USKRŠNJI ŠAHOVSKI TURNIR U SLAVONSKOM BRODU 2019.

Slav. Brod -U organizaciji Sekcije Hvidr-e održan je šahovski turnir Uskrs 2019. Turnir je održan 01.04.2018.godine Ponedjeljak . Na turniru je sudjelovalo 6 igrača članovi sekcije Hvidr-e Sl. Brod. Igrao se  Berger  u  5 kola, 10 minuta po igraču ubrzana igra , odigralo se  ukupno 30 partija . Turnir je sudio i vodio državni šahovski sudac Mato Opačak. 1.mjesto  zlatno odličje osvojio je treće kategornik     AVGUSTIN Vučković        4.0 boda, 2.mjesto  srebreno odličje osvojio je majstorski kandidat MATO Opačak              4.0 boda , 3.mjesto  brončano odličje drugo kategornik  NINOSLAV Ljubičić                    3.0 boda. Odličja je podijelio voditelj šahovske sekcije Hvidr-e Sl. Brod Mato Opačak. Konačna tabela nakon 5 kola Mj. Ime FED Rtg Klub/Grad Bod. 1 III Vučković Avgustin CRO 1873 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     4,0 2 MK Opačak Mato CRO 1965 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     4,0 3 I Ljubičić Ninoslav CRO 1849 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     3,0 4 I Pavić Dragan CRO 1892 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     3,0 5 II Šmuljić Zvonko CRO 1625 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     1,0 6 VK Garić Ilija CRO 1600 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     0,0 U SL. Brodu 01.04.2019.                Mato Opačak

Krvavi Uskrs 1991. odnio je prvu hrvatsku žrtvu u Domovinskom ratu

U rano jutro 31. ožujka 1991. godine, nedaleko Plitvičkih hotela, kolona s hrvatskim specijalcima, je napadnuta iz zasjede. Krvavom Uskrsu, prethodio je miting “Istine”. Isti je održan na Plitvicama, u organizaciji, srpskih ekstremista nakon kojeg Martićevi milicajci okupiraju Plitvice. Kako vremena za čekanje, nije bilo, na okupirane Plitvice, upućeno je nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec, te antiterorističke jedinice Lučko, čiji su pripadnici bili iz svih krajeva hrvatske. U rano jutro 31. ožujka 1991. godine, nedaleko Plitvičkih hotela, kolona s hrvatskim specijalcima, je napadnuta iz zasjede. Na kolonu vozila, otvorena je vatra iz raznog oružja, te ispaljena tromblonska mina , u pun autobus hrvatskih redarstvenika. Na sreću tromblonskoj mini, nije bio izvučen osigurač, te nije eksplodirala pri udarcu. Hrvatski specijalci, uzvratili su vatru te u munjevitom napadu, po dubokom snijegu, u nekoliko sati razbijaju pobunjeničke grupacije i pritom uhićuju devet pobunjenih Srba. Među uhićenima bili su i čelnici SDS-a, koji su za pojasom nosili, revolver magnum 357, a u bunkeru vozila im je pronađeno dodatno oružje. U toj akciji, koja je u potpunosti uspjela i pri čemu je, uspostavljena hrvatska vlast, ostaje zapamćena i po prvoj hrvatskoj žrtvi. U samoj akciji, poginuo je policajac Josip Jović te je ranjeno sedam pripadnika specijalne policije. Nakon uspješne akcije, hrvatskih redarstvenih snaga, na područje Plitvica pristižu snage JNA, s vozilima i oklopnim transporterima, pod izlikom, osiguravanja prekida vatre i uspostavom tampon zone. Kasnije se je pokazalo, da su stali na stranu pobunjenih Srba te su ih u kasnijim sukobima otvoreno pomagali. Dvadeset dvogodišnji Josip Jović, iako opremljen pancirnim prslukom, pogođen je u nezaštićeni dio tijela, te je bez obzira na brzu intervenciju sanitetskih službi, preminuo na putu do bolnice, te time postaje, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu. Damir Batistić / Torpedo.media

FOTOMONOGRAFIJA 128.BR HV U SREDNOJ ŠKOLI „HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR“ KRK

Brigadir u mirovini Stanislav Linić, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Primorja, je na poziv prof. Gordije Marjan iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk 27.ožujka 2019.godine održao predavanje „Vukovar-strategijska prekretnica Domovinskog rata“. Samo predavanje je bilo održano pred veoma zainteresiranom publikom, posebno zato jer je zamišljeno kao uvod pred odlazak završnih razreda škole u posjet Vukovaru ovog tjedna.  Tom prilikom prof.Gordiji Marjan brigadir Linić je uručio i fotomonografiju „128.br HV Sveti Vid“ autora Petra Trinajstića.

Riječki dečki sudjelovali u prvom oružanom sukobu protiv pobunjenih Srba u Pakracu

Rijeka – Na današnji dan, 1. ožujka 1991. u Pakracu je sukobom hrvatskih policijskih snaga, koje su u tom trenutku bile jedine naoružane snage RH, sa srpskim pobunjenicima na čiju je stranu stala JNA započeo oružani sukob, koji se je pretvorio u Domovinski rat. Naime, 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila je pripojenje SAO Krajini, osnovane u Kninu. Srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada. 1. ožujka 1991. pobunjeni Srbi su razoružali policajce iz “PU Pakrac” i zauzeli policijsku postaju, kao u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom policijom. Policajci hrvatske nacionalnosti, s još nekim policajcima srpske nacionalnosti, koji se nisu htjeli pridružiti pobuni, izvukli su dio oružja iz postaje i sakrili. U noći JNA, je zauzela određene punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob. Pred jutro 2. ožujka u grad su pristigle policijske postrojbe RH i rasporedile se po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob, nakon čega, u Pakrac dolazi zapovjednik specijalaca iz Lučkog Mladen Markač s najelitnijim hrvatskom postrojbama te policijska postaja prelazi u hrvatske ruke. U 14 sati u policijsku postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH). Nakon što su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati s okolnih brda počela je pucnjava po gradu, hrvatske su postrojbe uzvraćale vatru te su tri branitelja bila ranjena. Tako je započeo oružani sukob, koji se je pretvorio u Domovinski rat. Damir Batistić /Izvor: torpedo media/

DELEGACIJA HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA NA ZIMSKOM KONGRESU CIOR-a U BRISELU

U Briselu, u novoj zgradi Zapovjedništva NATO-a , u vremenu od 30.siječnja do 01. Veljače, održan je tradicionalni zimski kongres CIOR-a (CONFEDERATION INTERALLIEE DES OFFICRIERS DE RESERVE). Delegacija HČZ-ZU bila je u sastavu: umirovljeni brigadir Stanislav Linić, voditelj i umirovljeni brigadir Neven Cugelj, član. Zimski kongres CIOR-a je na samom početku pozdravio  general pukovnik Olivier RITTIMANN, zamjenik načelnika stožera Vojnog zapovjedništva NATO-a u Europi. Pored uobičajenih organizacijskih pitanja vezanih za aktivnosti CIOR-a tijekom godine sa Povjerenstvom nacionalnih pričuvnih snaga (NATIONAL RESERVE FORCES COMMITTEE) potpisan je i Ugovor o suradnji i zajedničkom djelovanju sa ciljem: ·         Uspostave suradničkih i produktivnih odnosa između organizacija ·         Da se naglasi partnerstvo i komunikacijski kanali između dvije organizacije koje dijele zajedničke interese u osiguravanju dovoljnih i obučenih pričuvnih snaga matičnim zemljama Ovime je stavljen van snage Ugovor koji je između ove dvije organizacije potpisan još davne 2003.godine.

Skupština HČZ OGULINA

U restoranu “Gradina” u Josipdolu održana je dana 26.01.2019 12 redovna izvještajna  i 4 izborna skupština Hrvatskog Časničkog Zbora grada Ogulina. Na skupštini je sudjelovalo 80 članova i gostiju. Nakon himne i odavanja počasti poginulim i umrlim braniteljima pozdravni govor održao je dosadašnji predsjednik Miko Kolić.Izborom radnog predsjedništva  u sastavu Saša Poljak -predsjedavajući Ivan Paušić član i Zdravko Kučinić član i  Zdravko Paušić zapisničar počela je radom skupština prihvaćanjem dnevnog reda i podnošenjem izvještaja o radu i financijskog izvještaja za 2018. godinu. Nakon prihvaćanja izvještaja za prošlu godinu, razriješeno je dosadašnje rukovodstvo udruge i pristupilo se izboru novog. Za predsjednika je izabran umirovljeni pukovnik Miko Kolić , za dopredsjednika pričuvni poručnik Damir Kejžar a za tajnicu Mateja Lipošćak. Prihvaćanjem plana rada i financijskog plana za 2019 skupštini su se obratili gosti načelnici općina predstavnici udruga ,predsjednik Izbriši ponovljenu riječ HČZ Karlovačke županije  i dopredsjednik HČZ ZU RH  Igor Majetić, gradonačelnik grada Ogulina  gos.Dalibor Domitrović, saborski zastupnik Tomislav Lipoščak i general-bojnik Mate Pađen.

163. brigada HV

163.brigada Hrvatske vojske je ustrojena u Dubrovniku 16. siječnja 1992. godine. Početkom agresije na Hrvatsku ukazala se potreba za osnivanjem jedne postrojbe Hrvatske vojske čije bi zadaće bile braniti i obraniti šire područje Dubrovnika, od Konavala do Dubrovačkog primorja. Temelj ovoj brigadi je činilo 87 pripadnika satnije Zbora narodne garde u sastavu 116. brigade HV. U svibnju 1991. godine, u tadašnjoj Mjesnoj zajednici Gruž (danas gradski kotar), nekolicina domoljuba osniva prvi dragovoljački odred. Odred se sastojao isključivo od dragovoljaca koji su bili spremni braniti jug Hrvatske. U to vrijeme odred je bio nenaoružan, točnije samo rijetki pripadnici su posjedovali oružje i to uglavnom lovačke puške i pištolje. U rujnu iste godine u grad Dubrovnik stiže prvi manji kontigent naoružanja, pa se pripadnici odreda naoružavaju i nakon sedmodnevne obuke prva naoružana grupa sastavljena od 10-tak pripadnika 15. rujna 1991. godine kreće na prvi borbeni položaj u selo Bosanku na istočnoj padini brda Srđ. Nakon toga se, tijekom studenog 1991. godine, na području Dubrovnika osnivaju 1. i 2. satnija, koje će poslije prerasti u pješačke bojne, koje su bile pripojene 116. brigadi HV. Zapovjednik prve bojne je bio pukovnik Eduard Čengija, a zapovjednik 2. bojne pukovnik Krešo Klarić. Pripadnici ovih dviju bojni su bili raspoređeni duž cijele crte bojišta, od granice s Crnom Gorom, Prevlake i Konavala na istoku, do sela Osojnik u dubrovačkom zaleđu na zapadu te sela Gornjeg Brgata na sjeveru bojišta, prema granici s BiH. Postrojbe su u početku bilježile poraze protiv deseterostruko brojnijeg i daleko bolje naoružanog protivnika JNA i pripadnika četničkih postrojbi iz Crne Gore i istočne Hercegovine većinom Trebinjaca. U studenom 1991. godine Dubrovnik je potpuno opkoljen i blokiran od ostatka svijeta. 1. i 2. pješačka bojna su u to vrijeme brojale oko 700 branitelja, jer u Dubrovnik nije stiglo obećano naoružanje. Ove dvije postrojbe tada preuzimaju zadaće obrane samog grada i to: 1. pješačka bojna na potezu od hotela Belvederea do istočnog ulaza u grad i utvrde Imperiala na brdu Srđ, a 2. pješačka bojna položaje u selu Sustjepanu, naselju Nuncijati te na Jadranskoj turističkoj cesti iznad naselja Gruža. Ove dvije slabo naoružane postrojbe, potpomognute pripadnicima postrojbe specijalne policije, uspješno su odolijevale svim pokušajima neprijatelja da prodre u sam Dubrovnik. Dana 6. prosinca 1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada u dubrovačkoj povijesti, na prvim crtama obrane nalazilo se točno 163 branitelja, koji su potpomognuti topničkom vatrom malobrojnih minobacača uspjeli obraniti Dubrovnik. Brigada je u svom sastavu imala dvije pješačke bojne, TRD (Topničko raketni divizijun), PZO, a tijekom travnja 1992. dolaskom oklopnih sredstava, proveden je preustroj kojim je utemeljena oklopna satnija, te se nabavom više sredstava uspostavlja sustav zračne obrane. Naziv brigade Nedugo nakon toga napada, točnije 16. siječnja 1992. godine osnovana je 163. brigada HV, a naziv 163. je dobila po broju branitelja na prvoj crti obrane za vrijeme najžešćeg napada 6. prosinca 1991. godine. Akcije 163. brigade Pripadnici 163. brigade su aktivno sudjelovali u obrani Dubrovnika te u svim akcijama čišćenja dubrovačkog zaleđa od operacije Tigar do operacije Vlaštica, a nakon ovih operacija 163. brigada prelazi u aktivnu obranu dosegnutih položaja koje je držala do veljače 1996. godine kada je veći dio pripadnika brigade razvojačen. Tijekom Domovinskog rata poginulo je 113 pripadnika 163. brigade HV. Ratni zapovjednici 163. brigade bili su pukovnik Ivan Varenina, brigadiri Veseljko Gabričević i Željko Topolovec, a potom pukovnik Ante Elez. Priredio S.L. Izvor: Wikipedia

NAJVEĆI SVJETSKI PROIZVOĐAČI ORUŽJA

U 2017. godini sto najvećih proizvođača oružja (bez Kine) prodalo je oružje u vrijednosti 398,2 milijarde dolara, što je 2,5 posto više nego u 2016. godini, navodi se u izvješću Međunarodnog instituta za mirovne studije iz Stockholma Američke tvrtke neprikosnoveni su lideri na svjetskom tržištu oružja vrijednom 398 milijardi dolara, navodi se u izvješću Međunarodnog instituta za mirovne studije iz Stockholma (SIPRI -Stockholm International Peace Research Institute) U 2017. godini sto najvećih prodalo je oružje u vrijednosti 398,2 milijarde dolara, što je 2,5 posto više nego u 2016. godini. Ujedno je 2017. bila treća godina rasta za industriju, piše CNBC. Ukupni iznos isključuje Kinu, zbog nedostatka dostupnih podataka na temelju kojih bi se mogla donijeti razumna ili dosljedna procjena”, navodi SIPRI. “Ukupni rast prodaje oružja vodećih sto tvrtki u 2017. godini potaknut je povećanjem ulaganja u nabavu oružja nekoliko država, prvenstveno Sjedinjenih Država i Rusije”, navodi se u izvješću SIPRI-ja. Na drugom mjestu iza Amerikanaca su ruske tvrtke. Po prvi put se među deset najvećih dobavljača oružja, uz europske i američke korporacije, našla jedna ruska tvrtka. Deset ruskih kompanija u 2017. prodalo je oružje u vrijednosti 37,7 milijardi dolara, što predstavlja 9,5 posto ukupne prodaje sto najvećih dobavljača oružja. Evo pregleda 10 vodećih svjetskih dobavljača oružja po prihodima: 10. Almaz-Antey Prihod od prodaje: 8,6 milijardi dolara Zemlja: Rusija Ruski dobavljač oružja je prvi put među deset najvećih na popisu SIPRI-ja. Almaz-Antey, najveća ruska vojna tvrtka, u 2017. povećala je prodaju oružja za 17 posto, na 8,6 milijardi dolara, navodi se u izvješću. Almaz-Antey je proizvođač ruskog S-400, mobilnog dalekometnog raketnog sustava zemlja-zrak, koji je privukao strane vojne kupce. S-400 je odgovor Kremlja na američki raketni sustav Patriot kojeg proizvode Raytheon i THAAD platforma Lockheed Martin. Najmanje 13 zemalja izrazilo je interes za kupnju S-400 umjesto američkih sustava unatoč mogućnosti da Sjedinjene Države protiv njih pokrenu sankcije. 9. Leonardo Prihod od prodaje: : 8,9 milijardi dolara Zemlja: Italija Leonardo ima portfelj od helikoptera preko raketa do bespilotnih letjelica. Nekada poznat pod imenom Finmeccanica, Leonardo je veći od dva talijanska proizvođača oružja koji su rangirani među sto njavećih u svijetu. Leonardo također proizvodi opremu za civilne svemirske programe. Tvrtka je od prodaje oružja u 2017. ostvarila 8,9 milijardi dolara prihoda, što čini 68 posto ukupnog prihoda tvrtke. 8. Thales Prihod od prodaje: 9 milijardi dolara Zemlja: Francuska Kao jedan od najvećih proizvođača oružja u Europi, Thales proizvodi različite sustave oružja, od oklopnih vozila, sustava proturaketne obrane do navigacijske opreme. Thalesova prodaja oružja od 9 milijardi dolara čini oko polovicu ukupnog prihoda tvrtke u 2017. godini. U 2017. francuska je tvrtka povećala je prodaju oružja za gotovo sedam posto u odnosu na prethodnu godinu. 7. Airbus grupa Prihod od prodaje: 11,3 milijarde dolara Država: paneuropska kompanija Airbus grupa je drugi po veličini proizvođač oružja u Europi. U 2017. godini od prodaje oružja prihodovala je 11,3 milijarde dolara. Međutim, ugovori o oružju čine samo 15 posto ukupnih prihoda tvrtke koji su u 2017. iznosili 75 milijardi dolara. Najveći dio prihoda tvrtke dolazi od komercijalnih zrakoplova i svemirskog programa. Najprepoznatljiviji vojni proizvod tvrtke je borbeni zrakoplov Eurofighter Typhoon, koji je nastao suradnjom Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Italije i Španjolske. Danas je aktivno 546 zrakoplova Eurofighters. 6. General Dynamics Prihod od prodaje: 19,5 milijardi dolara Zemlja: Sjedinjene Američke Države General Dynamics, bivši Chrysler Defence, poznat je kao tvorac američkog tenka M1 Abrams. Kompanija je u 2017. od prodaje oružja prihodovala 19,5 milijardi dolara, što je neznatno manje u usporedbi s 19,6 milijardi dolara prihoda u prethodnoj godini. M1 Abrams je korišten u gotovo svim većim američkim sukobima otkako je predstavljen 1980. godine i još uvijek služi kao glavni borbeni tenk za američku vojsku i mornarički korpus. Prodaja oružja tvrtke čini 63 posto ukupne prodaje tvrtke. General Dynamics u 2017. prihodovao je ukupno 31 milijardu dolara. 5. Northrop Grumman Prihod od prodaje: 22,4 milijarde dolara Zemlja: Sjedinjene Američke Države Northrop Grumman je u 2017. povećao prodaju za 2,4 posto na 22,4 milijarde dolara. U lipnju je tvrtka specijalizirana za zrakoplovne i obrambene tehnologije preuzela proizvođača raketa Orbital ATK za 7,8 milijardi dolara. Sporazum omogućuje Northropu da proširi svoje kompetencije na svemirskom tržištu, području na kojem Orbital ATK ima dominantnu ulogu. U listopadu je američko zrakoplovstvo dodijelilo Northrop Grummanu 792 milijuna dolara za razvoj prototipa domaćeg sustava za lansiranje. Očekuje se da će radovi tvrtke Northrop na sustavu OmegA Rocket biti dovršeni 2024. godine. 4. BAE Systems Prihod od prodaje: 22,9 milijardi dolara Zemlja: Ujedinjeno Kraljevstvo BAE Systems najveći je britanski proizvođač oružja. U 2017. kompanija je ostvarila rast prodaje od 3,3 posto. Gotovo 30 tisuća od ukupno 83 tisuće zaposlenih u BAE-u radi za američku podružnicu. Proteklog ljeta britanska kompanija ugovorila je s  američkom mornaricom gradnju novog amfibijskog borbenog vozila. Procjenjuje se da je ugovor vrijedan 1,2 milijarde dolara. 3. Raytheon Prihod od prodaje:23,9 milijardi dolara Zemlja:Sjedinjene Američke Države Raytheon je vodeći svjetski proizvođač vođenih raketa i lider u sustavima proturaketne obrane. U 2017. zabilježili su rast prodaje za 2 posto, na 23,9 milijardi dolara u odnosu na prodaju u 2016. godini. Raytheonov portfelj uključuje raketni sustav Patriot, platformu koja se potvrdila u ratnom okruženju i koja je postala okosnica europske obrane od balističkih raketa. Izvan Europe sustavom Raytheon Patriot upravlja devet zemalja. 2. Boeing Prihod od prodaje: 26,9 milijardi dolara Zemlja: Sjedinjene Američke Države Razlika između dvaju vodećih američkih proizvođača oružja, Lockheed Martina i Boeinga, povećala se u 2017. na 18 milijardi dolara. “Pad prodaje Boeinga može se djelomično pripisati kašnjenjima u isporuci zračnog tankera KC-46 i završetku isporuka transportnih zrakoplova C-17”, navodi se u izvješću SIPRI-ja. Međutim, prodaja oružja čini samo 29 posto ukupne prodaje Boeinga, uz Airbus najvećeg proizvođača civilnih zrakoplova. Boeing je u 2018. potpisao veliki broj  ugovora s Pentagonom. Samo u rujnu Boeingu je dodijeljeno više od 20 ugovora s kumulativnom vrijednošću od 13,7 milijardi dolara. 1. Lockheed Martin Prihod od prodaje: 44,9 milijardi dolara Zemlja: Sjedinjene Američke Države S portfeljom koji pokriva raspon od borbenih brodova i hipersoničnih raketa do borbenih zrakoplova, Lockheed Martin ostaje najveći svjetski proizvođač oružja. U 2017. godini

Udruga 128.brigade HV „Sv.Vid“ Rijeka -gost Radio Skauta

Udruga 128.brigade HV „Sv.Vid“ Rijeka dana 27.12.2018. godine bila je gost Radio Skauta i Predsjednika Zdruga katoličkih skauta Hrvatske Marina Miletića. Da vas podsjetimo Zdrug katoličkih skauta Riječke nadbiskupije pokrenuo je Radio Skaut, prvi skautski radio u Hrvatskoj, kojem ciljanu skupinu predstavljaju mladi i njihovi svekoliki interesi. Radio Skaut počeo je s emitiranjem 4.tavnja 2016.godine. Na samom početku gospodin Miletić nas je upoznao sa prostorom koji su ovi mladi ljudi sami uredili dobrovoljnim radom te ciljevima i načinom rada Katoličkih skauta čija je osnovna značajka da su opušteni, duhoviti i mladenački sa veoma širokim dijapazonom interesa. U svojem informativnom programu trude se biti otvoreni, nepristrani i neutralni, a u svojem djelovanju vode se skautskim zakonima po kojima žive: skautu je čast zadobiti povjerenje, mora biti uljudan, ne smije lagati, tračati, diskriminirati i dovoditi u pitanje nečije dostojanstvo. Predsjednik Zdruga katoličkih skauta Hrvatske Marin Miletić podsjetio nas je da su osnovani prije 16 godina u župi na Srdočima, kad su kaže, bili mali, ali svjesni su da su svi veliki najprije bili mali. Prema riječima gospodina Miletića: Danas okupljamo više od 200 skauta u Rijeci i više od 700 u Hrvatskoj, radimo s vrtićkom djecom, osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Pokrenuli smo više humanitarnih i ekumenskih projekata, poput organizacije ljetovanja za djecu Vukovara i Srebrenice u Rijeci. Očito da ogroman entuzijazam i polet mogu mnogo toga nadomjestiti. Radio emisija o 128.brigadi jedna je od niza emisija o riječkim postrojbama i braniteljima iz Domovinskog rata. Bilo je riječi o počecima rata, prvim stradanjima na ličkom ratištu, o običnim „malim“ ljudima koji su iz Rijeke otišli braniti Domovinu u hladnu Liku, vratili se i nastavili sa svojim radom i životima prvenstveno zato što su smatrali da je obrana Domovine njihova dužnost i čast kao građana ove zemlje. U emisiji su sudjelovali: ·         Prvi zapovjednik 128.br, brigadir u mirovini Joko Đipalo ·         Načelnik stožera 128.br u početku Domovinskog rata, brigadir u mirovini Stanislav Linić ·         Zapovjednik 2.bojne, pričuvni bojnik Ivan Lerga ·         Zapovjednik satnije iz 1.bojne, pričuvni natporučnik Darko Troskot Bilo je to jedno ugodno druženje i zahvaljujemo gospodinu Miletiću na pozivu. Tekst i slike: SL

Analiza: VOSTOK 2018-deset godina Ruskih strateških vježbi

Razine, obim i transparentnost vojnih vježbi Oružanih snaga Ruske Federacije u centru su pažnje zapadnih medija i analitičara od 2014.godine. Posljednja od njih VOSTOK /ISTOK/ 2018 provedena je u vremenu početak srpnja-17.rujna 2018. godine kruna je ciklusa strateških vježbi koje Ruska Federacija provodi još od 2009.godine a provodi se na bazi rotacije između 4 od 5 Vojnih oblasti. Ovaj vježbovni događaj predstavlja dio općeg napora Ruske vladajuće strukture i općeg nacionalnog napora na razvijanju sposobnosti vođenja sukoba širokih razmjera protiv velike vojne sile i njenog utjecaja na potencijalne protivnike i posebno na države i njihove snage u zoni interesa. Za bolje razumijevanje i procjenu implikacija ovih vježbi na NATO, posljednju vježbu VOSTOK 2018 kao i sve dosadašnje Ruske vojne vježbe strateške razine treba gledati u općem kontekstu. Pokazivanje snaga 13.rujna, Dan 3 „aktivne faze“ VOSTOK 2018 koja uključuje gađanja bojevim streljivom, bio je više pažljivo orkestrirana vojna demonstracija sile nego stvarna vojna vježba. Strategijski kontekst Strateški ciljevi Ruske vanjske i obrambene politike su: Odlučujuća uloga Rusije na svjetskoj sceni Poremećena postojeća Europska sigurnosna arhitektura i jak pregovarački potencijal Rusije u svim eventualnim sukobima Izgrađen sigurnosni pojas Rusije prema prosuđenim vanjskim ugrozama /prvenstveno SAD i njeni NATO SAVEZNICI. Za postizanje ovakvog željenog završnog stanja Rusija je nedugo nakon dolaska Vladimira Putina na vlast otpočela sa strategijskom kampanjom destabilizacije demokratskih procesa nastalih nakon Hladnog rata u Ruskom „sigurnosnom pojasu“. Demokratske procese nastale nakon pada Berlinskog zida i raspada SSSR-a i Varšavskog ugovora Vladimir Putin i Rusko političko i vojno vodstvo vidi kao prijetnju Ruskim dogoročnim interesima pa su i strateške vojne vježbe /kao i vojne operacije u „sigurnosnoj zoni“/ dio te multidimenzionalne  kampanje. U tom kontekstu treba promatrati i Ruske strateške vježbe kao i njihovu instrumentalizaciju za postizanje vanjskih, sigurnosnih i obrambenih vojnih i političkih ciljeva. Unutar ovog konteksta treba promatrati i implikacije koje ovakve aktivnosti imaju u odnosu na sigurnost NATO. Prvi pokušaj utjecaja Rusije na promjene Euro-atlanskog sigurnosnog okruženja bio je u kolovozu 2008.godine kada je došlo do vojne intervencije u Gruziji. Porazno po Rusku stranu, ovaj je konflikt pokazao značajne nedostatke u vođenju, zapovijedanju, organizaciji i sposobnostima Oružanih Snaga Ruske Federacije i bio je iskra koja je pokrenula opću obnovu Oružanih Snaga koja traje do današnjih dana. Sveobuhvatna obnova je proizašla iz novo razvijene strategije Moskve koja, u skladu sa Ruskom percepcijom, predviđa da bi svaki eventualni budući konflikt mogao početi sa malim, ili čak bez, upozorenja te da je njegov razvoj moguć u više strateških smjerova. Ovaj stav je potpomognut interpretacijama Ruskog političkog establišenta o tzv. „Obojenim revolucijama“ tj. demokratskim promjenama koje su se u neposrednoj okolini Rusije dešavale tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća i početkom prvog desetljeća 21.stoljeća a za koje Rusi smatraju da su bile potaknute, logistički poduprte i strateški vođene od strane Zapada, tj. da je na djelu bila jedna nevojna operacija destabilizacije cijelog prostora. Prva upotreba ruske vojne sile da bi se utjecalo na promjene Euro-atlanskog sigurnosnog okruženje desila se u kolovozu 2008.godine u kratkom ratu protiv Gruzije. Ovaj konflikt je pokazao značajne nedostatke u sposobnostima ruske vojske i praktično bio iskra koja je pokrenula generalni obnovu Ruske vojske koja traje do današnjih dana. Sveopća vojna reforma i značajni napori na modernizaciji /uključujući i program vojnih vježbi/ otpočeli su poslije sukoba sa Gruzijom i transformirali su Ruske OS u učinkovito sredstvo u Ruskoj kampanji destabilizacije protiv Zapada, sa velikim implikacijama za Euro-Atlansku sigurnost. Razvijene borbene sposobnosti omogućavaju Rusiji agresivne akcije protiv Ukrajine 2014. godine i njenu brzu intervenciju u Siriji 2015.godine. Ojačane i obnovljene Ruske OS su centralni elemenat u destabilizacijskoj kampanji koja se provodi u Euro-Atlanskom području zadnjih 10 godina. Godine 2018. Na svojem sastanku u Briselu NATO vođe su zauzeli stav da su agresivne akcije Rusije, koje uključuju prijetnju i upotrebu vojnih snaga za postizanje političkih ciljeva,veliki izazov za NATO i potkopavaju Euro-Atlansku sigurnost i međunarodni poredak zasnovan na demokraciji i vladavini prava. Vježbanje za strateške operacije Planirane strateške vježbe /ZAPAD, ISTOK, CENTAR, KAVKAZ/ glavni su obučni događaji u godišnjem obučnom ciljusu Ruskih OS. Tijekom nekoliko tjedana svojeg stvarnog trajanja, vježbe u potpunosti ispune zadaću koju pred njih postavi GLAVNI STOŽER a to je da organizacija i procjena tranzicije dijelova Ruske Federacije iz stanja mira u stanje rata. Poslije kompletiranja tranzicije testiraju se svi elementi nacionalne moći i spremnost za opći ratni sukob visokog intenziteta protiv tehnološki naprednog protivnika. Svaka prosudba Ruskih strateških vježbi treba uzeti u obzir i iznenadne-nenajavljene vježbe borbene spremnosti koje je predsjednik Putin ponovno uveo u praksu 2013.godine i koje se provode 4-5 godišnje na različitim razinama / od taktičke do strateške/ uključujući Vojne okruge, flote, grane ili rodove- i obuhvaćaju postrojbe kroz cijele Oružane snage tijekom godine. Planirane i nenajavljene strategijske vježbe provode se po smjernicama Ministra obrane i operativnog nadzora Glavnog Stožera a kroz Nacionali Centar za Upravljanje obranom. Zapovijedanje i nadzor su ključni aspekt, testirajući učinkovitost i spremnost zapovjedne strukture od nacionalne razine do razine brigade. Glavni stožer ima tako mogućnost provesti vježbe strateških zapovjedništava radi provjere mobilizacijske spremnosti tijekom konflikta koji može rasti do sveopćeg rata bez obzira na to koliko planirana vježba na zemljištu traje. Ruski program godišnjih strateških vježbi rotira vodeću ulogu na vježbama između pet ruskih Vojnih oblasti. Ovaj kontekst jasno pokazuje da su Ruske strategijske vježbe okrenute ka višesmjernom konfliktu na cijelom ratištu a njihove borbene sposobnosti i sposobnosti narastanja snaga su strateške. Program strateških vježbi je u stvari cirkularno uvježbavanje snaga radi uvježbavanja cijelog organizma za odlučujući događaj. Narastanje borbenih sposobnosti tijekom vježbi je u stvari priprema za budući opći konflikt. Sa tim modelom strateških vježbi, bez obzira koliko su udaljene od granica NATO-a i ova vježba VOSTOK 2018 ima implikacije na sigurnost NATO-a. Demonstracija sile i stvarna vježba VOSTOK 2018 čine u stvari dva dijela. Prvi- i vojnički mnogo značajniji- odigralo sa na više lokacija tijekom srpnja i rujna. Drugi je bio demonstracija sile, 13 rujna, na vježbalištu Tsugol u Transbajkalskoj regiji. U skladu sa standardnom Ruskom praksom, demonstracija sile bila je dizajnirana da pošalje mutnu i kontradiktornu poruku: sliku rastuće vojne moći u jednu ruku i retoriku neagresivnosti

HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR – ZAJEDNICA UDRUGA / Adresa: HVU “Dr.Franjo Tuđman” Ilica 256b, 10 000 ZAGREB /  e-mail:   office@hcz-zu.hr   /  mob. 098 547 211  /  tel. 01 3784 188  /  fax.  01 3784 480

HČZ-ZU je korisnik Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva

FINANCIRANJE AKTIVNOSTI HČZ-ZU U 2026.GODINI
KROZ PRIJAVE NA JAVNE POZIVE/NATJEČAJE

PLANOVI RADA
FIN. PLANOVI
IZV. O RADU
FINANCIJSKA IZVJEŠĆA