je da je današnji dan prožet pomirbom i pijetetom te kako je uvijek poseban osjećaj govoriti iz Knina, kolijevke hrvatske državnosti, grada simbola hrvatske slobode, pobjede u Domovinskom ratu. Tu pobjedu najbolje simbolizira slika dr. Franje Tuđmana kako na Kninskoj tvrđavi ljubi hrvatsku zastavu. Oluja je bila prekretnica za mir i budućnost jugoistočne Europe i možemo je gledati kao našu najveću pobjedu”, istaknu je Plenković. “Pobjednik koji ne zna praštati sije klice razdora i budućih zala. A hrvatski narod to ne želi. Riječi su to Tuđmana iz Vukovara 1997. godine. I danas te državničke poruke treba imati na umu. Kao zemlja koja je imala brojne žrtve, žalimo zbog svih civila, ne samo Hrvata nego i Srba. S tugom se prisjećamo svih prognanika, svih koji su poginuli za Hrvatsku, svih civilnih žrtava koji su poginuli od strane srpske ideologije, ali se s još većom tugom prisjećamo onih koji su stradali od zločina s hrvatske strane. Svjesni smo da je naša pobjeda u Oluji obila traumatična za mnoge hrvatske Srbe. Dok je za većinu Hrvata to većinom bio prisilan zbjeg, za mnoge Srbe to je bio zbjeg pred hrvatskim snagama. Hrvatska je uložila velik napor da osigura povratak onih Srba koji su se htjeli vratiti, ali još ima poteškoća kako bi se mogli vratiti, ali mora se još toga napraviti. Brojni hrvatski Srbi su sve vrijeme rata dijelili sudbinu svojih hrvatskih sugrađana, a mnogi su bili i branitelji. Važno je da hrvatski Srbi u Oluji ne vide samo egzodus, nego i kraj rata”. Istaknuo je da je Hrvatska učinila puno na povratku Srba, no da je potrebno učiniti još da bi se osjećali ravnopravnima. Pozvao je na pijetet prema žrtvama što ukazuje ne veličinu pobjednika. Pijetet prema tisućama nedužnih hrvatskih žrtava od Vukovara do Dubrovnika preko Voćina, Saborskog i Škabrnje“ s jedne strane kao i pijetet prema nedužnim srpskim žrtvama s druge strane od Paulin Dvora do Varivoda, čime se ne dovodi u pitanje legitimnost ni pravednost Domovinskog rata niti umanjujemo pobjedu postignutu u Oluji”. Naglašava kako i predstavnici Srba u Hrvatskoj trebaju osuditi i zločine nad Hrvatima. Bez obzira na nacionalnost i počinitelje, svi zločini koji ne zastarijevaju i dalje će se procesuirati. Hrvatska je kao pobjednica pružila ruku pomirbe”, rekao je premijer Plenković pozvavši na učvršćivanje nacionalnog jedinstva a Hrvatska i hrvatsko društvo moraju ići naprijed. Naglašava kako je VRO Oluja bila pravno legitimna, vojno neizbježna te politički nužna. Predsjednik Republike Hrvatske Milanović naglašava kako mu posebnu čast predstavlja govoriti upravo 25 godina nakon vojno-redarstvene operacije Oluja te kako je hrvatska država i društvo u cijelosti od tada do danas, doživjela pozitivne promjene.“Vrijeme je da budemo zajedno, da razgovaramo o stvarima koje nas spajaju i dijele, da gledamo različitim pogledom, ali razgovaramo. Ovih 25 godina bilo je sjajno putovanje, sretan vam ovaj veliki dan”. Pozdravlja govor predsjednika Vlade Plenkovića te izražava vjeru i nadu će te poruke biti “ pretočene u stvarnost, u život i u kulturu srca koja će nas obilježavati kao naciju i kao napredno, otvoreno, građansko, ali i etničko društvo države hrvatskog naroda“ U svom govoru osvrnuo se na dvije stvari, o etapama našeg puta do pobjede i govorit ću o odnosima Hrvata i Srba koji su na ovim prostorima uvijek bili veliki teret, veliki izazov, ali i velika
ČESTITAMO DAN POBJEDE
Održan koordinacijski sastanak Centara znanja za društveni razvoj
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva organizirala je koordinacijski sastanak Centara znanja za društveni razvoj, koji je održan u Šibeniku od 15. do 17. lipnja 2020. Poslije uvodnog osvrta Cvjetane Plavša – Matić, upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, predstavnici Centara znanja osvrnuli su se na aktualnu situaciju u udrugama i raspravljali o izazovima rada Centara znanja kao posljedice pandemije COVID-19. Raspravljalo se i o provedbi aktivnosti do kraja godine u novonastalim uvjetima. Sve udruge sudionice sastanka osvrnule su se na poteškoće i probleme u funkcioniranju u novonastaloj situaciji (pandemija, potres) vezane uz okupljanje i donošenje odluka te uz financijske poteškoće uzrokovane ukidanjem nekih od javnih natječaja i poziva. Govorilo se i o problemima ljudskih prava, problemima izoliranosti, problemima osoba s invaliditetom posebnim potrebama te poremećajima u komunikaciji i izvješćivanju. Istaknuto je kako je ovo ujedno i prilika za sinergiju te izgradnju novog društva do 2030. U nastavku sastanka razgovaralo se na temu unapređenja djelovanja institucionalnoga okvira za podršku razvoju civilnoga društva u Hrvatskoj i strateškim okvirima za sustavnu podršku. Uz predstavnike udruga članica u razgovoru su sudjelovali Helena Beus, ravnateljica Vladinog Ureda za udruge, Danko Relić, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva i Cvjetana Plavša – Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetana Plavša – Matić prezentirala je pregled razvoja zaklade od osnutka 2003. do danas te istakla značaj izgradnje svijesti da se organizirano civilno društvo mijenja te će i Nacionalna zaklada morati mijenjati sukladno izazovima civilnog društva. Organizacije civilnog društva moraju biti proaktivni čimbenici civilnog društva, pokušavati predvidjeti društvana događanja i tijekove te unaprijed planirati svoje aktivnosti i aktivno djelovati. Danko Relić, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva, vidi poboljšanje stanja civilnog društva u Hrvatskoj te smatra kako udruge civilnog društva moraju biti korektiv društvenih promjena. Drugi dan rada sastanka, u okviru teme vezane uz model podrške organiziranom civilnom društvu u Hrvatskoj kakvog trebamo, sastanku se pridružio ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić. Raspravljalo se o mogućoj financijski podržati organizacije civilnog društva u budućnosti. Ministar je okrenuo tezu, te naglasio kako bismo trebali razmišljati na koji način civilno društvo može pomoći lokalnoj zajednici a da bi te aktivnosti i programe bilo vrijedno (financijski) podržati, odnosno, koji model podrške lokalne zajednice trebaju, a da bi ga institucije mogle podržati. Također je rekao da će Centri znanja dobiti sredstva za oporavak iz EU fondova, temeljem programa i natječaja. Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade, istakao je da ne smijemo biti financirani samo od EU jer to nosi rizike i u tom slučaju za tri godine civilnog društva više nema. To može biti dodatni novac za dodatne programe, ali ne trajno i jedino financiranje te da nacionalni izvori financiranja moraju ostati prioritet financiranja. Taj stav dijele i predstavnici udruga nazočnih sastanku. Naime, stalno financiranje iz nacionalnih izvora mora ostati i nadalje, a projekti financirani iz EU fondova trebaju biti samo nadogradnja za pojedine aktivnosti i projekte, odnosno njihova dodana vrijednost. U drugom dijelu dana govorilo se o unapređenju razvojne suradnje u području Centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj. U razgovoru su uz upraviteljicu Nacionalne zaklade Cvjetanu Plavša-Matić sudjelovali i zamjenici upraviteljice Marija Boltek i Luka Bogdan. Nazočne udruge nisu imale primjedbi na suradnju s Nacionalnom zakladom, a zamjenica upraviteljice Marija Boltek osvrnula se na dosadašnje izvješćivanje u sustavu financijske podrške te kako u izvješćima više ne bi trebalo biti nedostataka. Istakla je i najčešće nedostatke kao što su: umetanje logotipa NZ u zaglavlje dokumenta udruge, ne pravovremeno dostavljanje zahtjeva za prenamjenu sredstava, potpisivanje dokumenata i planova od osoba kojima je mandat istekao (u slučaju potrebe na vrijeme tražiti produljenje) i sl. U nastavku se razgovaralo o mogućnosti financiranja organizacija civilnog društva u Hrvatskoj iz nacionalnih javnih izvora i iz fondova EU. Istaknute su novosti kao što je ukidanje vođenja vremenika – satnice rada na projektima, odnosno osobe koje rade fiksni dio radnog vremena na jednom projektu neće morati raditi izvješća o radu. Također je rečeno kako će se objaviti novi natječaji u suradnji sa Uredom za udruge (COVID) sa predviđenim iznosima od 100 do 500 tisuća kuna, kao pomoć onima kojima je ukinuto financiranje u jedinicama lokalne samouprave i natječaji vezani uz kulturu. Tema trećeg i ujedno zadnjeg dana sastanka, bila je, odgovor civilnog društva na krizne situacije društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske (pandemija, migracije, iseljavanje radno aktivnog stanovništva, digitalno doba, klimatske promjene…). Kroz razgovor svih sudionika, izrekli su se stavovi o tome kako zamišljamo i kako oslikavamo otpornu i održivu zajednicu te su naglašeni bitni elementi takve zajednice kao što su: zajedništvo, solidarnost, uvažavanje, komunikacija…. Uz navedeno naglašeno je i da takva zajednica mora biti aktivna, uključiva, a za njezinu opstojnost značajna i neophodna je i održivost poduzetništva i gospodarstva. Kroz radionicu po grupama pokušalo se doći i do nekih zajedničkih rješenja i prijedloga. U nastavku rada, kao završnu temu, upraviteljica Nacionalne zaklade Cvjetana Plavša-Matić predstavila je pilot program: Potencijali zajednice provedba 2020. – 2021. i priprema za iduće razdoblje. U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga u aktivnostima trodnevnog radnog sastanka sudjelovao je zamjenik glavnog tajnika Mladen Lalić. Tekst i fotografije: Mladen Lalić
