ŠTO IMA NOVO?

15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja

od hczzu od u HČZ RH-ZU

15. SIJEČNJA – DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE I DAN MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA

Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. 

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.   

Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Izvor: sabor.hr

IN MEMORIAM prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ pričuvni satnik HV

od hczzu od u 128.br.HV "Sveti Vid"

IN MEMORIAM
Prof.dr.sci IVAN MRAKOVČIĆ
pričuvni satnik HV

Vojarna u Gospiću 1992.godine. S lijeva na desno: satnik Đuro Vrbanić (pok.)-zapovjednik 3.pb, brigadir Joko Đipalo, zapovjednik 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka i Ivan Mrakovčić (pok.), član zapovjedništva 3.pb

Napustio nas je IVAN MRAKOVČIĆ, pričuvni satnik HV i pripadnik zapovjedništva 3.pješačke bojne 128.brigade HV u Gospiću, teške 1991./1992.godine.

IVAN MRAKOVČIĆ rođen je1943. godine, diplomirao je 1969. na Visokoj industrijsko-pedagoškoj školi, na Odsjeku tehnologije i organizacije rada; stekao je zvanje profesora. Magistrirao je 1981. na Sveučilištu u Zagrebu (Centar za studij bibliotekarstva, dokumentacijskih i informacijskih znanosti) . Od 1970. radi u Riječkoj banci na poslovima EOP-a. U međuvremenu je postavljen za glavnoga programera, gdje mu je jedan od osnovnih poslova obuka programera. Dopunski se školuje u Sloveniji (Radovljica, Bled, Kranj, Ljubljana) te u Beču, Frankfurtu, Milanu, Zürichu, Kobenhavenu. Od 1996. radi kao predavač informatičkih kolegija na Sveučilištu u Rijeci, na Pedagoškom fakultetu (Odsjek za politehniku). U siječnju 1998. izabran je u zvanje predavača, a u rujnu 2005. u zvanje višeg predavača.

Bio je istaknuti aktivist u streljačkom sportu: Prvi susret sa streljaštvom bio je u srednjoj Brodograđevno-industrijskoj školi kada postaje član SK Borac. Po završetku srednje škole zapošljava se u „Torpedu“ i uključuje se u rad tamošnje streljačke družine. Prilikom upisa na Visoku industrijsko-pedagošku školu osniva Streljačko društvo „Student“ čiji je voditelj i strijelac. Osnivač je Streljačkog klub Rijeka koji okuplja strijelce iz klubova koji su se gasili nestankom firmi. Osvajač je brojnih medalja, pojedinačni prvak Hrvatske u malokalibarskoj puški i drugi u Kupu bivše države. Tome se mogu pridodati i nekoliko medalja s ekipnog prvenstva Hrvatske. Završio je izvanredni studij Visoke škole za fizičku kulturu u Zagrebu – smjer streljaštvo. Studij streljaštva pomogao mu je u podizanju rezultata i prijenosu stručnog rada u Rijeci te unapređenju odnosa sa Streljačkim savezom Hrvatske gdje je radio kao član stručnih komisija. Tada je započeo rad s mladima, postao je trener reprezentacije Hrvatske na pripremama prije velikih natjecanja. Kao vanjski suradnik Fakulteta za fizičku kulturu držao je seminare za streljačke instruktore i trenere. Osim natjecateljskog i trenerska angažmana postao je i međunarodni sudac B kategorije. Za djelovanje u sportu dobitnik je Srebrne plakete prigodom proslave 60 godine streljaštva u Primorsko-goranskoj županiji i Nagrade za životno djelo Zajednice sportova PGŽ-a 2011. godine.

Iz Novog Lista povodom izlaska Fotomonografije 128.br HV. Ivan Mrakovčić prvi s desna.

U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice

od hczzu od u HČZ RH-ZU

U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice

Podrute, 09.01.2024.

Žrtva europskih promatrača bila je prekretnica u borbi za samostalnost i neovisnost Hrvatske, a njihovi životi trajno su utkani u priznanje naše države, naglašeno je u utorak na 32. obljetnici raketnog napada iznad Podruta kod Novog Marofa u kojem je poginulo petero promatrača.

U tragičnom događaju 7. siječnja 1992. godine, kada je raketama iz MIG-a 21 jugoslavenske vojske srušen nenaoružani helikopter s promatračima, poginuli su talijanski časnici Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te francuski časnik Jean Loup Eychenne.

Na 32. obljetnicu njihove pogibije, kod komemorativne kapele u Podrutama, počast poginulima polaganjem vijenaca odali su zastupnik Dražen Srpak, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni tajnik Frano Matušić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, te predstavnici talijanskog i francuskog veleposlanstva.

Srpak je kazao da su europski promatrači došli pomoći kao prijatelji da Hrvatska postane neovisna, slobodna država, a u šumi kod Novog Marofa izgubili su živote.

Hvala vam, dragi prijatelji iz Europske zajednice, što ste nas u tim teškim trenucima podupirali i što ste nam pomogli da na našem putu postanemo slobodna država, dio Europske zajednice, članica NATO-a i, na kraju, i u šengenskom prostoru, što je velika dobrobit za sve nas koji ovdje živimo, naglasio je Srpak.

O važnosti žrtve europskih promatrača govorio je i Matušić koji je rekao da je tjedan dana nakon njihove pogibije uslijedilo priznanje Hrvatske koje je otvorilo put transformaciji cijelog područja jugoistočne Europe, prije svega samostalnosti Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije.

Otvorilo je put i transformaciji Hrvatske, koja je od primateljice pomoći u to vrijeme postala ona koja pruža pomoć i sudjeluje u mirovnim akcijama diljem svijeta, rekao je Matušić.

Odajući počast poginulima u napadu, Valeria Baistrocchi iz talijanskog veleposlanstva kazala je da tragičan događaj u Podrutama smatra značajnim doprinosom i solidarnošću Europske zajednice, dok je francuski veleposlanik Fabien Fieschi istaknuo kako je francuski časnik bio prvi od 86 francuskih vojnika poginulih u ratu u bivšoj Jugoslaviji.

Izvor: HRT

OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA

od hczzu od u HČZ RH-ZU

OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA - IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM

U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom.
Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava.
Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj.
Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta.
Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta.
Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. 
Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti.

Izvor: https://branitelji.gov.hr/

IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA HČZ GRADA OGULINA

od hczzu od u HČZ GRADA OGULINA

IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA HČZ GRADA OGULINA

Ogulin, 07.01.2024.godine

U subotu 07.01 2023.g održana je redovna izvještajno-izborna skupština udruge HČZ-a Grada Ogulina. Nakon himne i odavanja počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, pozdravni govor održao je dosadašnji predsjednik umirovljeni pukovnik Mika Kolić.

Prihvaćen je dnevni red skupštine i izabrano radno predsjedništvo u sastavu Saša Poljak, Zdravko Paušić i Ivan Brlet.

Nakon prihvaćanja izvješća tijela udruge razriješeno je dosadašnje rukovodstvo udruge i pristupilo se glasovanju.

Za novog predsjednika udruge izabran je pričuvni narednik Ivica Sudarić, dva dopredsjednika udruge su: pričuvni poručnik Boško Salopek i pričuvni poručnik Ivan Paušić. Za tajnicu udruge izabrana je Mateja Luketić. Također, izabrani su i članovi izvršnog odbora, nadzornog odbora i suda časti.

Skupštini se potom, sa prigodnim govorom, obratio novi predsjednik pričuvni narednik Ivica Sudarić. Podijeljene su i zahvalnice zaslužnim članovima kao i pojedincima i firmama koje su pomogle u radu udruge a dosadašnji predsjednik umirovljeni pukovnik Mika Kolić proglašen je počasnim predsjednikom udruge.

Po završetku službenog djela skupštine članovi i gosti su se zadržali na domjenku.

Izvor: FB profil HČZ OGULIN

IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 1
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 2
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 3
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 4
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 5
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 6
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 7
IZV-IZBORNA SKUPŠTINA HČZ OGULIN 8

ŠAHOVSKI KOMPLET ZA MAJSTORSKOG KANDIDATA MATU OPAČKA

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE

RUŠČICA, 02.01.2024. godine

Šahovski klubovi Ruščica i ŠKI HVIDRA-Brod osiguravaju svojim igračima nove šahovske ploče, plastične figure, digitalne satove i šahovske torbe. Ovaj temeljni šahovski alat, sredstvo rada za šahiste na turnirima, za svakog šahistu ima praktičnu, ali i emocionalnu vrijednost.

Ključnu podršku ovom projektu za šahiste navedenih klubova, dalo je Ministarstvo hrvatskih branitelja, na čelu sa gospodinom ministrom Tomo Medved. Danas je novi šahovski komplet od člana Izvršnog odbora  klubova Ruščica i HVIDRA-Brod Petra Bubala, dobio  veteran, šahist, osnivač, predsjednik  dva kluba te majstorski kandidat Mato Opačak ŠK Ruščica i Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod, Slavonski Brod.

Zahvaljujući našem ministru hrvatskih branitelja, ovaj projekt ide dalje, a šahisti će uzvratiti kako najbolje znaju, igranjem šaha na turnirima i sudjelovanjem u 3. Hrvatskoj šahovskoj ligi. Ovo je samo jedan u nizu uspješnih projekata suradnje između šahista i Ministarstva hrvatskih branitelja, zahvaljujući kojem šah u našoj županiji ima bolju perspektivu.

Antun Rakić

FIDE majstor vlč. Josip Soldo osvojio 25.Novogodišnji brzopotezni turnir u šahu

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE

Konačni poredak nakon 11 Kola

  1. Soldo Josip
  2. Kanjković Marijan
  3. Rajković Mario

U organizaciji Šahovskog kluba  „Ruščica” iz Ruščice u Utorak  2.1.2024. godine upriličen je pojedinačni brzopotezni turnir Blitz (cuger) u šahu. Turnir je odigran u klubu Veterana 3. Gardijske brigade Kune u  Skoću, Sl. Brod. Igran je po Švicarskom  sustavu 11 kola 5 minuta plus dodatak 3 sekunde po igraču za svaki odigrani potez .

Na šahovskom turniru sudjelovalo je 24 igrača  sa šire regije. Na turniru ukupno je odigrano 132 partije . Sudac turnira je bio Mato Opačak državni sudac s pomoćnikom Ivanom Tomić županijskim  sucem. Za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljene su medalje, a uz naslov najborbenijeg igrača Siniši Toliću iz ŠK Ruščice  je pripao digitalni šahovski sat DGT 2010 kojeg je dodijelio predsjednik kluba Mato Opačak.

Domaćin je za sve sudionike osigurao domjenak.

Izvor ŠK Ruščica

“MLADO LETO NA VOJAKU”

od hczzu od u HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR LIBURNIJE

MLADO LETO NA VOJAKU

Opatija 01.01.2024.godine

„Mlado leto na Vojaku“ je tradicionalna manifestacija svake nove planinarske godine u organizaciju triju liburnijskih planinarskih društava: PD „OPATIJA“ Opatija, PD „LISINA“ Matulji i PD „KNEZGRAD“ Lovran koja su suštinski vezana za svoju Učku. Ideja je da se na svečarski način na početku svake godine otvori sezona planinarenja pohodom i zdravicom na najvišem vrhu Učke -Vojak.

Manifestaciji se ove godine priključila i  delegacija Hrvatskog časničkog zbora Liburnije zajedno sa kolegama iz Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata, Ogranak Opatija i posjetila Radarsku postaju na Vojaku. Uz čestitke za Novu godinu te druženje sa posadom postaje proveli smo lijepih četrdesetak minuta. Zahvaljujemo se domaćinima na gostoprimstvu i želimo im sretnu i uspješnu godinu.

KONFERENCIJA 9. CENTRA ZNANJA „HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI DOMOVINSKOG RATA – ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI U SLUŽBI SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI“

od hczzu od u HČZ RH-ZU

KONFERENCIJA 9. CENTRA ZNANJA
„HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI DOMOVINSKOG RATA - ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI U SLUŽBI SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI“

ZAGREB, 15.12.2023.godine

U organizaciji 9. Centra znanja za društveni razvoj u petak 15. prosinca 2023. godine u hotelu Academia u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom “Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata – Iskustva iz prošlosti u službi sadašnjosti i budućnosti” koja je obuhvatila tri tematska područja.

Konferenciju je otvorila i predstavila njene ciljeve koordinatorica  9. Centra znanja Sandra Rapčak Škomrlj.

Na konferenciji su uz predstavnike braniteljskih i stradalničkih udruga uključenih u 9. Centara znanja sudjelovali i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Hrvatskog Crvenog križa te 8. Centra znanja.

Kroz nekoliko prezentacija i izlaganja iz perspektive braniteljskih i stradalničkih udruga, zatim institucija te kroz kvalitetne diskusije, obuhvaćena su iskustva, rezultati, izazovi i promišljanja o ulozi branitelja ,stradalnika i institucija u prošlosti, sadašnjosti ali i budućnosti kroz stvaranje institucionalnih i vaninstitucionalnih okvira u području ostvarivanje prava, resocijalizacije, jačanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika te njihovog doprinosa cjelokupnom društvu u različitim područjima.

Kroz izlaganja i diskusije u prvom dijelu konferencije istaknuta je i poveznica u iskustvima i izazovima hrvatskih branitelja, stradalnika Domovinskog rata i institucija Republike Hrvatske u području skrbi i resocijalizacije sa aktualnom situacijom vezanom za Ukrajinu i pomoći koju Republika Hrvatska pruža ukrajinskim veteranima i stradalnicima kroz institucije i programe udruga.

Iskustva i zapažanja iz perspektive braniteljskih i stradalničkih udruga je iznijela Ljiljana Alvir, zamjenica koordinatorice 9. Centra znanja, a aktivno su se u kroz primjere, stavove i iskustva uključili predsjednik ZUV HGP Siniša Troha, Valentino Rajković iz HVIDR-e   te drugi predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga.

Marijana Tkalec, načelnica Sektora za skrb o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata prezentirala je aktivnosti i programe koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz zakonske okvire, veteranske centre, financiranje projekata, programa i aktivnosti udruga, braniteljskih zadruga te druge oblike aktivnog djelovanja u području jačanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, ali i aktivne podrške stradalnicima iz Ukrajine koji borave u Republici Hrvatskoj.

Vesna Krivošić, voditeljica Nacionalne službe traženja Hrvatskog Crvenog križa je sudionicima konferencije predstavila mandat, ulogu, uključenost i postignuća te izazove Hrvatskog Crvenog križa kao i Međunarodnog Crvenog križa te polumjeseca, u aktivnom sudjelovanju u rješavanju humanitarnih pitanja vezanih uz Domovinski rat i nakon njega, kao i kroz kontekst ratova i humanitarnih kriza u drugim područjima.

Podršku konferenciji i aktivnostima koje provode braniteljske i stradalničke udruge su ispred ureda nadležnog za branitelje Grada Zagreba dale Martina Gusić i Milena Suknaić.

U drugom dijelu konferencije fokusiranom na višeprogramsko povezivanje Centara znanja Ratmir Džanić je prezentirao rad, djelovanje, iskustva te izazovi sa kojim se susreće 8. Centra znanja u svom području djelovanja sa posebnim naglaskom na inkluzivni prijevoz osoba sa invaliditetom koji je relevantan i za stradalnike Domovinskog rata. Ujedno je predstavio digitalne rješenja za osobe s invaliditetom.

Kroz treći dio konferencije koji je bio posvećen raspravi o uključivanju i doprinosu organiziranog civilnog društva u stvaranju uključive i solidarne, digitalne te zelene i održive Hrvatske, prezentirana je Analiza nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, a koju je u ime 9. Centra znanja prezentirala Danijela Perić.

Posebnu pažnju na konferenciji privukle su prezentacije i kratki filmovi  „ Resocijalizacija ratnih veterana i razmjena iskustava“ koju je pripremila Braniteljska zadruga za avanturistički turizam „Patriot“, a predstavila Sandra Rapčak Škomrlj; Projekt „Boranka“ koji je prezentirao Dan Špicer iz Saveza izviđača Hrvatske kao partner Udruzi hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata te video-uradak Ministarstva hrvatskih branitelja o rehabilitaciji u okviru veteranskih centara.

Sudionici su pokazali iznimno zanimanje za prezentaciju Nenada Andrašeka iz UHDDR-a pod nazivom Digitalna transformacija „Primjena programskog rješenja POM-PRO“ te iskazali želju za povezivanjem i suradnjom na razvoju sličnih programa. Kroz navedenu prezentaciju predstavljen je program iz područja digitalizacije koji primjenjuje navedena udruga, a koji bi mogle primijeniti i ostale organizacije civilnoga društva u svojem radu.

Kroz izlaganja i rasprave su proizišli i zaključci konferencije:

  • Hrvatski branitelji su sudjelovanjem u obrani od agresije na Republiku Hrvatsku i oslobađanju okupiranih područja  u Domovinskom ratu temelj slobodne, neovisne i suverene Republike Hrvatske, njenih institucija i zakonodavnih okvira koji su omogućili  slobodno djelovanje i razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj.
  • Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata su uz veliki doprinos rješavanju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku dali i daju nemjerljiv doprinos rješavanju posljedica poplava, potresa, pandemije i drugih izazova sa kojima se susreće cjelokupno hrvatsko društvo te su time pokazali solidarnost prema društvenoj zajednici u kojoj žive i djeluju.
  • Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz uključenost u sve segmente društva daju veliki doprinos stabilnosti i razvoju Republike Hrvatske, njenom prosperitetu i ugledu u okruženju u kojem se nalazi kao i u asocijacijama u koje je uključena, sa naglaskom na članstvo u EU.
  • Unatoč izazovima sa kojima se susreću i još uvijek neriješenim pitanjima koja su posljedica sudjelovanja i stradanja u Domovinskom ratu,  branitelji i stradalnici Domovinskog rata stečena iskustva, znanja i vještine primjenjuju za dobrobit šire zajednice te isto prenose unutar Republike Hrvatske, ali i izvan njenih granica, kao profesionalan, solidaran i odgovoran odnos prema drugima.
  • Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz organizirano djelovanje u okviru civilnog društva doprinose razvoju i jačanju uloge civilnog društva u području jačanja kvalitete življenja, resocijalizaciji, praćenju i jačanju javnih politika, razvoju uključive i solidarne, digitalne te zelene i održive Hrvatske kroz Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine.
  • Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata će kroz jačanje suradnje i partnerskih odnosa u okviru organiziranog civilnog društva, sa naglaskom na područje u kojem djeluju i organizacije civilnog društva koje okupljaju korisnike, nastaviti doprinositi institucionalnom i izvaninstitucionalnom rješavanju izazova vezanih uz posljedice Domovinskog rata i aktivno sudjelovati u razvoju zelene, digitalne, solidarne i održive Republike Hrvatske i stvaranju pretpostavki za sustavnu inkluziju  te primjenjivati i prenositi stečena iskustva, znanja i vještine za dobrobit cjelokupne zajednice, ali i izvan okvira Republike Hrvatske.
U ime HČZ-ZU u radu konferencije sudjelovali su Davor Špoljarić – dopredsjednik HČZ-ZU, Branko Gačak – glavni tajnik i Mladen Lalić – poslovni tajnik.

Konferencija je održana uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva kroz Sporazum o razvojnoj suradnji u području Centara znanja za društveni razvoj.

Tekst i fotografije: 9. Centar znanja

32. obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika 127. Brigade HV kod sela Brusnik na pakračkom ratištu

od hczzu od u Uncategorized

32. OBLJETNICA STRADANJA DVANAESTORICE PRIPADNIKA 127.br HV Virovitica KOD SELA BRUSNIK NA PAKRAČKOM RATIŠTU

Virovitica, 29.12.2023.godine

Na današnji dan, 29. prosinca 1991. godine, nakon što je u nekoliko prethodnih dana teških borbi 127. brigada Hrvatske vojske iz smjera Siraća izbila na prometnicu Požega-Pakrac, dobivena je nova zapovijed na osnovu koje je trebalo odbaciti neprijateljske snage od spomenute prometnice i zauzeti sela Brusnik i Lipovac. Za tu zadaću određeni su dijelovi snaga jačine satnije iz svake od tri pješačke bojne i jedna minobacačka skupina, 120 mm. Na žalost dio snaga iz sastava 2. pješačke bojne, dakle prethodnica satnije, koja se nalazila na glavnom smjeru napada (u sredini), predvođena Vinkom Belobrkom, izbila je pred dobro utvrđenu neprijateljsku liniju na rubu sela Brusnik. Kako je konfiguracija terena bila krajnje nepovoljna (udolina i brisani prostor podno sela), a neprijatelj potpuno spreman i lociran na dominantnim točkama terena, u borbi koja je uslijedila dio pripadnika s zapovjednikom im Vinkom Belobrkom našao se u poluokruženju i pod strahovitom strojničkom vatrom, u tzv. pat poziciji.

Pod žestokom vatrom s dobro postavljenih položaja neprijatelja našle su se i snage 1. i 3. bojne ali ne na brisanom prostoru i ne u poluokruženju no nisu bile u stanju odbaciti neprijatelja i pružiti zadovoljavajuću pomoć pripadnicima 2. bojne. Jedino su dio ranjenika uspjeli izvući pripadnici satnije iz sastava 1. pješačke bojne. Iz ove gotovo bezizlazne situacije veći dio pripadnika ipak se uspio izvući no u poluokruženju je ostalo njih 11 i zapovjednik im Vinko Belobrk. Prema kazivanju preživjelih sudionika, jedan od prvih poginulih bio je Vinko Belobrk. Uz njega je potom poginulo još njih nekolika, a dio njih biva zarobljen. Na žalost i oni koji su bili zarobljeni bivaju pogubljeni odnosno svih 12 biva masakrirano. Naime, zamjena njihovih posmrtnih ostataka izvršena je 7. siječnja 1992. godine kod Pakraca i već tada i kasnije po patološkoj obradi u Medicinskom centru u Virovitici nedvojbeno je utvrđeno da se neprijatelj nad njima brutalno iživljavao odnosno počinio ratni zločin.

Nakon gotovo cjelodnevnih borbi sve snage su u sumrak povučene na početne položaje, a već 3. siječnja nastupilo je tzv. sarajevsko primirje odnosno zabrana daljnjih napadnih djelovanja.

Poginuli su:
1. Vinko Belobrk, rođen 12.2.1948. godine, dozapovjednik bataljuna i jedan od uznika KOS-a JNA 1991. godine,
2. Željko Goričanac, rođen 6.1.1958. godine,
3. Željko Maligec, rođen 23.10.1953. godine,
4. Tihomir Mihelić, rođen 11.5.1956.godine,
5. Nenad Oblučar, rođen 15.2.1959. godine,
6. Miroslav Petrović, rođen 13.1.1960. godine
7. Denis Resner, rođen 2.9.1967. godine,
8. Željko Somljočan, rođen 19. 2.1956. godine,
9. Milan Škrilac, rođen 26.5.1953. godine,
10. Slavko Vrbančić, rođen 15.3.1957. godine,
11. Miroslav Zec, rođen 14.9.1962. godine,
12. Ivan Žeravica, rođen 6.5.1961. godine.

Njihova pogibija bila je najveći skupni gubitak 127. brigade HV i Grada Virovitice u Domovinskom ratu. Kao i niz prethodnih godina do sada na taj dan jedan od onih koji pohode spomen obilježje za ove poginule virovitičke vitezove je umirovljeni pukovnik HV i član predsjedništva HČZ-a grada Virovitice Mirko Brajtigam, koji je kao zapovjednik tadašnjih snaga 1. pješačke bojne 127. brigade HV sudjelovao u ovoj teškoj akciji i izvlačenju ranjenih pripadnika 2. bojne. Sama komemoracija za sve njih održava se svake godine 10. siječnja u organizaciji grada Virovitice i koordinacije udruga iz Domovinskog rata, kod spomen obilježja podno Brusnika.

Preuzeto sa web stranice  HČZ VIROVITICA