ŠTO IMA NOVO?
DRŽAVNA ZASTAVA OKO TRSATSKE GRADINE U ČAST DANA HV I DANA DRŽAVNOSTI RH
DRŽAVNA ZASTAVA OKO TRSATSKE GRADINE U ČAST DANA HV I DANA DRŽAVNOSTI RH
U čast Dana HV, Dana Hkov te Dana državnosti Republike Hrvatske. Pripadnici Državne intervencijske postrojbe CZ Primorsko goranske županije postavili su na Trsatskoj gradini ogromnu državnu zastavu. Veliki dio pripadnika ove postrojbe, počevši od zapovjednika Siniše Badovinca, su sudionici Domovinskog rata te pričuvni časnici i dočasnici HV.
Admiral Hranj čestita 32. obljetnicu Hrvatske vojske
Admiral Hranj čestita 32. obljetnicu Hrvatske vojske
Svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske čestitam Dan Oružanih snaga i trideset i drugu obljetnicu ustrojavanja. Također, svim pripadnicima Hrvatske kopnene vojske čestitam njihov dan.
Ovakve su obljetnice dobra prilika da se prisjetimo dana kada je Hrvatska stvarala svoju vojsku gotovo ni iz čega, usred agresije i borbe za opstanak, slobodu i neovisnost. Bili su to teški dani, puni razaranja, patnje, neizvjesnosti, straha, ali istovremeno i neizmjerne hrabrosti, ponosa i ustrajnosti. Preživjeli smo prvi udar, zaustavili napadača i, u konačnici, pobijedili.
Pobjeda u Domovinskom ratu zasigurno je jedan od najvažnijih događaja u cjelokupnoj povijesti hrvatskog naroda i jedan od temelja moderne hrvatske državnosti. Taj će događaj, vjerujem, biti prepoznat kao ključni doprinos konačnom ostvarenju višestoljetne težnje hrvatskog naroda za svojom, suverenom i neovisnom državom.
Stoga je Dan OSRH prilika da se prisjetimo i svih onih koji su dali svoj doprinos stvaranju neovisne Hrvatske, a posebno onih koji su u tome dali najveću žrtvu. Njihovu žrtvu trebamo pamtiti i cijeniti.
Domovinski rat treba nam biti inspiracija, ali ne više po taktikama i oružjima tog doba, već prvenstveno po načelima i ljudskim vrijednostima koja su nas dovela do pobjede, kao što su domoljublje, hrabrost, požrtvovnost, inicijativa, inovativnost i prilagodljivost.
I dok s ponosom gledamo na našu nedavnu povijest i prisjećamo se godina Domovinskog rata, trebamo gledati i u budućnost. Trebamo učiti iz novih spoznaja vojne znanosti kao i iz iskustava modernih sukoba i ratova. Moramo biti spremni za suočavanje sa sigurnosnim izazovima u novim okolnostima i u drugačijem okružju.
U usporedbi s vremenom Domovinskog rata, Hrvatska je danas članica NATO-a i Europske unije. Realne sposobnosti koje si možemo priskrbiti i resursni kapaciteti usmjeravaju nas na sustav kolektivne obrane NATO-a jer Hrvatska ne može sama razviti sve potrebne sposobnosti. Garancije kolektivne obrane u okviru NATO-a imaju učinak odvraćanja i, uz vlastite oružane snage, dodatni su jamac očuvanja neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Hrvatska vojska će u koordinaciji s članicama NATO-a, kroz proces obrambenog planiranja biti usredotočena na razvoj onih sposobnosti koje će odgovarati nacionalnim potrebama, ali i kolektivnim potrebama obrane Saveza.
Vojna služba prije svega je ljudska aktivnost. Ratove vode ljudi svojim fizičkim i mentalnim sposobnostima te moralnim kvalitetama, a oružje je samo alat kojim vojnici svoje ideje i planove provode u postavljene ciljeve.
I u Oružanim snagama RH ljudi su njena najveća vrijednost i najveći potencijal. Moramo se dodatno potruditi da tako i ostane kroz sustavnu pripremu novih generacija vojnika i vojnih vođa, obrazovanih, uvježbanih, fleksibilnih u odlučivanju, čvrstih u nastupu i besprijekornih moralnih kvaliteta. Stoga se posebna pažnja mora poklanjati privlačenju, zadržavanju i razvoju školovanih, uvježbanih, visoko moralnih, domoljubnih vojnika koji će biti osposobljeni za djelovanje u stalno promjenljivom, turbulentnom i stresnom borbenom ili kriznom okružju.
Na kraju, svima vama još jednom čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske, uz poziv da domovini ostanemo uvijek vjerni.
načelnik GS OSRH
admiral
Robert Hranj
Izvor:https://www.osrh.hr/
Održana izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice
Održana izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice
U restoranu Strukovne škole u Virovitici, u petak (19.05.2023) je održana redovna izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice. Na početku je predsjednik Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice Davor Špoljarić pozdravio, uz sve članove koji su se odazvali, brojne goste, među kojima predsjednika Hrvatskog časničkog zbora zajednice udruga Republike Hrvatske Igora Majetića, zamjenika virovitičko-podravskog župana Marija Klementa, predsjednicu Gradskog vijeća Virovitice Ivančicu Fett-Škvarić, predstavnicu roditelja poginulih branitelja ratne općine Virovitica i općine Pitomača Anđu Oljačić, zapovjednika policijske postaje Virovitica Nikolu Kečkiša u svojstvu izaslanika načelnika policijske uprave VPŽ Marcela Štroka, voditelja ispostave Ministarstva hrvatskih branitelja u Virovitici Antu Krištu, predsjednika koordinacije braniteljskih udruga grada Virovitice Zvonka Kožnjaka, predstojnika Odsjeka za poslove obrane Virovitičko-podravske županije Javora Bogatija, ravnatelja Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici Kristijana Gostimira, predstojnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Virovitica Hrvoja Belobrka, predsjednika županijske organizacije udruge veterana i dragovoljaca DR Vladu Paurića, predsjednika ogranka udruge veterana i dragovoljaca DR općine Gradina Marina Viljevca, predsjednika udruge HVIDR-a grada Virovitice Mirka Poljanca, predsjednika udruge branitelja općine Suhopolje Marijana Brleka te tajnika udruge 81. Gardijske bojne Michaela Mikolčića.
Predsjednik Davor Špoljarić podnio je Izvješće o radu u 2022. godini u kojemu je istaknuto kako je Časnički zbor obavio dobar dio svojih aktivnosti. Obilježeni su svi bitni hrvatski blagdani i obljetnice vezane uz Domovinski rat, kako na području Virovitice, tako i na prostoru cijele Hrvatske. Financijsko izvješće za 2022. i plan za 2023. izložio je Tihomir Puškarić. Izvješće Nadzornog odbora podnio je Mirko Brajtigam, a Izvješće o radu časnog suda Darko Vampovac. Sva izvješća i planovi su usvojeni jednoglasno.
U izvršni odbor Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice, umjesto preminulog Jerka Romića, izabran je, do isteka mandata iduće godine, Darko Lanščak. Na kraju skupštine sve nazočne su pozdravili gosti.
– Posebno bih naglasila značaj Časničkog zbora u organizaciji predavanja po školama, čime se mladi zorno upoznavaju s događajima koji su obilježili Domovinski rat i stvaranje samostalne Hrvatske. Stoga vam želim puno uspjeha u Vašem daljem radu– naglasila je predsjednica Gradskog vijeća Virovitice Ivančica Fett-Škvarić.
Potom je sve pozdravio zamjenik virovitičko-podravskog župana Marijo Klement.
– Hrvatski branitelji imali su ključnu ulogu u Domovinskom ratu, a i danas su bitan faktor našeg društva. Stoga će Virovitičko-podravska županija uvijek davati potporu radu braniteljskim udrugama, posebice Časničkom zboru koji nastoji educirati mlade generacije o ključnim točkama Domovinskog rata- između ostalog rekao je Marijo Klement.
Izvor: web stranica HČZ VIROVITICE
FIDE majstor vlč. Josip Soldo osvojio 21. Šahovski memorijal u Ruščici.
FIDE majstor vlč. Josip Soldo osvojio 21. Šahovski memorijal u Ruščici.
U organizaciji Šahovskog kluba Ruščica iz Ruščice te sponzora: Hrvatskog šahovskog saveza, Općine Klakar, Ministarstva Hrvatskih branitelja, naših pznati slikara Josipa Majića i Jure Marića , Slastičarnice Puslica i Postolara Joze Martinovića, 21.svibnja 2023. održan je 21. Šahovski memorijalni turnir Drago Mandić – Darko Bajan – Pavo Lucić -Jure Ćorluka – Ilija Garić i Damir Lović.
Svetu misu zadušnicu za šestoricu umrlih šahista ŠK RUŠČICA održao je vlč. Nikola Kaurin u Župnoj cekvi Rođenja Djevice Marije. Dostojanstveno odavanje počasti umrlim šahistima nastavljeno je poslije mise okupljanjem ispred Križa u Mrdanovcima i polaganjem vijenca i lampiona. Poslije molitve okupljeni su nastavili prema prostorijama Mjesnog doma u Ruščici .
Nakon minute šutnje kojom je odana počast preminulim šahistima, nazočne je pozdravio predsjednik kluba Mato Opačak. Zatim je načelnik Općine Klakar, gospodin Tomislav Pendić prozdravio sve sudionike, zaželio im uspjeh i otvorio turnir..
Na turniru se igralo po švicarskom sustavu u sedam kola, 7 minuta sa dodatkom 3 sekunde po potezu po pravilima Fide, ukupno je odigrano je 203 partije. Nastupilo je 59 igrača sa šire regije.
Pobjeda na turniru pripala je Fide majstoru vlč. Josipu Soldi iz Šahovskog kluba Đuro Đaković iz Slav. Broda, sa 6.5 osvojenih bodova. Drugi je bio Majstorski kandidat Stjepan Damjanović iz ŠK Vina Markota iz Pleternice, sa 6 osvojenih bodova. Treće mjesto osvojio je Majstorski kandidat Ivan Mihalj iz ŠK Ruščica iz Ruščice, sa 5.5 osvojenih bodova.
Osim trojice prvoplasiranih, koji su nagrađeni pokalima a prvak i umjetničkom slikom slikara Josipa Majića, drugi sa slikom Jure Marića organizator je nagradio domaćeg igrača turnira, Sinišu Toliča iz Šahovskog kluba Ruščica sa predmetnom nagradom postolara Joze Martića. Glavni sudac turnira bio je Mato Opačak državni sudac, sa pomoćnikom Draganom Pavićem županijskim sucem.
Nagrade je uručio predsjednik ŠK Ruščica, Mato Opačak koji se zahvalio Općini Klakar, Hrvatskom šahovskom savezu, Brodsko-posavskoj županiji, Ministarstvu Hrvatskih branitelja, UNIKAT Atelier-galerija, slikaru Juri Marić, postolaru Jozi Martić, i Slastičanici Puslica koji su pomogli da se ovaj turnir realizira. Na kraju turnira organizirano je druženje uz domjenak za sve sudionike.
REZULTATI
Seniori:
1.mjesto FM Josip Soldo 6.5 bodova, ŠK Đuro Đaković, Slavonski Brod,
2.mjesto MK Damjanović Stjepan 6.0 bodova, ŠK Amater, Strizivojna,
3.mjesto MK Ivan Mihalj 5.5 bodova, ŠK Ruščica, Ruščica.
Juniori/juniorke:
1.mjesto Ljudevit Juranović 5.0 bodova ŠK Strmac, Nova Gradiška,
2.mjesto MK Petra Karij 5.0 boda,ŠK Ruščica, Ruščica.
3.mjesto Patrik Marijanović 3.0 boda, ŠK Amater ,Strizivojna.
Kadeti/kadetkinje:
1.mjesto Leon Jukić 4.0 boda, ŠK Amater, Strizivojna,
2.mjesto Juraj Juranović 4.0 bodova ŠK Strmac, Nova Gradiška,
3.mjesto Filip Vojvodić 3.5 boda, ŠKBrestovac, Brestovac,
Tekst i fotografije: Mato Opačak.
RAT I INFLACIJA
RAT I INFLACIJA
Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje, regije i svijet u 2022. potrošili na svoje vojske i obrambene sustave.
Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave. Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim.
Frank E. Petersen Jr. (DDG 121)
USS Frank E. Petersen Jr., razarač klase Arleigh Burke, ušao je u operativnu uporabu u svibnju 2022. Prema SIPRI-jevim statistikama, na SAD je te godine otpalo 39 % ukupne globalne vojne potrošnje Foto: USMC / Lance Cpl. Dylon Grasso
Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave. Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim.
Povijesni skok
Silom prilika, interes javnosti za vojna pitanja sve je veći, pa je SIPRI-jevo izvješće dočekano i s većim nestrpljenjem. Zahvaljujući metodičnosti, preciznosti i strogim kriterijima, koji uključuju i prikaz potrošnje u realnoj vrijednosti dolara, stručnjaci iz Stockholma poznati su kao najpouzdaniji izvor. A oni potvrđuju da je Ukrajina zemlja koja je 2022. najviše povećala vojnu potrošnju. Prošle godine potrošila je čak 640 % više nego 2021., i to je najveći skok u povijesti SIPRI-jevih analiza. Sa 36. skočila je na 11. mjesto globalne ljestvice. Zanimljivi su i podaci da je Ukrajina na obranu 2013. godine potrošila 1,6 %; 2021. godine 3,2 %; a 2022. godine 34 % BDP-a. Podaci su to koji jasno govore kolike napore obrambeni rat iziskuje od cijele zemlje unatoč brojnim zapadnim donacijama u naoružanju, vojnoj opremi i obuci. S druge strane, Rusija je povećala vojnu potrošnju za 9,2 %. Na svjetskoj ljestvici tako se s petog (2021.) popela na treće mjesto, preskočivši Indiju i Ujedinjenu Kraljevinu. Suprotno nekim uvriježenim mišljenjima, Rusija na vojsku troši puno manje (86,4 milijarde dolara u 2022.) od dviju prvoplasiranih supersila. Prvo mjesto drže nedodirljive Sjedinjene Države, koje su 2022. potrošile 877 milijardi dolara i tako zauzimaju čak 39 % ukupne globalne vojne potrošnje. Slijedi NR Kina, koja je s procijenjene 292 milijarde potrošila trostruko manje. Međutim, znakovit je podatak da je Kina sa 4,2 % više napravila drugi najveći godišnji skok od 1995. godine. Usto, u zadnjih je deset godina (od 2013. do 2022.) povećala vojni proračun za 63 %, a SAD za samo 2,7 %. Pedantni SIPRI uvrstio je u američku vojnu potrošnju i vrijednost njezine vojne pomoći Ukrajini protekle godine: 19,9 milijardi dolara. SAD je od ukupne sume izdvojio 30 % (264 milijarde dolara) na opremanje, istraživanje i razvoj; 34 % na operacije i održavanje, te 19 % na osoblje
Blizina kriznog područja
Gledajući sve njezine zemlje, Europa je 2022. povećala potrošnju za velikih 13 %. No, lavovski dio ide na Ukrajinu i Rusiju (SIPRI-jeva regija Istočna Europa), a SIPRI-jeva regija Srednja i zapadna Europa povećala je potrošnju za 3,6 %. U potonjoj su skupini sve europske zemlje koje su članice EU-a i NATO-a, a od 36 njih, 23 su povećale potrošnju. Po ukupnim izdacima prednjače sile kao što su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska i Italija. Od njih je potrošnju najviše povećao UK (3,7 %, pomoć Ukrajini od 2,5 milijarde dolara), a Italija ju je čak smanjila za 4,5 %. Bliže kriznom području ima i drastičnijih primjera: Poljska je, očekivano, povećala potrošnju za 11 %. S obzirom na sve planirane nabave, a i one koje su tek počele, poljski će rast biti još veći. Cilj je poljske vlade da već 2023. obrambeni troškovi dosegnu 4 % udjela u BDP-u. Tijekom 2022. nitko u NATO-u nije dosegao taj broj, a više od 3 % izdvojili su samo SAD i Grčka. Što se tiče skandinavsko-baltičkog područja, Švedska je povećala izdvajanja za 12, Litva za 27, a Finska za čak 36 %! Najveći udio kod potonje zemlje ide na nabavu skupe flote aviona F-35 Lightning II. Finska je nedavno postala članica NATO-a. Najavila je da će 2023. vojna potrošnja dostići ciljani udio od 2 % BDP-a, a prošle je godine potrošila 1,72 %. Švedska očekuje da će postati članica, a jednak je cilj postavila za 2026. godinu. Estonija i Latvija tek očekuju skok sličan onom koji je napravila Litva. Sve govori da će u tome uspjeti već 2023. godine. Neočekivan je podatak i rumunjski pad potrošnje od 2,6 %. Ali to je samo privremeno jer ta se zemlja sprema za još nekoliko velikih projekata nabave oružnih sustava. Od zapadnoeuropskih zemalja, dosta su više potrošile Španjolska (7,3 %), Nizozemska (12 %), Norveška (6,2 %), Danska (8,8 %) i Belgija (13 %). Još jedan zanimljiv kumulativni podatak onaj je o potrošnji članica NATO-a: izdvojile su sumu od 1232 milijarde dolara, što je 0,9 % više nego 2021. Dvije su trećine ukupne sume američke.
Neka iznenađenja
SIPRI smješta Tursku u područje Bliskog istoka. U oči upada smanjenje obrambene potrošnje te zemlje za 26 %, za koje iz Stockholma navode da je dobrim dijelom posljedica tamošnje inflacije. Pad je zabilježen treću godinu zaredom, a pitanje je kako će se na vojni proračun 2023. te u idućim godinama odraziti nedavni katastrofalni potres. Ukupno gledajući, uvijek nemiran Bliski istok povećao je godišnju potrošnju, najviše zahvaljujući Saudijskoj Arabiji, koja je potrošila 16 % više nego 2021. i s osmog se popela na peto mjesto svjetske ljestvice. Katar je povećao potrošnju za 27 %, ali zato je vojna sila Izrael potrošio 4,2 % manje, što je prvi takav slučaj još od 2009. godine.
Još su dvije često napete SIPRI-jeve regije Južna Azija (Indija, Pakistan, Afganistan…) te Istočna Azija (NR Kina, Japan, Južna Koreja, Sjeverna Koreja…). Obje su povećale ukupnu potrošnju. Logično je da u Južnoj Aziji najviše otpada na Indiju, a u Istočnoj na Kinu. Indija je 4. na svjetskoj ljestvici po ukupnoj potrošnji, koju je povećala za 6 % u odnosu na 2021. SIPRI-jeva analiza navodi da je to posljedica pograničnih napetosti s Pakistanom i NR Kinom, a velik dio sredstava izdvaja se upravo za pogranične postrojbe te vojnu infrastrukturu. U tom je kontekstu zanimljivo da je Pakistan smanjio vojnu potrošnju za 2 %. Što se tiče Istočne Azije, Japan je potrošio 5,9 % više nego 2021., a 18 % više nego 2013. No, i za svoju rekordnu potrošnju od Drugog svjetskog rata, Zemlja Izlazećeg Sunca izdvaja tek 1,1 % BDP-a, pa je sigurno da ima još puno prostora za povećanja. Strategija nacionalne sigurnosti Japana izdana 2022. spominje cilj od 2 % do 2027. godine. Pomalo iznenađuje da je Južna Koreja, kao istočnoazijska gospodarska i vojna sila s izrazito nemirnim sjevernim susjedom, u 2022. smanjila potrošnju za 2,5 %. Iako je iz državne blagajne na obranu otišlo velikih 46,4 milijarde dolara (9. u svijetu), potrošnja je pala prvi put nakon 22 godine. No, i to je dobrim dijelom posljedica inflacije jer je, nominalno, obrambeni proračun porastao za 2,9 %.
Najbrojnija regija
U nekim je regijama zabilježen i pad potrošnje. Središnja Azija (nekadašnje sovjetske republike) čak velikih 29 %. SIPRI, doduše, za Turkmenistan i Uzbekistan nije imao relevantne podatke, a promjene kod Kirgistana i Tadžikistana nisu drastične. No, zato je Kazahstan 2021. potrošio 1,6 milijardi, a 2022. tek 1,1 milijardu dolara i tako povukao cijelo područje u minus. Manje su potrošile i sjevernoafričke (Alžir, Maroko, Tunis, Libija) te supsaharske zemlje, koje čine najbrojniju SIPRI-jevu regiju. Analitički tim istaknuo je u komentiranju rezultata Nigeriju, koja je 2021. povećala potrošnju za 56 %, da bi je 2022. smanjila za 38 %. Spomenuta je i Etiopija, koja je potrošila 88 % više no 2021., najviše zbog vojne ofenzive na pristaše Narodne oslobodilačke fronte Tigrea (TPLF) na sjeveru zemlje. Manje se troši i u regijama Srednja Amerika i Karibi te Južna Amerika, što je i logično s obzirom na činjenicu da je riječ o ipak nešto mirnijem dijelu svijeta, barem kad su posrijedi ratni i drugi veći oružani sukobi. Manje troše i najveći predstavnici, Brazil i Meksiko. Iz navedenih se podataka vidi da je, osim rata u Ukrajini, na brojeve vezane uz vojnu potrošnju u 2022. u više navrata utjecala inflacija, koja je pogodila mnoge dijelove svijeta. SIPRI zaključuje da mnoge zemlje nisu predvidjele toliki rast inflacije, pa onda nisu ni uskladile obrambene proračune s tim rastom. Još jedan primjer je Češka: povećala je svoju potrošnju u krunama za 9,6 %. No, godišnja inflacija od 16 % zapravo znači da je potrošnja smanjena za 5,8 %. Podsjećamo na to da Institut temelji svoje izračune na realnoj vrijednosti dolara, pa je globalna potrošnja prema njima realno veća za 3,7 %. Usput i informira da su zemlje, ako se zanemari inflacija, tijekom 2022. na obranu potrošile 6,5 % više nego 2021. To bi bio najveći nominalni rast od 2010. godine.
Uredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini
Izvor: Hrvatski vojnik 11.05.2023
Dvojici članova Hrvatskog časničkog zbora grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije dodijeljena javna priznanja
Dvojici članova Hrvatskog časničkog zbora grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije dodijeljena javna priznanja
Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda održanoj u utorak, 16. svibnja 2023., u Glazbenoj školi u Slavonskom Brodu povodom Dana Gradu i njegova zaštitnika sv. Ivana Nepomuka među laureatima javna priznanja dobila su i dvojica Časnika umirovljeni pukovnik Mario Sosnik i umirovljeni satnik Luka Krijan.
Grb grada Slavonskog Broda dodijeljen je Mariju Sosniku na prijedlog Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije.Kako bi zahvalili za sveukupno sudjelovanje u Domovinskom ratu i obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dugogodišnji nesebični volonterski rad u mirnodopskom vremenu, neiscrpan optimizam i svesrdno zalaganje u sportu invalidnih osoba, na dobrobit građana i grada Slavonskog Broda.
Grb grada Slavonskog Broda dodijeljen je Luki Krijan na prijedlog Udruge Veterana 3.Gardijeske brigade Kune Slavonski Brod. Kako bi zahvalili za izniman doprinos u Domovinskom ratu i obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dugogodišnje nesebično promicanje istine te zalaganje i pomoć u mirnodopskom vremenu, kao i organizaciju obilježavanja značajnih obljetnica i sportskih aktivnosti branitelja, na dobrobit građana i grada Slavonskog Broda.
Priznanja i nagrade Grada Slavonskog Broda rad su akademskog kipara Zvonimira Lončarića, a ovogodišnjim dobitnicima nagrade i priznanja uručili su predsjednik Gradskog vijeća Stribor Valenta i gradonačelnik Grada Slavonskog Broda Mirko Duspara. Gradonačelniku i njegovim suradnicima zahvalu je u svoje i u uime svih laureata uputio na kraju sjednice vlč. Ćurić naglasivši kako su sretni jer su mogli dati svoj skromni doprinos životu i prosperitetu Grada. Citirajući pjesmu Dobriše Cesarica rekao je kako mu je drago da su i oni osobnim kapljicama svoga života i djela mogli obogatiti veliki slap svega onoga što se u njihovu gradu na tragu prošlosti čini za njegovu sadašnjost. Gradonačelniku i svim građanima čestitao je Dan grada zazvavši na sve njih Božji blagoslov.Uz gradonačelnika i njegove suradnike te brojne goste i uzvanike na sjednici je sudjelovao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.
Tekst i slike: Mato Opačak
Obilježavanje 28. obljetnice VRO “Bljesak”, Okučani, 1. svibnja 2023.
Obilježavanje 28. obljetnice VRO “Bljesak”, Okučani, 1. svibnja 2023.
Hrvatska se prisjeća vojno-redarstvene operacije “Bljesak” tijekom koje je prije 28 godina oslobođena zapadna Slavonija. VRO “Bljesak” je jedna od najvećih pobjeda u Domovinskom ratu u kojoj je 7200 hrvatskih vojnika i policajaca nakon gotovo četverogodišnje okupacije u manje od 32 sata oslobodilo 500 četvornih kilometara hrvatskog državnog teritorija. U oslobađanju zapadne Slavonije poginuo je 51 hrvatski branitelj, a 162 je bilo ranjeno.
Na svečanosti u Okučanima su bili predsjednik Zoran Milanović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković uz brojne članove Vlade, saborske zastupnike te predstavnike braniteljskih udruga. Program je počeo jutarnjom budnicom, a za građane je pripremljen atraktivan cjelodnevni program. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja “Kristalne kocke vedrine”, državni vrh, predstavnici braniteljskih udruga i obitelji odali su počast poginulima u vojno-redarstvenoj operaciji “Bljesak”. Na spomen-obilježje prvi vijenac položilo je izaslanstvo obitelji hrvatskih branitelja poginulih u Bljesku i umrlih od posljedica ranjavanja, zatim ratni zapovjednici postrojbi koje su sudjelovale u Bljesku i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te državni vrh i izaslanstvo općina, gradova i županija.
Nakon polaganja vijenaca intonirana je hrvatska himna, koju je izvela Klapa “Sv. Mihovil” MUP-a. Slijedilo je čitanje imena poginulih te minuta šutnje, a zatim su Okučane preletjeli MiG-ovi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Nakon čitanja povjesnice o VRO Bljesak uslijedila je molitva za poginule hrvatske branitelje koju je predvodio vojni biskup mons. Juraj Bogdan, a misno slavlje nakon središnje svečanosti predvodio je biskup Požeške biskupije mons. Antun Škovrčević. Tijekom dana održan je taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi Hrvatske vojske i policije te Civilne zaštite, kao i pokazne vježbe Zapovjedništva specijalnih snaga HV-a i Antiterorističke jedinice policije Lučko te Specijalne policije, a potom i letački program Akrogrupe HRZ-a Krila Oluje, nakon čega su dočekani i prvi natjecatelji za najspremnijeg pripadnika OSRH “Memorijal bojnik Davor Jović – Prvi za Hrvatsku”.
U aktivnostima programa središnjeg obilježavanja u ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga sudjelovao je dopredsjednik HČZ-ZU i predsjednik HČZ Virovitica Davor Špoljarić.
U aktivnostima središnjeg državnog obilježavanja sudjelovale su i druge udruge Hrvatskog časničkog zbora iz Virovitičko-podravske, Sisačko-moslavačke, Brodsko-posavske, Zagrebačke, Koprivničko-križevačke i drugih županija.
Uz središnje obilježavanja VRO “Bljesak” u Okučanima, organizirane su brojne aktivnosti udruga Hrvatskog časničkog zbora u njihovim lokalnim sredinama.
Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU
Fotografije: MHB, ICV, predstavnici udruga HČZ-a
Hrvatska obilježava 28. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) “Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija.
Hrvatska obilježava 28. obljetnicu Vojno-redarstvene operacije (VRO) "Bljesak“ u kojoj je 1995. oslobođena zapadna Slavonija.
“Bljesak” je započeo 1. svibnja 1995. u ranim jutarnjim satima, a u manje od 32 sata hrvatske snage s oko 7200 vojnika i policajaca oslobodile su zapadnu Slavoniju, odnosno oko 600 četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija.
Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani, središte neprijateljske pobune i terorističkih napada na zapadnoslavonskom području. Operacijom je uspostavljen i nadzor nad autocestom Zagreb – Lipovac, kao i željeznička pruga prema istočnoj Slavoniji.
U “Bljesku” su poginula 42 hrvatska branitelja, a 162 bila su ranjena.
U akciji su po prvi puta u Domovinskom ratu korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu te su tako dodatno taktički iznenadili neprijatelja.
Zbog vojnog poraza u “Bljesku”, srpski pobunjenici su 2. svibnja 1995. napali središte Zagreba raketnim sustavom “Orkan” s kasetnim punjenjem, tzv. “zvončićima”, pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno.
“Bljesak” je prethodio operaciji “Oluja”, koja je uslijedila nakon tri mjeseca, a kojom je uspostavljen državno-pravni poredak na cijelom području RH, osim u istočnoj Slavoniji. No, s još nekoliko pobjeda HV-a stvoreni su uvjeti za mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja koja je dovršena u siječnju 1998.
U operaciji “Bljesak” 128.br HV imala je zadatak da ponovno posjedne položaje koje je HV najprije osvojila u operaciji “Medački džep” 1993.godine pa odmah potom, pod međunarodnim pritiskom, prepustila nadzoru snaga UN.
U znak sjećanja na poginule hrvatske branitelje u VRO “BLJESAK” predstavnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid”-Rijeka, Zdravko Nemet, Walter Cvjetan i Stevo Kabić, zapalili su svijeću na Mostu hrvatskih branitelja u Rijeci.
HČZ Brodsko-posavske županije i grada Slav. Broda-Obilježavanje 28. obljetnice VRO Bljesak u Okučanima
HČZ Brodsko-posavske županije i grada Slav. Broda-Obilježavanje 28. obljetnice VRO Bljesak u Okučanima
OKUČANI 1.5.2023.- Članovi Hrvatskog časničkog zbora iz Slavonskog Broda i udruge 3. gardijske brigade Veterana Kune – Slavonski Brod, bili su danas prisutni kod obilježavanja 28. obljetnice vojno – redarstvene operacije Bljesak u Okučanima. Mato Opačak,Petar Bubalo, Franjo Kožić i Mijo Nikolić željeli su odati počast poginulim hrvatskim braniteljima u akciji Bljesak i svim poginulim, umrlim i nestalim hrvatskim braniteljima, čija je žrtva temelj slobode i neovisnosti naše Domovine Republike Hrvatske. Zbog ljubavi hrvatskih branitelja, koji su za nas položili svoj život, svi danas imamo mir, slobodu i sigurnost. Članovi navedenih udruga posjetili su i Spomen Sobu vojno – redarstvene operacije “Bljesak” u Okučanima i upisali svoje poštovanje poginulim hrvatskim vitezovima u vojno – redarstvenoj operaciji Bljesak u Spomen knjigu.
Poslije posjeta Spomen Sobi, članovi udruga nastavili su druženje uz Izlučne Sportske igre Udruge dragovoljaca i Veterana Domovinskog rata Brodsko-posavske županije.
Tekst i fotografija Mato Opačak
