Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga na obilježavanju 31. obljetnice policijske akcije na Plitvicama i pogibije Josipa Jovića, Plitvice 31. ožujka 2022.
Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora koje su činili potpredsjednik Igor Majetić i glavni tajnik Neven Cugelj, nazočilo je aktivnostima obilježavanja 31. obljetnice policijske akcije na Plitvicama i pogibije Josipa Jovića. Pogibija Josipa Jovića pamti se i kao događaj „Krvavi Uskrs“ tijekom koje je nakon zauzimanja Nacionalnog parka Plitvička jezera i blokade državne ceste koja povezuje dva dijela Hrvatske od strane srpskih pobunjenika, snage hrvatske Policije uspješno provele akciju oslobađanja i deblokade prometnice. U akciji su sudjelovale snage za posebne zadatke MUP-a RH iz Rakitja i Antiterorističke jedinice Lučko te Posebne jedinice policije Kumrovec. U uspješno provedenoj akciji poginuo je prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović a devet policajaca je bilo ranjeno. Obilježavanju su nazočili najviši državni dužnosnici i predstavnici Ureda predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske te mnogobrojni predstavnici udruga i građani koji su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast žrtvi Josipa Jovića. Obilježavanju je nazočio predsjednik Republike Zoran Milanović i njegov savjetnik za branitelje Marijan Mareković. A u ime predsjednika Vlade RH potredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U ime OS RH obilježavanju su nazočili zamjenig GSOSRH general pukovnik Siniša Jurković i zamjenik zapovjednika Kopnene vojske general bojnik Tihomir Kundid. Tekst: Branko Gačak Fotografije: preuzete s portala Ureda predsjednika
Radni sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga s državnim tajnikom u Ministarstvu obrane RH Brankom Hrgom i posebnim savjetnikom ministra obrane generalom Željkom Živanovićem, Zagreb, 30 ožujka 2022.
Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora sastalo se u sjedištu Ministarstva obrane s državnim tajnikom Brankom Hrgom i posebnim savjetnikom ministra obrane generalom Željkom Živanovićem. Sastanku su nazočili i ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić i savjetnica u Kabinetu ministra pukovnica Tanja Birko. Izaslanstvo HČZ-ZU činili su predsjednik Branko Gačak, potpredsjednik Igor Majetič, glavni tajnik Neven Cugelj i poslovni tajnik Mladen Lalić. Sastanak je organiziran s ciljem detaljnijeg upoznavanja visokih predstavnika MORH-a s radom udruge u prošlosti, zatim o trenutnim aktivnostima te mogućim područjima rada i suradnje s Ministarstvom obrane i Oružanih snaga RH te drugim sastavnicama sustava Domovinske sigurnosti. Predsjednik HČZ-ZU uvodno se zahvalio na dosadašnjoj logističkoj potpori MORH-a i OSRH u provedbi svojih planskih aktivnosti koju HČZ-ZU uživa tijekom dugog niza godina i istakao potrebu jačanja suradnje na područjima od obostrane koristi. Naglasio je da prijedlozi dolaze baš u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu te da se radi o vremenu u kojem je potrebno učiniti iskorak u daljnjem konkretiziranju područja suradnje od interesa za jačanje obrambeno-sigurnosnog sustava, odnosno sustava Domovinske sigurnosti. Prijedlozi se odnose na suradnju u području animiranja vojnog poziva, zatim sudjelovanja u procesima donošenja strateških dokumenata te zakonskih i provedbenih propisa iz obrambeno-sigurnosnog područja, uključujući i ulogu u definiranju učinkovitog sustava pričuvne komponente OS te suradnji s međunarodnim časničkim udrugama UCIOR i Gaminger inicijativa) radi razmjene informacija značajnih za trendove razvoja obrambenih i sigurnosnih sustava u Europi i svijetu. U otvorenoj diskusiji svih sudionika sastanka, izražen je najviši stupanj podudarnosti mišljenja te obostrana spremnost na jačanje i proširenje dosadašnjih oblika suradnje. Na kraju radnog sastanka državni tajnik Branko Hrg dao je potporu prijedlozima HČZ-ZU u cilju daljnjeg jačanja predloženih oblika suradnje. Tekst i Fotografija: Branko Gačak
Izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora Hrvatsko Zagorje i predavanje na temu “Ruska agresija na Ukrajinu”
Izvještajna skupština HČZ Hrvatskog zagorja i predavanje na temu “Ruska agresija na Ukrajinu” brigadir Ivan Drašković Hrvatski časnički zbor Hrvatskog Zagorja održao je svoju godišnju izvještajnu sjednicu Skupštine, 26. ožujka u prostorijama Vinskog podruma u Svetom Križu Začretju. Sjednicu je otvorio predsjednik udruge brigadir u miru Ivan Drašković te pozdravio goste iz Grada Krapine i slovenske braniteljske udruge iz Šmarja pri Jelšah te gosta-predavača na temu aktualnih događanja oko „Ruske agresije na Ukrajinu“. Sjednicu je vodilo radno predsjedništvo koje su činili umirovljeni brigadiri Ernest Bifel, Ivan Peica te Darko Cidrovski. Tijekom sjednice usvojena su izvješća predsjednika o radu tijekom 2021. godine, a blagajnik je podnio Financijsko izvješće za 2021. godine. Predsjednici Nadzornog odbora i Suda časti također su podnijeli svoja izvješća, a predsjednik i blagajnik su temeljem ranijeg prijedloga Izvršnog odbora pojasnili prijedloge Plana rada i Financijskog plana za 2022. godinu. Nakon radnog dijela sjednice održano je izlaganje na temu „Ruske agresije na Ukrajinu“ u okviru koje je predsjednik HĆZ-ZU Branko Gačak dao presjek glavnih događanja i viđenje ranijih mogućnosti prelijevanja krize na prostore bivše SFRJ (područje „Zapadnog Balkana“) te glavne zaključke i prosudbe daljnjeg tijeka rata. Tijekom nastavne zakuske nastavljene su ranije započete tematske diskusije. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Brane Gradišnik, Ivan Drašković brigadir Branko Gačak
PROMJENA RUSKE STRATEGIJE U UKRAJINI
Dim iznad Lavova poslije ruskog zračnog napada prošli vikend RUSKA STRATEGIJA U UKRAJINI SE MIJENJA NAKON POČETNIH PRODORA POČINJU ZASTOJI I SVE SU VEĆI IZGLEDI DA ĆE SE PLANIRANI BLITZKRIEG PRETVORITI U DOGOTRAJNI RAT Novi fokus Moskve je na Donbasu i onemogućavanju Ukrajini pristupa Azovskom moru. U tijeku je povlačenje snaga sa područja Kijeva i stvaranje uvjeta za dugotrajni rat iscrpljivanja Moskva je, u nedostatku snage da održi momentum napada na više frontova, počela sa povlačenjem svojih postrojbi sa područja Kijeva i ostalih gradova na sjeveru. Očito je fokus ruskog vojnog i političkog vodstva sada na zauzimanju istočnih dijelova Ukrajine te onemogućavanje Ukrajini pristupa Azovskom moru, te na taj način povezivanje anektiranog Krima i pobunjenih istočnih područja Luganska i Donjecka. Poslije pet tjedana intenzivne borbe jasno je da su intenzitet i učinak otpora OS Ukrajine glavni uzrok ovog stanja i da je Kremlj prisiljen na prelazak na dugotrajni rat iscrpljivanja. Protunapadi Ukrajine /uključujući helikopterski napad unutar ruskog teritorija/ i preraspoređivanje Moskve prema Donbasu na istoku Ukrajine sugeriraju da obje strane vjeruju da mogu pobijediti, što čini malo vjerojatnim da će mirovni pregovori uskoro rezultirati sporazumom. Ruska “vojna i politička strategija se nije promijenila, ostaje da se uništi Ukrajina”, rekao je Andriy Zagorodnyuk, bivši ukrajinski ministar obrane koji savjetuje vladu predsjednika Volodymyra Zelenskog. Ali rekao je: “Sada njihove sposobnosti više ne odgovaraju njihovoj strateškoj viziji.” Za Ukrajinu, s njezinim manjim vojnim resursima, takav prijelaz na dugotrajni konvencionalni rat povećava ovisnost o Zapadu i pošiljkama teškog naoružanja poput tenkova i topništva. Ruska promjena fokusa na Donbas omogućava koncentraciju vatrene moći na manju bojišnicu, skraćenje opskrbnih linija i čini zračnu potporu lakšom, te daje Moskve veće šanse za vojni uspjeh. Isto tako stavlja Rusiju u poziciju da pregrupiranjem snaga stvori uvjete za okruženje nekih od najboljih ukrajinskih jedinica koje formiraju obranu prema istoku. Međutim, Rusko povlačenje iz Kijeva također omogućuje Ukrajini da preraspodijeli dodatne resurse na istočnu frontu Donbasa — i to mnogo brže zbog kraćih ruta. Ukrajinski dužnosnici u početku su bili skeptični prema ruskim najavama da će Moskva ograničiti vojne operacije u blizini Kijeva i Černihiva, ali dugi konvoji ruskog oklopa počeli su napuštati ova područja u četvrtak, a ukrajinski vojnici ponovno su zauzeli mnoga sela na sjeveru Ukrajine. Rusija je u početku izgledala odlučna zadržati manje snage za blokiranje oko Kijeva kako bi ugrozila ukrajinski glavni grad i spriječila veliko ukrajinsko preraspoređivanje u Donbas, kažu ukrajinski dužnosnici. No, prijetnja opkoljavanjem ovih ruskih snaga, sjeverozapadno ili sjeveroistočno od Kijeva, u petak je izazvala brzo povlačenje prema bjeloruskoj granici, često pod vatrom. Rusija je poslala neke od svojih najboljih jedinica na Kijev i sjevernu Ukrajinu. Mnoge od njih uvučene su u žestoke borbe sa ukrajinskom obranom i trebat će im dosta vremena da se rekonstruiraju i pripreme za preraspoređivanje. Američki dužnosnici procjenjuju da je oko 10.000 vojnika od 190.000 ruskih snaga u Ukrajini ubijeno, a deseci tisuća drugih ranjeni ili zarobljeni. Elitna 4. gardijska tenkovska divizija “Kantemirovskaya” izgubila je 46 od svojih procijenjenih 220 tenkova T-80, prema vizualnim dokazima koje su prikupili vojni analitičari. U želji da popuni svoje snage, Rusija poziva pričuve, šalje u Ukrajinu vojnike raspoređene u Nagorno-Karabahu i Južnoj Osetiji, kao i ročnike. Navodno su neke od postrojbi iz ruske nacionalne garde, koja obično obavlja uglavnom poslove unutarnje sigurnosti, odbile su zapovijed za raspoređivanje u Ukrajinu. Britanski air maršal Edward Stringer, koji je vodio operacije britanskog ministarstva obrane i također pomogao u stvaranju britanskog programa vojne obuke u Ukrajini, rekao je da Rusija više nema mnogo dodatnih rezervi za bacanje u nove napadne operacije. “Većina učinkovite borbene moći već je uključena u rat”, rekao je. Dakle, ruski predsjednik Vladimir Putin “mora izgraditi još nešto, što je teško bez mobilizacije i pod sankcijama, ili koncentrirati borbenu moć koju ima”. Ruski nacionalisti, uplašeni povlačenjem iz Kijeva, pozvali su Putina da se mobilizira za sveopći rat. Igor Strelkov — bivši ruski obavještajac koji je predvodio skupinu ruskih vojnih veterana koji su zauzeli ukrajinski grad Slovjansk 2014., što je izazvalo oružani sukob u Donbasu — požalio se ovog tjedna na pripadnike ruske nacionalne garde koji su odbili upućivanje u Ukrajinu i podnijeli ostavke. Zato nam je potrebna mobilizacija. Podnio ostavku? Molim vas, nastavite odmah u pješačku četu kao redov. Pod zapovijedanjem vaših bivših suboraca, napisao je Strelkov na svom Telegram kanalu. Prema Strelkovu povlačenje iz Kijeva i Černihiva bilo je neophodno s obzirom na lošu provedbu inicijalnog plana napada i prijetnje s kojima se te snage suočavaju, posebno sada kada će proljetna vegetacija pruža zaštitu ukrajinskim udarnim skupinama koje napadaju u ruskoj pozadini i privremeno zaposjednutim teritorijama. “Ako je napuštanje prethodno zauzetog teritorija ionako neizbježno, najbolje je to učiniti bez da neprijatelj prvo uništi vaše trupe”, napisao je Strelkov u petak. “Trebat će nam ove trupe – rat će biti dug.” Na sjeveroistoku Ukrajine, ruske snage se tjednima pokušavaju probiti prema jugu, pokraj grada Izjuma u regiji Kharkiv. Taj bi im manevar, ako bude uspješan, mogao omogućiti da se povežu s postrojbama koje guraju s jugoistoka i opkole Donbas. Velik dio tih jugoistočnih snaga još uvijek je uključen u urbane bitke u opkoljenom gradu Mariupolju. Ako Mariupolj padne ove snage će se uključiti u prodor prema sjeveru. Ukrajina je razmjestila neke od svojih najboljih jedinica u Donbasu, koji se sastoji od Donjecke i Luganske regije. Ukrajina je uglavnom držala liniju na sjeveru, uključujući ključne gradove Kramatorsk i Slavjansk dok je Mariupolj, dio Donjecke regije, opkoljen, U regiji Lugansk, Rusija je brzo zauzela ruralna područja na istoku, ali nije uspjela zauzeti glavno urbano područje oko Severodonjecka, gdje je sjedište ukrajinske regionalne vlade za Lugansk. Mnogi ukrajinski dužnosnici i vojni analitičari smatraju da će se sukob vjerojatno povući mjesecima ili dulje bez obzira na to što Kijev i Moskva nastavljaju mirovne pregovore. Ukrajina je odustala od svoje težnje da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za obvezujuća sigurnosna jamstva Zapada i Rusije, ali su Kijev i Moskva i dalje su udaljeni oko statusa Donbasa i Krima. Iako Rusija ima mnogo veći broj stanovnika /145 milijuna prema prijeratnih 37 milijuna Ukrajine/ i znatno više vojne
IN MEMORIAM GENERAL PUKOVNIK ĐURO DEČAK
Danas je u 71. godini života, poslije duge i teške bolesti, preminuo umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske i bivši saborski zastupnik Đuro Dečak Dečak je rođen 18. siječnja 1952. u Gradini kod Virovitice. Završio je višu ekonomsku školu u Osijeku. Bio je jedan od osnivača HDZ-a u Virovitici, kao i HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru u sazivu od 2000. do 2003. godine. Kontraobavještajna služba bivše JNA (KOS) uhitila ga je s još dvojicom Virovitičana 24. siječnja 1991. zbog „krijumčarenja oružja“ te „pokušaja organiziranja oružane pobune protiv SFRJ“. Proveo je četiri mjeseca u zagrebačkom vojnom zatvoru u Gajevoj ulici. Osuđen je na tri godine, ali je odmah i pušten 22. svibnja 1991. Nakon toga je postao časnik u Hrvatskoj vojsci, organizirao je dragovoljce za obranu, a kasnije i zapovjednik pakračkog sektora te 127. virovitičke brigade. Potom je 1992. postao zapovjednik II. Zbornog područja Đakovo. Bio je predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane kao i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Za izniman doprinos u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, predsjednik Zoran Milanović odlikovao ga je u siječnju 2021. godine Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom
Polaznici 24. naraštaja Ratne škole u posjetu Zapovjedništvu specijalnih snaga i gradu Delnice
Polaznici 24. naraštaja Ratne škole u posjetu Zapovjedništvu specijalnih snaga HV i gradu Delnice Polaznici 24. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić” predvođeni načelnikom Ratne škole brigadirom Mijom Kožićem u sklopu nastavnog plana i programa posjetili su u srijedu 30. ožujka 2022. godine Zapovjedništvo specijalnih snaga (ZSS) i grad Delnice. U vojarni „Stožerni brigadir Ante Šaškor” u Delnicama polaznike je primio zamjenik zapovjednika pukovnik Ante Carminatti sa suradnicima. Tijekom predstavljanja ZSS-a održana je prezentacija o povijesnom razvoju specijalnih snaga u Domovinskom ratu, trenutačnom ustroju, području razmještaja ustrojstvenih jedinica ZSS-a, obukama koje provode za razvoj sposobnosti specijalnih snaga, međunarodnoj vojnoj suradnji te dosadašnjim i trenutnim sudjelovanjima u misijama i operacijama potpore miru. Kroz promotivni film prikazana je povjesnica nastanka Zapovjedništva specijalnih snaga, sudjelovanje specijalnih postrojbi u Domovinskom ratu te misija i koncept razvoja postrojbe povodom 30. godišnjice ustrojavanja. Nakon prezentacije i filma polaznici Ratne škole zajedno s pripadnicima ZSS-a u vojnoj kapelaniji sv. Martina Tourskog kod križa odali su počast poginulim, umrlim i nestalim braniteljima iz Domovinskog rata. Upoznavanje s radom vojne kapelanije imao je don Željko Savić, a predstavljanje spomen-sobe posvećene pripadnicima specijalnih postrojbi HV-a, koji su dali svoje živote u Domovinskom ratu, održala je satnica Željka Jeličić, časnica za odnose s javnošću ZSS-a. Nastavni posjet Delnicama obuhvatio je primanje kod gradonačelnice Grada Delnica Katarine Mihelčić. Gradonačelnica je upoznala polaznike s jedinstvenim zemljopisnim područjem i značajkama grada i Gorskog kotara, granama gospodarstva s naglaskom na šumsko i vodno bogatstvo, kulturnom baštinom s ekozonama, prostornim uređenjem koji je u skladu s potporama i programima Savjeta mladih Grada Delnica, strateškim planom razvoja turizma na području Delnica i Gorskog kotara te projektima iz EU fondova.
31. obljetnica “Krvavog Uskrsa”
31. obljetnica “Krvavog Uskrsa” Danas se obilježava 31. obljetnica redarstvene akcije “Plitvice” u kojoj je kao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu poginuo policajac Josip Jović, zbog čega je akcija oslobađanja Plitvica od pobunjenih Srba nazvana “Krvavi Uskrs”. Kod spomen obilježja Josipu Joviću danas su u 11 sati na Plitvicama čitanjem prigodne povijesnice i polaganjem vijenaca predsjednik Republike Zoran Milanović i izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade te braniteljskih udruga obilježili 31. obljetnicu oružane akcije. Krajem ožujka 1991. nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, Antiterorističke jedinice Lučko i jedinice za posebne namjene Kumrovec krenulo je noć uoči Uskrsa prema Plitvičkim jezerima. U ranim jutarnjim satima 31. ožujka na glavnom pravcu kretanja, zapriječenog balvanima, kolonu vozila s hrvatskim specijalcima napali su teroristi samoproglašene tzv. SAO Krajine iz zasjede na glavnoj prometnici nedaleko plitvičkih hotela i pratećih objekata. Na kolonu je otvorena vatra iz okolne šume. U autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, srećom, neizvučenog osigurača i nije eksplodirala. Pripadnici hrvatske policije ubrzano su izašli iz vozila, rasporedili se uz cestu i u šumi, uzvratili vatru u smjeru iz kojeg je na njih pucano te napredovali po dubokom snijegu i magli. Sukob je potrajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni povlačiti se. Prema policijskim izvješćima, nakon uspješno provedene akcije Plitvice uhićeno je 29 srpskih ekstremista, a 18 ih je kazneno prijavljeno zbog oružane pobune. Iako je akcija u potpunosti uspjela i na Plitvicama je uspostavljen red, ostala je zapamćena po prvom poginulom hrvatskom redarstveniku, pripadniku Jedinice za posebne namjene Rakitje Josipu Joviću, a sedam pripadnika Specijalne policije je ranjeno. Prema riječima suboraca, Jović je bio u vrhu napadu prema zgradi pošte, a iako je nosio pancirni prsluk netko od terorista ga je pogodio u nezaštićeni dio tijela. Kola hitne pomoći stigla su u trenu, a nakon dužeg čekanja ukrcan je u sanitetski vojni helikopter još uvijek dajući znakove života, no preminuo je na putu do bolnice. Jović je posmrtno promaknut u čin bojnika i odlikovan visokim državnim odličjima. PLITVICE 1991-2022
Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Rijeku
Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Primorsko-goransku županiju U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja riječki gradonačelnik Marko Filipović i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić bili su domaćini polaznicima 24. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ predvođenih brigadirom Mijom Kožićem. Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ Hrvatskog vojnog učilišta Franjo Tuđman, najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga, kao i druge državne dužnosnike. „Ove godine imamo 11 polaznika iz Hrvatske i naših susjednih i partnerskih zemalja, iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije“, rekao je načelnik Ratne škole brigadir Mijo Kožić. U sklopu ovog studijskog putovanja uz Primorsko – goransku županiju posjetili su još i Ličko – senjsku te Istarsku županiju. „U sklopu naših studijskih putovanja obilazimožupanije i gradove odnosno strateški važna državna poduzeća, kritičnuinfrastrukturu i sve ono što je bitno za život i rad sustava domovinskesigurnosti“, objasnio je brigadir Kožić. Poseban naglasak u Ratnoj školi daje se razvoju polaznika kao karakternih strateških lidera koji mogu kritički i kreativno razmišljati u složenom i neizvjesnom globalnom okruženju. „Drago mi je što su polaznici Ratne škole i ove godine gosti u našem gradu i županiji. Riječ je o bitnoj suradnji Ratne škole i jedinica lokalne samouprave kako bi zapovjedni i strateški kadar obučen za promišljanje i vođenje određenih operacija ukoliko dođe do neke opasnosti ili ugroze bio upoznat sa realnim stanjem na terenu“, rekao je riječki gradonačelnik Marko Filipović. U Guvernerovoj palači je za polaznike Ratne škole bilo organizirano i druženje s ratnim zapovjednicima postrojni Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata, a organiziran je i obilazak stalnog postava zbirke Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja kroz koju ih je proveo autor izložbe Ivo Mileusnić. Uz brojne druge aktivnosti prilikom kojih su imali priliku upoznati se i s povijesti Rijeke, kao i kulturnim i povijesnim znamenitostima grada, polaznici Ratne škole zapalili su i svijeću kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom. Posjet Ratne škole “Ban Josip Jelačić” organizirali su HČZ Primorja i Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka uz potporu PGŽ i Grada Rijeke. Domaćin u ime organizatora bio je pričuvni satnik Walter Cvjetan. Izvor portali: rijeka.hr riportal.net.hr torpedo.media
Priopćenje predsjednika CIOR-a u vezi agresije Rusije na Ukrajinu
Priopćenje predsjednika CIOR-a Jana Hormana, kapetana bojnog broda RM Njemačke, u vezi ruske agresije na Ukrajinu. ”The Interallied Confederation of Reserve Officers (CIOR), representing the interests of 1,3 million reservists across the NATO alliance and beyond, condemns, in the strongest possible terms, Russia’s ongoing invasion of Ukraine. CIOR deeply respects and admires the spirit ans resilience of the Ukrainian people, and urges Russia to immediately withdraw all of its forces.
PREGLED VOJNIH KAPACITETA RUSIJE I UKRAJINE
PREGLED VOJNIH KAPACITETA RUSIJE I UKRAJINE Dok se vojni analitičari slažu da je ukrajinska vojska jača i spremnija u odnosu na 2014. godinu, pažnju privlači širina ruskog vojnog inventara. Odnos vojnih izdataka Ukrajine i njenog bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,1 posto u 2021. godini, odnosno 5,9 milijardi dolara. S druge strane, odnos ruskih izdataka za vojsku i bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini iznosio je 4,3 posto, ili 61,7 milijardi dolara. – Rusija ima značajnu superiornost u zraku i na kopnu – Dok ruska vojska ima 850.000 aktivnih vojnih osoba, 250.000 pričuvnog osoblja i 200.000 paravojnih snaga, ukrajinska vojska raspolaže sa 250.000 aktivnih vojnih osoba, 250.000 pričuvnog osoblja i 50.000 paravojnih snaga. Što se tiče kopnenih snaga, Rusija ima prednost u odnosu na Ukrajinu. Rusija posjeduje 12.420 tenkova, 30.122 oklopna vozila, 6.574 samohodnog topništva, 7.571 vučne topništva i 3.391 pokretnih raketnih bacača. Ukrajina, s druge strane, ima 2.596 tenkova i 12.303 oklopna vozila. Rusko ratno zrakoplovstvo ima 772 borbena aviona, 739 jurišnika i više od 2.000 helikoptera, dok Ukrajina ima 69 borbenih aviona, 29 jurišnika i oko 60 helikoptera. Posjedujući jednog nosača aviona, 15 razarača, 70 podmornica i 11 fregata, Rusija također ima superiornost u ovoj oblasti nad Ukrajinom, koja nema razarače ni podmornice, nego samo jednu fregatu. Još jedan važan faktor, koji ruski zvaničnici posebno naglašavaju, je broj nuklearnih bojevih glava koje posjeduju. Procjenjuje se da se u ruskom nuklearnom arsenalu nalazi 4.490 bojevih glava, od kojih će 1.600 biti raspoređeno na balističke rakete i strateške bombardere. Izvor: podaci Anadolu Agency (AA) temeljeni na podacima Global Firepower (GFP), portala koji priprema analitičke baze podataka o vojnim snagama zemalja u svijetu, kao i dostupne izvore u Rusiji i Ukrajini Link na izvor
