Radni sastanak predstavnika Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, Zagreb, 1. ožujka 2023.
Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica NZRCD Radni sastanak izaslanstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) i Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga (HČZ-ZU) održan je u prostorijama NZRCD-a u ulici Alberta Ognjena Štrige u Zagrebu. Izaslanstvo NZRCD činile su upraviteljica Cvjetana Plavša-Matić i njena zamjenica Marija Bolfek, dok je izaslanstvo HČZ-ZU bilo vođeno predsjednikom Igorom Majetiće, uz nazočnost glavnog tajnika Branka Gačka i poslovnog tajnika Mladena Lalića. Tijekom obostrano korisnog sastanka izaslanstvo HČZ-ZU upoznalo je čelne predstavnice HZRCD o specifičnostima udruge, odnosno područjima aktivnosti koje su zajedničke svim ostalim braniteljskim i stradalničkim udrugama, ali i specifičnostima koje se odnose na strukovno angažiranje u širem vojno-obrambenom i sigurnosnom području, kao i o angažiranju unutar međunarodnih asocijacija NATO i partnerskih zemalja. Razgovaralo se i o dosadašnjoj suradnji koje se odvija sukladno Sporazumu o razvojnoj suradnji u području Centara znanja za društveni razvoj u Republici Hrvatskoj te o glavnim odrednicama buduće suradnje. Igor Majetić, predsjednik HČZ-ZU Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik Fotografije: Arhiva NZRCD i HČZ-ZU
PAMETNE GENERACIJE HAUBIČKIH PROJEKTILA 155 mm
SMArt 155 mm BONUS 155 mm M892 155 mm Excallibur i M898 SADARM 155 mm Vulcano 155 mm Iskustva država koje imaju neke od „pametnih“ projektila 155 mm PAMETNE GENERACIJE HAUBIČKIH PROJEKTILA 155 mm SMArt 155 SMArt 155 je njemački topnički projektil 155 mm, dizajniran za neizravnu paljbu dugog dometa, napadom odozgo na oklopna vozila. Nosač granate SMArt sadrži dva pod-streljiva s infracrvenim senzorom i radarom milimetarskih valova, koji se spuštaju iznad bojnog polja na kuglama i napadaju ojačane mete eksplozivno formiranim probojnim bojevim glavama. Izgrađeno s više redundantnih mehanizama za samouništenje, ovo pod-streljivo je posebno dizajnirano da ne spada u kategoriju oružja pod-streljiva zabranjenog Konvencijom o kazetnom streljivu iz 2008. Naziv SMArt 155 skraćenica je od njemačkog naziva Suchzünder Munition für die Artillerie 155. SMArt proizvodi GIWS mbh (Gesellschaft für Intelligente WirkSysteme mbH), partnerstvo između njemačkih naoružarskih tvrtki Rheinmetall i Diehl BGT Defence. Dizajn granate SMArt 155 je NATO topnički projektil od 155 mm dizajniran za ispaljivanje iz Panzerhaubitze 2000 i haubica M109, uključujući varijantu Paladin. Sastoji se od 47 kg teškog topničkog projektila koji sadrži dva autonomna, senzorski upaljena, pucaj i zaboravi podstreljiva. Svako podstreljivo sadrži EFP bojevu glavu visokog proboja za upotrebu protiv teških oklopnih borbenih vozila kao što su glavni borbeni tenkovi. EFP bojeva glava koristi tešku metalnu košuljicu. Nakon što se podstreljivo oslobodi, ono otvara padobran. Dok se polako spušta, podstreljivo se rotira, skenirajući područje ispod infracrvenim senzorom i radarom milimetarskih valova. Korištenje nekoliko tipova senzora omogućuje SMArt 155 korištenje na svim vrstama terena i vremenskim uvjetima. Način djelovanja: Projektil 155 mm opremljen je vremenskim upaljačom GM52A1, koji se nalazi sprijeda, nakon čega slijedi jedinica za izbacivanje i dva podstreljiva, a osnovna ploča zatvara projektil. Vrijeme upaljača postavlja se prije punjenja, zatim se SMArt155 koristi kao bilo koje standardno streljivo. Nakon što istekne vrijeme postavljeno u glavnom upaljaču, izbacna punjenja odvajaju tijelo od dva podstreljiva, nakon čega se aktiviraju baterije. Projektil putuje brzinom od oko 300 m/s i brzinom vrtnje od 200 okretaja/sekundi te da bi usporio usporiti, aktivira se dio koji sliči balonu i padobranu, koji brzinu vrtnje smanjuje do 3 okretaja/sekundi, pri čemu je os podstreljiva nagnuta pod kutom od 30° u odnosu na okomicu, što omogućuje senzorima pokrivanje širokog područja. Tek kada je padobran potpuno otvoren, podstreljivo je potpuno naoružano i tri senzora, uključujući aktivni radar koji se također koristi kao uređaj za mjerenje dometa, zatim pasivni radar koji se temelji na mjerenju refleksije svemirskih valova na tlu te infracrveni senzor, se aktiviraju i počinju tražiti ciljeve. Pretraga se obično provodi u promjeru 200-15 metara. Kada je cilj identificiran, izračunava se ciljna točka i ispaljuje se podstreljivo. Izrađen je od oblikovanog punjenja s tantalskom košuljicom koja stvara eksplozivno formirani penetrator sposoban poraziti valjani homogeni oklop od 120 mm. Pod-projektil pogađa gornji dio tenka ili oklopnog vozila (koji je slabije oklopčjen od čeonog i bočnog dijela) i uništava cilj. Ako podstreljivo ne pronađe metu aktivira se elektronički mehanizam za samouništenje koji je temeljen na aktivnom radarskom senzoru i koji se koristi kao radarski visinomjer. Tada se aktivira sustav za samouništenje koji se aktivira na nultoj točci tla.. Tehničke specifikacije Težina s upaljačom: 47, kg Duljina s upaljačom: 898 mm Materijal tijela Kovani čelik Boja maslinasto siva sa žutim oznakama Eksplozivno punjenje Visoki eksploziv: 4,2 kg Svako od dva pod-streljiva je težine Prikaz etapa leta projektila do cilja: BONUS 155 mm BONUS (BOfors NUtating Shell) je topnički kasetni projektil 155 mm, razvijen u suradnji između Boforsa (Švedske) i Nextera (Francuska), dizajniran za neizravnu paljbu dugog dometa, napadom odozgo na oklopna vozila. Razvoj BONUS-a započeo je početkom 1985. kao studijski projekt za Švedsku upravu za obrambene materijale, s početnim očekivanjima završetka razvoja do 1989. i početka proizvodnje do 1990. (odnosno do 1992.). BONUS osnovna granata sadrži dva pod-streljiva koja se spuštaju iznad bojnog polja na krilima i napadaju ojačane mete eksplozivno oblikovanim probojnim bojevim glavama. Dizajn granate BONUS je NATO-ov topnički projektil od 155 mm koji se sastoji od 47 kg teškog topničkog projektila koji sadrži dva autonomna, senzorski upaljena pod-streljiva tipa “ispali i zaboravi”. Nakon što se pod-streljivo oslobodi, ono otvara dva krila. Dok se spušta, pod-streljivo se okreće, skenirajući područje ispod više frekventnim infracrvenim senzorima i LiDAR-om koji uspoređuje otkrivena vozila s programiranom bazom podataka o ciljevima. Svako pod-streljivo sadrži EFP bojevu glavu visokog proboja za korištenje čak i protiv teških oklopnih borbenih vozila poput glavnih borbenih tenkova. Ispaljena iz cijevi dužine 52 kalibra (L52) BONUS granata može putovati do 35 km. Prikaz etapa leta projektila do cilja: M892 155 mm Excallibur i M898 SADARM 155 mm M982 Excallibur (prethodno XM982) je 155 mm vođena haubička granata povećanog dometa razvijena u suradnji Istraživačkog laboratorija američke vojske (ARL) i Centra za istraživanje, razvoj i inženjering naoružanja američke vojske (ARDEC). Excalibur je razvio i/ili proizveo glavni izvođač Raytheon Missiles & Defense, BAE Systems AB (BAE Systems Bofors) i druge podmornice i primarne jedinice u višestrukim kapacitetima kao što su Camber Corporation i Huntington Ingalls Industries. To je GPS-om i inercijski navođeno streljivo koje se može koristiti u situacijama bliske potpore unutar 75-150 metara od prijateljskih snaga ili u situacijama u kojima bi ciljevi mogli biti pretjerano blizu civila za napad konvencionalnom nenavođenom topničkom vatrom . U 2015. godini Sjedinjene Države planirale su nabaviti 7474 projektila s ukupnim troškom programa za FG 2015. od 1,9341 milijardu USD uz prosječnu cijenu od 258 777 USD po jedinici. Do 2016. jedinični troškovi smanjeni su na 68 000 USD po komadu. Inačice koje dodaju mogućnost laserskog navođenja i dizajnirane su za ispaljivanje iz mornaričkih topova počele su testirati 2015. Excalibur je razvijen kao alternativa većeg dometa konvencionalnim topničkim granatama, s GPS navođenjem za poboljšanu točnost. Excalibur ima domet od približno 40 do 57 kilometara (25 do 35 milja) ovisno o konfiguraciji, s vjerojatnom kružnom pogreškom (CEP) od četiri metra dok nevođene zapadnjačke topničke granate mogu sletjeti do 150 metara od mete na udaljenosti od 24 km. Produženi domet Excalibura postiže se upotrebom sklopivih kliznih peraja, koje omogućuju projektilu da klizi od vrha balističkog luka prema meti. Jeftinija alternativa
Održane sjednice Skupštine HČZ Koprivnica i Skupštine Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije, Koprivnica, 24. veljače 2023.
GODIŠNJA SKUPŠTINA HČZ KOPRIVNICE Hrvatski časnički zbor Koprivnica održao je 24. veljače svoju redovnu godišnju Skupštinu. Tijekom sjednice je usvojeno Izvješće o radu i Financijsko izvješće za 2022. godinu te Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu. Izvješće o radu HČZ-a Koprivnica je podnio predsjednik Zdravko Dimač koji je izrazio zadovoljstvo s izvršenim planiranim aktivnostima te brojem članova koji su u njima sudjelovali. Sjednici Skupštine je u nazočio gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskom saboru Mišel Jakšić, koji je obraćajući se nazočnim članovima iskazao veliku zahvalnost na sudjelovanju HČZ-u u svim važnijim događajima i manifestacijama u organizaciji Grada. Isto tako, poručio je da i dalje mogu računati na podršku Grada u njihovim aktivnostima. GODIŠNJA SKUPŠTINA HČZ KOPRIVNICE Gradonačelnik Koprivnice i zastupnik u Hrvatskom saboru Mišel Jakšić GODIŠNJA SKUPŠTINA SAVEZA UDRUGA HČZ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Redovna sjednica Saveza udruga Hrvatskog časničkog zbora Koprivničko-križevačke županije (u daljnjem tekstu: SU HČZ KKŽ) održana je nakon sjednice HČZ-a Koprivnice. Sjednicu je otvorio predsjednik SU HČZ KKŽ Zdravko Dimač, koji je pozdravio nazočne izaslanike iz matičnih udruga-članica te goste iz MORH-a i HČZ-Zajednice udruga RH. Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg se uvodno zahvalio na pozivu nazočenja radu sjednice te ukazao na područja suradnje u kojima svoj doprinos mogu pružiti udruge udružene u Hrvatski časnički zbor -Zajednicu udruga. U ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočne je pozdravio glavni tajnik Branko Gačak, koji je ukazao na obilježja udruga Hrvatskog časničkog zbora. Zajedničko sa svim ostalim braniteljskim i stradalničkim udrugama je Domovinski rat i promicanje vrijednosti Domovinskog rata kao obrambenog, oslobodilačkog i pravednog rata, dok posebnosti proizlaze iz strukovnog određenja udruga koje istovremeno djeluju i u cilju jačanja postojećih i stjecanje novih vojno-obrambenih i sigurnosnih znanja svojih članova. Tijekom sjednice usvojen je Izvještaj o provedbi Plana rada i Financijski izvještaj za 2022. godinu te Plan rada i Financijski plan za 2023. godinu. Nakon ove aktivnosti organiziran je domjenak i druženje nazočnih izaslanika sjednica skupština HČZ Koprivnice i SU HČZ KKŽ. Predsjednik SU HČZ KKŽ Zdravko Dimač Državni tajnik u MORH-u Branko Hrg se obraća nazočnima na skupštini SAVEZA UDRUGA HČZ KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE Tekst: Branko Gačak Fotografije: Grad Koprivnica i Dragutin Gajski (HČZ Sveti Petar Orehovec)
Sastanak potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i izaslanstva HČZ-ZU, Zagreb, 14. veljače 2023.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved primio je 14. veljače 2023. predstavnike Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, koje je predvodio predsjednik HČZ-ZU-a Igor Majetić. U okviru izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga bili su dopredsjednik Neven Cugelj i glavni tajnik Branko Gačak. Ministar Medved pohvalio je vodstvo Hrvatskog časničkog zbora zbog napora koje ulažu na okupljanju časnika i dočasnika te zbog vjerodostojnog i neumornog promicanja istine o Domovinskom ratu. Pozvao ih je da i nadalje budu partner Ministarstvu hrvatskih branitelja u realizaciji projekata i aktivnosti koje su usmjerene na očuvanje vrijednosti Domovinskog rata i brige za braniteljsko-stradalačku populaciju. Predsjednik HČZ-ZU-a Majetić predstavio je rad Hrvatskog časničkog zbora s posebnim naglaskom na djelovanje kroz dvije međunarodne udruge pričuvnih časnika – Konferenciju pričuvnih časnika NATO i partnerskih zemalja (CIOR) i Gaminger inicijativu, udrugu pričuvnih časnika srednjoeuropskih zemalja. Izaslanstvo Udruge zahvalilo je ministru Medvedu na ostvarenoj suradnji i pomoći te su izrazili punu potporu aktivnostima i postignućima Ministarstva hrvatskih branitelja. Dogovoren je nastavak suradnje te provedba zajedničkih aktivnosti s ciljem promicanja vrijednosti Domovinskog rata i zaštite interesa hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Tekst: Branko Gačak Fotografije: MHB
29. obljetnica osnutka 81. gardijske bojne HV „Kumovi“
Virovitička 81. gardijska bojna Hrvatske vojske „Kumovi“ bila je najmlađa profesionalna postrojba i dio elitne skupine gardijskih postrojbi Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Osnovana je Odlukom ministra obrane RH 15. veljače 1994. godine. Nakon nešto više od godinu dana intenzivne obuke i opremanja, bojna u ožujku 1995. godine dobiva status pod stožerne postrojbe i tako ulazi u krug elitnih postrojbi Hrvatske vojske planiranih za izvršavanje najsloženijih zadaća. Svoj slavni ratni put otpočela je u VRO Bljesak, kao glavna snaga, te je svoju zadaću u potpunosti uspješno izvršila ušavši, s pridruženom bojnom iz sastava 3. gardijske brigade HV-a, prva u grad Okučane, a potom je dijelom snaga izvršila i helikopterski desant u zaleđe neprijateljskih snaga i značajno doprinijela njihovom konačnom slomu u zapadnoj Slavoniji. Zatim sudjeluje u operaciji Ljeto 95, u kojoj probijanjem čvrstih neprijateljskih linija na Šator planini bitno doprinosi stvaranju pretpostavki za provedbu VRO Oluja. Potom sudjeluje u Oluji braneći bok 4. i 7. gardijske brigade, a dijelom snaga sudjeluje u napadu. Svoj ratni put završava sudjelujući u operaciji Maestral. U svim operacijama u kojima je bila angažirana bila je na razini koju su od nje očekivala nadređena operativna zapovjedništva i u svima je visokim ocjenama opravdala smisao svojeg postojanja. Većinu tih operacija izvela je na planinskom području u sličnim uvjetima u kojima je 1994. prošla izobrazbu. Od svih njih Ljeto-95 treba istaknuti kao najzahtjevniju operaciju zbog toga što je bojna probila dobro utvrđenu i organiziranu obranu na teško prohodnom planinskom području te time poticajno utjecala na ritam napada drugih postrojbi. U temelje slobodne i demokratske Hrvatske, Kumovi su ugradili živote 21 gardista, a 169 ih je ranjeno. Na svojem ratnom putu nisu imali nestalih. Bojna je za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo svojih pripadnika odlikovana Redom kneza Domagoja s ogrlicom i Redom Nikole Šubića Zrinskog. Bojna je prestala postojati u travnju 1996. godine kada je integrirana u sastav 2. gardijske brigade HV-a „Gromovi“. Njen ratni zapovjednik bio je današnji brigadni general Renato Romić. Više pročitajte i pogledajte na web stranici HČZ Virovitice
LEOPARD 2A7
LEOPARD 2A7 Težak je oko 60 tona, dugačak oko deset metara i smatra se jednim od najboljih borbenih tenkova na svijetu – njemački Leopard 2. Koliko ih tko ima u svijetu? Njemački prozvođač Krauss-Maffei Wegmann napravio je više od 3.500 tenkova Leopard 2 od početka proizvodnje 1978. Cijena se posljednjih godina kreće od tri do 15 miliona eura po komadu u zavisnosti od tipa i drugih faktroa. Najnovija verzija ovog borbenog tenka je „Leopard 2 A7″. Isporučuje se od 2014. Njegovo glavno naoružanje je top glatke cijevi od 120 mm koji pogađa i ciljeve u pokretu na udaljenosti do nekoliko kilometara. Maksimalni domet je pet kilometara. Prednosti Leoparda leže u kombinaciji vatrene moći, oklopne zaštite i mobilnosti. Brz je i snagom svog dizelskog motora može dostići i brzinu do 70 km/h. Osim Njemačke, koristi ga još najmanje 14 zemalja u različitim prilagođenim varijantama. Evo pregleda, na osnovu dostupnih informacija, o tome tko ima i koliko Leoparda. Sve navedene zemlje su članice NATO – osim Finske. NJEMAČKA Njemačka ima oko 320 najnovijih modela Leoparda, ali se točan broj čuva u tajnosti. Bundesver je povukao iz upotrebe svoje starije tenkove tipa Leopard ili ih predao drugim zemljama. To uključuje modele tipa 2A4, ali i Leopard 1. TURSKA Ministarstvo odbrane Turske ne daje izjave o tome kakvo naoružanje i koliko komada ima. Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), Turska ima ukupno 713 Leoparda – 316 Leoparda 2A4, 170 Leoparda 1A4 i 227 Leoparda 1A3. GRČKA Grčka ima 853 tenkova tipa Leopard, najviše od svih drugih država: 170 2HEL, 183 starijih tipa 2A4 i 500 tipa 1A5 iz prethodne generacije. Grčka ima i drugih vrsta borbenih tenkova – ukupno 1243 (gfp). POLJSKA Prema poljskom Ministarstvu odbrane, Poljska ima 247 Leoparda u verzijama 2A4 i 2A5 i u moderniziranoj verziji PL. Poljska ima ukupno 863 borbena tenka (gfp). ŠPANJOLSKA Španjolska ima 347 tenkova Leopard. Od toga, 239 Leoparda tip 2A6 dok je 108 starijih tipa 2A4, a. Međutim, neki tenkovi nisu u funkciji. FINSKA Finska nije članica NATO i ima oko 200 tenkova Leopard 2. ŠVEDSKA Iz Švedske nema informacija o broju Leoparda. Međutim, smatra se izvjesnim da Švedska ima više od 100 tenkova tipa Leopard. NORVEŠKA Prema podacima Ministarstva odbrane, Norveška je 2001. od Nizozemske kupila 52 Leoparda 2A4. Neki od njih su u upotrebi, drugi se koriste za rezervne djelova ili su rashodovani. Nema podataka o točnom broju operativnih tenkova. MAĐARSKA Prema medijima, Mađarska je 2020. iznajmila 12 tenkova Leopard 2A4 od njemačkog proizvođača za potrebe obuke. Pored toga, ove godine stižu 44 nova Leoparda 2A7. Mađarska je 2022. imala ukupno 176 borbenih tenkova različitih vrsta (gfp). PORTUGAL Ministarstvo odbrane Portugala nije dalo nikakve informacije o broju Leoparda. Prema izvještajima medija, portugalske oružane snage imaju u upotrebi 37 Leoparda 2A6. NIZOREMSKA Nizozemska je od Njemačke iznajmila 18 tenkova Leopard 2A6. Oni su dio njemačko-holandskog tenkovskog bataljona i stacionirani su u Bergen-Honeu u Nemačkoj blizu granice. DANSKA Danska ne daje informacije o tome koliko ima Leoparda. Prema dostupnim podacima u rujnu je prvi put u međunarodnu misiju, u Estoniju poslato 14 Leoparda. ČEŠKA Češka posjeduje samo jedan Leopard. To je jedan od 14 Leoparda 2A4 koje je Njemačka Češkoj stavila na raspolaganje u okviru takozvane kružne razmjene, u koju spadaju i oklopna vozila Bifel (Bivo). Češka je prema podacima za 2022. imala ukupno 116 borbenih tenkova (gfp). SLOVAČKA Slovačka ima jedan Leopard. Do kraja 2023. trebalo ih je biti ukupno 15 u okviru kružne razmjene. Slovačka ima ukupno 20 borbenih tenkova (gfp) . Članice NATO koje nemaju tenkove LEOPARD U zagradi je broj borbenih tenkova koje su države imale prema informacijama Global Firepower (gfp) za 2022. godinu. Evropa: Rumunija (451), Bugarska (410), Francuska (406), Italija (200), Hrvatska (72), Slovenija (44), Sjeverna Makedonija (10) Albanija, Belgija, Crna Gora, Kipar, Estonija, Island, Letonija, Litvanija, Luksemburg i Ujedinjeno Kraljevstvo (227). SAD imaju 6612 borbena tenka, a Kanada 82. Izvor:CDM
IN MEMORIAM MILAN ŠKOMAC
IN MEMORIAM MILAN ŠKOMAC Dragi prijatelj i suborac Milan Škomac iznenadna je preminuo sinoć, 3. veljače u 66. godini života. Milan je kao dragovoljac pristupio 51. samostalnoj bojni ZNG „R“ iz Vrbovca i zajedno s bojnom prošao ratni put na Zapadnoslavonskom bojištu. Nakon ukidanja i demobilizacije bojne sredinom ljeta 1992. godine, dragovoljno odlazi na Dubrovačko bojište gdje je raspoređen u 303. LoB, Zagreb. Bio je aktivan član naše udruge Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec, a neke od njegovih aktivnosti bile su vezane uz biciklističke maratone posvećene događanjima iz Domovinskog rata. Još su žive slike memorijalnog biciklističkog maratona „Rubenčić – Smolec“ povodom 30. obljetnice pogibije dvojice vrbovečkih branitelja te prošlogodišnjeg maratona „Vrbovec – Vukovar – Vrbovec“ povodom Međunarodnog dana nestalih i Dana sjećanja na nestale u Domovinskom ratu. Bio je požrtvovan suborac tijekom Domovinskog rata, a u mirnodopskom razdoblju vjeran prijatelj spreman pomoći i pružiti utjehu drugima, pa i u situacijama kada mu je i samom bilo potrebno razumijevanje, utjeha ili pomoć. Počivao u miru Božjem i neka mu je vječna slava i hvala! Pogreb našeg dragog prijatelja i suborca održati će se u utorak, 7. veljače u 14:00 sati na Gradskom groblju u Vrbovcu.
UKRAJINSKA OBRAMBENA INDUSTRIJA
UKRAJINA – OBRAMBENA INDUSTRIJA NATRAG NA POČETNU STRANICU Pozivajući se na informacije ukrajinskog ministra obrane Oleksija, ukrajinske oružane snage dobit će prve jedinice samohodnih haubica 2S22 Bohdana 155 mm lokalne proizvodnje u sljedećih nekoliko mjeseci. Već nekoliko mjeseci jedini prototip Bohdane koristi se u stvarnim borbenim uvjetima i pokazao je veliku učinkovitost. Dana 30. lipnja 2022., urednički tim Army Recognitiona izvijestio je da je ukrajinska vojska gađala ruske snage na otoku Zmije koristeći samohodnu haubicu ukrajinske proizvodnje Bohdana kalibra 155 mm, uništavajući ruske položaje na otoku uz korekciju vatre koju je prenosio dron Bayraktar TB2. Dizajn 2S22 Bohdana vrlo je sličan francuskim samohodnim haubicama CAESAR ili izraelskim ATMOS, koje sa nadograđene na šasiji kamiona 6×6 s oklopnom kabinom sprijeda i topničkim sustavom straga. 2S22 Bohdana naoružan je topom kalibra 155 mm koji može ispaliti sve standardno NATO streljivo s dometom paljbe do 42 km koristeći HEIAP (High-Explosive Incendiary Armor-Piercing) streljivo i do 50 km s topničkim projektilima potpomognutim raketama. 2S22 Bohdana je opremljen modernim sustavom za ciljanje i računalni sustav za kontrolu paljbe, balistički kalkulator, sustav za automatsko punjenje i navigacijski sustav. Sustavom upravlja petočlana posada. Zahvaljujući korištenju šasije kamiona KrAZ, 2S22 Bohdana nudi mobilnost u cestovnim i terenskim uvjetima, a najvećom cestovnom brzinom od 80 km/h s dometom kretanja do 1000 km. Može prelaziti okomite zapreke do 0,7 m i rovove od 1 m, savladavati nagibe od 60% i bočne nagibe od 30% te prelaziti gaz do dubine od 1,2 m.
EU
EU NATRAG NA POČETNU STRANICU EU je 23. siječnja odobrila nova sredstva od 500 milijuna eura za isporuke naoružanja i vojne opreme Ukrajini te 45 milijuna eura za obuku ukrajinskih vojnika u EU. Ministri vanjskih poslova EU-a na sastanku u Bruxellesu složili su se objaviti ove dvije alokacije koje financira Europski mirovni fond, nakon videokonferencijskog intervjua sa svojim ukrajinskim kolegom Dmytrom Koulebom. Taj iznos iznosi 3,6 milijardi eura vojne financijske pomoći Ukrajini financirane iz European Peace Facility (EPF), čemu treba dodati i bilateralno financiranje država članica o čemu sve članice ne komuniciraju. Sredinom prosinca 2022. ministri vanjskih poslova EU složili se oko dvije milijarde Eura u Fond za plaćanje vojne potpore Ukrajini. Fond je bio uglavnom iscrpljen nakon gotovo 10 mjeseci ruske od invazije. Ministri su rekli da su moguće i daljnje dopune: “Pomoći ćemo Ukrajini u popravljanju njezinog energetskog sustava”, rekao je visoki predstavnik EU-a Josep Borrell Vijeću za vanjske poslove EU-a, “povećat ćemo izvoz električne energije u Ukrajinu; nastavit ćemo raditi na osigurati odgovornost za sve koji su uključeni u ovaj rat kako bi nekažnjavanje bilo nemoguće”. Ministri su također planirali raspravljati o devetom paketu sankcija Rusiji. Dana. Europsko vijeće je 15. studenoga pokrenulo Misiju vojne pomoći EU za potporu Ukrajini (EUMAM Ukraine – European Union Military Assistance Mission in support of Ukraine) kako bi nastavila pružati potporu Ukrajini protiv tekućeg ruske agresije. Cilj misije, službeno uspostavljene 17. listopada, jest ojačati vojnu sposobnost ukrajinskih oružanih snaga kako bi im se omogućilo da brane teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, kao i zaštititi civilno stanovništvo. EUMAM Ukraine ima neizvršni mandat za pružanje individualne, kolektivne i specijalizirane obuke za do 15000 pripadnika ukrajinskih oružanih snaga na više lokacija na teritoriju država članica EU-a. Zapovjednik misije bio bi direktor sposobnosti za vojno planiranje i provođenje (MPCC), viceadmiral Hervé Bléjean. Nadalje, Vijeće je usvojilo mjeru pomoći u okviru Europskog instrumenta za mir (EPF) u vrijednosti od 16 milijuna eura za potporu izgradnji kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga od strane EUMAM Ukraine. I EUMAM Ukraine i mjera pomoći osmišljeni su na temelju operativnih zahtjeva Ukrajine i financirat će pružanje od strane država članica EU-a: – streljivo, vojna oprema i platforme dizajnirane za isporuku smrtonosne sile – prijevoz, čuvanje te održavanje i popravak opreme financirane kroz mjeru pomoći. Mjera pomoći trajala bi 24 mjeseca i dodala bi se uzastopnim doprinosima EU-a za Ukrajinu u okviru EPF-a, koji sada iznose više od 3,1 milijarde eura. Europska unija ponavlja svoju potporu neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te njezinom legitimnom pravu da se brani od ruske agresije. EU čvrsto stoji uz Ukrajinu i nastavit će pružati vojnu, gospodarsku, socijalnu i financijsku potporu koliko god bude potrebno. Europsko vijeće je 17. listopada 2022. donijelo odluku o osnivanju EUMAM Ukraine s početnim trajanjem od dvije godine. Misija je izravan odgovor na ukrajinski zahtjev za potporu upućen Visokom predstavniku. Namjerava pružiti individualnu, kolektivnu i specijaliziranu obuku Oružanim snagama Ukrajine, kao i koordinaciju i sinkronizaciju aktivnosti država članica koje provode obuku. Europski mirovni fond osnovan je u ožujku 2021. za financiranje svih aktivnosti zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) u područjima vojske i obrane, s ciljem sprječavanja sukoba, očuvanja mira i jačanja međunarodne sigurnosti i stabilnosti. Konkretno, European Peace Facility omogućuje EU-u financiranje aktivnosti osmišljenih za jačanje kapaciteta zemalja koje nisu članice EU-a te regionalnih i međunarodnih organizacija u vezi s vojnim i obrambenim pitanjima. Prethodne mjere pomoći u okviru EPF-a za Ukrajinu dogovorene su 28. veljače, 23. ožujka, 13. travnja, 23. svibnja, 21. srpnja i 17. listopada 2022. Zajednička izjava od 23 siječnja 2023. 12 zemalja je objavilo da je spremno isporučiti Ukrajini najmanje 100 tenkova Leopard 2. Skupinu čine SAD, V. Britanija, Poljska, Španjolska, Finska, Švedska, Nizozemska, Norveška, Slovačka, Češka… Njemačka je 24. odobrila slanje svojih 14 Leoparda 2A6,. Ranije je V. Britanija odobrila slanje 14 svojih tenkova Challenger 2, a SAD je 25. siječnja odobrio slanja jedne oklopne bojne odnosno 31 napredni tenk M1 Abrams u Ukrajinu. Francuska također nije odbacila mogućnost slanja glavnih borbenih tenkova Leclerc. Obećana ili najavljena vojna pomoć NATO i partnerskih zemalja u bilateralnom formatu kao i 545 milijuna Eura vrijedna pomoć za nabavu naoružanja (500 mil.) i obuku ukrajinskih vojnika (45 mil.) Europske unije mogla bi biti pokretač novog ciklusa traženje rješenja oko daljnje isporuke tenkova i teškog naoružanja te pripadajućeg streljiva Ukrajini. Isporuke tijekom naredna dva mjeseca preduvjet su uspješne obrane na trenutnim crtama bojišnice te bi trebala zamijeniti uništenu i oštećenu vojnu tehniku te obnoviti pričuve streljiva za mogući najavljivani nastavak oslobađanja Ukrajine tijekom proljetnih mjeseci ove godine. Pri tome treba naglasiti da je dio najavljene opreme poznat, dok se drugi dio opskrbe saveznika odvija (kao i do sada) bez medijskih praćenja. Paket od 500 mil. Eura Europske unije namijenjen nabavi vojne tehnike još vijek nije poznat, ali može pokrenuti aktivnosti kod nekih od trenutno „kolebljivijih“ članica EU traženja mogućih rješenja. To se i dogodilo u trenutku pisanja nacrta ovog teksta, kada njemački otvoreni izvori traže moguće rješenje u jordanskim Challenger 1, koji su za prodaju kod lokalne kompanije te pripremi za borbenu upotrebu u britansko-njemačkoj kompaniji koja je to već ranije radila. Radi se o znatnoj količini tenkova, čija bi isporuka mogla teći kontinuirano.
CIPAR
CIPAR NATRAG NA POČETNU STRANICU Cipar je spreman isporučiti T-80U MBT Ukrajini samo u zamjenu za grčke Leopard 2. U proljeće 2022. Amerikanci su od ciparske vlade zatražili donaciju raketnih sustava protuzračne obrane TOR-M1 i S-300, kao i glavnih borbenih tenkova T-80U, BMP-3 IFV (borbena vozila pješaštva) i jurišnih helikoptera Mi-35. Ali Cipar postavlja uvjet koji je njegov ministar vanjskih poslova Ioannis Kasoulides priopćio Jensu Plöttneru, savjetniku za vanjske poslove i sigurnost njemačkog kancelara Olava Scholza – brzi prijem Leoparda 2 u zamjenu za donaciju T-80U. Scholz do danas nije odgovorio. Ciparska vlada je uvjerena da bi brza zamjena njezinih T-80U Leopardom 2 bila moguća samo ako ti Leopardi 2 dođu iz prijateljske Grčke. Grčka (helenska) vojska već ima 353 MBT-a Leopard 2: 183 Leopard 2A4GR koji datiraju iz 1980-ih, ali su trenutno u procesu nadogradnje na standard Leopard 2A7 HEL, uz 170 Leopard 2A6 HEL. Ali Grčka prvo želi dobiti Leopard 2 u zamjenu kako bi izbjegla iscrpljivanje svog arsenala usred rastućih napetosti s Turskom (također opremljena Leopardom 2 u čekanju svojih budućih autohtonih Altay MBT-ova). Cipar ne razmatra nijedno drugo rješenje opskrbe jer bi opskrba iz Njemačke bila vremenski preduga. T-80U Nacionalne garde Cipra Prema Military Balance 2021, ciparska vojska ima ukupno 82 sovjetska T-80U MBT-a, poboljšanu verziju T-80, opremljenu moderniziranom kupolom, Kontakt-5 eksplozivnim reaktivnim oklopom, poboljšanim nišanom i Protutenkovski raketni sustav 9M119 Svir. Glavno naoružanje T-80U sastoji se od 125 mm glatke cijevi 2A46M-1 s termičkom čahurom koja može ispaliti između 6 i 8 metaka u minuti. Tenk je opremljen automatskim sustavom punjenja s 28 metaka spremnih za ispaljivanje. U tenku se nalazi ukupno 45 granata. Glavni top može ispaliti 9M119 Refleks (NATO oznaka: AT-11 `Sniper’) poluautomatski projektil s laserskim snopom do maksimalnog dometa od 5000 m. Sekundarno naoružanje sastoji se od koaksijalne strojnice PKT kalibra 7,62 mm i teškog mitraljeza kalibra 12,7 mm postavljenog na otvoru zapovjednika. T-80U je opremljen eksplozivnim reaktivnim oklopom Kontakt-5 koji pruža zaštitu od APFSDS i HEAT napada preko frontalnog luka.
