Održan koordinacijski sastanak Centara znanja za društveni razvoj

HČZ RH-ZU

Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva organizirala je koordinacijski sastanak Centara znanja za društveni razvoj, koji je održan u Šibeniku od 15. do 17. lipnja 2020.

Poslije uvodnog osvrta Cvjetane Plavša – Matić, upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, predstavnici Centara znanja osvrnuli su se na aktualnu situaciju u udrugama i raspravljali o izazovima rada Centara znanja kao posljedice pandemije COVID-19. Raspravljalo se i o provedbi aktivnosti do kraja godine u novonastalim uvjetima.

Sve udruge sudionice sastanka osvrnule su se na poteškoće i probleme u funkcioniranju u novonastaloj situaciji (pandemija, potres) vezane uz okupljanje i donošenje odluka te uz financijske poteškoće uzrokovane ukidanjem nekih od javnih natječaja i poziva. Govorilo se i o problemima ljudskih prava, problemima izoliranosti, problemima osoba s invaliditetom posebnim potrebama te poremećajima u komunikaciji i izvješćivanju. Istaknuto je kako je ovo ujedno i prilika za sinergiju te izgradnju novog društva do 2030.

U nastavku sastanka razgovaralo se na temu unapređenja djelovanja institucionalnoga okvira za podršku razvoju civilnoga društva u Hrvatskoj i strateškim okvirima za sustavnu podršku. Uz predstavnike udruga članica u razgovoru su sudjelovali Helena Beus, ravnateljica Vladinog Ureda za udruge, Danko Relić, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva i Cvjetana Plavša – Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva Cvjetana Plavša – Matić prezentirala je pregled razvoja zaklade od osnutka 2003. do danas te istakla značaj izgradnje svijesti da se organizirano civilno društvo mijenja te će i Nacionalna zaklada morati mijenjati sukladno izazovima civilnog društva. Organizacije civilnog društva moraju biti proaktivni čimbenici civilnog društva, pokušavati predvidjeti društvana događanja i tijekove te unaprijed planirati svoje aktivnosti i aktivno djelovati.

Danko Relić, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva, vidi poboljšanje stanja civilnog društva u Hrvatskoj te smatra kako udruge civilnog društva moraju biti korektiv društvenih promjena.

Drugi dan rada sastanka, u okviru teme vezane uz model podrške organiziranom civilnom društvu u Hrvatskoj kakvog trebamo, sastanku se pridružio ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavić. Raspravljalo se o mogućoj financijski podržati organizacije civilnog društva u budućnosti.

Ministar je okrenuo tezu, te naglasio kako bismo trebali razmišljati na koji način civilno društvo može pomoći lokalnoj zajednici a da bi te aktivnosti i programe bilo vrijedno (financijski) podržati, odnosno, koji model podrške lokalne zajednice trebaju, a da bi ga institucije mogle podržati.

Također je rekao da će Centri znanja dobiti sredstva za oporavak iz EU fondova, temeljem programa i natječaja.

Luka Bogdan, zamjenik upraviteljice Nacionalne zaklade, istakao je da ne smijemo biti financirani samo od EU jer to nosi rizike i u tom slučaju za tri godine civilnog društva više nema. To može biti dodatni novac za dodatne programe, ali ne trajno i jedino financiranje te da nacionalni izvori financiranja moraju ostati prioritet financiranja.

Taj stav dijele i predstavnici udruga nazočnih sastanku. Naime, stalno financiranje iz nacionalnih izvora mora ostati i nadalje, a projekti financirani iz EU fondova trebaju biti samo nadogradnja za pojedine aktivnosti i projekte, odnosno njihova dodana vrijednost.

U drugom dijelu dana govorilo se o unapređenju razvojne suradnje u području Centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj. U razgovoru su uz upraviteljicu Nacionalne zaklade Cvjetanu Plavša-Matić sudjelovali i zamjenici upraviteljice Marija Boltek i Luka Bogdan.

Nazočne udruge nisu imale primjedbi na suradnju s Nacionalnom zakladom, a zamjenica upraviteljice Marija Boltek osvrnula se na dosadašnje izvješćivanje u sustavu financijske podrške te kako u izvješćima više ne bi trebalo biti nedostataka. Istakla je i najčešće nedostatke kao što su: umetanje logotipa NZ u zaglavlje dokumenta udruge, ne pravovremeno dostavljanje zahtjeva za prenamjenu sredstava, potpisivanje dokumenata i planova od osoba kojima je mandat istekao (u slučaju potrebe na vrijeme tražiti produljenje) i sl.

U nastavku se razgovaralo o mogućnosti financiranja organizacija civilnog društva u Hrvatskoj iz nacionalnih javnih izvora i iz fondova EU.

Istaknute su novosti kao što je ukidanje vođenja vremenika – satnice rada na projektima, odnosno osobe koje rade fiksni dio radnog vremena na jednom projektu neće morati raditi izvješća o radu.

Također je rečeno kako će se objaviti novi natječaji u suradnji sa Uredom za udruge (COVID) sa predviđenim iznosima od 100 do 500 tisuća kuna, kao pomoć onima kojima je ukinuto financiranje u jedinicama lokalne samouprave i natječaji vezani uz kulturu.

Tema trećeg i ujedno zadnjeg dana sastanka, bila je, odgovor civilnog društva na krizne situacije društveno-ekonomskog razvoja Hrvatske (pandemija, migracije, iseljavanje radno aktivnog stanovništva, digitalno doba, klimatske promjene…).

Kroz razgovor svih sudionika, izrekli su se stavovi o tome kako zamišljamo i kako oslikavamo otpornu i održivu zajednicu te su naglašeni bitni elementi takve zajednice kao što su: zajedništvo, solidarnost, uvažavanje, komunikacija…. Uz navedeno naglašeno je i da takva zajednica mora biti aktivna, uključiva, a za njezinu opstojnost značajna i neophodna je i održivost poduzetništva i gospodarstva.

Kroz radionicu po grupama pokušalo se doći i do nekih zajedničkih rješenja i prijedloga.

U nastavku rada, kao završnu temu, upraviteljica Nacionalne zaklade Cvjetana Plavša-Matić predstavila je pilot program: Potencijali zajednice provedba 2020. – 2021. i priprema za iduće razdoblje.

U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga u aktivnostima trodnevnog radnog sastanka sudjelovao je zamjenik glavnog tajnika Mladen Lalić.

Tekst i fotografije: Mladen Lalić