PROMJENA RUSKE STRATEGIJE U UKRAJINI

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

Dim iznad Lavova poslije ruskog zračnog napada prošli vikend

RUSKA STRATEGIJA U UKRAJINI SE MIJENJA

NAKON POČETNIH PRODORA POČINJU ZASTOJI I SVE SU VEĆI IZGLEDI DA ĆE SE PLANIRANI BLITZKRIEG PRETVORITI U DOGOTRAJNI RAT

Novi fokus Moskve je na Donbasu i onemogućavanju Ukrajini pristupa Azovskom moru. U tijeku je povlačenje snaga sa područja Kijeva i stvaranje uvjeta za dugotrajni rat iscrpljivanja

Moskva je, u nedostatku snage da održi momentum napada na više frontova, počela sa povlačenjem svojih postrojbi sa područja Kijeva i ostalih gradova na sjeveru. Očito je fokus ruskog vojnog i političkog vodstva sada na zauzimanju istočnih dijelova Ukrajine te onemogućavanje Ukrajini pristupa Azovskom moru, te na taj način povezivanje anektiranog Krima i pobunjenih istočnih područja Luganska i Donjecka.

Poslije pet tjedana intenzivne borbe jasno je da su intenzitet i učinak otpora OS Ukrajine glavni uzrok ovog stanja i da je Kremlj prisiljen na prelazak na  dugotrajni rat iscrpljivanja.

Protunapadi Ukrajine /uključujući helikopterski napad unutar ruskog teritorija/ i preraspoređivanje Moskve prema Donbasu na istoku Ukrajine sugeriraju da obje strane vjeruju da mogu pobijediti, što čini malo vjerojatnim da će mirovni pregovori uskoro rezultirati sporazumom.

Ruska “vojna i politička strategija se nije promijenila, ostaje da se uništi Ukrajina”, rekao je Andriy Zagorodnyuk, bivši ukrajinski ministar obrane koji savjetuje vladu predsjednika Volodymyra Zelenskog.  Ali rekao je: “Sada njihove sposobnosti više ne odgovaraju njihovoj strateškoj viziji.”

Za Ukrajinu, s njezinim manjim vojnim resursima, takav prijelaz na dugotrajni konvencionalni rat povećava ovisnost o Zapadu i pošiljkama teškog naoružanja poput tenkova i topništva.

Ruska promjena fokusa na Donbas omogućava koncentraciju vatrene moći na manju bojišnicu, skraćenje opskrbnih linija i čini zračnu potporu lakšom, te daje Moskve veće šanse za vojni uspjeh. Isto tako stavlja Rusiju u poziciju da pregrupiranjem snaga stvori uvjete za okruženje nekih od najboljih ukrajinskih jedinica koje formiraju obranu prema istoku.

Međutim, Rusko povlačenje iz Kijeva također omogućuje Ukrajini da preraspodijeli dodatne resurse na istočnu frontu Donbasa — i to mnogo brže zbog kraćih ruta.

Ukrajinski dužnosnici u početku su bili skeptični prema ruskim najavama da će Moskva ograničiti vojne operacije u blizini Kijeva i Černihiva, ali dugi konvoji ruskog oklopa počeli su napuštati ova područja u četvrtak, a ukrajinski vojnici ponovno su zauzeli mnoga sela na sjeveru Ukrajine.

Rusija je u početku izgledala odlučna zadržati manje snage za blokiranje oko Kijeva kako bi ugrozila ukrajinski glavni grad i spriječila veliko ukrajinsko preraspoređivanje u Donbas, kažu ukrajinski dužnosnici. No, prijetnja opkoljavanjem ovih ruskih snaga, sjeverozapadno ili sjeveroistočno od Kijeva, u petak je izazvala brzo povlačenje prema bjeloruskoj granici, često pod vatrom.

Rusija je poslala neke od svojih najboljih jedinica na Kijev i sjevernu Ukrajinu. Mnoge od njih uvučene su u žestoke borbe sa ukrajinskom obranom i trebat će im dosta vremena da se rekonstruiraju i pripreme za preraspoređivanje.

Američki dužnosnici procjenjuju da je oko 10.000 vojnika od 190.000 ruskih snaga u Ukrajini ubijeno, a deseci tisuća drugih ranjeni ili zarobljeni. Elitna 4. gardijska tenkovska divizija “Kantemirovskaya” izgubila je 46 od svojih procijenjenih 220 tenkova T-80, prema vizualnim dokazima koje su prikupili vojni analitičari.

U želji da popuni svoje snage, Rusija poziva pričuve, šalje u Ukrajinu vojnike raspoređene u Nagorno-Karabahu i Južnoj Osetiji, kao i ročnike. Navodno su neke od postrojbi iz ruske nacionalne garde, koja obično obavlja uglavnom poslove unutarnje sigurnosti, odbile su zapovijed za raspoređivanje u Ukrajinu.

Britanski air maršal Edward Stringer, koji je vodio operacije britanskog ministarstva obrane i također pomogao u stvaranju britanskog programa vojne obuke u Ukrajini, rekao je da Rusija više nema mnogo dodatnih rezervi za bacanje u nove napadne operacije.

“Većina učinkovite borbene moći već je uključena u rat”, rekao je. Dakle, ruski predsjednik Vladimir Putin “mora izgraditi još nešto, što je teško bez mobilizacije i pod sankcijama, ili koncentrirati borbenu moć koju ima”.

Ruski nacionalisti, uplašeni povlačenjem iz Kijeva, pozvali su Putina da se mobilizira za sveopći rat.

Igor Strelkov — bivši ruski obavještajac koji je predvodio skupinu ruskih vojnih veterana koji su zauzeli ukrajinski grad Slovjansk 2014., što je izazvalo oružani sukob u Donbasu — požalio se ovog tjedna na pripadnike ruske nacionalne garde koji su odbili upućivanje u Ukrajinu i podnijeli ostavke. Zato nam je potrebna mobilizacija. Podnio ostavku? Molim vas, nastavite odmah u pješačku četu kao redov. Pod zapovijedanjem vaših bivših suboraca, napisao je Strelkov na svom Telegram kanalu.

Prema Strelkovu povlačenje iz Kijeva i Černihiva bilo je neophodno s obzirom na lošu provedbu  inicijalnog plana napada i prijetnje s kojima se te snage suočavaju, posebno sada kada će proljetna vegetacija pruža zaštitu ukrajinskim udarnim skupinama koje napadaju u ruskoj pozadini i privremeno zaposjednutim teritorijama.

“Ako je napuštanje prethodno zauzetog teritorija ionako neizbježno, najbolje je to učiniti bez da neprijatelj prvo uništi vaše trupe”, napisao je Strelkov u petak. “Trebat će nam ove trupe – rat će biti dug.”

Na sjeveroistoku Ukrajine, ruske snage se tjednima pokušavaju probiti prema jugu, pokraj grada Izjuma u regiji Kharkiv. Taj bi im manevar, ako bude uspješan, mogao omogućiti da se povežu s postrojbama koje guraju s jugoistoka i opkole Donbas. Velik dio tih jugoistočnih snaga još uvijek je uključen u urbane bitke u opkoljenom gradu Mariupolju. Ako Mariupolj padne ove snage će se uključiti u prodor prema sjeveru.

Ukrajina je razmjestila neke od svojih najboljih jedinica u Donbasu, koji se sastoji od Donjecke i Luganske regije.  Ukrajina je uglavnom držala liniju na sjeveru, uključujući ključne gradove Kramatorsk i Slavjansk dok je Mariupolj, dio Donjecke regije, opkoljen,

U regiji Lugansk, Rusija je brzo zauzela ruralna područja na istoku, ali nije uspjela zauzeti glavno urbano područje oko Severodonjecka, gdje je sjedište ukrajinske regionalne vlade za Lugansk.

Mnogi ukrajinski dužnosnici i vojni analitičari smatraju da će se sukob vjerojatno povući mjesecima ili dulje bez obzira na to što Kijev i Moskva nastavljaju mirovne pregovore.  Ukrajina je odustala od svoje težnje da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za obvezujuća sigurnosna jamstva Zapada i Rusije,  ali  su Kijev i Moskva i dalje su udaljeni oko statusa Donbasa i Krima.

Iako Rusija ima mnogo veći broj stanovnika /145 milijuna prema prijeratnih 37 milijuna Ukrajine/ i znatno više vojne opreme, vrijeme nije nužno na strani Moskve u dugotrajnom ratu iscrpljivanja.

„Vojni potencijal, kao i svaki sustav, jak je koliko i njegova najslabija komponenta. A najslabija komponenta Rusije su njeni ljudi. Imaju puno opreme, puno oklopa, ali imaju veliki problem s obučenim osobljem. Ukrajina je na početku rata imala vojsku od oko 200.000 vojnika ali po potrebi bi mogla mobilizirati još toliko. Ako bude dugog rata, samo je pitanje hoće li Ukrajina imati podršku zapadnih partnera, prije svega SAD-a, a ako imamo tu podršku, možemo nadživjeti Rusiju”, rekao je bivši ministar obrane Ukrajine Zagorodnyuk.

Donedavno su američke i savezničke isporuke oružja Ukrajini bile zasnovane na procjenama da će Kijev brzo propasti i da će se rat uglavnom voditi kao pobuna. Ovo oružje, poput protuzračnih projektila Stinger i protuoklopnih projektila Javelin i NLAW, može nositi jedna osoba, a ukrajinske trupe su ga uvelike koristile u malim visokopokretnim skupinama.

Međutim, Ukrajina je bila angažirana u konvencionalnom manevarskom ratovanju velikih razmjera, koristeći dalekometno topništvo, tenkove, protuzračnu obranu i vlastite ratne zrakoplove i borbene helikoptere, dakle vojne efektive koje, iako se svakodnevno gube, Zapad nije nadopunjavao .

Situacija se polako počinje mijenjati. U četvrtak je britanski ministar obrane Ben Wallace rekao da se donatorska konferencija 35 zemalja složila da Ukrajini osigura topništvo dugog dometa, oklopna vozila, protubaterijske sustave te protuzračno i obalno obrambeno oružje. Iako nema tenkova i borbenih zrakoplova koje traži Zelenski, te bi količine, ako se isporuče brzo, značajno poboljšale šanse Ukrajine.

Sljedeća tri tjedna će odrediti može li ruski rat iscrpljivanja uspjeti. Ako mi, Zapad, imamo osjećaj za vrijeme i možemo Ukrajini pružiti ono za što je molila, onda oni mogu slomiti leđa Rusima dok su Rusi dolje, i mogu pobijediti, rekao je umirovljeni general-pukovnik Ben Hodges , bivši zapovjednik američke vojske u Europi. “Ali ako nemamo taj osjećaj trenutka, tj. koliko je hitno da djelujemo sada, Rusi će imati vremena da se pregrupiraju, da ponovno uspostave logistiku i da nastave uništavati ukrajinske gradove i ukrajinske oružane snage.”

Preveo i priredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

IZVOR: THE WALL STREET JOURNAL

IN MEMORIAM GENERAL PUKOVNIK ĐURO DEČAK

od hczzu od u HČZ GRADA VIROVITICE, HČZ RH-ZU

Danas je u 71. godini života, poslije duge i teške bolesti, preminuo umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske i bivši saborski zastupnik Đuro Dečak

Dečak je rođen 18. siječnja 1952. u Gradini kod Virovitice. Završio je višu ekonomsku školu u Osijeku. Bio je jedan od osnivača HDZ-a u Virovitici, kao i HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru u sazivu od 2000. do 2003. godine.

Kontraobavještajna služba bivše JNA (KOS) uhitila ga je s još dvojicom Virovitičana 24. siječnja 1991. zbog „krijumčarenja oružja“ te „pokušaja organiziranja oružane pobune protiv SFRJ“. Proveo je četiri mjeseca u zagrebačkom vojnom zatvoru u Gajevoj ulici. Osuđen je na tri godine, ali je odmah i pušten 22. svibnja 1991. Nakon toga je postao časnik u Hrvatskoj vojsci, organizirao je dragovoljce za obranu, a kasnije i zapovjednik pakračkog sektora te 127. virovitičke brigade. Potom je 1992. postao zapovjednik II. Zbornog područja Đakovo. Bio je predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane kao i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Za izniman doprinos u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, predsjednik Zoran Milanović odlikovao ga je u siječnju 2021. godine Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom 

Polaznici 24. naraštaja Ratne škole u posjetu Zapovjedništvu specijalnih snaga i gradu Delnice

od hczzu od u HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR PRIMORJA, VOJNE POSTROJBE

Polaznici 24. naraštaja Ratne škole u posjetu Zapovjedništvu specijalnih snaga HV i gradu Delnice

Polaznici 24. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” predvođeni načelnikom Ratne škole brigadirom Mijom Kožićem u sklopu nastavnog plana i programa posjetili su u srijedu 30. ožujka 2022. godine Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) i grad Delnice.

U vojarni „Stožerni brigadir Ante Šaškor” u Delnicama polaznike je primio zamjenik zapovjednika pukovnik Ante Carminatti sa suradnicima. Tijekom predstavljanja ZSS-a održana je prezentacija o povijesnom razvoju specijalnih snaga u Domovinskom ratu, trenutačnom ustroju, području razmještaja ustrojstvenih jedinica ZSS-a, obukama koje provode za razvoj sposobnosti specijalnih snaga, međunarodnoj vojnoj suradnji te dosadašnjim i trenutnim sudjelovanjima u misijama i operacijama potpore miru.

Kroz promotivni film prikazana je povjesnica nastanka Zapovjedništva specijalnih snaga, sudjelovanje specijalnih postrojbi u Domovinskom ratu te misija i koncept razvoja postrojbe povodom 30. godišnjice ustrojavanja.

Nakon prezentacije i filma polaznici Ratne škole zajedno s pripadnicima ZSS-a u vojnoj kapelaniji sv. Martina Tourskog kod križa odali su počast poginulim, umrlim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata.

Upoznavanje s radom vojne kapelanije imao je don Željko Savić, a predstavljanje spomen-sobe posvećene pripadnicima specijalnih postrojbi HV-a, koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu, održala je satnica Željka Jeličić, časnica za odnose s javnošću ZSS-a. 

Nastavni posjet Delnicama obuhvatio je primanje kod gradonačelnice Grada Delnica Katarine Mihelčić. Gradonačelnica je upoznala polaznike s jedinstvenim zemljopisnim područjem i značajkama grada i Gorskog kotara, granama gospodarstva s naglaskom na šumsko i vodno bogatstvo, kulturnom baštinom s ekozonama, prostornim uređenjem koji je u skladu s potporama i programima Savjeta mladih Grada Delnica, strateškim planom razvoja turizma na području Delnica i Gorskog kotara te projektima iz EU fondova.

31. obljetnica “Krvavog Uskrsa”

od hczzu od u DOMOVINSKI RAT, OBLJETNICE

31. obljetnica “Krvavog Uskrsa”

Danas se obilježava 31. obljetnica redarstvene akcije “Plitvice” u kojoj je kao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu poginuo policajac Josip Jović, zbog čega je akcija oslobađanja Plitvica od pobunjenih Srba nazvana “Krvavi Uskrs”. Kod spomen obilježja Josipu Joviću danas su u 11 sati na Plitvicama čitanjem prigodne povijesnice i polaganjem vijenaca predsjednik Republike Zoran Milanović i izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade te braniteljskih udruga obilježili 31. obljetnicu oružane akcije. Krajem ožujka 1991. nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, Antiterorističke jedinice Lučko i jedinice za posebne namjene Kumrovec krenulo je noć uoči Uskrsa prema Plitvičkim jezerima.

U ranim jutarnjim satima 31. ožujka na glavnom pravcu kretanja, zapriječenog balvanima, kolonu vozila s hrvatskim specijalcima napali su teroristi samoproglašene tzv. SAO Krajine iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume. U autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, srećom, neizvučenog osigurača i nije eksplodirala. Pripadnici hrvatske policije ubrzano su izašli iz vozila, rasporedili se uz cestu i u šumi, uzvratili vatru u smjeru iz kojeg je na njih pucano te napredovali po dubokom snijegu i magli.  Sukob je potrajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije Plitvice uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostala je zapamćena po prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, pripadniku Jedinice za posebne namjene Rakitje Josipu Joviću, a sedam pripadnika Specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio u vrhu napadu prema zgradi pošte, a iako je nosio pancirni prsluk netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života, no preminuo je na putu do bolnice.  Jović je posmrtno promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima.

PLITVICE 1991-2022

Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Rijeku

od hczzu od u 128.br.HV "Sveti Vid", HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR PRIMORJA

Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Primorsko-goransku županiju

U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja riječki gradonačelnik Marko Filipović i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić bili su domaćini polaznicima 24. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ predvođenih brigadirom Mijom Kožićem.

Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ Hrvatskog vojnog učilišta Franjo Tuđman, najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga, kao i druge državne dužnosnike. „Ove godine imamo 11 polaznika iz Hrvatske i naših susjednih i partnerskih zemalja, iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije“, rekao je načelnik Ratne škole brigadir Mijo Kožić. U sklopu ovog studijskog putovanja uz Primorsko – goransku županiju posjetili su još i Ličko – senjsku te Istarsku županiju. „U sklopu naših studijskih putovanja obilazimo
županije i gradove odnosno strateški važna državna poduzeća, kritičnu
infrastrukturu i sve ono što je bitno za život i rad sustava domovinske
sigurnosti“, objasnio je brigadir Kožić. Poseban naglasak u Ratnoj školi daje se razvoju polaznika kao karakternih strateških lidera koji mogu kritički i kreativno razmišljati u složenom i neizvjesnom globalnom okruženju.

„Drago mi je što su polaznici Ratne škole i ove godine gosti u našem gradu i županiji. Riječ je o bitnoj suradnji Ratne škole i jedinica lokalne samouprave kako bi zapovjedni i strateški kadar obučen za promišljanje i vođenje određenih operacija ukoliko dođe do neke opasnosti ili ugroze bio upoznat sa realnim stanjem na terenu“, rekao je riječki gradonačelnik Marko Filipović.

U Guvernerovoj palači je za polaznike Ratne škole bilo organizirano i druženje s ratnim zapovjednicima postrojni Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata, a organiziran je i obilazak stalnog postava zbirke Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja kroz koju ih je proveo autor izložbe Ivo Mileusnić.

Uz brojne druge aktivnosti prilikom kojih su imali priliku upoznati se i s povijesti Rijeke, kao i kulturnim i povijesnim znamenitostima grada, polaznici Ratne škole zapalili su i svijeću kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom.

Posjet Ratne škole “Ban Josip Jelačić” organizirali su HČZ Primorja i Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka uz potporu PGŽ i Grada Rijeke.  Domaćin u ime organizatora bio je pričuvni satnik Walter Cvjetan.

Izvor portali:

Priopćenje predsjednika CIOR-a u vezi agresije Rusije na Ukrajinu

od hczzu od u CIOR

Priopćenje predsjednika CIOR-a Jana Hormana, kapetana bojnog broda RM Njemačke, u vezi ruske agresije na Ukrajinu.

”The Interallied Confederation of Reserve Officers (CIOR), representing the interests of 1,3 million reservists across the NATO alliance and beyond, condemns, in the strongest possible terms, Russia’s ongoing invasion of Ukraine. CIOR deeply respects and admires the spirit ans resilience of the Ukrainian people, and urges Russia to immediately withdraw all of its forces.

PREGLED VOJNIH KAPACITETA RUSIJE I UKRAJINE

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

PREGLED VOJNIH KAPACITETA RUSIJE I UKRAJINE

Dok se vojni analitičari slažu da je ukrajinska vojska jača i spremnija u odnosu na 2014. godinu, pažnju privlači širina ruskog vojnog inventara.

Odnos vojnih izdataka Ukrajine i njenog bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,1 posto u 2021. godini, odnosno 5,9 milijardi dolara.

S druge strane, odnos ruskih izdataka za vojsku i bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini iznosio je 4,3 posto, ili 61,7 milijardi dolara.

– Rusija ima značajnu superiornost u zraku i na kopnu –

Dok ruska vojska ima 850.000 aktivnih vojnih osoba, 250.000 pričuvnog osoblja i 200.000 paravojnih snaga, ukrajinska vojska raspolaže sa 250.000 aktivnih vojnih osoba, 250.000 pričuvnog osoblja i 50.000 paravojnih snaga.

Što se tiče kopnenih snaga, Rusija ima prednost u odnosu na Ukrajinu. Rusija posjeduje 12.420 tenkova, 30.122 oklopna vozila, 6.574 samohodnog topništva, 7.571 vučne topništva i 3.391 pokretnih raketnih bacača. Ukrajina, s druge strane, ima 2.596 tenkova i 12.303 oklopna vozila.

Rusko ratno zrakoplovstvo ima 772 borbena aviona, 739 jurišnika i više od 2.000 helikoptera, dok Ukrajina ima 69 borbenih aviona, 29 jurišnika i oko 60 helikoptera.

Posjedujući jednog nosača aviona, 15 razarača, 70 podmornica i 11 fregata, Rusija također ima superiornost u ovoj oblasti nad Ukrajinom, koja nema razarače ni podmornice, nego samo jednu fregatu.

Još jedan važan faktor, koji ruski zvaničnici posebno naglašavaju, je broj nuklearnih bojevih glava koje posjeduju. Procjenjuje se da se u ruskom nuklearnom arsenalu nalazi 4.490 bojevih glava, od kojih će 1.600 biti raspoređeno na balističke rakete i strateške bombardere.

Izvor:

podaci Anadolu Agency (AA) temeljeni na podacima Global Firepower (GFP), portala koji priprema analitičke baze podataka o vojnim snagama zemalja u svijetu, kao i dostupne izvore u Rusiji i Ukrajini

Link na izvor

Svečano obilježena 30. obljetnice osnivanja HVIDR RH Zagreb

od hczzu od u INFO

Svečano obilježena 30. obljetnice osnivanja HVIDR RH Zagreb

25.veljače 2022.

Izaslanstvo HVIDR-e RH predvođena predsjednikom Josipom Đakićem položilo je vijence i zapaljelo svijeće u spomen poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata kod Spomenika Glasa hrvatske žrtve – Zida boli, zatim kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te na grobu ratnog ministra obrane Gojka Šuška i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Nakon toga, zapaljene su svijeće ispred Spomenika HVIDR-a RH u Božidarevićevoj ulici u Zagrebu. U okviru obilježavanja obljetnice održani su sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora. 

Tijekom slijednog svečanog domjenka, koji je održan u restoranu „Šarm“, dodijeljena su priznanja i zahvalnice za dugogodišnji doprinos u radu HVIDR-e RH. Svečanosti su uz predsjednika Josipa Đakića koji se uvodno obratio gostima i čelnim predstavnicima središnjih tijela i podružnica HVIDR-e RH. Prigodnim govorima obratili su se izaslanici najviših državnih institucija, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Stipan Šašlin, zatim izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, državni tajnik dr. sc. Špiro Janović, izaslanik ministra obrane, državni tajnik Zdravko Jakop te posebni savjetnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ante Vučić. Predsjednica Hrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Lucija Kober, zatim predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Branko Gačak te potpredsjednik  Hrvatskog generalskog zbora general pukovnik  Mladen Kruljac čestitajući na 30. godišnjem radu, zahvalili su na dugogodišnjoj uspješnoj suradnji te radu na zajedničkim projektima i aktivnostima.

Molitvu i blagoslov nazočnim sudionicima udijelio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije fra. Slavko Slišković.


 Tekst i fotografije: Branko Gačak

Kakvo može biti “željeno završno stanje” ruskog sveopćeg napada na Ukrajinu?

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

Kakvo može biti “željeno završno stanje” ruskog sveopćeg napada na Ukrajinu?

Napadnuta ukrajinska radarska postaja blizu Mariupolja na samom početku ruske invazije

Ruska invazija na Ukrajinu započela je raketnim napadima na protuzračnu obranu i važnu vojnu infrastrukturu, raketiranjem većih vojnih grupacija na zemlji općim napadom na kopnu iz tri smjera tako da je sasvim opravdano strahovanje da će invazija opustošiti istočnu Ukrajinu i staviti Kijev u okruženje unutar slijedećih nekoliko dana.

Rusija ima takvu premoć da trenutno može zauzeti teritorij ispred sebe koji želi i koliko brzo to želi. Ključni faktor je kako se ukrajinske snage nose sa time i koliko se mogu oduprijeti.

Munjeviti ruski napad započeo je u četvrtak u 5 ujutro sa više od 100 dalekometnih, preciznih raketnih udara ispaljenih iz zemaljskih lansera i s brodova u Crnom moru. U najvećoj mjeri korištene su rakete Kh-31P sa namjerom uništenja radarske i komunikacijske infrastrukture.

Istovremeno je ukrajinske sustave PZO, sustav zapovijedanja i nadzora, zrakoplovne baze i veće koncentracije snaga napalo oko 75 bombardera.

To je utrlo put kopnenom napadu duž tri osi i dva vjerojatna početna cilja:

  1. brzi prodor prema jugu sa ciljem opkoljavanja Kijeva (30.000 vojnika razmještenih u Bjelorusiji )
  2. odsjecanje glavnine ukrajinske vojske raspoređene istočno od Kijeva sinkroniziranim djelovanjem snaga iz Bjelorusije, snaga koje kreću na sjever s Krima i snaga koje kreću na zapad iz Rusije 

Zapadni analitičari vjeruju da Putin “želi ugušiti, a ne sravniti Kijev”, ali postoji velika zabrinutost oko toga koliki bi mogao biti broj poginulih, s obzirom na naveden cilj ruskog predsjednika da “demilitarizira” državu s vojskom od 215.000 vojnika.

“Do sada se Kremlj usredotočio na uklanjanje civilne infrastrukture koja je ključna za održavanje ukrajinskih borbenih funkcija. Sada se može proširiti na uklanjanje ljudske infrastrukture kako bi se oslabio ukrajinski otpor”, rekao je Samuel Cranny-Evans, analitičar Royal United Services Institute u Londonu.

Ta brutalna ocjena odnosi se na brifinge zapadnih obavještajnih službi koji su upozorili da Rusija ima “popis za ubijanje” Ukrajinaca koji će biti napadnuti ili pritvoreni tijekom invazije.

Poslije 12 sati od početka invazije ruske zračno desantne snage i jurišni helikopteri su 25 km od centra Kijeva boreći se da zauzmu jedan aerodrom i sjeverozapadnom predgrađu Kijeva a građanima je zapovjeđeno da idu u skloništa.

Brzina kojom se napad odvijao ukazuje na mogućnost da Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog može pasti i prije nego su zapadni saveznici pretpostavljali iako će ratovanje u naseljenom mjestu staviti ruske snage pred veliki test. Rusi su pred samim Kijevom ali je teško predvidjeti slijedeći potez iako je procjena da je namjera što prije obezglaviti Ukrajinu i instalirati sebi naklonjenu vladu.

Ključna stvar je: Što je željeno završno stanje za Rusiju? Svi slijedeći potezi će biti prilagođeni tome. Ako najprije žele neutralizirati ili poraziti oružane snage, „demilitarizirati Ukrajinu“ kako kaže Putin, promjena režima će uslijediti tek kasnije. Ako ruske trupe počnu ulaziti u gradove, gdje nije za očekivati veće vojne grupacije, to sugerira drugačiji cilj. Tranutno je najvažnije pitanje koje može odrediti sudbinu rata: da li ukrajinske snage organiziraju strateško povlačenje da izbjegnu okruženje i uspostavljaju crtu sa koje mogu uspješto zaustaviti ili na duže vrijeme odgoditi rusko napredovanje prema zapadu.

Kvalitativno i kvantitativno Rusija je ovdje nesporno u prednosti. Ukrajinci se ovdje suočavaju sa mučnom situacijom. Obzirom na sposobnosti i snagu ukrajinske vojske te sposbnost držanja odsudne obrane prednjeg kraja ne bismo trebali biti iznenađeni ovakvom silinom i dubinom početnih prodora ruske vojske.

Sekundarni cilj Rusije će sigurno biti osiguranje ukrajinske obale sa napadom na Odesu, čime će se dalje osigurati šira upotreba pomorskih snaga Crnomorske flote.

Rusija je zatvorila prilaz Azovskom moru, dijelu Crnog mora između Krima i istočne Ukrajine, a zapadni analitičari se slažu da će za Tursku biti gotovo nemoguće zatvoriti Bospor za moguća ruska ojačanja pomorskih snaga i opskrbu trupa. Do sada nema dokaza da je opći ruski napad na Ukrajinu bio praćen kibernetičkim napadima na izvore i raspodjelu energije i komunikacijsku mrežu kao što je previđano.

Obavještajni podaci koji kruže među NATO saveznicima sugeriraju da bi srednjoročno Putinu trebalo oko 600 000 vojnika da se uhvati u koštac kako  snažnom inicijalnom obranom ukrajinaca tako i da kasnije suspregne gerilsko ratovanje koje će se rasplamsati ako dođe do okupacije zemlje.

Pretpostavke su da će to biti operacija od dva do tri dana napredovanja, zaustavljanje i procjena situacije (vojne, političke) te pauza za oporavak i popunu pa onda slijedeći korak, ovisno o prihvatljivim gubicima ( vojnim, ekonomskim i političkim) ali to će biti samo ruska odluka.

Čini se da maksimalistički pristup (Okupacija cijele Ukrajine) može biti i strategija zavaravanja da bi se zauzeo samo Donbas.

Vrlo je važno pitanje što je željeno završno stanje, koja je strategija okončanja sukoba i kako će Ukrajina uopće na kraju izgledati?

Pripremio i preveo Stanislav Linić, brigadir u mirovini

Izvor: Financial Times

Pismo potpore predsjednika HČZ-ZU brigadira Branka Gačka ukrajinskom veleposlaniku u RH Vasilju Kiriliču

od hczzu od u HČZ RH-ZU, NATO

Pismo potpore predsjednika HČZ-ZU brigadira Branka Gačka ukrajinskom veleposlaniku u RH Vasilju Kiriliču

Veleposlanik Ukrajine u RH gospodin Vasilj Kirilič
Predsjednik HČZ-ZU Branko Gačak, brigadir HV u mirovini

Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga, umirovljeni brigadir HV Branko Gačak uputio je danas veleposlaniku Ukrajine u RH, njegovoj ekselenciji Vasilju Kiriliču e-mail potpore slijedećeg sadržaja:

Poštovani gospodine veleposlaniče, Vaša ekselencijo,

dozvolite mi da u ime članova Hrvatskog časničkog zbrora i svoje osobno ime izrazim potporu ukrajinskom narodu u otporu koji pruža sramotnoj agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu.

U ime Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga

predsjednik

Branko Gačak, umirovljeni brigadir

Prilog: Priopćenje-pismo potpore

Zagreb, 24. veljače 2022. 

P R I O P Ć E NJ E

 POTPORA HRVATSKOG
ČASNIČKOG ZBORA – ZAJEDNICE UDRUGA 

UKRAJINSKIM OBRAMBENIM SNAGAMA, UKRAJINSKOM NARODU I
GRAĐANIMA UKRAJINE POVODOM SRAMOTNE AGRESIJE

RUSKE FEDERACIJE NA UKRAJINU

U ime članova naših udruga, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dočasnika, časnika i generala/admirala, kojima je prije tridesetak godina na tlu naše domovine Republike Hrvatske bio nametnut agresorski rat i koji se agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu ne možemo ne prisjetiti patnji naših građana, stradavanja i razaranja, izražavamo naše suosjećanje i potporu
ukrajinskom narodu i svim građanima Ukrajine. Svjesni smo izrazito nepovoljnih odnosa vojnih snaga između agresora i ukrajinskih obrambenih snaga, ali istovremeno naglašavamo značaj povezanosti vojske i građanstva te plemenitosti vaših motiva i ciljeva. Iskreno vjerujemo u vašu visoku motiviranost, vaše jedinstvo i odlučnost, koji će biti ključni čimbenici u obrani od agresije. Tome svjedoči naše iskustvo, naši motivi povezani s pravom na obranu od agresije prije trideset godina. Iako smo bili višestruko inferiorniji od agresora, vjerom u plemenitost motiva i potporu hrvatskog naroda u Republici Hrvatskoj i iz inozemstva,  uspjeli smo taj cilj i postići.

Dio nas koji u ime naših udruga pišemo ovo pismo, a tijekom našeg vojničkog poziva, tijekom pohađanja izobrazbi ili obnašanja dužnosti u međunarodnom okružju, sjećamo se naših vojnih prijatelja iz država nastalih raspadom bivšeg SSSR-a, uključujući Ruse, Ukraince, Bjeloruse i druge. Radilo se o vrhunskim profesionalcima i iskrenim domoljubima.
U trenutku kada ih se prisjećamo, nismo uvjereni da naši raniji ruski prijatelji mogu osjećati ponos onim što čini njihova država. Isto tako vjerujemo da i ruski narod u Ruskoj Federaciji i Ukrajini ne želi biti agresor u ratu protiv Ukrajine, već da uviđa bezumnost rata iz kojeg ćemo nažalost svi izaći gubitnici, a najveće patnje, stradanja i razaranja pretrpjeti će ukrajinski
narod, a potom i ruski i ostali narodi s područja Ukrajine i Ruske Federacije.

Kao bivši hrvatski branitelji, vojnici, dočasnici, časnici i generali/admirali, koji smo duže od četiri godine vodili oslobodilački i pravedan rat na prostoru naše domovine Republike Hrvatske, obraćamo se ukrajinskim obrambenim snagama, ukrajinskom
narodu i građanstvu Ukrajine u znak potpore prijateljima koji proživljavaju izrazito teške trenutke svoje povijesti.

 

PREDSJEDNIK

Branko Gačak,

umirovljeni brigadir