PORTAL Globalfirepower(GFP), koji se bavi istraživanjem u području naoružanja i vojnih sposobnosti zemalja, objavio je najnoviju listu Power Index – Index moći koji pokazuje vojni potencijal svake zemlje u svijetu.
Prema Indeksu vojne moći za 201Autori indeksa poručuju da njihova metoda omogućuje rangiranje vojne sile malih, ali tehnološki naprednih nacija, uz bok onim velikima, ali slabije razvijenima. Napominju da nuklearno oružje nije uzeto kao faktor u određivanju rankinga, a ključnu ulogu ne igra ni količina naoružanja. Kopnene nacije nisu na gubitku zbog neposjedovanja mornarice, dok se obalnim državama ocjenjuje stanje mornaričke sile. U obzir se uzimaju geografski faktori, energetska samodostatnost i aktualno stanje gospodarstva, dok se istovremeno isključuje utjecaj aktualnih političkih i vojnih elita.[espro-slider id=5284]
5. godinu Sjedinjene Američke Države imaju najmoćniju vojsku svijeta, na drugom je mjestu Rusija. Na popisu 126 zemalja Hrvatska se nalazi 62. mjestu. Najslabiju vojsku ma Somalija
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović govorila je, uz Rose Gottemoeller, zamjenicu glavnog tajnika NATO-a, i Ivannu Klympush-Tsintsadze, zamjenicu premijera Ukrajine zaduženu za europske i euroatlanske integracije na „ženskom“ panelu o nužnosti NATO-a na Halifax National Security Forumu. Hrvatska je relativno nova članica NATO-a, budući je primljena u Savez 2009.godine a Ukrajina, koja bi htjela biti punopravna članica NATO-a, ima za prijeći još mnogo prije postizanja tog cilja, od kojih neke izgledaju nepremostive. Grabar Kitarović je priunala da Hrvatska tek treba dostići točku na kojoj bi mogla trošiti 2% BDP-a na obranu, u skladu s NATO preporukama, ali ona je u publici rekla da bit stvari nije nužno u trošenju, nego više u investiranju koje državu čini dobrim igračem u NATO sustavu. Defense News je popričao s Grabar Kitarović, koja je predsjednica države od veljače 2015.godine, te napravio intervju odmah nakon spomenutog panela na Forumu. 
General Damir Krstičević, ministar obrane RH: Zadovoljan sam što je naša Vlada prepozala da je ulaganje u obrambeni resor, u sustav nacionalne domovinske sigurnosti, ulaganje u našu sigurnost, u vlastiti prosperitet. Obrambeni proračun u posljednjih 5 godina se smanjivao iz godine u godinu, i za razdoblje od 2011. Do 2016. Iznos smanjenja bio je veći od milijardu kuna. Smjernice, odnosno limit koji su dani pred nas, i takav novi fnancijski plan Ministarstva obrane za 2017. Godinu, koji će proizići iz njih doprinjet će jačanju obrambenih sposobnosti naše države, razvoj sustava nacionalne i domovinske sigurnosti. Navedena sredstva osigurat će poboljšanje uvjeta života i rada naših vojnika u vojarnama, dočasnika i časnika, kao i njihova materijalna prava primjerena pozivu, pridonjet će razvijanju sposobnosti potrebnih za obavljanje zadaća u operacijama, vježbama i obuci, te potpori civilnim institucijama i stanovništvu u RH. Stoga, kao ministar
Hrvatska se u proljeće 1991.godine našla pod velikim političkim i terorističkim pritiskom JNA, prosrpskih vlasti u Beogradu i paravojnih formacija sastavljenih od hrvatskih Srba i uvezenih srpskih dragovoljaca i rezervista-četnika.
