SRETAN BOŽIĆ I NOVA GODINA
Smrt generala Pavla Miljavca, Zagreb i Novigrad na Dobri 6. – 9. prosinca 2022.
Smrt generala Pavla Miljavca, Zagreb i Novigrad na Dobri 6. – 9. prosinca 2022. Tragična i nenadana smrt bivšeg načelnika Glavnog stožera OSRH i ministra obrane umirovljenog generala zbora Pavla Miljavca duboko je potresla sve članove udruga-članica Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga. Neposredno nakon bolne vijesti o smrti generala Miljavca, predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić uputio je telegram sućuti obitelji Miljavac. U ime predsjednika Igora Majetića komemoraciji u Ministarstvu obrane, 8. prosinca nazočio je glavni tajnik Branko Gačak, koji se nakon komemoracije u ime HČZ-ZU upisao u knjigu sućuti koja je bila otvorena u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora. Pogrebu na groblju u Novigradu na Dobri, 9. prosinca su uz predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočili brojni članovi iz HČZ Duga Resa, HČZ Karlovac, HČZ Ogulin i HČZ Ozalj udruženih u Savez udruga Hrvatskog časničkog zbora Karlovačke županije, kao i članovi drugih udruga Hrvatskog časničkog zbora s prostora Republike Hrvatske. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Branko Gačak i MORH GENERAL ZBORA PAVAO MILJAVAC – BIOGRAFIJA Umirovljeni general zbora Pavao Miljavac, koji je preminuo 5.prosinca 2022. godine, u 69. godini, ući će u hrvatsku povijest kao jedan od dvojice najvažnijih zapovjednika u Glavnom stožeru Oružanih snaga za vrijeme vojno-redarstvene operacije Oluja, ali i kao najmlađi načelnik Glavnog stožera. Pavao Miljavac rođen je 3. travnja 1953. godine u mjestu Maletići u blizini Duge Rese. Osnovnu školu pohađao je u Novigradu na Dobri i u Dubovcu dok je gimnaziju završio u Karlovcu. Nakon srednje škole upisao je Tehnološko-kemijski fakultet u Zagrebu, na kojem je diplomirao. Miljavac se uključio u stvaranje neovisne Hrvatske od samih početaka, sudjelujući u svim bitnim događajima, ponajviše u naoružavanju i pripremi pripadnika Zbora narodne garde i hrvatske policije već od rujna 1990. godine, kada je pristupio pričuvnom sastavu Ministarstva unutarnjih poslova. U lipnju iduće godine imenovan je članom regionalnog kriznog stožera, a nakon što je započela otvorena velikosrpska agresija na Hrvatsku napustio je dugogodišnji obiteljski biznis i aktivno se stavio na raspolaganje Hrvatskoj vojsci u nastajanju. Ratni zapovjednik 137.brigade Duga Resa Njegova temeljitost i organiziranost prepoznate su odmah na početku Domovinskog rata pa je 8. studenoga 1991. imenovan zapovjednikom 137. dugoreške brigade Hrvatske vojske koja je dotad sudjelovala u obrani Karlovca i Duge Rese. Upravo u to vrijeme ta je postrojba, prema zapovijedi Operativne zone Karlovac, krenula u napad između rijeke Korane i Matkovog brda, a nakon dva mjeseca borbi zauzela je sela Donja i Gornja Zastinja, koja su dotad držali srpski pobunjenici. Dugoreška brigada pod Miljavčevim zapovjedništvom odlazi u rujnu 1992. na posavsko bojište te se ne zadržava duže vrijeme na njemu. Miljavac je ranije isticao da 137. brigada nije bila vrednovana prema doprinosu koji je dala tijekom ratnih godina. Pritom je osobito naglašavao njezin doprinos u Oluji, u kojoj je sudjelovala u napadnim djelovanjima, iako to prvotno nije bilo planirano, a te je zadaće uspješno ostvarila. Kroz tu postrojbu tijekom Domovinskog rata prošlo je 5719 branitelja, a njih 229 bilo je ranjeno te su poginula njezina 84 pripadnika. Brigada je, prema navodima iz monografije ‘Stotridesetsedma’, bila multinacionalnog karaktera jer su je, pored Hrvata, sačinjavali Srbi, Bošnjaci, Albanci, Slovenci, pa čak i Rumunji, a kroz njezine redove prošlo je i stotinjak žena. Miljavac je na čelu dugoreške brigade bio do 1. listopada 1992. godine, potom preuzima zapovjedništvo Zbornog područja Karlovac. U svibnju 1994. promaknut je u general-bojnika, nakon čega, sredinom kolovoza iste godine, postaje pomoćnikom načelnika Glavnog stožera HV-a za domobranstvo. Načelnik pa ministar General Miljavac je za vrijeme Oluje bio zapovjednik tima A za provedbu te operacije, a sedam mjeseci poslije oslobađanja Hrvatske u kolovozu 1995., tada već kao general-pukovnik, imenovan je zamjenikom načelnika Glavnog stožera. Hrvatski predsjednik Franjo Tuđman imenuje Miljavca u studenom 1996. načelnikom Glavnog stožera Oružanih snaga, a dotad ga je vodio Zvonimir Červenko. Imenovan je na tu dužnost sa samo 43 godine, što ga čini najmlađim u povijesti na toj funkciji. Miljavac ostaje načelnikom Glavnog stožera do listopada 1998., kada je postao ministar obrane te je na toj dužnosti bio do siječnja 2000. godine. Uz ministarsko imenovanje, dodijeljen mu je čin generala zbora, odmah ispod čina stožernog generala kao najvišeg u hrvatskoj vojnoj hijerarhiji. Nakon smrti Predsjednika Tuđmana, u prosincu 1999. i smjene vlasti početkom 2000. godine Miljavac odlazi u politiku i postaje saborski zastupnik HDZ-a, no napušta ga s Vesnom Škare Ožbolt i Matom Granić te prelazi u novoosnovani Hrvatski demokratski centar, kasnije preimenovan u Demokratski centar. Na kraju se vratio u HDZ te se s dvadesetak umirovljenih generala angažirao na braniteljskim pitanjima. Odbacivao srbijanske optužbe za Oluju i promicao služenje vojnog roka Miljavac je jedan od osnivača Hrvatskog generalskog zbora, kojim je predsjedao od 2013. do 2022. godine, kada je imenovan njegovim počasnim predsjednikom. Kao čelnik te udruge često je javno istupao i štitio ugled te dostojanstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Kao jedan od zapovjednika u Oluji odbacivao je sporne srbijanske optužbe o raketiranju civila na Petrovačkoj cesti te naglašavao potrebu da se hrvatsko društvo odmakne od svih simbola koji su karakterizirali prošle sustave, ali se i zalagao za povratak vojnog roka. KOMEMORACIJA ZA GENERALA PAVLA MILJAVCA U MINISTARSTVU OBRANE Komemoracija za preminulog generala zbora Pavla Miljavca održana je u Domu Hrvatske vojske “Zvonimir” 8. prosinca 2022. godine. Komemoracjji, uz obitelj i prijatelje, nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, izaslanici Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnici u Hrvatskom saboru, predsjednik Marinko Krešić i brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora članovi, bivši ministri obrane i bivši načelnici Glavnog stožera, generali, admirali i ostali. O liku i djelu generala Miljavca govorili su ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj te predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić čiji govor objavljujemo u nastavku. GOVOR PREDSJEDNIKA HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA GENERALA MARINKA KREŠIĆA NA KOMEMORACIJI “Poštovana članovi obitelji Miljavac, dame i gospodo, dopustite mi par osobnih riječi o generalu Pavlu Miljavcu, dragom nam kolegi i prijatelju kojeg se danas prisjećamo, a nakon preranog i iznenadnog odlaska. Tužna vijest o njegovoj smrti veoma me pogodila
Konferencija 9.Centra znanja “Znanjem kroz izazove budućnosti”
Konferencija „Znanjem kroz izazove budućnosti“ u organizaciji članica 9. Centra znanja za društveni razvoj Cjelodnevna konferencija pod nazivom „Znanjem kroz izazove budućnosti“ u organizaciji članica 9. Centra znanja za društveni razvoj održana je 25. studenog u hotelu Academia u Zagrebu. U radu konferencije sudjelovalo je 60-ak predstavnika udruga-članica, panelista i gostiju. Nakon otvaranja konferencije, uvodno se u ime Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva obratio Pavle Schramadei. Prezentaciju na temu „Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine u području djelovanja 9. Centra znanja“ održala je načelnica samostalnog sektora iz Ministarstva hrvatskih branitelja Lina Lena Soukup, a ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, Helena Beus govorila je na temu „Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2021. do 2027. te hodogram aktivnosti Radne skupine za izradu Nacionalnog plana (modeli održivosti i otpornosti civilnog društva)“. Predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Tamara Horvat Klemen i Žerljko Holik govorili su na temu „Pristupačnost digitalnih sadržaja i usluga“. U okviru cjeline posvećene više-programskom povezivanju Centara znanja u programu uključive i solidarne Hrvatske, predstavnik 8. Centra znanja Ratimir Đanić održao je predavanje na temu „“Pristupačnost kao preduvjet uključivosti osoba s invaliditetom“, a predstavnik Udruge MoSt Drago Lelas prezentaciju na temu „Solidarnost u zajednici“. Rad konferencije nastavljen je nakon ručka prezentacijom Kristijana Karajića iz Hrvatskog državnog arhiva na temu „Upravljanje gradivom u digitalnom obliku“. Ova tema ima izrazito važan značaj za Hrvatski časnički zbor, zbog povijesno vrijednog arhivskog gradiva HČZ-ZU. HČZ-ZU je već ranije u više navrata putem javnih poziva i na druge načine bezuspješno pokušavao osigurati (pretežito) financijske i materijalne preduvjete u cilju digitalizacije golemog i vrijednog arhivskog gradiva HČZ-ZU. Tijekom vremena za umrežavanje s drugim učesnicima konferencije, moglo se doći do zajedničkog zaključka o potrebi rješavanja ovog izazova na razini udruga-članica 9. Centra znanja. Na temu prijenosa specifičnih znanja u području Solidarna i uključiva Hrvatska, predavanje pod nazivom „Solidarno i odgovorno – humanitarne akcije branitelja i stradalnika Domovinskog rata, održala je g-đa Sandra Rapčak Škomrlj, zamjenica koordinatorice 9. Centra znanja g-đe Danijele Perić. U području Zelena i održiva Hrvatska predavanje je održao g. Dario Duić, glavni tajnik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Predstavljanje aktivnosti EU projekta Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost, Tematske mreže branitelji, predstavio je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi gospodin Siniša Troha. G. Troha je prezentirao i smjernice o Radnoj aktivnosti branitelja, značaju i potrebi jačeg uključivanja u društveno poduzetništvo. Po završetku Konferencije doneseni su zaključci kojima su utvrđene smjernice daljnjeg razvoja 9. Centra znanja za društveni razvoj u području djelovanja unaprjeđenja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata. Udruge hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata, članice 9. Centra znanja, od kojih su neke osnovane davne 1992. godine, u svrhu zaštite prava svojih članova i ublažavanja teških posljedica njihovog stradavanja na prvoj crti bojišnice u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, tijekom svih ovih godina, prošle su težak, ali iznimno uspješan put usmjeren ka razvoju njihovih ljudskih i organizacijskih kapaciteta oblikovanih specifičnim potrebama svojih članova i provedbi aktivnosti projekata u cilju zaštite digniteta Domovinskog rata. Temeljem razvoja organizacija civilnog društva, udruge iz Domovinskog rata, okupljene oko realizacije specifičnih ciljeva svojih članova, tijekom 2014. godine uključuju se u razvoj civilnog društva, kao korisnice institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te se nakon realizacije niza projekata od 2018. godine, slijedom provedbe raznih aktivnosti, uključuju u rad Centara znanja i postaju 9. Centar znanja za društveni razvoj. Realizacijom aktivnosti ove Konferencije uspješno su provedene aktivnosti slijedom provedbe i analize Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine, posebice u području prikupljanja podatka o otpornosti i održivosti organizacija civilnog društva, pri čemu smo realizirali veliki broj specifičnih aktivnosti usmjerenih ka višeprogramskom povezivanju svih Centara znanja u stvaranju Uključive i solidarne Hrvatske, Digitalne Hrvatske i Zelene i održive Hrvatske. Kroz konferenciju su prezentirane različite dugogodišnje aktivnosti udruga i pojedinaca u području solidarnosti, osobito u vrijeme poplava, potresa, pandemije COVID 19, kao i aktivnosti pošumljavanja, čišćenja podmorja, zelenih površina te u senzibiliziranje stanovništva na potrebu očuvanja okoliša. Hrvatski branitelji su nakon stvaranja suverene i neovisne države nastavili izgradnju moderne Hrvatske kao temelj hrvatske vojske koja je sastavnica NATO saveza, ali i kroz druge stupove države i društva u cjelini. Hrvatski branitelji i stradalnici su sastavni dio svih kategorija društva i sudionici svih društvenih procesa pa tako i onih u kojima prenose svoja znanja i iskustva na druge ili usvajaju i primjenjuju iskustva drugih na korist šire zajednica te stalno rade na jačanju kapaciteta pojedinaca i udruga radi postizanja ciljeva od općeg dobra. Jedan od izazova koji je vezan uz vrijeme i okruženje u kojem živimo je “digitalni svijet” i prilagodba društva novim tehnologijama. Udruge članice 9. Centra znanja su i u ovom području započele proces prilagodbe radi jačanja kvalitete življenja. kao i radi potrebe stalnog sudjelovanja u razvoju hrvatskog društva i jačanju moderne Hrvatske u okviru EU. U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga u radu konferencije sudjelovali su glavni tajnik Branko Gačak i poslovni tajnik Mladen Lalić. Tekst i fotografije: Branko Gačak , Mladen Lalić i 9.Centar znanja Prethodno Sljedeće
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao i svake godine održava se i u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao i svake godine održava se i u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji Početkom tjedna pripadnici Državne interventne postrojbe CZ-MUP RH postavili su zastavu RH na trsatsku gradinu i plakat na samom ulazu na Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Svih ovih godina organizator mimohoda koji je u srijedu 16. studenog u 19 sati počeo paljenjem svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj riječkoj ulici je KN Armada. Kolona ponosa i sjećanja se potom kretala središtem grada, Korzom da bi u 20 sati stigla na Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Uz prigodnu molitvu, ispred spomenika svim žrtvama iz Primorsko-goranske županije, zapalile su se svijeće i položili vijenci. Svakako, sam kraj prigodne manifestacije kojom se odaje počast žrtvama Vukovara završio se velikom bakljadom. Uz mimohod, ove godine Dan sjećanja ima i jako zanimljivi uvod. Učenici osnovne škole iz Matulja su snimili dokumentarni film o braniteljima pripadnicima Armade koji je prikazan okupljenima u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka gdje je s početkom u 17,30 sati biti prikazan film “Armada u Domovinskom ratu”, kojim se također obilježava Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.Film je rad učenica osmog razreda OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić” Matulji nastao u sklopu Projekta usmene povijesti na temelju svjedočanstava četiri branitelja pripadnika Armade. Ono što nam je posebno drago, ova je projekcija okupile i velik broj predstavnika braniteljskih udruga što čitavom skupu daje dodatnu vrijednost, kako je istaknuo Mateo Dejak, tajnik KN Armada. Svim uzvanicima je omogućeno razgledavanje izložbe “U obrani domovine”. Dan kasnije, u četvrtak 17. studenog Udruga Primorski Hrvat s početkom u 19 sati organizirala je procesiju od Vele Crikve do Mosta branitelja gdje se također održati služba riječi kao i paljenje svijeća. Procesiji u 18 sati prethodila je misa u čast žrtve Vukovara. Na sam blagdan, u petak 18. studenog Rijeka je počast Vukovaru dala zahvaljujući igračima svih uzrasta NK Zamet. Okupljanje je u 16 sati na zametskom malonogometnom igralištu gdje se potom lampionima ispisao naziv gada heroja, Vukovara. U 17 sati i na Zametu je krenula bakljada. Armada je organizirala mimohod već u srijedu jer je u četvrtak oko 150 njezinih pripadnika i ostalih navijača Rijeke putovalo u Vukovar gdje su stigli u ranim jutarnjim satima na sam Dan sjećanja. Tradicionalno, Armada je u Vukovaru zajedno sa stotinjak tisuća ljudi učestvovati u mimohodu od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja. CRIKVENICA – Tradicionalnom bakljadom na vijaduktu Dubračina Crikvenica se još jednom prisjetila žrtve Vukovara i Škabrnje. Baklje su zapalili članovi udruge Vavik vjerna Kirija koja okuplja navijače Rijeke. Uslijedio je također tradicionalni mimohod Vukovarskom ulicom do spomenika Vukovaru. I treća tradicija. Mimohod i paljenje svijeća u Selcu, u organizaciji Područne škole Selce. Sva tri događanja okupila su branitelje, predstavnike braniteljskih udruga, Grada Crikvenice, policije, vatrogasce i crikveničke domoljube. https://www.youtube.com/watch?v=CN7PjiR2hbI VIŠKOVO – Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sedmu godinu u nizu Trg na brege bio je mjesto gdje je dominiralo veliko slovo V koje simbolizira Vukovar, Viškovo i znak pobjede. Priključili su se i učenici 7. i 8. razreda Osnovne škole Sveti Matej. Na taj je način odana počast i neizmjerno poštovanje prema svim žrtvama Domovinskog rata koje nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti. Neka im je vječna slava i hvala. KRALJEVICA Delnice
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Gradecu, Farkaševcu i Rakovcu, 14. i 17. studeni 2022.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Gradecu, Farkaševcu i Rakovcu, 14. i 17. studeni 2022. Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 17. studenog Vrbovčani su položili vijenac i zapalili svijeće pored spomen obilježja Hrvatska kocka. U župnoj crkvi Sv. Vida održana je sveta misa koju je predvodio župni vikar Mihael Hertarić koji je potom predvodio molitvu pred župnim Pastoralnim centrom te se zahvalio hrvatskim braniteljima na ogromnom doprinosu u stvaranju neovisne Hrvatske. Vrbovčani su na prozorima svojih domova zapalili lampaše te i na taj način odali počast žrtvama Domovinskog rata. U suradnji s općinskim vlastima u Dubravi, Gradecu i Farkaševcu, Hrvatski časnički zbor iz Vrbovca organizirao je komemoracije na groblju u Farkaševcu te u Dubravi i Gradecu pored spomen obilježja. Tijekom komemoracija u Dubravi molitvu za poginule hrvatske branitelje predvodio je vlč. Mihil Gojani, a u Gradecu vlč. Damir Burlić. U komemoracijama su sudjelovali i učenici Osnovnih škola Dubrava i Gradec te Područne škole Farkaševac. U ponedjeljak 14. ovog mjeseca na Mjesnom groblju u Rakovcu održana je komemoracija koju su organizirali načelnica općine Rakovec i mjesni župnik vlč. Darko Rogina uz nazočnost učenika Osnovne škole i članova Hrvatskog časničkog zbora iz Vrbovca. Vrbovec Vrbovec Dubrava Dubrava Gradec Farkaševac Rakovec
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“ https://www.youtube.com/watch?v=d5TEL8D7W1M Polaganjem vijenaca, svetom misom i prigodnom svečanošću obilježena je 31. obljetnica ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti, kojem su se pridružila i delegacija Grada Rijeke te Primorsko- goranske županije. Nakon toga je u Katedrali sv. Vida služena misa zadušnica. Prigodna svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128. brigade HV-a „Sveti Vid“ Rijeka održana je HKD-u na Sušaku, gdje su se prisutnima obratili Ivan Lerga, pričuvni bojnik, dugogodišnji zapovjednik II. bojne i predsjednik Udruge 128. brigade HV-a Sv. Vid, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Ureda županije Goran Petrc. Gradonačelnik je čestitao 31. obljetnicu brigade, na koju je Rijeka ponosna, podsjetivši kako je odaziv na mobilizaciju upravo u Rijeci bio jedan od najvećih u Hrvatskoj. “Mnogi od vas i danas imaju posljedice tih ratnih djelovanja, a 26 pripadnika brigade ostavilo je ono najvrednije što imaju, svoj život. Na žalost, svjedoci smo da se povijest ponavlja. Doduše ne na ovom našem prostoru, ali u Europi svjedočimo novim ratovima, a ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro iz povijesti. Iz povijesti možemo jako puno naučiti ako to želimo. Rijeka je svojim brigadama odala nužnu počast imenovanjem dvaju trgova, ulice i gradnjom mosta na Delti, a s Delte većina vas je otišla na ratišta diljem Hrvatske. Ne samo na ličko ratište koje nam je bilo najbliže, ali praktički je u Lici obranjena Rijeka i dio Hrvatske i na tome vam zahvaljujemo”, kazao je riječki gradonačelnik. 128. brigada osnovana je 22. listopada 1991. godine na temeljima Teritorijalne obrane, a nakon prvog postrojavanja na prostorima današnjeg Sportsko-poslovnog centra “Lovorka Kukanić”, članovi brigade su se pripremali na području čitavog Grobnika. Prvi zadaci postrojbe bili su blokada vojarni u Rijeci te preuzimanje oružja iz skladišta tadašnje JNA. Radi se o brigadi kroz koju je prošlo više od 7.000 branitelja i koja je izvršavajući ratne zadaće u Domovinskom ratu uvelike zadužila Rijeku i cijelu Hrvatsku. Brigadu su najvećim dijelom činili stanovnici Rijeke i okolice, a na svom ratnom putu, koji je većinom vodio preko ličkih ratišta, svoj život je ostavilo 26 branitelja. Brigada je sudjelovala i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Uloga 128. brigade Hrvatske vojske u Domovinskom ratu bila je ogromna, a pogotovo što je početkom ratnih sukoba njena aktivnost bila vezana uz povlačenje JNA iz Rijeke, te kasnije sudjelovanje u borbama na ličkom ratištu, u čemu je uspjela obraniti Rijeku od agresije neprijateljskih sila i jačih razaranja te zaštititi od stradanja civilno stanovništvo. 128. brigada HV “Sv. Vid” pronijela je ime Rijeke i izvan hrvatskih granica. 1999. godine 128. brigadi HV-a dodijeljena je Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” za neprocjenjiv doprinos u obrani Rijeke tijekom Domovinskog rata. Tekst preuzet sa portala rijeka.hr
Komemoracija povodom 8. godišnjica smrti Nevenke Topalušić, Vrbovec, 22. listopada 2022.
Komemoracija povodom 8. godišnjica smrti Nevenke Topalušić, Vrbovec, 22. listopada 2022. Obilježavanje 8. godišnjice smrti Nevenke Topalušić održano je u Vrbovcu 22. listopada 2022. godine. Započelo je misom zadušnicom koja je održana u Kapeli sveta Tri Kralja na Gradskom groblju u Vrbovcu, nakon čega je održana komemoracija ispred grobnice Nevenke Topalušić na vrbovečkom Gradskom groblju te polaganjme vijenca potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja ispred spomen-obilježja „Hrvatska kocka“ u središtu Vrbovca. Komemoraciji u Vrbovcu prisustvovali su sinovi Dubravko i Željko sa članovima njihovih obitelji te suprug Branko. U ime potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda aktivnostima obilježavanja sudjelovao je Ivan Krupec, predsjednik Udruge veterana 2. gardijske brigade „Gromova“, a u ime Grada Vrbovca zamjenik gradonačelnika Marko Belošević. Aktivnostima su nazočili i predstavnice udruga 2. gardijske brigade, zatim Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec te Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Republike Hrvatske. Nakon svete mise i komemoracije kod spomenika Nevenke Topalušić, komemoracija je nastavljena polaganjem vijenca i paljenjem lampiona ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima „Hrvatska kocka“ na Trgu Petra Zrinskog u središtu Vrbovca. Nevenka Topalušić preminula je prije osam godina, 22. listopada za vrijeme braniteljskih prosvjeda “Sto posto za Hrvatsku” u Savskoj ulici u Zagrebu. Taj trg ispred Ministarstva branitelja danas nosi njeno ime. Pokojna Nevenka Topalušić bila je izuzetno hrabra žena, koja se kao viša medicinska sestra zaposlena u Domu zdravlja u Vrbovcu dragovoljno priključila sanitetu 51. samostalne bojne Vrbovec. Do ljeta 1992. godine je kao pripadnica 51. samostalne bojne provela na zapadnoslavonskom ratištu, a nakon toga kao pripadnica 2. gardijske brigade “Gromovi” u svim operacijama u kojima su angažirani legendarni „Gromovi“. U operaciji „Una“ teško je ranjena, kao i njezin sin Dubravko, te je provela skoro 20 godina u invalidskim kolicima. Narednica Nevenka Topalušić bila je stopostotni ratni vojni invalid. Nakon paljenja svijeća ispred grobnice Nevenke Topalušić, zapaljene su svijeće i pripadnicima 51. samostalne bojne iz Vrbovca, Dubravku Smolecu i Damiru Rubenčiću, koji su u okviru završnih operacija za oslobađanje Zapadne Slavonije „Orkan 91“ poginuli u Subockoj, 28. prosinca 1991. godine te pripadniku 51. samostalne bojne, Stjepanu Kneževiću, koji je prije petnaestak dana sahranjen na istom groblju. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Sandi Knežević i Radio Vrbovec
Boćarski turnir u povodu 30.obljetnice ustrojavanja 9.gbr
BOĆARSKI TURNIR U POVODU 30.OBLJETNICE USTROJAVANJA 9.gbr Ugodni druženje ljudi čije se je prijateljstvo stvaralo prije tridesetak godina na boćarskom turniru u Rijeci povodom 30.obljetnice osnivanja 9.gardijske brigade. Zahvaljujemo domaćinu Udruzi ratnih veterana 9.gbr Primorsko-goranske županije na gostoprimstvu. Po završetku turnira poredak je bio slijedeći: 1. Ajkule Rijeka 2. 9 gbr Gospić 3. 128.brigada Rijeka
Sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednica udruga i Odbora za obranu Hrvatskog sabora, Zagreb, 12. listopada 2022.
Sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednica udruga i Odbora za obranu Hrvatskog sabora, Zagreb, 12. listopada 2022. Odbor za obranu Hrvatskog sabora održao je sastanak s izaslanstvom Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga. Sastanku su u ime Odbora sudjelovali predsjednik Franko Vidović, dopredsjednik Ante Deur, članovi Željko Sačić, Josip Đakić i Nikola Mažar te tajnica odbora Vlasta Paljug. Izaslanstvo HČZ-ZU činili su predsjednik Igor Majetić, zatim dopredsjednici Damir Špoljarić i Neven Cugelj, predsjednik Nadzornog odbora Mate Ostović, glavni tajnik Branko Gačak te poslovni tajnik Mladen Lalić. Predsjednik saborskog Odbora za obranu gospodin Vidović uvodno se zahvalio na pokrenutoj inicijativi HČZ-a za organizacijom sastanka te pozdravio predsjednika i članove izaslanstva najstarije braniteljske strukovne udruge u Republici Hrvatskoj. Naglasio je kako je sastanak prilika za razmjenu mišljenja koja su s aspekta sigurnosti važna za Republiku Hrvatsku te koliko je važno i korisno da se pri tome uvažava mišljenje struke. Predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić zahvalio se na pruženoj prilici za sastankom tijekom kojeg će članovi izaslanstva predložiti područja za koja vide potrebu da kao strukovna udruga civilnog društva u partnerstvu s nadležnim državnim tijelima daje aktivan doprinos izgradnji obrambenog sustava Republike Hrvatske. Branko Gačak je govorio o mogućoj potpori članova udruge u sustavu promidžbe vojnog poziva u cilju privlačenja kandidata za vojnu izobrazbu i vojnu službu. Kazao je kako je tijekom ranijih sastanka i kontakata u Ministarstvu obrane na razini državnog tajnika i ravnatelja nadležne uprave konstatiran najviši stupanj suglasja o potrebi žurnog pokretanja zajedničkih aktivnosti i načinima njihove provedbe. Neven Cugelj je govorio o značaju aktivnog sudjelovanja u dvije međunarodne multilateralne asocijacije, CIOR-u, odnosno Konfederaciji pričuvnih časnika 35 NATO i partnerskih država i Gaminger inicijativi koja okuplja udruge pričuvnih časnika iz 11 europskih država, kao i o suradnji sa susjednim državama u bilateralnom formatu. Ističe kako članice ove dvije asocijacije imaju važnu savjetodavnu ulogu prema svojim ministarstvima obrane, jer tijekom provedbe redovnih aktivnosti predstavnici država-članica dolaze do važnih obrambeno-sigurnosnih, tehnološko-razvojnih i drugih informacije koje mogu biti značajne za razvoj obrambeno-sigurnosnog sustava Republike Hrvatske. Ističe značaj redovnog sudjelovanja u radu redovnih godišnjih konferencija ovih asocijacija najmanje dva puta godišnje, za koje u pravilu ne postoje redovno osigurana sredstva, već ih je potrebito dugoročno osigurati u okviru proračuna Ministarstva obrane. Izražava mišljenje da bi se u javnosti trebali više prezentirati, a to se može postići organiziranjem okruglih stolova, seminara, stručnih predavanja te drugih oblika usavršavanja. Imamo namjeru otvoriti neku vrstu dijaloga, smatram da bi bilo zanimljivo prenijeti svoje znanje društvu, rekao je Cugelj. Mate Ostović se osvrnuo na sustav pričuve kao nadopuni aktivnoj komponenti oružanih snaga u izvršenju zadaća u miru i ratu te mogućoj potpori članova HČZ-a u obuci ili osposobljavanju određenih specijalnosti pričuvnih časnika. Kazao je i kako se želi osvijestiti potreba za osposobljavanjem kandidata za pričuvni sastav obrambenih snaga. Kao jedan od modela naveo je stipendije za studente. Smatra kako Hrvatska ima izvrsnu infrastrukturu za obuku koja uz određene organizacijske zahvate može dovesti do odličnih rezultata u nekoliko godina. O istoj temi govorio je i Davor Špoljarić, koji ukazuje i na pitanja vezana uz dobnu strukturu pričuve. Pored navedenih tema govorilo se i o spremnosti HČZ-a da svojim mišljenima i konkretnim prijedlozima aktivno participira u postupku izrade prijedloga strateških dokumenata te zakonskih i drugih propisa iz obrambeno-sigurnosnog područja. Saborski zastupnik i član Odbora Željko Sačić kazao je kako je u program osposobljavanja pričuvnih vojnika potrebno uključiti ljude s iskustvom gdje se mogu iskoristiti njihova stručna znanja, dok je Nikola Mažar iskazao zadovoljstvo radom Hrvatskog časničkog zbora i zahvalio na njihovoj ulozi u obrani u Domovinskom ratu. Josip Đakić kazao je kako je vidljivo da se mladi naraštaji slabo prijavljuju za vojne ročnike te da treba gledati da se na tom polju nešto učini da ih se potakne na školovanje. Potpredsjednik Odbora Ante Deur kazao je kako je obrana kompleksno područje gdje je za svaku odluku potrebno imati konsenzus. Predsjednik Odbora Franko Vidović na kraju je potaknuo predstavnike Hrvatskog časničkog zbora da sudjeluju u zakonskim inicijativama te kada je zakon u javnoj raspravi, svojim prijedlozima treba reagirati prema Odboru te naglasio da će takve prijedloge Odbor uzeti u obzir. Na kraju sastanka predsjednik Odbora još jednom se zahvalio na inicijativa HČZ-a, a neka od ranije navedena pitanja detaljnije su diskutirana tijekom radnog ručka koji je uslijedio neposredno nakon sastanka. Fotografije: izvor Hrvatski sabor Izvješće izradio: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU
Virtualna izobrazba u organizaciji NZRCD na temu „Normativni okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, planiranje, samoprocjena, porezne obveze i porezna obilježja primitaka koje isplaćuju neprofitne organizacije“, 3. listopada 2022.
Virtualna izobrazba u organizaciji NZRCD na temu „Normativni okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija, planiranje, samoprocjena, porezne obveze i porezna obilježja primitaka koje isplaćuju neprofitne organizacije“, 3. listopada 2022. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva (NZRCD) organizirala dva virtualna ciklusa izobrazbe vezanih uz pravni i financijski okvir poslovanja neprofitnih organizacija. Prvi, koji je proveden 3. i 4. listopada bio je namijenjen osobama za zastupanje i/ili čelnim fizičkim osobama u neprofitnim organizacijama, dok je drugi koji će se održati 14. listopada biti namijenjen osobama zaduženim za obavljanje računovodstveno-knjigovodstvenim poslovima u neprofitnim organizacijama. Prvoj izobrazbi u kojoj je sudjelovalo 82 sudionika, održanoj 3. listopada, u ime predsjednika Igora Majetića nazočio je glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak. Izobrazba je bilo organizirana u dvije tematske cjeline, od kojih je svaka trajala po dva sata. Prvu temu „Normativi okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija“ obradila je savjetnica-urednicu u Hrvatskih zajednica računovođa i financijskih djelatnika (NZRIF) mr. sc. Andreja Milić, a drugu na temu „Djelovanje udruga u poreznom sustavu RH“ obradila je dr. sc. Marija Zuber, također savjetnica-urednica u NZRI-u. U cilju informiranja naših udruga-članica HČZ-ZU obje prezentacije će biti dostavljene osoba za zastupanje u njima radi daljnjih mogućih pojašnjenja, a njihov sadržaj će biti dodatno prezentirat čelnim osobama u udrugama tijekom naših narednih zajedničkih sastajanja na razini Zajednice udruga Hrvatskog časničkog zbora Andrea Milić se u svom sveobuhvatnom izlaganju na temu „Normativi okvir financijskog poslovanja neprofitnih organizacija“ uvodno se osvrnula na zakonodavni okvir funkcioniranja neprofitnih organizacija (Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, NN121/14; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, NN 1/15, 25/17, i 96/18; Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računovodstvu i Registru neprofitnih organizacija, NN 31/15, 67/17 i 115/18 te Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja, NN 119/15), načelima sustava funkcioniranja neprofitnih organizacija, obvezi vođenja jednostavnoj ili dvojnog knjigovodstva, samoprocjeni, izvještavanju o utrošku proračunskih sredstava, računovodstvu i vođenju poslovnih izvještaja, registru neprofitnih organizacija Ministarstva financija i registru udruga Ministarstva pravosuđa i uprave, izradi godišnjih programa rada i financijskih planova te sadržaju planova te drugim pitanjima. Marija Zuber u izlaganju na temu „Djelovanje udruga u poreznom sustavu RH“ osvrnula se na zakonski okvir poslovanja, odnosno Zakon o poslovanju neprofitnih organizacija (NN 121/14) i Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i kontrola te izradi i izvršavanju financijskih planova neprofitnih organizacija (NN 119/15, zatim poreznim obvezama neprofitnih organizacija, radnim odnosima i plaćama zaposlenika u udrugama, radnom odnosu zaposlenika u punom i nepotpunom radnom vremenu te zaposlenika koji su korisnici starosnih i prijevremenih mirovina, radnim odnosima korisnika invalidskih mirovina, primicima na koje se plaćaju porezi, putnim nalozima, dnevnicama kod korištenja osobnih automobila za potrebe obavljanja poslova u ime udruga te drugim pitanjima.
