RUSIJA – UKRAJINA – HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR

Zašto su švedske i finske zračne snage tako snažno pojačanje za NATO?

Zašto su švedske i finske zračne snage tako snažno pojačanje za NATO? Odluka Rusije da napadne Ukrajinu imala je za nju neželjenu posljedicu – jačanje zračnih snaga NATO-a. U strahu da ne bude sljedeća meta Rusije, Finska se pridružila NATO-u 2023., a nakon nje to je učinila i Švedska ovog ožujka. Ulaskom te dvije države u redove NATO-a, savez je odmah pojačan njihovim naprednim zrakoplovima i strateški lociranim zračnim bazama. Što se tiče broja zrakoplova, nove nordijske članice donijele bi značajan dodatak zračnim snagama NATO-a u potencijalnom sukobu s Rusijom. Švedska trenutno ima stotinjak borbenih aviona Gripen, a Finska ima 62 F/A-18 Horneta američke proizvodnje. To čini kombinirani finsko-švedski borbeni kontingent otprilike jednakim u broju kao što je flota borbenih zrakoplova Ujedinjenog Kraljevstva te je za trećinu manji od otprilike 200 borbenih zrakoplova koji lete za Francusku i Njemačku. Novi saveznici donose brojne druge prednosti europskoj obrani. Kad su se bivše države Varšavskog pakta, poput Poljske, pridružile NATO-u kasnih 1990-ih, bile su opremljene starijim sovjetskim zrakoplovima, poput MiG-29, koji su bili ograničene korisnosti i interoperabilnosti sa zapadnim zračnim snagama. Međutim švedski JAS-39 Gripen sposoban je lovac četvrte generacije, otprilike u rangu s modelima poput F-16, koji se uklapa u tehničke standarde i doktrinu NATO-a. Čvrsti Gripen dizajniran je za mogućnost polijetanja i slijetanja s autocesta ako su aerodromi uništeni i ‘ima moderne mogućnosti električnog ratovanja i visoku spremnost za provođenje ekspedicijskih operacija, ograničavajući pritom sposobnost Rusije da gađa zrakoplove na zemlji’, stoji u eseju. Zanimljivo je da se kao prednost švedskih i finskih zračnih snaga vidi i pomoć u ublažavanju pritiska na resurse SAD-a, sada podijeljenih između europskih i pacifičkih teatara operacija. U slučaju napada SAD ne bi morao odmah aktivirati svoje snage u Europi te da bi se njihovi borbeni zrakoplovi mogli posvetiti drugim potencijalnim žarištima, poput eventualne kineske invazije na Tajvan. Nove sjevernoeuropske članice također omogućuju NATO-u da projicira više moći na Arktik, regiju koja postaje sve željenija jer topljenje polarnih ledenih kapa otkriva mineralna bogatstva i nove pomorske rute. I Švedska i Finska imaju snage sposobne izdržati vrlo teške uvjete i prilagođene su vremenskim prilikama. Njihove su zračne snage vitalne za ovaj nordijski prodor i postat će vrlo korisne za daljnje odvraćanje i obranu arktičkog prostora, a koji je sve češće dio spora s Rusijom. S druge strane, finski F/A-18 Hornet, koji je nekada bio standardni lovac američke mornarice, već je kompatibilan s NATO-vim zračnim snagama. Ali Finska će uskoro dobiti izvanredno moćne zračne snage za naciju s manje od šest milijuna ljudi. Naime naručila je 64 stealth lovca F-35 američke proizvodnje, što je druga najveća nabava F-35 u Europi nakon britanske. Ovo stavlja nekoliko eskadrila nevidljivih lovaca uz rusku sjevernu granicu s potencijalom prodiranja i suzbijanja ruske protuzračne obrane te gađanja vitalnih ciljeva. U konačnici, zračne snage Švedske i Finske daju NATO-u puno više fleksibilnosti da se nosi s raznim prijetećim scenarijima, od ruske invazije na baltičke države, preko zapadne intervencije u ratu u Ukrajini, do sukoba najveće članice NATO-a, SAD-a, s Kinom oko Tajvana. Izvor: tportal F/A-18 Hornet JAS-39 Gripen

Europa mora brzo povećati svoju vojnu potporu Ukrajini kako bi osigurala pobjedu Kijeva

Europa mora brzo povećati svoju vojnu potporu Ukrajini kako bi osigurala pobjedu Kijeva. Ako Europa u tome ne uspije ugroziti će vlastitu sigurnost i vjerodostojnost te ohrabriti Moskvu. Europljani si ne mogu dopustiti da se rat u Ukrajini oduži jer što dulje traje, to će se povećavati žrtve i razaranja. Čitava sela, mjesta i gradovi već su pretvoreni u paramparčad. Milijuni Ukrajinaca su raseljeni ili su napustili zemlju. Veliki dijelovi istočnih regija pretvoreni su u minska polja. Iako su svi imali ljetnu stanku, institucije EU, njeni čelnici i europske vlade ne mogu si priuštiti prihvaćanje rata u Ukrajini kao novu normalu. Mada je već polako zamjetan ratnin zamor Zapad /a to uključuje i NATO/ ne može smatrati da je vrijeme za pregovore između Kijeva i Moskve. Pregovori mogu započeti samo ako ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky bude u dovoljno snažnoj poziciji da postavi uvjete koji se, međutim, ne odnose samo na obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine. Uvjeti za pregovore moraju osigurati da Rusija više ne napadne ili prijeti Kijevu. Završetak rata morao bi značiti i okončanje ruskih imperijalnih ambicija u ovom dijelu Europe. Bez tih ciljeva na umu, europski će kontinent biti nestabilan, podijeljen i slab. Neće moći djelovati strateški. I neće se moći nositi s golemim izazovima koji su pogoršani s dvije ruske invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine. Kako se nositi sa europskim sigurnosnim deficitom Ne tako davno, tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, prvog velikog sukoba poslije II SR na europskom tlu koji je izazvao slab i podijeljen europski odgovor, EU jednostavno nije imala vojni kapacitet da to okonča. I unatoč beskrajnim pritužbama Sjedinjenih Država o nespremnosti Europe da troši više na obranu i integrira svoje vojne strukture, od tada je malo postignuto. Šefovi Pentagona već dugo ne štede riječi o lošem stanju Europske obrane. EU u cjelini svoju sigurnost ne shvaća dovoljno ozbiljno a ruski rat u Ukrajini još jednom pokazuje da mnoge europske zemlje još uvijek ne razumiju da je njihova vlastita sigurnost ugrožena. Ovo je drugi aspekt rata, rata koji ostavlja Europljane sve više ovisnima o Sjedinjenim Državama zbog potpore Ukrajini a koji još uvijek nije u Europi usadio stratešku kulturu koja se temelji na sigurnosti i čvrstoj moći. Bez snažne, integrirane sigurnosne infrastrukture, Europa će ostati ranjiva bez obzira na to tko bude izabran za sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država 2024. godine. Teško je predvidjeti koja će država EU-a preuzeti vodstvo u promicanju ove strateške kulture. Sigurno ne Njemačka. Zeitenwende čiji je cilj bio učiniti Berlin ozbiljnim obrambenim i sigurnosnim igračem kroz veću potrošnju i modernizaciju oružanih snaga se polako razvodnjava. Također je teško razumjeti zašto EU – s izuzetkom Poljske, baltičkih država, Češke i Rumunjske – ne vidi zašto bi ukrajinska pobjeda učinila Europu stabilnijom i sigurnijom. Potrebna je odlučnost i politička volja u namjeri da se pomogne Ukrajini. Nije dovoljno da čelnici i ministri obrane ad nauseam kažu da će podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno” ili da “Ukrajina mora pobijediti”. Kako će se to dogoditi ako zemlja nije opskrbljena neophodnom vojnom opremom. U nekim se europskim prijestolnicama pa i u Washingtonu šuška da ukrajinska ofenziva nije bila dovoljno brza ni učinkovita a na drugoj strani odugovlači se sa odgovarajućom vojnom potporom da se to postigne. Ako su NATO i EU odlučni u namjeri da pomognu Ukrajini, onda bi svoje riječi trebali uskladiti s djelima. Tijekom summita u Vilniusu u srpnju, NATO je odbacio priliku da djeluje hrabro i s uvjerenjem. Ukrajini je tada trebalo ponuditi članstvo. Sigurnosna jamstva koja su ponuđena umjesto toga nisu do kraja razrađena. Sjedinjene Države i Njemačka predvodile su protivljenje ulasku Ukrajine u NATO s obrazloženjem da bi to dovelo do dodatne eskalacije od strane Rusije ili čak do svjetskog rata. Kako jest, ruska invazija na Ukrajinu već ima globalne implikacije, za energiju, za opskrbu hranom i za globalne saveze, uključujući kinesku potporu Rusiji. Ukratko, rat u Ukrajini nije ograničen samo na Ukrajinu. Ovo je drugi, veći izazov. Rat je test za Europu posebno i Zapad općenito. Riječ je o sigurnosti, uvjerenju i nastojanju da se održe vrijednosti temeljene na težnji za demokracijom. U konačnici, to je ono za što se Ukrajinci bore. Kompromis po svaku cijenu će naštetiti Zapadu i umiriti — štoviše ohrabriti — Rusiju i njezine pristaše. Autor: Judy Dempsey, vanjski viši suradnik u Carnegie Europe i glavni urednik Strategic Europe. Preveo i priredio za web: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

ZAŠTO UKRAJINSKA PROTUOFENZIVA NE IDE KAKO JE PLANIRANO

POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT Zašto ukrajinska protuofenziva ne ide prema planu ? Dugo očekivana Ukrajinska protuofenziva započela je početkom lipnja nakon višemjesečnih nagađanja o tome kada će započeti i koji će biti njeni ciljevi. Trebalo je proći nekoliko dana da bi ukrajinski predsjednik Zelenski 10.lipnja priznao da je protuofenziva zapravo započela, mada je iz ruskih medija bilo jasno da je njezina početna faza na kraju. Jedan od razloga zašto je protuofenziva najavljena uz malo pompe bio je taj što vjerojatno nije išla prema planu: početni ukrajinski gubici bili su teški i s malo vidljivog napretka. Očito je da ukrajinske snage nisu našle na očekivane i najavljivane značajne slabosti u ruskim linijama obrane. Prema ruskim izvorima borbe vode se teške borbe, protuofenziva možda još uvijek ima puno snage, ali pokušaji da se prikaže kao da je tek počela samo navode na zaključak da se sve baš i ne odvija kako je zamišljeno. Ukrajina je za ovu protuofenzivu prikupila znatnu količinu opreme dopremljene sa zapada kao i veliki broj vojnika. Značajan dio toga sigurno je već potrošen jer su gubici bili značajni. Rusko Ministarstvo obrane brzo je objavilo slike uništenih zapadnih oklopnih borbenih vozila kako bi naglasilo da je zapadna oprema daleko od nepogrešive. Brojnost gubitaka gubitke ubrzo su potvrdili zapadni izvori. Nakon tjedana borbi, očito je da ranija optimistična očekivanja o uspjehu ove protuofenzive vjerojatno neće biti ispunjena. U isto vrijeme, ukrajinska i zapadna euforija zbog onoga što se naširoko smatralo pokušajem pobune ili puča Wagnerove grupe u Rusiji bila je kratkog vijeka jer neuspjele akcije Jevgenija Prigožina nisu Ukrajini pružile pogodnosti na bojnom polju kojima se nadala. Kao što su mnogi promatrači predvidjeli, većina napora Ukrajine uložena je u pokušaj probijanja ruskih linija kako bi došla do Azovskog mora na jugoistoku sa ciljem presjecanja kopnene veze Rusije sa Krimom. Međutim, očito je da je ruska strana tu postavila težište obrane. U regiji Bakhmut se čini da ukrajinske snage pokušavaju vratiti teritorij koji su Rusi teškom mukom osvojili i to s lokalnim uspjehom. Iako je Ukrajina 2022. godine uspjela pokrenuti dva uspješna protunapada u regijama Kharkiv i Kherson , vratiti pod svoju kontrolu značajan teritorij, ti su protunapadi pokrenuti u vrlo različitim uvjetima od današnjih. U oba slučaja, ruske trupe odlučile su se povući pred ukrajinskim protunapadima — sada je situacija znatno drugačija, ne povlače se i veoma snažno su se utvrdili po dubini . Osim toga, ruska vojska mnogo je brojnija nego što je bila u jesen 2022. — od prošlog rujna mobilizirano je više od 300.000 vojnih obveznika. Dok su 2022. ruske snage bile djelomično zatečene nespremne i bez resursa da se nose s protunapadima 2022. a i samo povlačenje je bio dio šire strateške odluke da se odmah po izvršenom napadu sa sjevera i juga glavni napor napada prebaci na istok i jug , ovaj put snage su bile itekako spremne imajući sasvim dovoljno vremena za pripremu i utvrđivanje obrane po dubini. Takođet, vrijeme pripreme za obranu ruske snage su dobro iskoristile za otklanjanje logističkih problema sa kojima su bili suočeni tijekom 2022. Mora se napomenuti da ruske snage također jako dobro iskorištavaju opremu koja se na Zapadu smatra zastarjelom ali koja je u ovim uvjetima itekako iskoristiva. Ruska vojska je svakako mnogo naučila i prilagodila se prirodi rata i ukrajinskim oružanim snagama od 2022. Jedan primjer: ruske snage poduzimaju mjere za smanjenje toplinskih oznaka oklopnih vozila i njihove ranjivosti na ukrajinsko protutenkovsko oružje. Naposljetku, rusko stanovništvo – i vojska koju podržava – uglavnom su se stisnuli u očekivanju dugotrajnog rata. Čini se da mnogi Rusi smatraju da Rusija nema drugog izbora nego da se bori dalje, jer Zapad i Ukrajina pozivaju na ono što je zapravo potpuni poraz Rusije, a ne smisleni pregovore. Postoje jaki dokazi koji upućuju na to da se nedavna pobuna ili pokušaj državnog udara Wagnerove grupe više odnosio na borbu za moć unutar ruskog vojnog vodstva i način na koji bi se rat trebao procesuirati, a ne treba li ga nastaviti. Unatoč tome, kratkotrajna Prigožinova pobuna očito je bila velika sramota za vladu Vladimira Putina. Ukrajinske oružane snage svakako imaju motivirane trupe i značajne količine zapadne opreme. Ali ukrajinske snage nemaju onu vrstu nadmoći u zračnom prostoru koja bi omogućila kopneno napredovanje koje je bilo ključno tijekom Zaljevskih ratova 1991. i 2003., gdje je zapadnjačko oružje korišteno s razornim učinkom. Nekoliko desetaka zapadnih zrakoplova F-16 vjerojatno ne bi promijenilo situaciju u zraku za Ukrajinu – jer je ruska protuzračna obrana i dalje je jedna od najboljih na svijetu. Ukrajinske snage nemaju neograničene ljudske resurse. Mnogo je toga napisano u zapadnim medijima o procijenjenim ruskim gubicima i problemima s ljudstvom, ali vrlo malo o onima u Ukrajini. Rusija je izgubila velik broj vojnika, a značajan broj muškaraca sposobnih za vojnu službu pobjegao je u inozemstvo no i Ukrajina je pretrpjela velike gubitke koje je teško nadomjestiti, a milijuni Ukrajinaca su napustili zemlju. Ne žele se svi ukrajinski muškarci boriti a ukrajinska

Plaćenička skupina Wagner

POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT Plaćenička skupina Wagner U svoj televizijskom obraćanju naciji (koji je očito bio mnogo ranije snimljen), u subotu 24. lipnja, ruski predsjednik Putin je postupak skupine Wagner ocjenio kao “izdaju” za koju će oni koji su se usudili tako suprotstaviti ruskoj vojsci biti odgovarajuće kažnjeni. Kad tako kaže predsjednik Putin, do tada apsolutno neupitni autoritet u Rusiji, onda će se to i dogoditi. Ovo obraćanje je uslijedilo nakon otvorene pobune zapovjednika Wagnera Jevgenija Prigožina koji se uputio na marš prema Moskvi, prema nekim procjenama, sa 5000 boraca, ali se zaustavio negdje oko 200 km od glavnog grada Rusije. Međutim, dogodilo se nešto sasvim neočekivano. Čini se da ruska vlada raspušta Wagnerove plaćeničke snage i da će MO preuzeti teško naoružanje i vojnu opremu skupine. Wagnerovci neće biti kažnjeno gonjeni, moći će se uključiti u regularnu rusku vojsku a njihov zapovjednik Prigožin ostaje u Bjelorusiji u azilu. Međutim, isto tako se čini da je jednom dijelu ruske političke elite jako stalo do toga da plaćenička skupina Wagner opstane. Sukob Wagnera i ruskih vojnih zapovjednika izbio je jer je Prigožin odbio nalog ruskog ministarstva obrane da potpiše ugovor kojim bi Wagner bio izravno pod njegovom kontrolom i izravno nekoliko puta optužio ministra obrane Sergeja Šojgua i čelnika oružanih snaga u Ukrajini Valerija Gerasimova za nesposobnost. Wagner u Ukrajini U tjednima prije ruske invazije, smatra se da je Wagner izveo takozvane napade pod lažnom zastavom, kako bi Kremlju dao povod za invaziju a smatra se da je “Kremlj koristio Wagnerovce za uvođenje discipline na terenu”. Wagner je bio značajno uključen u zauzimanje istočnog ukrajinskog grada Bakhmuta za Rusiju. Ukrajinske trupe kažu da su Wagnerovi borci u velikom broju poslani u otvorene juriše, što je rezultiralo mnogim smrtnim slučajevima. U početku, MO Rusije nije priznalo da se Wagnerova skupina borila u Ukrajini, što je potaknulo prvu od pritužbi Jevgenija Prigožina protiv ruskih vojnih čelnika kada je zaprijetio da će povući Wagnerove trupe iz Bakhmuta, rekavši da im je uskraćeno streljivo. Gdje još Wagner djeluje? Od 2015. Wagnerovi plaćenici su u Siriji, bore se zajedno s provladinim snagama i čuvaju naftna polja. Također ima trupe u Libiji, podržavajući snage lojalne generalu Khalifi Haftaru. Srednjoafrička Republika (CAR) koristi Wagnera za čuvanje rudnika dijamanata. Također se smatra da grupa štiti rudnike zlata u Sudanu. Vlada Malija, u zapadnoj Africi, koristi skupinu protiv islamskih militantnih skupina. Kada je nastao Wagner i kako je dobio ime? Wagnerova skupina je prvi put identificirana 2014., kada je počela podržavati proruske separatističke snage u istočnoj Ukrajini i imala veoma važnu ulogu u pripajanju Krima Rusiji. Međutim, Wagnerove snage također su bile aktivne u Africi i na Bliskom istoku. Vjerovalo se da je prije rata u Ukrajini Wagner imao oko 5000 boraca – uglavnom veterana ruskih elitnih pukovnija i specijalnih snaga. Međutim, njegov broj je od tada znatno porastao. Jevgenij Prigožin je prilikom najave svog “marša za pravdu” na Moskvu rekao da je zapovijedao s 25.000 vojnika. Jevgenij Prigožin, bogati biznismen i osuđivani kriminalac, nosi nadimak “Putinov kuhar” jer je pružao catering za Kremlj, tvrdi da je osnovao Wagner 2014. Međutim, pretpostavlja se da je bivši časnik ruske vojske Dimitrij Utkin, veteran ruskih ratova u Čečeniji osnovao Wagner i bio prvi Wagnerov terenski zapovjednik te da je skupinu nazvao po svom bivšem radijskom pozivnom znaku (a koji je uzet od prezimena omiljenog Hitlerovog kompozitora Richarda Wagnera). Svojim dolaskom na čelo Wagnera Prigozhin je povećao Wagnerov broj, posebno 2022. godine izravnim novačenjem ruskih zatvorenika, mahom ubojica osuđenih na dugogodišnje kazne, pa prema prema nekim izvorima, oko 80% Wagnerovih vojnika u Ukrajini došlo je od tamo. U redovima grupacije Wagner bilo je i državljana Srbije i BiH: među 4.184 osobe koje su Ukrajinci uz pomoć zapadnih obavještajaca na proljeće evidentirali u svojoj bazi podataka, bilo je barem osam ‘wagnerovaca‘ iz Srbije te tri iz Bosne i Hercegovine. Plaće im iznose oko 2.000 dolara mjesečno, što je puno za ruske ili ukrajinske standarde. No, doda li se tome i ratni plijen, mogućnost vrtoglavog profita širi se i na druge lakome profitere: ionako im mahom pristupaju ljudi oskudnog obrazovanja, emocionalno oštećeni i skloni adrenalinskim avanturama. Dmitrij Utkin: grupu Wagner utemeljio je neonacist koji je u Ukrajinu poslan radi ‘denacifikacije ‘ Kako Wagner zarađuje? Iako su plaćeničke snage tehnički ilegalne u Rusiji, Wagner se 2022. registrirao kao tvrtka. Rusija je platila Prigozhinu za osiguranje Wagnerovih trupa za borbu u Ukrajini. Prema riječima predsjednika Putina, Wagner je dobio 86,26 milijardi rubalja (1 milijarda dolara) iz ministarstva obrane i državnog proračuna između svibnja 2022. i svibnja 2023. za isplatu plaća. Rekao je da će vlasti istražiti kako je potrošen novac isplaćen Wagneru. Prema američkom min. financija Prigozhin je zaradio novac od Wagnerove prisutnosti u drugim stranim zemljama. Njegove tvrtke navodno su profitirale od rudnika zlata i dijamanata u CAR-u i Sudanu. Američke vlasti također kažu da je energetskoj tvrtki povezanoj s Prigožinom ponuđeno 25% udjela u svim naftnim ili plinskim poljima u Siriji koje je

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast?

POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast? Pripadnici skupine Wagner pripremaju se za povlačenje iz stožera Južnog vojnog okruga kako bi se vratili u svoju bazu u Rostovu na Donu kasno u subotu Rusi koji imaju veze s Kremljom izrazili su olakšanje što pobuna vođe plaćenika Jevgenija Prigožina nije izazvala građanski rat no svi su se složili u jednome: Vladimir Putin je ispao veoma slab i ranjiv iako se dugo predstavljao kao jamac stabilnosti Rusije i beskompromisni zaštitnik njezine državnosti. No, ovaj vikend ruske stabilnosti nije bilo nigdje, a nije bilo ni Putina, koji je nakon kratke izjave u subotu ujutro nestao s vidika tijekom najdramatičnijeg izazova njegovom autoritetu u 23 godine dugoj vladavini. Putin je u svojoj odsutnosti ostavio zapanjene Ruse da se pitaju kako je vođa paravojne skupine Jevgenij V. Prigožin u subotu mogao pokrenuti oružanu pobunu koja je prijetila dosegnuti Moskvu. Javila su se vrlo neugodna pitanja o budućnosti ruskog predsjednika: što je njegov neuspjeh da spriječi pobunu značio za njihovu sigurnost – i njegovu izdržljivost? Konstantin Remčukov, urednik moskovskih novina s vezama u Kremlju, rekao je u telefonskom intervjuu da je sada moguće ono što se nekada činilo nezamislivim: da ljudi bliski g. Putinu mogu pokušati da ga uvjere da se ne kandidira na sljedećim predsjedničkim izborima u Rusiji. Sa subotnjim događajima, rekao je, g. Putin je konačno izgubio svoj status jamca bogatstva i sigurnosti elite. Predsjednik Putin se u, unaprijed snimljenom govoru, obraća građanima Rusije u subotu,24.06. Ideja da je “Putin na vlasti i da osigurava stabilnost i jamči sigurnost — pretrpjela je fijasko “, rekao je gospodin Remchukov. “Ako sam prije mjesec dana bio siguran da će se Putin bezuvjetno kandidirati jer je to njegovo pravo, sada vidim da se elite više ne mogu osjećati bezuvjetno sigurno.” “Stabilnost” je bio refren Kremlja usred referenduma 2020. koji je g. Putinu otvorio put za dva dodatna mandata, do 2036. A sigurnost ruske države je ono što g. Putin opisuje kao svoju vodeću motivaciju za invaziju na Ukrajinu. Čak i usred 16-mjesečnog rata u Ukrajini, Kremlj je bio usredotočen na očuvanje slike normalnosti kod kuće. Putin je odolio oštrim pozivima da se proglasi izvanredno stanje ili zatvore granice zemlje. Za elitu, žalac zapadnih sankcija nadoknađen je novim poslovnim prilikama ruskog ratnog gospodarstva i domaćeg tržišta odjednom oslobođenog konkurencije mnogih zapadnih poduzeća. No Prigožinovo osporavanje autoriteta Kremlja ovog vikenda poništilo je tu računicu. Vođa paravojne skupine Wagner, Jevgenij Prigozhin, svojim je snagama zauzeo rusko vojno zapovjedništvo na jugu, u gradu Rostov na Donu, a zatim poslao kolonu trupa sjeverno prema Moskvi, obećavajući da će ući u glavni grad. Kriza je ublažena kasno u subotu, kada je Prigozhin pristao povući svoje snage u dogovoru koji je njemu i njegovim vojnicima omogućio da izbjegnu kazneni progon. Neposredna prijetnja je izbjegnuta. Ali u tom procesu Putin je izgubio više od svoje reputacije osiguravača stabilnosti: činjenica da Prigožin i njegove snage nisu kažnjeni narušila je Putinovu reputaciju kao odlučnog vođe koji neće tolerirati nelojalnost. Taj dojam pojačan je izvještajima ruskih vojnih blogera da su Prigožinove snage oborile ruski borbeni zrakoplov. Putin je Prigožina također nazvao izdajnikom nakon što je ovaj pokrenuo pobunu – i nakon što je vođa plaćenika doveo u pitanje samu Putinovu obrazloženje za rat u Ukrajini. Činilo se da su se ti prijestupi istopili s dogovorom koji je okončao krizu. Stručnjaci kažu da zbog toga izgleda da Putin manje kontrolira rusku državu nego što se prije znalo. Državni tajnik Antony J. Blinken rekao je u nedjelju da je Prigožinova pobuna otkrila pukotine koje se pojavljuju u Putinovom držanju vlasti. “Bio je to izravan izazov Putinovom autoritetu,” rekao je Blinken u emisiji “Face the Nation” na CBS-u. Jedan od zbunjujućih aspekata krize bio je razlog zašto je Putin dopustio da Prigožinov sukob s ruskim Ministarstvom obrane mjesecima eskalira bez da se time bavio, iako je Prigožin je bio drsko otvoren u napadanju i omalovažavanju vodstva ruske vojske. Nekoliko ruskih dužnosnika opisali su krizu prije svega kao proizvod nefunkcionalnog sustava upravljanja koji je na granici kaosa — što je živopisno prikazano u ruskoj riječi bardak. Odluke o tome kako se nositi s pobunom Prigožina donesene su u hodu u subotu, nakon mjeseci u kojima su predsjednik i njegov najuži krug nastavljali beskonačno i besplodno raspravljati umjesto da pronađu način kako se nositi s ikonoklastičkim vođom plaćenika. Prigožinova 36-satna pobuna ukratko Oružani ustanak u Rusiji pod vodstvom Jevgenija Prigožina, čelnika privatne vojne tvrtke Wagner, zaprepastio je svijet i predstavljao najveći pojedinačni izazov vladavini predsjednika Vladimira Putina otkako je došao na vlast prije 23 godine. Evo osnovnih podataka o pobuni: Kako je počelo. U nizu objava na društvenim mrežama 23. lipnja Prigožin je doveo u pitanje motive Kremlja za rat u Ukrajini i optužio ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua da je naredio smrtonosne zračne napade na pripadnike Wagnera. Napetosti između Prigožina i ruske vojske rasle su mjesecima. Brza

NAJVEĆE VOJNE VJEŽBE ZRAČNIH SNAGA NATO – AIR DEFENDER 2023

‘Iznimno teška operacija’: Sve su oči uprte u napad Ukrajine

POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT POČETNA NOVOSTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT ‘Iznimno teška operacija’: Sve su oči uprte u napad Ukrajine Mali teritorijalni pomaci naglasili su težinu zadaće koja je pred ukrajinskim OS. Ukrajinci će doslovno morati ginuti za svaki metar da bi oslobodili petinu svoje zemlje koja je sada pod ruskom okupacijom. Ukrajinske trupe pucaju iz samohodne haubice Caesar prema ruskim snagama u blizini grada Avdiivka u Donjeckoj regiji Kijev je u ponedjeljak priopćio da je od vikenda vratio sedam sela i postigao male uspjehe u blizini grada Bakhmuta. “Oslobođeno je sedam naselja”, rekla je zamjenica ministra obrane Hanna Maliar, to su sela Lobkovo, Levadne i Novodarivka u južnoj regiji Zaporizhia. Selo Storozheve u istočnoj Donjeckoj regiji – u blizini tri druga ponovno zauzeta u nedjelju – također je navodno oslobpođeno u ponedjeljak. Na provjerenoj snimci vide se vojnici kako drže ukrajinsku zastavu u Storozheveu uz rijeku Mokri Yaly. “Neprijatelj je isprva pružao otpor, pokušavajući topništvom odbiti naš napad. Uspjeli smo povratiti inicijativu i polako – kuću po kuću – počeli ponovno zauzimati selo,” rekao je jedan neidentificirani ukrajinski borac na videu. Maliar je rekla da su ukrajinske snage proteklih dana oslobodile područje koje se prostire na 90 četvornih kilometara duž crte fronte. Ovi mali teritorijalni pomaci samo naglašavaju težinu zadaće koja je pred ukrajinskim postrojbama, koje će se morati boriti doslovno za svaki kvadratni kako bi oslobodile otprilike jednu petinu svoje zemlje koliko je sada pod ruskom okupacijom. Vladimir Rogov, dužnosnik administracije Zaporoške regije postavljene od strane Moskve , rekao je da su u tom području bjesnile “teške bitke”, uključujući rusko topništvo, minobacače i zračne snage. Alexander Kots, vojni dopisnik ruskog dnevnika Komsomolskaya Pravda, rekao je da ukrajinske snage pokušavaju napredovati – unatoč velikim gubicima – prema gradu Staromlinovka, koji se nalazi na strateškoj autocesti koja vodi do lučkog grada Mariupolja. Zadatak okončanja moskovske okupacije južne i istočne Ukrajine je zastrašujući, s obzirom na brojčanu nadmoć Rusije u ljudstvu, streljivu i te premoći u zračnom prostoru, kao i obzirom na to da su ruske snage imale dovoljno vremena da se ukopaju i izgrade snažnu crtu obrane. “Bitke su teške, ali naš napredak postoji – i to je vrlo važno”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy u svom noćnom video obraćanju. “Neprijateljski gubici su upravo ono što nam treba.” Dodao je da kišovito vrijeme predstavlja izazov za njegove trupe i da je razgovarao sa svojim vojnim zapovjednicima “koje točke fronte trebamo ojačati i koje radnje možemo poduzeti kako bismo slomili još ruskih položaja”. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy ‘Teško vrijeme za Rusiju’ Neki zapadni vojni analitičari rekli su da je prerano donositi zaključke o protuofenzivi i da bi dosadašnji okršaji mogli pokazati da Ukrajina još uvijek samo testira rusku obranu. Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama priopćio je da Ukrajina pokušava “izvanredno tešku taktičku operaciju – frontalni napad na pripremljene obrambene položaje, dodatno kompliciran nedostatkom zračne nadmoći”. Početne rezultate napada ne treba pretjerano tumačiti, dodaje se. General Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, rekao je: “Ofenziva je očito počela, ali ne mislim da je glavni napad”. General Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi Rusija se tek treba suočiti s ovakvom vrstom napada. Ruska neuvjerljiva izvedba na bojnom polju u proteklih 15 mjeseci od početka invazije dovela je do čestih promjena zapovjedništava te javnih rasprava s privatnim milicijama koje su pozvane da se bore zajedno s vojskom. Ruski predsjednik Vladimir Putin obilježio je nacionalni dan Rusije u ponedjeljak ceremonijom dodjele nagrada u Kremlju, ali je u svom govoru samo letimično spomenuo rat koji je pokrenuo u veljači 2022. “Danas, u teškom trenutku za Rusiju, [osjećaji domoljublja i ponosa] još jače ujedinjuju naše društvo … i služe kao pouzdana podrška našim herojima koji sudjeluju u specijalnoj vojnoj operaciji”, rekao je Putin. Ruski predsjednik Vladimir Putin IZVOR: AL JAZEERA I NOVINSKE AGENCIJE ; Preveo i priredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

RAT I INFLACIJA

HOME RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT HOME RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT ARHIVA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE STR.BIBLIOTEKA LINKOVI O UDRUZI PLANOVI / FIN. IZVJEŠĆE / ZAVRŠNI RAČUNI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA KONTAKT RAT I INFLACIJA Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje, regije i svijet u 2022. potrošili na svoje vojske i obrambene sustave. Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave. Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim. Frank E. Petersen Jr. (DDG 121) USS Frank E. Petersen Jr., razarač klase Arleigh Burke, ušao je u operativnu uporabu u svibnju 2022. Prema SIPRI-jevim statistikama, na SAD je te godine otpalo 39 % ukupne globalne vojne potrošnje Foto: USMC / Lance Cpl. Dylon Grasso Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave. Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim. Povijesni skok Silom prilika, interes javnosti za vojna pitanja sve je veći, pa je SIPRI-jevo izvješće dočekano i s većim nestrpljenjem. Zahvaljujući metodičnosti, preciznosti i strogim kriterijima, koji uključuju i prikaz potrošnje u realnoj vrijednosti dolara, stručnjaci iz Stockholma poznati su kao najpouzdaniji izvor. A oni potvrđuju da je Ukrajina zemlja koja je 2022. najviše povećala vojnu potrošnju. Prošle godine potrošila je čak 640 % više nego 2021., i to je najveći skok u povijesti SIPRI-jevih analiza. Sa 36. skočila je na 11. mjesto globalne ljestvice. Zanimljivi su i podaci da je Ukrajina na obranu 2013. godine potrošila 1,6 %; 2021. godine 3,2 %; a 2022. godine 34 % BDP-a. Podaci su to koji jasno govore kolike napore obrambeni rat iziskuje od cijele zemlje unatoč brojnim zapadnim donacijama u naoružanju, vojnoj opremi i obuci. S druge strane, Rusija je povećala vojnu potrošnju za 9,2 %. Na svjetskoj ljestvici tako se s petog (2021.) popela na treće mjesto, preskočivši Indiju i Ujedinjenu Kraljevinu. Suprotno nekim uvriježenim mišljenjima, Rusija na vojsku troši puno manje (86,4 milijarde dolara u 2022.) od dviju prvoplasiranih supersila. Prvo mjesto drže nedodirljive Sjedinjene Države, koje su 2022. potrošile 877 milijardi dolara i tako zauzimaju čak 39 % ukupne globalne vojne potrošnje. Slijedi NR Kina, koja je s procijenjene 292 milijarde potrošila trostruko manje. Međutim, znakovit je podatak da je Kina sa 4,2 % više napravila drugi najveći godišnji skok od 1995. godine. Usto, u zadnjih je deset godina (od 2013. do 2022.) povećala vojni proračun za 63 %, a SAD za samo 2,7 %. Pedantni SIPRI uvrstio je u američku vojnu potrošnju i vrijednost njezine vojne pomoći Ukrajini protekle godine: 19,9 milijardi dolara. SAD je od ukupne sume izdvojio 30 % (264 milijarde dolara) na opremanje, istraživanje i razvoj; 34 % na operacije i održavanje, te 19 % na osoblje Blizina kriznog područja Gledajući sve njezine zemlje, Europa je 2022. povećala potrošnju za velikih 13 %. No, lavovski dio ide na Ukrajinu i Rusiju (SIPRI-jeva regija Istočna Europa), a SIPRI-jeva regija Srednja i zapadna Europa povećala je potrošnju za 3,6 %. U potonjoj su skupini sve europske zemlje koje su članice EU-a i NATO-a, a od 36 njih, 23 su povećale potrošnju. Po ukupnim izdacima prednjače sile kao što su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska i Italija. Od njih je potrošnju najviše povećao UK (3,7 %, pomoć Ukrajini od 2,5 milijarde dolara), a Italija ju je čak smanjila za 4,5 %. Bliže kriznom području ima i drastičnijih primjera: Poljska je, očekivano, povećala potrošnju za 11 %. S obzirom na

NAUČENE LEKCIJE IZ JEDNOGODIŠNJEG RATA U UKRAJINI

NAUČENE LEKCIJE IZ JEDNOGODIŠNJEG RATA U UKRAJINI Godinu je dana nakon sveopće ruske invazije na Ukrajinu, vrijeme je da podvučemo crtu i vidimo koje smo lekcije naučili do sada i kako nas je ovaj užasni rat promijenio. Ruska je invazija na Ukrajinu šokirala svijet. Drski sveopći napad bio je početak najvećeg kopnenog rata u Europi od Drugog svjetskog rata i doveo je do golemih ljudskih žrtava, ogromnog raseljavanja ukrajinskog stanovništva i uništavanja ukrajinskih gradova i infrastrukture. Osim užasne cijene u ljudskim životima, učinci rata zahvatili su bezbrojne aspekte svakodnevnog života i globalne politike. Rat je pononovno iscrtao geopolitičke linije opskrbe energijom; ojačala savezništva među zapadnim zemljama i produbilo podjele s Kinom; otvorio je kao mogućnost korištenje nuklearnog oružja po prvi put u desetljećima; i naučio nas važnosti vodstva u trenucima krize. Ubrzavanje kineske politike Godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, pozicija Kine ostala je nepokolebljiva. Peking nastavlja pružati retoričku potporu Moskvi i ponovno je potvrdio da su ruske akcije u Ukrajini pravedne, cijelo vrijeme pokušavajući zadržati nesigurnu ravnotežu koja ga ipak potpuno ne otuđuje od zapadnih zemalja. Peking drži narativ da glavni uzrok sukoba proizlazi iz širenja NATO-a, pri čemu Zapad, a posebno Sjedinjene Države, nastoje očuvati posthladnoratovski poredak. Komunistička partija Kine (KPK) nastavlja to prikazivati kao otpor prema priznavanju pojave novog globalnog poretka, unutar kojeg će Kina i druge nacije igrati daleko važniju ulogu nego do sada. U isto vrijeme, Peking pazi da izbjegne izvoz oružja i drugih vitalnih materijala u Rusiju što bi mogli izazvati zapadni odgovor i upozorio je Rusiju da ne koristi nuklearno oružje. Doista, malo je razloga za pokolebanje kineske potpore, ne samo što je ruski predsjednik Vladimir Putin tako blisko povezan s glavnim tajnikom Xi Jinpingom, već i zato što nema alternative za odustajanje od savezništva sa Rusijom jer to ne bi ublažilo ono što Kina vidi kao glavnu sigurnosnu prijetnju: obuzdavanje Sjedinjenih Država. Sa gledišta Kine sadašnja situacija za zapadne države stvara dilemu između njihove politike prema Rusiji i Kini. Rusija oslabljena ratom i zapadnim sankcijama je korisna za Kinu, sve dok se ne stvara nestabilnost duž granice. Rusija je sada očito mlađi partner sa sve većom ovisnošću o Kini. Ruski prirodni resursi su ekspanzivni strateški potencijal za Kinu tijekom dugoročnog natjecanja za svjetsku prevlast sa Sjedinjenim Državama. Posebnu vrijednost ima uvoz nafte s popustom. Rat je također utjecao na kinesko razmišljanje o ponovnom ujedinjenju s Tajvanom. Dok KPK zadržava ponovno ujedinjenje kao krajnji cilj, koji treba postići najkasnije do 2049., akcije Zapada potakle su ozbiljnija razmišljanja u Pekingu. Prvo, kineski kreatori politike uspoređuju širenje NATO-a u Europi s onim što vide kao “NATO-izaciju” Istoka, dok Sjedinjene Države jačaju saveze. Drugo, Peking je zatečen snagom i odlučnošću zapadnih nacija da nametnu sankcije i pretrpe poteškoće svojim postupcima protiv Rusije. KPK je pretpostavila da će akcije nalikovati onima iz 2014., nakon aneksije Krima, gdje je Zapad bio podosta podjeljen i vrlo oprezan u pogledu nanošenja štete vlastitim interesima bilo kakvim nametnutim sankcijama. S jačanjem savezništva diljem Azije, Peking je sada svjestan da će svaka invazija na Tajvan imati znatnu ekonomsku cijenu, uz diplomatske i političke posljedice. Treće, poteškoće s kojima se Rusija suočila u kopnenoj invaziji preko zajedničke granice pojačavaju poteškoće s kojima bi se kineske oružane snage suočile u pomorskoj invaziji na Tajvan. Snage će morati usavršiti sposobnosti za združene pomorske i kopnene operacije. Četvrto, s trenutnim odnosom snaga u istočnoj Aziji, bilo kakvo prisilno ponovno ujedinjenje s Tajvanom nije moguće u bliskoj budućnosti. Prioritet za Xi Jinpinga je spriječiti proglašenje neovisnosti od strane Tajvana (malo vjerojatno), što bi ozbiljno narušilo njegov legitimitet. Smatra se da će KPK će uzeti vremena za povećanje ekonomskog i diplomatskog pritiska na Tajvan, dok će istovremeno graditi vlastite vojne sposobnosti. Konačno, rat u Ukrajini će ubrzati politiku Pekinga osmišljenu da smanji ovisnost o financijskim sustavima, tehnologiji i resursima Zapada. O tome svjedoče ulaganja velikih razmjera u razvoj domaće tehnologije i pokušaji da se ubrza internacionalizacija kineske valute i izgradi globalni robni trgovinski sustav temeljen na juanima — što će biti teško postići. Narušavanje nuklearne ravnoteže Ruska brutalna invazija na Ukrajinu – agresorski rat koji je pokrenula članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta zadužena za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti – predstavlja izazov velikom dijelu postojećeg međunarodnog poretka, uključujući nuklearnu ravnotežu. Postoji realna šansa da se zveckanje nuklearnim oružjem predsjednika Putina pretvori u stvarnu uporabu nuklearnog oružja u Ukrajini, prekidajući 77-godišnju tradiciju neuporabe nuklearnog oružja, budući da si ne može priuštiti gubitak ovog rata, ima malo mogućnosti za pobjedu, i nije pokazao spremnost da se kazne počinjeni ratni zločini. Putin zna da bi cijena korištenja nuklearnog oružja bila jako visoka, ali bi mogao odabrati taj smjer ako misli da je jedina alternativa poraz koji bi dovesti do njegovog pada s vlasti. Bidenova administracija je na odgovarajući način pokušala odvratiti takav udar prijeteći odgovorom koji bi bio “katastrofalan” za Rusiju, ali to nosi rizike eskalacije. Prema predsjedniku Bidenu opasnost od nuklearnog “Armagedona” je velika kao što je bila od Kubanske raketne krize. Sada je predsjednik Putin suspendirao rusko sudjelovanje u Novom START ugovoru – iako Rusija kaže da će ostati unutar brojčanih ograničenja ugovora – dodatno ugrožavajući napore za smanjenje nuklearne opasnosti. Gotovo sva američko-ruska komunikacija sada je prekinuta, što dodatno povećava rizik. Nuklearne opasnosti su među mnogim razlozima za suradnju s Ukrajinom na pronalaženju za prekid rata i to što prije. Ako Ukrajina, uz čvrstu potporu Zapada, uspije postati napredno društvo, to će pokazati da nuklearno oružje nije jedini put do sigurnosti. Ali ako Ukrajina bude raskomadana nakon što je odustala od nuklearnog oružja na svom tlu nakon raspada Sovjetskog Saveza u zamjenu za obećanja da će se poštovati njezin suverenitet, druge zemlje bi mogle preispitati svoje nuklearne mogućnosti. U međuvremenu, rusko zauzimanje nuklearne elektrane – uz užasne stresove za osoblje elektrane, prekide opskrbe električnom energijom i kontinuirano granatiranje u blizini – povećava opasnost od nuklearne nesreće. Ukratko, rat u Ukrajini tjera nas da preispitamo gotovo svaki aspekt nuklearne politike, uključujući pristupe nuklearnom odvraćanju, kontroli naoružanja, neproliferaciji, nuklearnoj energiji i nuklearnoj sigurnosti. Vrijeme je ključni

Tri razloga zašto je većina zapadnih vojnih analitičara pogrešno procjenjivala Ukrajinske vojne sposobnosti

Tri razloga zašto je većina zapadnih vojnih analitičara pogrešno procjenjivala Ukrajinske vojne sposobnosti Tijekom svojeg iznenadno posjeta Ukrajini 20. veljače 2023.godine predsjednik SAD Joe Biden je sa divljenjem i poštovanjem govorio o otpornosti i žilavosti koju Ukrajina pokazuje u obrani od ruske agresije. To je nije bilo iznenađujuće obzirom na stvarno stanje na terenu ali je bilo u potpunoj suprotnosti sa stajalištem SAD i njihovih saveznika godinu dana ranije kada se ozbiljne sumnje u sposobnosti Ukrajine da se suprotstavi ruskoj invaziji nisu ni pokušavale sakriti. Te su prenapuhane procjene sposobnosti ruskog vojnog kapaciteta i umanjivanje ukrajinskog imale stvarne posljedice u usporavanju opskrbe Ukrajine oružjem ali i u krivim procjenama kreatora politike i donisitelja odluka na zapadu. Uvjerenje da će Ukrajina biti poražena već sa prvim valom invazije spriječilo je zapad da ranije počne opskrbljivati Ukrajinu sa teškom vojnom opremom i naoružanjem. Ukrajinci su u potpunosti otklonili sumnje u svoje sposobnosti kada su vratili rusku kolonu vojnih vozila koja se kretala prema Kijevu. Poslije godinu dana možemo govoriti o tri primarna razloga za ovakvu pogrešnu početnu procjenu. Ukrajinski vojnici pripremaju se ispaliti samohodnu haubicu prema ruskim položajima u blizini Avdijevke, regija Donjeck, Uništeni ruski tenkovi i oklopna vozila iz ruske invazije na Ukrajinu Nedostatak stručnosti Alexander Vindman, bivši direktor za europska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD tvrdi da u stvari “vrlo malo ljudi dovoljno razumije Rusiju a još manje ljudi razumije Ukrajinu”. Po njemu, temeljna mana je bila neshvaćanje da su Ukrajinci “već osam godina angažirani u ratu i da su vrlo tvrdoglavi i ponosni “ misleći na rusku aneksiju Krmskog poluotoka 2014. godine i potporu ruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Ovaj nesporazum i nepoznavanje uglavnom je uvjetovan pristupom postsovjetskoj povjesti iz, uglavnom, ruske perspektive. Savjetnici vlada obično su stručnjaci za Rusiju i smatra se da su automatski stručnjaci i za ostalij 14 republika bivšeg SSSR-a, što je nerealno, jer ako ste stručnjak za Argentinu, niste stručnjak za Brazil ili Meksiko. Od samoga početka se mislilo da je Ukrajina poput Rusije, ali slabija, korumpiranija i kaotičnija iako je, prema mnogim analitičarima, Ukrajina daleko aginija i decentraliziranija u usporedbi sa aotukratskom i rigidnom ruskom državnom a, također, nije se uzimala u obzir ni reforma ukrajinske vojske od ruske aneksije Krima 2014.godine. Neki Ruski narativi probijali su u zapadnu analizu tako da se slabost Ukrajine kao države i organizacije i podjela između ukrajinskog istoka i zapada preuveličavala i davalo joj se previše na značaju, posebno poslije 2014. godine. Kao da je među većinom analitičara na zapadu podsvjesno prihvaćen ruski prijezir prema Ukrajini i prihvaćanje Ukrajine kao da je prirodnog dijela Rusije. “Većina zapadnih stručnih mišljenja temeljila se na narativima koje je Rusija promovirala posljednjih 30 godina”, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Oksana Markarova u intervjuu za Glas Amerike. Prema njoj ovi narativi, koji Rusiju prikazuju kao moćnu vojnu silu, a Ukrajinu kao slabo društvo koje će pozdraviti ruske trupe, “potiču iz Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva”. Markarova je rekla da je na zapadno razmišljanje također utjecalo nedavno iskustvo u Afganistanu, gdje je predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz zemlje čim su talibani zaprijetili Kabulu 2021. Ali predsjednik Volodymyr Zelenskyy i njegova vlada ostali su u Kijevu i milijuni građana požurili su braniti svoje zemlju, prisiljavajući zapadne čelnike da ponovno procijene situaciju Vojna procjena Samo na temelju sirovih brojeva i podataka, i oslanjanjem na neto procjenu- komparativnu analizu vojnih, tehnoloških, političkih, ekonomskih i drugih faktora koji upravljaju relativnom vojnom psosobnošću države, ruska vojska čini daleko nadmoćnijom silom u usporedbi s ukrajinskom vojskom. Većina zapadnih vojnih stručnjaka je kasnila sa predviđanjem ruske invazije ali je ispravno procjenila da Rusi neće uspjeti u nastojanju da zauzmu Kijev. Jasno se pokazalo da ruska vojska pati od endemskih problema sa vojnim vođenjem i zapovijedanjem, upravljanjem informacijama, nadzorom, obavještajnim podacima i drugim ključnim aspektima borbene moći, unatoč tome što ima daleko veće resurse od Ukrajine. Također, zapadni stručnjaci su previdjeli stupanj utjecaja ukorijenjene korupcije u Rusiji na njenu vojsku. Ukrajinski vojnik hoda usred uništenih ruskih tenkova u Buchi, na periferiji Kijeva Složene procjene “Vojna analiza nije proricanje sudbine”, rekao je Michael Kofman, direktor programa za proučavanje Rusije u Centru za pomorsku analizu. Kofman je točno predvidio prijeteći rat prije godinu dana, ali je podcijenio ukrajinski otpor smatrajući da će Ukrajina izgubiti konvencionalni rat ali Rusija neće uspjeti u kontroli teritorija-provedbi okupacije. Uglavnom, može se reći da analitičari nisu toliko griješili u procjeni ruskih sposobnosti koji su pogriješili i podcijenili ukrajinske sposobnosti jer je bilo malo znanja o ukrajinskom planu obrane i malo dokaza o sustavnoj pripremi ukrajinske vojske. Zapadni vojni analitičari su, također, pretpostavili da će Rusija pokrenuti združenu vojnu operaciju ozbiljno uzimajući u obzir sposobnost Ukrajine da se odupre, umjesto riskantnog napada “odrubljivanja glave” bez “plana B” za dugotrajan iscrpljujući rat. Pretpostavka da će se ukrajinski otpor lako slomiti do sada je Ruse koštala dosta ljudskih žrtava i naoružanja. Ukrajinci posjećuju aveniju na kojoj su izložena zarobljena ruska vojna vozila u Kijevu Ima još nekoliko faktora koji su utjecali na odvijanje rata u Ukrajini ali su bili previše složeni za duboku procjenu: u rasponu od snage Ukrajinskog društva do nepoznanica o snazi prodora FSB-a u ukrajinski vojni-politički vrh. Zapadna i, posebno, američka obavještajna potpora i vojna pomoć Ukrajini dramatično su se promijenile nakon početka rata i spoznaje o realnoj ukrajinskoj sposobnosti da pruži otpor. Preveo i uredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini Izvor: VOA

Kategorija: RUSIJA – UKRAJINA