EVOLUCIJA RUSKE STRATEGIJE PREMA UKRAJINI
EVOLUCIJA RUSKE STRATEGIJE PREMA UKRAJINI Početak Narančaste revolucije, Kijev 2004.godine Od strane budućih povjesničara Narančasta revolucija iz 2004., val uličnih prosvjeda koji je potaknuo uspon prozapadne vlade u Kijevu, će se vjerojatno pamtiti kao prva epizoda u drami koja će na kraju dovesti do sadašnjeg Ukrajinskog rata. Ovu prekretnicu Zapad je s entuzijazmom podržao kao značajnu ideološku pobjedu liberalne demokracije i ‒ iznad svega ‒ kao geopolitičku prekretnicu u napredovanju NATO-a i EU-a prema istoku. Udarni valovi Narančaste revolucije su se itekako snažno osjetili u Kremlju. Do tada su Boris Jeljcin i njegov nasljednik Vladimir Putin tražili neku vrstu prilagodbe u odnosima sa Zapadom. Moskva je čak nudila koketne poteze NATO-u, jednostrane diplomatske ustupke, pa čak i podršku američkoj vojnoj intervenciji u Afganistanu. Takve su geste u Washingtonu i Bruxellesu doživjeli kao znak slabosti jer je prevladalo mišljenje da je, u posthladnoratovskoj eri, Rusija brzo gubila na važnosti, tako da je neopravdano zanemarivano ono što ima za reći ili ono što želi. S obzirom na to da je Rusija bila samo sjena impresivne moći koju je nekoć držao Sovjetski Savez, Moskva se više nije shvaćala ozbiljno čak ni na najvišim razinama odlučivanja. Sa Narančastom su revolucijom Vladimir Putin i njegovo okruženje, u kojem je uvijek bila istaknuta prisutnost bivših kolega iz KGB, doživjeli grubo buđenje. Iz njihove perspektive, Naračasta revolucija je bila operacija koju su osmislile CIA i nevladine organizacije financirane od strane State Departmenta, sa ciljem agresivnog opkoljavanja Rusije. Po mišljenju Moskve NATO još uvijek ne pokazuje želju da osvoji Rusiju (kao Napoleon ili Hitler), međutim, takve namjere bi se, pod odgovarajućim okolnostima, mogle pojaviti u doglednoj budućnosti. Bili su uvjereni da kraj Hladnog rata nije ugasio valjanost geopolitičkih teorija Sir Halforda Mackindera o potrebi pomorskih sila s rubnog polumjeseca da kontroliraju najvažnija područja takozvanog euroazijskog ‘heartlanda’. Na Münchenskoj konferenciji o sigurnosnoj politici 2007. predsjednik Putin je održao govor u kojem je otvoreno okarakterizirao neokonzervativni križarski rat za nametanje unipolarnog svijeta ‒ a posebno širenje NATO-a u istočnoj Europi ‒ opasnim za stabilnost unutar međunarodnog sustava. Prema Putinu to širenje bi moglo povećati vjerojatnost sukoba, umanjiti međusobno razumijevanje među velikim silama i potaknuti vojne napetosti. Putinove izjave su u to vrijeme uglavnom odbacivane i zanemarivane. Danas, gledajući unatrag, zvuče kao upozorenje na ono što se dešava ovih dana. Tek je šačica zapadnih geopolitičkih stručnjaka (George Kennan, Henry Kissinger, Kenneth Waltz i John Mearsheimer) izrazila zabrinutost o mogućoj nepromišljenosti pokušaja da se Rusija satjera u ćošak, no njihova su mišljenja bila iznimka, a ne pravilo. BORIS JELCIN, PREDSJEDNIK RUSKE FEDERACIJE 25.12.1991.- 31.12.1999. VLADIMIR PUTIN, PREDSJEDNIK RUSKE FEDERACIJE 31.12.1999.- 07.05.2008. I OD 07.05.2012.DO DANAS Prema tim malobrojnim geopolitičkim stručnjacima materijalizacija snažne ruske reakcije je samo pitanje vremena jer bez Ukrajine pod svojom suverenošću, Rusija će zauvijek biti uhvaćena u neugodnom obrambenom položaju s malom strateškom dubinom u slučaju konvencionalnih napada ili nuklearnih udara. Nadalje, uključivanje Ukrajine u NATO i EU ostavilja Rusiju otuđenom, izoliranom i ranjivom. Rusi su odmah mobilizirali svoje političke opunomoćenike i sve resurse koji su im bili na raspolaganju u Ukrajini kako bi tamošnje prorusko vodstvo moglo preuzeti vlast što je prije moguće. Osim toga, Rusi su se počeli otvoreno suprotstavljati vanjskopolitičkoj agendi Washingtona na Kavkazu, središnjoj Aziji, Levantu, Africi, pa čak i na američkoj hemisferi. Na kraju su uspjeli okrenuti situaciju u Ukrajini u svoju korist izborom Viktora Janukoviča no njihova je pobjeda bila kratkog vijeka. Pokret Euromajdan 2014. svrgnuo je Janukovičevu vladu i zamijenio je prozapadnim režimom. Predvidljivo, takav se neuspjeh pretvorio u košmarnu egzistencijalnu krizu za Kremlj. Gledajući unatrag, strategija Moskve razvila se u tri faze kako bi se suočila s dinamikom promjena: Faza 1: Rastući pritisak Nakon Euromaidana, Rusija je pokrenula kampanju hibridnog ratovanja protiv Ukrajine. Prije svega, to je uključivalo upotrebu sile ‒ kao što se pokazalo u izravnoj aneksiji Krimskog poluotoka i otvorenoj potpori proruskim separatističkim milicijama u Donbasu ‒ sa svrhom kompromitiranja teritorijalnog integriteta Ukrajine i sijanja određenog stupnja kaosa tako da Ukrajina ne bi mogla biti apsorbirana od strane zapadnih struktura u skoroj budućnosti, kao i podsjetiti Kijev da se ruski interesi ne mogu zanemariti. Nadalje, također je sadržavao nekonvencionalne metode poput ekonomskog pritiska, pokazivanje vojnih mišića, vjerski utjecaj, širenje propagande, mobilizaciju ruskih političkih pipaka u Ukrajini i ‘aktivne mjere’ kao što su agitacija i tajni pokušaji poticanja državnog udara . To je ujedno i geopolitička pozadina u kojoj se mora razumjeti razvoj infrastrukturnih projekata za opskrbu ruskog prirodnog plina europskih zemalja putem plinovoda koji zaobilaze Ukrajinu. Iako je ovaj postupak uspio zakomplicirati pristupanje Ukrajine NATO-u, nije umanjio spremnost Kijeva da se pridruži Atlantskom savezu. U konačnici navedena strategija nije uspjela postići povoljnu promjenu režima. Faza 2: Ultimatum Godine 2021. bili smo svjedoci goleme koncentracije ruskih trupa, vojnih platformi i oružja u neposrednoj blizini ukrajinske granice. Rusi se nisu niti potrudili svoje poteze držati u tajnosti, i mnogi su ih protumačili kao znak skorog napada. Međutim, takva upadljivost nije imala previše smisla ako je u pitanju samo napad velikih razmjera jer se tako žrtvuje element iznenađenja. Posve je logično da je smisao navedenih priprema bio otvoreni pritisak, vjerodostojna prijetnja ili ultimatum. Zapravo, uz otvoreno gomilanje vojske na granici Moskva je formulirala niz zahtjeva: jamstvo da se više nijedna država s postsovjetskog prostora nikada neće pridružiti NATO-u ili biti domaćin vojnih aktivnosti koje poduzima transatlantski savez, povlačenje ofenzivnog naoružanja iz susjednih europskih zemalja, uklanjanje NATO vojne infrastruktur postavljene u Istočnoj Europi od 1997., te niz ograničenja vezanih uz nuklearno oružje i balističke projektile. Uzimajući u obzir maksimalistički karakter tih zahtjeva, SAD i NATO ih realno nisu mogli ispuniti. Međutim, iskazani interes Kremlja za održavanjem bilateralnih pregovora sa Sjedinjenim Državama u Ženevi ukazao je na to da Rusi smatraju da bi se možda moglo doći do rješenja koje bi u obzir uzelo zabrinutosti Moskve a koje bi moglo biti prihvatljivo. Ono što su Rusi tražili je u stvari revizija posthladnoratovskog globalnog poretka i strukturalni redizajn europske sigurnosne arhitekture. Sve to pokazuje da Moskva žarko želi da se je tretira kao veliku silu koja zaslužuje da je kao takvu priznaju Washington i Bruxelles, ali i kao regionalnog hegemona čija se sfera utjecaja – posebno u Ukrajini – mora poštivati u multipolarnom svijetu. Unatoč tome, Moskvi je nedostajalo snage ili kritične mase potrebne da primora Washington ili uvjeri NATO na dobrovoljno odricanje od mnogih pozicija stečenih posljednjih desetljeća. Nitko se
U Virovitici se po drugi puta održava SŠNIDOR – najveće natjecanje hrvatskih branitelja, invalida Domovinskog rata, 22. listopad 2022.
U Virovitici se po drugi puta održava SŠNIDOR – najveće natjecanje hrvatskih branitelja, invalida Domovinskog rata, 22. listopad 2022. Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Josipom Đakićem, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića te pokroviteljstvom župana VPŽ Igora Androvića i gradonačelnika Virovitice Ivice Kirina, danas (subota) je u Virovitici organizirala 26. Svehrvatsko športsko natjecanje invalida Domovinskog rata. Na natjecanju koje je započelo u prijepodnevnim satima sudjeluju branitelji iz 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba u 9 disciplina: boćanju, kuglanju, elektronskom pikadu, šahu, stolnom tenisu, streljaštvu, utrci u invalidskim kolicima, ribolovu i stolnom tenisu. Uoči početka natjecanja, na Gradskom groblju u Virovitici odana je počast svim poginulim i preminulim braniteljima. Prigodom otvaranja natjecanja, glavni organizator i domaćin ovog natjecanja, predsjednik HVIDR-e RH, saborski zastupnik Josip Đakić istaknuo je značaj ovog najvećeg braniteljskog natjecanja u Republici Hrvatskoj. -Okupili smo se ovdje da nastavimo s jednom od naših najvećih aktivnosti koje psihofizički osnažuju sve natjecatelje, članove HVIDR-i iz svih županija Lijepe naše – rekao je na početku svog izlaganja Josip Đakić. -Osim toga, naši natjecatelji ostvaruju značajne rezultate na paraolimpijskim natjecanjima diljem Hrvatske i svijeta. Vjerujem da ste danas kao i tijekom Domovinskog rata spremni služiti svom narodu i svojoj organizaciji, te da u zajedništvu i slozi želite postići najbolje rezultate. Naše igre održavaju se već 26 godina i bit će i dalje naš fokus događanja uz još tri programa koja u tijeku godine odrađujemo. Sve vas još jednom pozdravljam i želim vam dobro raspoloženje, dobre rezultate, da se ugodno provedete u Virovitici i da se sretno vratite svojim kućama – zaključio je Đakić. Riječima dobrodošlice pridružio se i gradonačelnik Ivica Kirin istaknuvši ponos što je Virovitica po drugi puta domaćin ovog velikog natjecanja. -Zahvaljujem se svim hrvatskim braniteljima na dolasku u naš grad koji nikada ne bi bio ovakav kakav je danas da nije bilo upravo vas, najhrabrijih ljudi u vremenima kada je trebalo obraniti Hrvatsku. Nikada to nećemo zaboraviti, a događaji poput ovog danas prilika su da vam i osobno zahvalimo za sve ono dobro što ste učinili za Hrvatsku – rekao je prilikom otvaranja natjecanja Ivica Kirin Župan VPŽ Igor Andrović također je svim braniteljima iskazao zahvalu na dolasku i poželio im uspjeh u natjecanju. -Pozdravljam sve vas koji ste svojom hrabrošću i žrtvom obranili našu Hrvatsku i ispisali najslavnije stranice povijesti Lijepe naše. Iako ranjeni u ratu, ovim činom i ovakvim natjecanjima pokazujete da i dalje imate viteško i sportsko srce spremno za borilište, druženje i vjerujem da upravo ove vaše igre pokazuju da ste i nakon Domovinskog rata zajedno – rekao je tom prigodom župan Andrović. Sve nazočne pozdravio je i izaslanik ministra obrane RH, brigadni general Perica Turalija istaknuvši pritom branitelje i njihov značaj u Domovinskom ratu. -Vi ste bili najveća snaga Hrvatske onda kada je to najviše trebalo. Vi ste svojim djelovanjem, svojim htijenjem i žrtvovanjem dali najveći doprinos slobodi Lijepe naše. Zadužili ste sve nas i naše naraštaje koji su u vama imali svoje zaštitnike i uzore sada i u budućnosti – napomenuo je Perica Turalija. Izaslanica potpredsjednika Vlade RH i ministra Unutarnjih poslova RH, državna tajnica MUP-a RH Irena Petrijevčanin prenijela je tom prigodom pozdrav od svih policajaca, zaposlenika i umirovljenoika MUP-a koji su sudjelovali u borbama u Domovinskom ratu. -Prenosim vam ove pozdrave s nadom da ćete i dalje djelovati u miru onom snagom kojom ste djelovali i u ratu. Želim vam i dalje dobro zajedništvo, jer to je jedan od najvećih faktora uspješnog djelovanja, ali i individualnog života svakog branitealj – napomenula je Irena Petrijevčanin. Na kraju se svima obratio i svečano otvorio ove igre osobni izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, te izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Špiro Janović. -Puno ste propatili i puno ste za ovu zemlju dali. Ova država je utemeljena na vašoj krvi i na vašim suzama. Red je da i vi uživate u onom što ste stvorili, da budete sretni i da budete zajedno. Držim da je ovakvo natjecanje jedan od najboljih oblika da se sve to i ostvari – rekao je otvorivši 26. SŠNIDOR. Na koncu svečanosti otvorenja fra Bernard Barbarić, gvardijan Župe Sv. Roka Virovitica, blagoslovio je natjecatelje i sve sudionike igara. Otvorenju su nazočili i državna tajnica Sanja Bošnjak, predsjednik Županijske skupštine VPŽ Dinko Begović, general-pukovnik Slavko Barić… Potom su započele sportske igre, a svečano zatvaranje natjecanja, odnosno dodjela pehara i medalja najboljim sportašima, predviđena je večeras u 20 sati. (www.icv.hr, bs, foto: M. Rođak, K. Toplak)
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“ https://www.youtube.com/watch?v=d5TEL8D7W1M Polaganjem vijenaca, svetom misom i prigodnom svečanošću obilježena je 31. obljetnica ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti, kojem su se pridružila i delegacija Grada Rijeke te Primorsko- goranske županije. Nakon toga je u Katedrali sv. Vida služena misa zadušnica. Prigodna svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128. brigade HV-a „Sveti Vid“ Rijeka održana je HKD-u na Sušaku, gdje su se prisutnima obratili Ivan Lerga, pričuvni bojnik, dugogodišnji zapovjednik II. bojne i predsjednik Udruge 128. brigade HV-a Sv. Vid, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Ureda županije Goran Petrc. Gradonačelnik je čestitao 31. obljetnicu brigade, na koju je Rijeka ponosna, podsjetivši kako je odaziv na mobilizaciju upravo u Rijeci bio jedan od najvećih u Hrvatskoj. “Mnogi od vas i danas imaju posljedice tih ratnih djelovanja, a 26 pripadnika brigade ostavilo je ono najvrednije što imaju, svoj život. Na žalost, svjedoci smo da se povijest ponavlja. Doduše ne na ovom našem prostoru, ali u Europi svjedočimo novim ratovima, a ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro iz povijesti. Iz povijesti možemo jako puno naučiti ako to želimo. Rijeka je svojim brigadama odala nužnu počast imenovanjem dvaju trgova, ulice i gradnjom mosta na Delti, a s Delte većina vas je otišla na ratišta diljem Hrvatske. Ne samo na ličko ratište koje nam je bilo najbliže, ali praktički je u Lici obranjena Rijeka i dio Hrvatske i na tome vam zahvaljujemo”, kazao je riječki gradonačelnik. 128. brigada osnovana je 22. listopada 1991. godine na temeljima Teritorijalne obrane, a nakon prvog postrojavanja na prostorima današnjeg Sportsko-poslovnog centra “Lovorka Kukanić”, članovi brigade su se pripremali na području čitavog Grobnika. Prvi zadaci postrojbe bili su blokada vojarni u Rijeci te preuzimanje oružja iz skladišta tadašnje JNA. Radi se o brigadi kroz koju je prošlo više od 7.000 branitelja i koja je izvršavajući ratne zadaće u Domovinskom ratu uvelike zadužila Rijeku i cijelu Hrvatsku. Brigadu su najvećim dijelom činili stanovnici Rijeke i okolice, a na svom ratnom putu, koji je većinom vodio preko ličkih ratišta, svoj život je ostavilo 26 branitelja. Brigada je sudjelovala i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Uloga 128. brigade Hrvatske vojske u Domovinskom ratu bila je ogromna, a pogotovo što je početkom ratnih sukoba njena aktivnost bila vezana uz povlačenje JNA iz Rijeke, te kasnije sudjelovanje u borbama na ličkom ratištu, u čemu je uspjela obraniti Rijeku od agresije neprijateljskih sila i jačih razaranja te zaštititi od stradanja civilno stanovništvo. 128. brigada HV “Sv. Vid” pronijela je ime Rijeke i izvan hrvatskih granica. 1999. godine 128. brigadi HV-a dodijeljena je Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” za neprocjenjiv doprinos u obrani Rijeke tijekom Domovinskog rata. Tekst preuzet sa portala rijeka.hr
Komemoracija povodom 8. godišnjica smrti Nevenke Topalušić, Vrbovec, 22. listopada 2022.
Komemoracija povodom 8. godišnjica smrti Nevenke Topalušić, Vrbovec, 22. listopada 2022. Obilježavanje 8. godišnjice smrti Nevenke Topalušić održano je u Vrbovcu 22. listopada 2022. godine. Započelo je misom zadušnicom koja je održana u Kapeli sveta Tri Kralja na Gradskom groblju u Vrbovcu, nakon čega je održana komemoracija ispred grobnice Nevenke Topalušić na vrbovečkom Gradskom groblju te polaganjme vijenca potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja ispred spomen-obilježja „Hrvatska kocka“ u središtu Vrbovca. Komemoraciji u Vrbovcu prisustvovali su sinovi Dubravko i Željko sa članovima njihovih obitelji te suprug Branko. U ime potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda aktivnostima obilježavanja sudjelovao je Ivan Krupec, predsjednik Udruge veterana 2. gardijske brigade „Gromova“, a u ime Grada Vrbovca zamjenik gradonačelnika Marko Belošević. Aktivnostima su nazočili i predstavnice udruga 2. gardijske brigade, zatim Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec te Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Republike Hrvatske. Nakon svete mise i komemoracije kod spomenika Nevenke Topalušić, komemoracija je nastavljena polaganjem vijenca i paljenjem lampiona ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima „Hrvatska kocka“ na Trgu Petra Zrinskog u središtu Vrbovca. Nevenka Topalušić preminula je prije osam godina, 22. listopada za vrijeme braniteljskih prosvjeda “Sto posto za Hrvatsku” u Savskoj ulici u Zagrebu. Taj trg ispred Ministarstva branitelja danas nosi njeno ime. Pokojna Nevenka Topalušić bila je izuzetno hrabra žena, koja se kao viša medicinska sestra zaposlena u Domu zdravlja u Vrbovcu dragovoljno priključila sanitetu 51. samostalne bojne Vrbovec. Do ljeta 1992. godine je kao pripadnica 51. samostalne bojne provela na zapadnoslavonskom ratištu, a nakon toga kao pripadnica 2. gardijske brigade “Gromovi” u svim operacijama u kojima su angažirani legendarni „Gromovi“. U operaciji „Una“ teško je ranjena, kao i njezin sin Dubravko, te je provela skoro 20 godina u invalidskim kolicima. Narednica Nevenka Topalušić bila je stopostotni ratni vojni invalid. Nakon paljenja svijeća ispred grobnice Nevenke Topalušić, zapaljene su svijeće i pripadnicima 51. samostalne bojne iz Vrbovca, Dubravku Smolecu i Damiru Rubenčiću, koji su u okviru završnih operacija za oslobađanje Zapadne Slavonije „Orkan 91“ poginuli u Subockoj, 28. prosinca 1991. godine te pripadniku 51. samostalne bojne, Stjepanu Kneževiću, koji je prije petnaestak dana sahranjen na istom groblju. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Sandi Knežević i Radio Vrbovec
Boćarski turnir u povodu 30.obljetnice ustrojavanja 9.gbr
BOĆARSKI TURNIR U POVODU 30.OBLJETNICE USTROJAVANJA 9.gbr Ugodni druženje ljudi čije se je prijateljstvo stvaralo prije tridesetak godina na boćarskom turniru u Rijeci povodom 30.obljetnice osnivanja 9.gardijske brigade. Zahvaljujemo domaćinu Udruzi ratnih veterana 9.gbr Primorsko-goranske županije na gostoprimstvu. Po završetku turnira poredak je bio slijedeći: 1. Ajkule Rijeka 2. 9 gbr Gospić 3. 128.brigada Rijeka
Sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednica udruga i Odbora za obranu Hrvatskog sabora, Zagreb, 12. listopada 2022.
Sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednica udruga i Odbora za obranu Hrvatskog sabora, Zagreb, 12. listopada 2022. Odbor za obranu Hrvatskog sabora održao je sastanak s izaslanstvom Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga. Sastanku su u ime Odbora sudjelovali predsjednik Franko Vidović, dopredsjednik Ante Deur, članovi Željko Sačić, Josip Đakić i Nikola Mažar te tajnica odbora Vlasta Paljug. Izaslanstvo HČZ-ZU činili su predsjednik Igor Majetić, zatim dopredsjednici Damir Špoljarić i Neven Cugelj, predsjednik Nadzornog odbora Mate Ostović, glavni tajnik Branko Gačak te poslovni tajnik Mladen Lalić. Predsjednik saborskog Odbora za obranu gospodin Vidović uvodno se zahvalio na pokrenutoj inicijativi HČZ-a za organizacijom sastanka te pozdravio predsjednika i članove izaslanstva najstarije braniteljske strukovne udruge u Republici Hrvatskoj. Naglasio je kako je sastanak prilika za razmjenu mišljenja koja su s aspekta sigurnosti važna za Republiku Hrvatsku te koliko je važno i korisno da se pri tome uvažava mišljenje struke. Predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić zahvalio se na pruženoj prilici za sastankom tijekom kojeg će članovi izaslanstva predložiti područja za koja vide potrebu da kao strukovna udruga civilnog društva u partnerstvu s nadležnim državnim tijelima daje aktivan doprinos izgradnji obrambenog sustava Republike Hrvatske. Branko Gačak je govorio o mogućoj potpori članova udruge u sustavu promidžbe vojnog poziva u cilju privlačenja kandidata za vojnu izobrazbu i vojnu službu. Kazao je kako je tijekom ranijih sastanka i kontakata u Ministarstvu obrane na razini državnog tajnika i ravnatelja nadležne uprave konstatiran najviši stupanj suglasja o potrebi žurnog pokretanja zajedničkih aktivnosti i načinima njihove provedbe. Neven Cugelj je govorio o značaju aktivnog sudjelovanja u dvije međunarodne multilateralne asocijacije, CIOR-u, odnosno Konfederaciji pričuvnih časnika 35 NATO i partnerskih država i Gaminger inicijativi koja okuplja udruge pričuvnih časnika iz 11 europskih država, kao i o suradnji sa susjednim državama u bilateralnom formatu. Ističe kako članice ove dvije asocijacije imaju važnu savjetodavnu ulogu prema svojim ministarstvima obrane, jer tijekom provedbe redovnih aktivnosti predstavnici država-članica dolaze do važnih obrambeno-sigurnosnih, tehnološko-razvojnih i drugih informacije koje mogu biti značajne za razvoj obrambeno-sigurnosnog sustava Republike Hrvatske. Ističe značaj redovnog sudjelovanja u radu redovnih godišnjih konferencija ovih asocijacija najmanje dva puta godišnje, za koje u pravilu ne postoje redovno osigurana sredstva, već ih je potrebito dugoročno osigurati u okviru proračuna Ministarstva obrane. Izražava mišljenje da bi se u javnosti trebali više prezentirati, a to se može postići organiziranjem okruglih stolova, seminara, stručnih predavanja te drugih oblika usavršavanja. Imamo namjeru otvoriti neku vrstu dijaloga, smatram da bi bilo zanimljivo prenijeti svoje znanje društvu, rekao je Cugelj. Mate Ostović se osvrnuo na sustav pričuve kao nadopuni aktivnoj komponenti oružanih snaga u izvršenju zadaća u miru i ratu te mogućoj potpori članova HČZ-a u obuci ili osposobljavanju određenih specijalnosti pričuvnih časnika. Kazao je i kako se želi osvijestiti potreba za osposobljavanjem kandidata za pričuvni sastav obrambenih snaga. Kao jedan od modela naveo je stipendije za studente. Smatra kako Hrvatska ima izvrsnu infrastrukturu za obuku koja uz određene organizacijske zahvate može dovesti do odličnih rezultata u nekoliko godina. O istoj temi govorio je i Davor Špoljarić, koji ukazuje i na pitanja vezana uz dobnu strukturu pričuve. Pored navedenih tema govorilo se i o spremnosti HČZ-a da svojim mišljenima i konkretnim prijedlozima aktivno participira u postupku izrade prijedloga strateških dokumenata te zakonskih i drugih propisa iz obrambeno-sigurnosnog područja. Saborski zastupnik i član Odbora Željko Sačić kazao je kako je u program osposobljavanja pričuvnih vojnika potrebno uključiti ljude s iskustvom gdje se mogu iskoristiti njihova stručna znanja, dok je Nikola Mažar iskazao zadovoljstvo radom Hrvatskog časničkog zbora i zahvalio na njihovoj ulozi u obrani u Domovinskom ratu. Josip Đakić kazao je kako je vidljivo da se mladi naraštaji slabo prijavljuju za vojne ročnike te da treba gledati da se na tom polju nešto učini da ih se potakne na školovanje. Potpredsjednik Odbora Ante Deur kazao je kako je obrana kompleksno područje gdje je za svaku odluku potrebno imati konsenzus. Predsjednik Odbora Franko Vidović na kraju je potaknuo predstavnike Hrvatskog časničkog zbora da sudjeluju u zakonskim inicijativama te kada je zakon u javnoj raspravi, svojim prijedlozima treba reagirati prema Odboru te naglasio da će takve prijedloge Odbor uzeti u obzir. Na kraju sastanka predsjednik Odbora još jednom se zahvalio na inicijativa HČZ-a, a neka od ranije navedena pitanja detaljnije su diskutirana tijekom radnog ručka koji je uslijedio neposredno nakon sastanka. Fotografije: izvor Hrvatski sabor Izvješće izradio: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU
Pojedinačni šahovski turnir u Slavonskom Brodu
Pojedinačni šahovski turnir u Slavonskom Brodu U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i tehničkoj podršci Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod, Slavonski Brod u četvrtak 6.10.2022.godine upriličen je pojedinačni turnir u šahu. Turnir je održan u Klubu Veterana 3. Gardijske brigade Kune Slavonski Brod, Kozarćeva 5, povodom Dana Neovisnosti. Na šahovskom turniru sudjelovalo je 18 igrača sa šire regije. Igran je Švicarac 7 kola 7 minuta + dodatak 3 sekunde po odigranom potezu . Na turniru ukupno je odigrano 70 partija . 1.mjesto je osvojio Fide majstor Matko Ognjen iz ŠK Garešnica iz Garešnice sa učinkom 6.5 bodova , 2.mjesto je osvojio Trečekatogornik Matej Bušić iz ŠK Brestovac iz Brestovca sa 5 bodova, 3.mjesto je osvojio Prvokategornik Marjan Kanjković iz ŠK Vina Markota, Pleternica sa 5 bodova , Kod kadeta najbolji je bio Patrik Marijanović iz Šahovskog kluba Amater ,Strizivojna, drugi je bio Lovro Parac iz ŠK Brestovac, Brestovca i treći je bio Nikola Senj ŠK Brestovac, Brestovca. Za prvo, drugo i treće mjesto seniorima i kadetima dodijeljeni su odličja. Koje je dodijelio predsjednik ŠK Ruščica iz Ruščice Mato Opačak koji je ujedno i sudio. Mato Opačak Konačni poredak nakon 7. kola Mj. Ime FED Rtg Klub/Grad Bod. 1 FM Matko Ognjen CRO 2295 ŠK Garešnica, Garešnica 6,5 2 III Bušić Matej CRO 1845 ŠK Brestovac, Brestovac 5 3 I Kanjković Marijan CRO 1914 ŠK Vina Markota, Pleternica 5 4 III Pavoković Denis CRO 1812 ŠK Virovitica, Virovitica 5 5 III Nikolić Mijo CRO 1630 ŠK Ruščica, Ruščica 4,5 6 MK Opačak Mato CRO 1953 ŠKI HVIDRa-Brod, Slav Brod 4 7 II Vranjić Marko CRO 1913 ŠK Šahovnica, Garčin 4 8 III Bićanić Mile CRO 1786 ŠK Virovitica, Virovitica 4 9 IV Martić Pejo CRO 1706 ŠK Brestovac, Brestovac 3,5 10 Tolić Siniša CRO 1600 ŠK Ruščica, Ruščica 3 11 IV Ilić Mario CRO 1677 ŠK Brestovac, Brestovac 3 12 II Martić Ivan CRO 1715 ŠKI HVIDRa-Brod, Slav Brod 3 13 Marijanović Patrik CRO 1610 ŠK Amater, Strizivojna 3 14 IV Pucan Vlado CRO 1667 ŠK Virovitica, Virovitica 3 15 MK Tomić Ivan CRO 1868 ŠK Ruščica, Ruščica 2,5 16 Parac Lovro CRO 1676 ŠK Brestovac, Brestovac 2 17 Bubalo Petar CRO 1602 ŠK Ruščica, Ruščica 2 18 Senj Nikola CRO 1600 ŠK Brestovac, Brestovac 0
Virtualna izobrazba u organizaciji NZRCD na temu „Normativni okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, planiranje, samoprocjena, porezne obveze i porezna obilježja primitaka koje isplaćuju neprofitne organizacije“, 3. listopada 2022.
Virtualna izobrazba u organizaciji NZRCD na temu „Normativni okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, planiranje, samoprocjena, porezne obveze i porezna obilježja primitaka koje isplaćuju neprofitne organizacije“, 3. listopada 2022. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (NZRCD) organizirala dva virtualna ciklusa izobrazbe vezanih uz pravni i financijski okvir poslovanja neprofitnih organizacija. Prvi, koji je proveden 3. i 4. listopada bio je namijenjen osobama za zastupanje i/ili čelnim fizičkim osobama u neprofitnim organizacijama, dok je drugi koji će se održati 14. listopada biti namijenjen osobama zaduženim za obavljanje računovodstveno-knjigovodstvenim poslovima u neprofitnim organizacijama. Prvoj izobrazbi u kojoj je sudjelovalo 82 sudionika, održanoj 3. listopada, u ime predsjednika Igora Majetića nazočio je glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak. Izobrazba je bilo organizirana u dvije tematske cjeline, od kojih je svaka trajala po dva sata. Prvu temu „Normativi okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija“ obradila je savjetnica-urednicu u Hrvatskih zajednica računovođa i financijskih djelatnika (NZRIF) mr. sc. Andreja Milić, a drugu na temu „Djelovanje udruga u poreznom sustavu RH“ obradila je dr. sc. Marija Zuber, također savjetnica-urednica u NZRI-u. U cilju informiranja naših udruga-članica HČZ-ZU obje prezentacije će biti dostavljene osoba za zastupanje u njima radi daljnjih mogućih pojašnjenja, a njihov sadržaj će biti dodatno prezentirat čelnim osobama u udrugama tijekom naših narednih zajedničkih sastajanja na razini Zajednice udruga Hrvatskog časničkog zbora Andrea Milić se u svom sveobuhvatnom izlaganju na temu „Normativi okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija“ uvodno se osvrnula na zakonodavni okvir funkcioniranja neprofitnih organizacija (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN121/14; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 1/15, 25/17, i 96/18; Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, NN 31/15, 67/17 i 115/18 te Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja, NN 119/15), načelima sustava funkcioniranja neprofitnih organizacija, obvezi vođenja jednostavnoj ili dvojnog knjigovodstva, samoprocjeni, izvještavanju o utrošku proračunskih sredstava, računovodstvu i vođenju poslovnih izvještaja, registru neprofitnih organizacija Ministarstva financija i registru udruga Ministarstva pravosuđa i uprave, izradi godišnjih programa rada i financijskih planova te sadržaju planova te drugim pitanjima. Marija Zuber u izlaganju na temu „Djelovanje udruga u poreznom sustavu RH“ osvrnula se na zakonski okvir poslovanja, odnosno Zakon o poslovanju neprofitnih organizacija (NN 121/14) i Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (NN 119/15, zatim poreznim obvezama neprofitnih organizacija, radnim odnosima i plaćama zaposlenika u udrugama, radnom odnosu zaposlenika u punom i nepotpunom radnom vremenu te zaposlenika koji su korisnici starosnih i prijevremenih mirovina, radnim odnosima korisnika invalidskih mirovina, primicima na koje se plaćaju porezi, putnim nalozima, dnevnicama kod korištenja osobnih automobila za potrebe obavljanja poslova u ime udruga te drugim pitanjima.
30. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja i 25. obljetnica Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, Marija Bistrica, 2. listopada 2022.
30. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja i 25. obljetnica Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj, Marija Bistrica, 2. listopada 2022. Jubilarno 30. hodočašće Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja i središnja proslava obilježavanja 25. obljetnica Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj održano je u nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici, 2. listopada 2022. Uz predstavnike brojnih braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, hodočašću su nazočili su potpredsjednici Vlade, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izaslanici predsjednika Republike i Hrvatskog sabora, načelnik Glavnoga stožera, glavni ravnatelj policije, glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice, ravnatelj Civilne zaštite, pripadnici povijesnih postrojbi i građani. Euharistijsko slavlje predvodio je apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Josipom Bozanićem, vojnim ordinarijem u RH mons. Jurom Bogdanom i prvim vojnim biskupom Jurjem Jezerincem, predsjednikom Hrvatske biskupske konferencije zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, vrhbosanskim nadbiskupom i apostolskim upraviteljem Vojnoga ordinarijata u BiH Tomom Vukšićem te drugim biskupima i provincijalima, biskupskim vikarima, vojnim i policijskim dekanima i kapelanima. Prije početka misnog slavlja nazočne je pozdravio biskup Bogdan, koji se osvrnuo na 25 godina djelovanja vojne biskupije te se zahvalio vojnicima, policajcima, vatrogascima, pripadnicima Civilne zaštite, Gorske službe spašavanja i drugih služba na svemu što čine u služenju domovini i svom narodu: „Hvala vam dok danomice štitite pravni poredak, zakon, red i osiguravate mir i pružate sigurnost koja je osobito u naše vrijeme na mnogo načina ugrožena, pa i po cijenu ugrožavanja vlastite sigurnosti i života. Siromašne su riječi da izraze toliku ljubav i odanost. U raznim nevoljama i nepogodama, opasnostima i ugrozama, remećenju mira, oči su mnogih s pravom u vas uprte. Ali i vi poznajete granice i nosite iskustvo nemoći. Dok drugima pomažete, i sami ste potrebni pomoći i ohrabrenja. Iz ovoga svetišta uzdižu se naše osobne i zajedničke molitve. Iz ljudske ograničenosti i nemoći pohrlili smo u okrilje Božje svemoći“. Nuncij Lingua u svojoj propovjedi se osvrnuo na prirodu vojne i policijske službe, čiji pripadnici ponekad moraju upotrijebite silu kako bi se poštovao red, obranila domovina, a posebno oni najslabiji. Naglasio je kako obnašanje tih dužnosti treba pratiti ljubav prema svima „Prema onima koje branite, ali i prema onima koje ‘morate’ uhititi. Često je, naime, kriminalac od kojeg nas morate braniti i sam bio žrtva prije nego što je postao agresor. Mnogo puta je onaj tko se ponaša kao kriminalac, i sam bio zlostavljan, trpio nasilje. To nam govore statistike i nemojte to nikada zaboraviti. Stoga, ne zloupotrebljavajte ovlasti koje su vam dane. Kad god je to moguće, učinite sve da spriječite nered, bdijte, uvjeravajte, budite milosrdni, vodite dijalog. Dobro znamo da je bolje spriječiti nego liječiti“. Kazao je da se ne smije izjednačavati mučenika za domovinu ili iz drugog plemenitog cilja s mučenikom vjere jer samo je onaj tko umre za Krista i radi Krista, s njegovom ljubavlju u srcu, kršćanski mučenik. „Samo onaj koji istinski služi, ispunjavajući svoju dužnost iz ljubavi, taj živi punim životom, pa čak i ako se osjeća beskorisnim, jer ne vjeruje da je učinio nešto posebno osim ispunjavanja svoje dužnosti, Gospodin će ga nagraditi i učiniti da zauvijek živi. U aktivnostima hodočašća uključile su se brojne udruge Hrvatskog časničkog zbora, a u ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića hodočašću je nazočio glavni tajnik Branko Gačak
Konferencija u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora na temu „Aktivno starenje kroz rad u volonterskim udrugama“, Zagreb, 29. rujna 2022.
Konferencija u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora na temu „Aktivno starenje kroz rad u volonterskim udrugama“, Zagreb, 29. rujna 2022. Hrvatski generalski zbor je u okviru projekta „Kako ostarjeti a ne biti usamljen“ organizirao konferenciju na temu „Aktivno starenje kroz rad u volonterskim udrugama“, koja je održana 29. rujna u prostoru udruge u Habdelićevoj ulici u Zagrebu. Konferenciju je otvorio predsjednik HGZ-a general Marinko Krešić, a prezentacije vezane uz tematsko područje konferencije održali su Saša Šegrt iz Ureda Vlade RH za udruge, general Frane Tomičić iz HGZ-a, Branka Zečević iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike (MRMSOSP), Ante Martić iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) te Josip Granić iz Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS). Sudionicima konferencije se obratio i izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, državni tajnik dr. sc. Špiro Janović. Savjetnica u Vladi i Vladinom uredu, Saša Šegrt, održala je prezentaciju o aktivnom starenju kroz rad u nevladinim volonterskim udrugama. Potpredsjednik HGZ-a general Frane Tomičić je objavio rezultate stručnog istraživanja provedenog u okviru projekta o volontiranju umirovljenih hrvatskih branitelja. Voditeljica Službe za politike za osobe s invaliditetom i druge socijalno osjetljive skupine u Upravi za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Branka Zečević upoznala je prisutne o volontiranju kroz sustav socijalne skrbi, a pročelnik HGSS-a Josip Granić govorio o znanjima i vještinama koje trebaju zadovoljiti osobe za uključivanje u HGSS. Ante Martić iz NZRCD je govorio o odnosu nevladinih organizacija prema Nacionalnoj zakladi, pozitivnim iskustvima u povlačenju sredstava iz EU fondova (ESF i ESF+) te izazovima pri provedbi projekata. Radu konferencije je u ime HČZ-ZU sudjelovao glavni tajnik Branko Gačak.
