Ljetni kongres CIOR-a (Confédération Interalliée des Officiers de Réserve)
Helsinki, Finska, 26. – 30. lipnja 2023. godine
Sažetak: Rat na tlu Europe odredio je ton ovogodišnjeg Ljetnog kongresa CIOR-a. NATO je dobro pripljemljen i spreman suočiti se s novim prijetnjama i sigurnosnim izazovima. Središnje pitanje kongresa odnosilo se na potrebu povećanja nacionalnih pričuvnih snaga u aktualnoj sigurnosnoj situaciji i potencijalu CIOR-a pri povećanju uloge pričuvnih snaga. Finska je postala punopravna članica CIOR-a. U nesretnom slučaju smrtno je stradao nizozemski pričuvni časnik prilikom izvođenja vježbe medicinskog osoblja. Predsjedavanje CIOR-om u sljedećem dvogodišnjem razdoblju (2024.-2026.) bit će preuzeto od strane nordijskih zemalja.
Ljetni kongres CIOR-a, godišnje okupljanje pričuvnih časnika iz 34 država, započeo je 26. lipnja 2023. godine u najnovijoj NATO članici Finskoj, u Helsinkiju. Na zasjedanju i radu konferencije sudjelovala je umirovljena pukovnica Nevenka Kovač, predstavnica Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga.
Otvaranje kongresa. Svečano otvaranje i smotra postrojbi održana je na Senatskom trgu ispred impozantnog zdanja bijele Katedrale. Inspekciju postrojbi izvršio je general Timo Kivelä, zapovjednik finskih obrambenih snaga, koji je izražavajući dobrodošlicu sudionicima kongresa naglasio kako je Finska započela pripreme za ovaj kongres prije tri godine, u razdoblju u kojem su se okolnosti brzo mijenjale i dovele do toga da je Finske postala punopravna članica NATO-a. Na svečanosti su govorili satnik Aaro Mäkelä, predsjednik Federacije rezervnih časnika Finske i pukovnik Toomas Luman (Estonija), predsjednik CIOR-a, koji je u svom uvodnom govoru održanom na finskom i engleskom jeziku istaknuo važnost geografskog položaja Finske i ključnu ulogu koju ima njihova snažna volja u nacionalnoj obrani. Istaknuo je da Finska predstavlja uzor za sve NATO rezervne snage te da vojni rok služi 80 posto Finaca, nakon kojeg nastavljaju služiti u pričuvnim snagama. Predsjednik Luman je dodao kako pridruživanje Finske NATO-u i CIOR-u čini sigurnijom, kako regiju Baltičkog mora, tako i cijelu Europu.
Za sudionike Ljetnog kongresa potom je održan prijem u Gradskoj vijećnici.
Uvodna razmatranja, vraćanje prava glasa Albaniji, primanje Finske u punopravno članstvo CIOR-a . Drugog dana kongresa, 27. lipnja 2023. godine, sudionike je putem video-veze uvodno pozdravio umirovljeni general bojnik Evan LeRoy Hultman (SAD), počasni doživotni predsjednik CIOR-a, koji je uputio čestitke povodom 75 godišnjice CIOR-a. U uvodnom izlaganju, bojnik Andre Lilleleht (Estonija), glavni tajnik CIOR-a konstatirao je kako na ovom kongresu sudjeluju 164 delegata iz 23 države (Albanija, Austrija, Belgija, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Kanada, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Slovenija, Sjedinjene Američke Države, Španjolska, Švedska, Švicarska, Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske).
Na dnevnom redu Vijeća CIOR-a glavne teme bile su: vraćanje prava glasa Albaniji (nakon što su podmirena njihova financijska dugovanja), potvrda punog članstva Finske u CIOR-u, izlaganja o aktivnostima CIOMR-a (Interallied Confederation of Medical Reserve Officers), CISOR-a (Interallaied Confederation of Reserve NCO), te izlaganja odbora CIOR-a (za pravna pitanja, za kibernetiku, odbora za mlađe časnike (Legal Affairs Comittee, Cyber Reserve Comittee, Young Reserve Officers Comittee). Poteškoće zbog nedovoljne kadrovske popunjenosti navedenih i ostalih odbora CIOR-a i nadalje su prisutne pa su članice pozvane razmotriti mogućnosti svog aktivnijeg angažiranja.
Predstavljeno je također revizijsko izvješće za 2022. godinu. Proračun CIOR-a za financijsko razdoblje 2022/23. iznosio je 43,940.00 eura.
Sudionici su upoznati s novostima vezanim uz CIOR web stranicu https://cior.net, koja je uspješno pokrenuta, a članice su pozvane da budu proaktivne u korištenju stranice i unošenju izmjena podataka..
MILCOMP. Dana 28. lipnja za nacionalne predstavnike CIOR-a bio je organiziran posjet vojnom objektu Santahamina u Helsinkiju, u kojem se u jutarnjim satima održavalo vojno natjecanje (MILCOMP) u savladavanju poligona pješačkih prepreka. MILCOMP uključuje natjecanje u standardnim vojnim vještinama, kao što su gađanje iz pištolja i puške, savladavanje pješačkih prepreka, topografska orijentacija, bacanje granata, ali i vojno vođenje i zapovijedanja te timski rad. Natjecanje se od 1957. godine održava svake godine u jednoj od članica CIOR-a.
Predsjedanje CIOR-om i sljedeći sastanci. U nastavku dana nacionalni predstavnici su na Vijeću CIOR-a raspravljali o redosljedu budućeg predsjednja. Potvrđeno je da će predsjedanje CIOR-om u razoblju 2024. – 2026. godine preuzeti nordijske zemlje (Danska, Finska, Norveška i Švedska), a u njihovom će fokusu biti pitanja spremnosti, izdržljivosti i otpornosti. Naredna zemlja predsjedateljica biti će Danska (2026.-2028.), dok se daljnjem redoslijedu predsjedanja još treba odlučiti. Francuska je najavila da razmatra mogućnost preuzimanja predsjedanja nakon tog razdoblja.
Sljedeći sastanak CIOR-a (tzv. IBM – In-Between Meeting) održat će se u Stockholmu (Švedska) od 9. do 11. studenoga 2023. godine. Ljetni kongres CIOR 2024. održat će se u Tallinu (Estonija) tijekom posljednjeg tjedna srpnja.
CIOR simpozij 2023. Simpozij pod nazivom “Smanjenje naše ranjivosti” održan je 29. lipnja, uz sudjelovanje preko stotinu sudionika iz više od 30 država. Naziv simpozija ima svoju simboliku i ukazuje na potrebu djelovanja država u cilju smanjivanju ranjivosti i jačanja otpornosti u uvjetima ruske agresije na Ukrajinu. Glavni govornici simpozija bili su predstavnici iz sjedišta NATO-a, EU-a, predstavnici ministarstava obrane zemalje članica CIOR-a te iz redova sveučilišta i parlamenta.
Simpozij je otvorio predsjednik CIOR-a Toomas Luman, koji je pozdravio prisutne i ponovio neke od svojih napomena iz govora koji je održao prilikom svečanog otvaranja Kongresa. (vidi priloženi tekst govora na engleskom jeziku).
General bojnik Francois-Marie Gougean (Francuska, NATO – International Military Staff), govorio je o obrambenom kišobranu NATO-a, koji treba biti šire otvoren budući da je ruska invazija pokazala kako ne možemo više sami za sebe odlučivati kada i kako možemo biti uvučeni u sukob. Istaknuo je kako NATO pridaje veliku pozornost pričuvnim snagama – poručivši “mi vas trebamo”.
Prema riječima general bojnika Overtona (UK), nekoliko čimbenika može biti potpora u uspjehu Ukrajine, a to su, prema njegovom mišljenju brzina mobilizacije i pričuvne snage koje bi trebale biti integralni dio obrambenih planova.
Komodor Tiilikainen (Finska) održao je izlaganje o obrambenom sustavu Finske, u kojem je novačenje kao osnova obrane i nadalje ima vrlo snažnu potporu građanstva.
Cammilo Villarino (Španjolska) govorio je o strateškoj ulozi EU-a sankcija i pobliže pojasnio značaj dosadašnjih 11 sankcija EU-a.
Dr. Oliver Zajec (Francuska) je u svom izlaganju tematizirao rusko-ukrajinski rat i zapadno sudjelovanje, koje smatra ključnim elementom u političko-vojnoj jednadžbi. Istaknuo je kako je Ukrajina herojska i hrabra zemlja, ali bez međunarodne potpore ne može ustrajati.
Pukovnik Vladyzslav Tychyna (Ukrajina) govorio je o ratu u Ukrajini iz perspektive CIMIC-a. Održao je dirljivu prezentaciju o suradnji civilnog i vojnog osoblja tijekom koje je u ispunjenoj kongresnoj dvorani zaradio ovacije.
Završno izlaganje na simpoziju održao je umirovljeni general bojnik Pekki Toveri (Finska), član parlamenta, koji se fokusirao na pitanje ima li Rusija vojne sposobnosti za izvršiti pritisak na zapadne države, zaključujući kako nema, ali da svakako posjeduje volju.
Ovaj simpozij je osigurao platformu za raspravu o posljedicama rata u Ukrajini i važnosti uloge pričuvnih snaga u različitim sustavima. Ukazano je na to da rat u Europi i napeta sigurnosna situacija zahtijevaju učinkovitije sudjelovanje i pripremu pričuvnih snaga te da ciljane države trebaju biti spremne, a najveća bi pogreška bila podcijeniti ruske sposobnosti.
Posljednji dan kongresa 30. lipnja, obilježio je tragičan događaj – nesretnim slučajem izgubljen je život umirovljenog nizozemskog pukovnika tijekom vježbe medicinskog osoblja u vojnom kompleksu Santahamina u Helsinkiju.
Završno zasjedanje. U okviru posljednjeg zasjednja Vijeća CIOR-a na kongresu svoje izlaganje imao je brigadir Kim Pederson, glavni tajnik NRFC-a (National Reserve Forces Comittee), koji je govorio o ulozi i prioritetima ovog odbora i o potrebi tješnje zajedničke suradnje s CIOR-om.
Vijeće CIOR-a raspravljalo je o prijedlogu za isključivanje Poljske, Litvanije i Luxemburga, koji nije prihvaćen (hrvatska strana također nije podržala ovaj prijedlog). Predsjedništvo je sugeriralo članicama razmotriti na koji način pristupiti pitanju neaktivnosti pojednih članica CIOR-a i problemu neplaćanju članarina.
Nakon rasprave, prihvaćen je proračun CIOR-a te je potvrđeno kako će se članarina za sljedeću godinu povećati za 25 %.
Ljetni kongres CIOR-a završio je tradicionalnom gala večerom na kojoj su dodjijeljena priznanja sudionicima vojnog natjecanja (MILCOMP) te organizatorima i donatorima. Njemački veterani osvojili su prvo mjesto na MILCOMP-u, dok su pobjednice među ženskim timovima bile predstavnice iz Finske.
Predsjednik CIOR-a pukovnik Luman zaključio je kako NATO prolazi kroz promjene, a CIOR se treba prilagoditi tim promjenama u novom sigurnosnom okružju, smatrajući kako će ova organizacija biti jaka i pouzdana za NATO ukoliko surađuje i kreira sinergiju sa značajnim partnerima kao što su NRFC i ostalim NATO strukturama.
Na ovogodišnjem ljetnom kongresu u Helsinkiju bilo je ukupno oko 550 sudionika koji su bili angžirani u okviru aktivnosti CIOR-a, CIOMR-a i CISOR-a. Treba napomenuti da je ovaj kongres organiziran na zavidnoj razini i da je u njegovoj organizaciji sudjelovalo više od 100 volontera iz redova finskih pričuvnih snaga, uz snažnu potporu ministarstva obrane. Sljedeći ljetni kongres održat će se u Tallinu (Estonija) 2024. godine i na njemu će estonijsko predsjedavanje biti preuzeto od strane nordijskih zemalja.
CIOR je osnovan 1948. godine i predstavlja više od 1,3 milijuna pričuvnih snaga iz 34 države (28 država članica i 6 pridruženih članova), koje predstavljaju njihove nacionalne udruge pričuvnih časnika. Sastaje se četiri puta godišnje, a njegove aktivnosti uključuju pripremu pričuvnih časnika i dočasnika, promicanje uloge i statusa pričuvnih snaga unutar NATO-a i na nacionalnoj razini.
Zaključno. Hrvatska je bila pridružena članica CIOR-a od 2001., a punopravna je članica od 2009. godine. U ovom trenutku Hrvatska nije članica niti jednog odbora i u posljednje vrijeme nije sudjelovala u organizaciji aktivnosti CIOR-a. Imajući u vidu bogato iskustvo koje naši časnici imaju iz Domovinskog rata i sudjelovanja u brojnim međunarodnim misijama, uputno bi bilo razmotriti mogućnosti aktivnijeg angažmana. Tim više, što je u neformalnim kontaktima izražen interes za mogući hrvatski doprinos u okviru CIOMR-a, kojemu je trenutno u središnjem interesu stjecanje iskustva o zbrinjavanju ranjenika (upit o mogućem sudjelovanju Hrvatske od strane predsjednika CIOMR-a), kao i za angažiranje u Akademiji za jezike (upit od strane francuskog predstavnika). Na taj način Hrvatska bi povećala svoju vidljivost na međunarodnoj razini, a na nacionalnoj razini – kroz sudjelovanje u kreitanju javnih politika iz područja domovinske sigurnosti (čl. 11. ZoU i čl. 7 ZoSDS), odnosno sigurnosno-obrambenog područja, osigurala potpunije iskorištenje vrijednih specijalističkih stručnih znanja svojih članova.
