Prva konferencija Gaminger Inicijative (Gaming I Meeting 2022.), Sanremo, Italija
Prva konferencija Gaminger Inicijative (Gaming I Meeting 2022.), Sanremo, Italija Ovogodišnja prva konferencija Gaminger inicijative (Gaminger initiative – GI – I Meeting) u Sanremu, Italija od 7. do 10. travnja 2022. Od ukupno 11 članica konferenciji je bilo nazočno njih 10, Rumunjska nje nazočila. U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga konferenciji je nazočio brigadir u mirovini Neven Cugelj ujedno glavni tajnik Zajednice udruga. Konferencija je bila organizirana u prostorijama International institute of humanitarian low (IIHL). Konferenciju je otvorio bivši predsjednik udruge Lt Cdr Giuseppe Filippo Imbalzano koji nas je informirao da je predsjednik udruge Vilhelm Kobal spriječen i da neće prisustvovati konferenciji zbog toga što odlazi na novu dužnost u NATO zapovjedništvo u Napulj. Slovenija je imenovala generala Martina Jugovca kao njegovu zamjenu te je u daljnjem radu konferenciju vodio general Jugovec. Za ovu konferenciju bile su predložene tri teme za prezentiranje nacionalnih predstavnika. Prva je bila „How to maintain resilience against ruthles aggressors that do not respect intenational and humanitarian laws“ (Kako reagirati na nemilosrdne agresore koji ne poštuju međunarodne i humanitarne zakone). Druga tema je bila „Mission Gaminger Initiative as an „European Union“ & Strategic planning „Thinking the future““. (Misija Gaminger inicijative kao nekog tko u EU participira u osmišljavanju strateškog planiranja pod motom Mislimo na budučnost“. I treća tema je bila „Country update on COVID 19 and how has keeps affecting our assssociation“. ( Novosti o COVID 19 i kako to utječe na našu udrugu). Prvu prezentaciju imao je češki general Zoltan Bobinek koji se osvrnuo na posljedice COVID pandemije u češkoj vojsci i neke projekcije za budučnost. Kao i kod svih članica tako su i češke oružane snage bile jako pogođene pandemijom ali znakovito je da je sadašnje procjepljenost u oružanim snagama preko 90%. Izneseni su neki statistički podatci koji govore da je Češka bila u nekom prosjeku kako s oboljelim tako i s posljedicama pandemije. Poslije se prešlo na prezentacije nacionalnih predstavnika. Tu je bilo dosta različitog pristupa zadanim temama. Neke drtžave su se fokusirale na COVID 19 potpuno ignoroirajući ostale dvije teme. Nakon prezentacija nacionalnih predstavnika Lt Cdr Imbalzano je stavio na dnevni red prijedlog o potpori službenoj izjavi CIOR organizacije povodom rata u Ukrajini. CIOR je objavio svoj stav u kojem osuđuje rat u Ukrajini i zalaže se za trenutačno zaustavljanje neprijateljstava. U raspravi se potaknulo pitanje zašto i GAMING ne izda svoj službeni stav nego podržava stav CIOR-a. Zadržano je jedno neutralno mišljenje o podržavanju CIOR-a kako bi se izbjegli problemi oko glasanja u samom GAMING-u. Naime neki članovi nemaju mandat za prihvaćanje takvih dokumenata te bi morali provesti glasanje u svojim temeljnim organizacijama što bi u mnogome usložilo donošenje izjave. Nakon toga je Lt Col Philipp Leo, potpredsjednik GAMING inicijative obavijestio nazočne da je slijedeća konferencija planirana u listopadu u Švicarskoj. Lt Col Leo obavijestio je nazočne i o tome da se radi na web stranici inicijative i da bi i ona uskoro mogla biti aktivna. Zadnjeg dana konferencije u poslijepodnevnim satima sudionici konferencije imali su priliku pratiti konferenciju na razini talijanskih oružanih snaga „How COVID 19 pandemic affevted our civil and military societies in Italy“ Na konferenciji je bilo izneseno dosta statističkih podataka ali kao zaključak moglo bi se kazati da je i Italija kao i sve druge države EU prošla sličan put kroz pandemiju.
VRO “BLJESAK” – PET MINUTA ZA SJEĆANJE
VRO “BLJESAK” – PET MINUTA ZA SJEĆANJE
Obilježena 31.obljetnica JSP “AJKULE” RIJEKA
Udruga Specijalne policije iz Domovinskog rata “Ajkula” zajedno sa ostalim udrugama proizaplim iz Domovinskog rata, Primorsko goranskom županijom i Gradom Rijeka obilježili su danas 31. godišnjicu osnivanja Specijalne jedinice policije Rijeka “Ajkula”. Program obilježavanja godišnjice započeo je danas u 9.00 sati, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na spomeniku i Spomen zidu u Bazi SJP na Kukuljanovu. Istog dana vijenci su položeni u 9.45 sati na Spomeniku ispred zgrade PU primorsko goranske i Spomen zidu u PU-PG te u 11.00 sati na spomeniku kod Mosta hrvatskih branitelja na Delti..
31 GODINA OD OSNIVANJA NARODNE ZAŠTITE
31 GODINA OD OSNIVANJA NARODNE ZAŠTITE Još tijekom 1990.godine Hrvatskoj je postalo jasno da rasplet jugoslavenske krize neše proći bez sukoba, osobito poslije početka „balvan revolucije“. U takvim okolnostima počelo je potajno organiziranje i naoružavanje ne samo policije već i domoljubnih građana. Kako bi se od njih jednog dana mogla stvoriti i hrvatska vojska predloženo je njihovo ujedinjavanje u Narodnu zaštitu. Ta je organizacija imala punu potporu gotovo svih parlamentarnih ali i neparlamentarnih političkih stranaka. Novoustrojeno Međustranačko vijeće održalo je 15.ožujka 1991.godine prvu sjednice, čime su udareni temelji buduće Narodne zaštite. Pokrenuta isprva kao potpuno nenaoružana međustranačka organizacija, Narodna zaštita je poslije „Krvavog Uskrsa“ na Plitvicama rasla nevjerojatnom brzinom. Gradonačelnik grada Zagreba Boris Buzančić sazvao je 5.travnja 1991.godine sastanak predstavnika zagrebačkih političkih stranaka radi dogovora o osnivanju Narodne zaštite u Zagrebu. Na tom sastanku osnovano je gradsko međustranačko vijeće Narodne zaštite na čelu sa Borisom Buzančićem koje je izdalo proglas u kojem su pozvani građani koji nisu bili u sastavu redarstva i njegove pričuve te u Teritorijalnoj obrani i Civilnoj zaštiti, a navršili su 18 godina života da stupe u dobrovoljačke nenaoružane jedinice Narodne zaštite. Prvi odredi stvoreni su već 7. travnja. Odaziv je bio tako velik, tisuće građana glavnog grada Hrvatske odazvali su se pozivu da otpor, S malo oružja, poluvojne postrojbe Narodne zaštite ubrzo su se priključile policiji i Zboru narodne garde u nadzoru prometnica, osiguravanju vitalnih objekata, otkrivanju snajperista, a kasnije i u blokadi vojarni. Jedno od prvih većih djelovanja bilo je prilikom izlaska kolone vojnih vozila i tenkova iz tadašnje vojarne Maršal Tito u Zagrebu u srpnju 1991.godine koja je krenula u pomoć snagama JNA u Sloveniji. Kada su građani Zagreba i pripadnici Narodne zaštite pokušali spriječiti njihov izlazak, došlo je do sukoba u kojem je poginuo prvi Zagrepčanin u Domovinskom ratu- Raveno Čuvalo. Ubrzo su odredi Narodne zaštite prerasli u naoružane formacije i zajedno s pripadnicima MUP-a i Zbora narodne garde držali u okruženju pedesetak vojnih objekata JNA u Zagrebu i okolici. Pripadnici Narodne zaštite postupno su prešli u gardijske i pričuvne brigade Hrvatske vojske, a preostali su potkraj prosinca 1991.godine prešli u novoustrojeno Domobranstvo. Izvori: Literatura: Brstilo Rešetar, Matea, Ivica Neveščanin i Andreja Smetko, Domovinski rat. Zagreb: Hrvatski povijesni muzej 2013. Borna Marinić, Domovinski rat Televizija: Narodna zaštita-TV Kalendar, HRT autor i urednih Vladimir Brnardić, 15.03.2011.
Postrojbe OZ Rijeka u prvoj ratnoj zimi u Lici 1991./1992.
Postrojbe OZ Rijeka u prvoj ratnoj zimi u Lici 1991./1992.
Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga na obilježavanju 31. obljetnice policijske akcije na Plitvicama i pogibije Josipa Jovića, Plitvice 31. ožujka 2022.
Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora koje su činili potpredsjednik Igor Majetić i glavni tajnik Neven Cugelj, nazočilo je aktivnostima obilježavanja 31. obljetnice policijske akcije na Plitvicama i pogibije Josipa Jovića. Pogibija Josipa Jovića pamti se i kao događaj „Krvavi Uskrs“ tijekom koje je nakon zauzimanja Nacionalnog parka Plitvička jezera i blokade državne ceste koja povezuje dva dijela Hrvatske od strane srpskih pobunjenika, snage hrvatske Policije uspješno provele akciju oslobađanja i deblokade prometnice. U akciji su sudjelovale snage za posebne zadatke MUP-a RH iz Rakitja i Antiterorističke jedinice Lučko te Posebne jedinice policije Kumrovec. U uspješno provedenoj akciji poginuo je prvi hrvatski redarstvenik Josip Jović a devet policajaca je bilo ranjeno. Obilježavanju su nazočili najviši državni dužnosnici i predstavnici Ureda predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske te mnogobrojni predstavnici udruga i građani koji su polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća odati počast žrtvi Josipa Jovića. Obilježavanju je nazočio predsjednik Republike Zoran Milanović i njegov savjetnik za branitelje Marijan Mareković. A u ime predsjednika Vlade RH potredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. U ime OS RH obilježavanju su nazočili zamjenig GSOSRH general pukovnik Siniša Jurković i zamjenik zapovjednika Kopnene vojske general bojnik Tihomir Kundid. Tekst: Branko Gačak Fotografije: preuzete s portala Ureda predsjednika
Radni sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga s državnim tajnikom u Ministarstvu obrane RH Brankom Hrgom i posebnim savjetnikom ministra obrane generalom Željkom Živanovićem, Zagreb, 30 ožujka 2022.
Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora sastalo se u sjedištu Ministarstva obrane s državnim tajnikom Brankom Hrgom i posebnim savjetnikom ministra obrane generalom Željkom Živanovićem. Sastanku su nazočili i ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić i savjetnica u Kabinetu ministra pukovnica Tanja Birko. Izaslanstvo HČZ-ZU činili su predsjednik Branko Gačak, potpredsjednik Igor Majetič, glavni tajnik Neven Cugelj i poslovni tajnik Mladen Lalić. Sastanak je organiziran s ciljem detaljnijeg upoznavanja visokih predstavnika MORH-a s radom udruge u prošlosti, zatim o trenutnim aktivnostima te mogućim područjima rada i suradnje s Ministarstvom obrane i Oružanih snaga RH te drugim sastavnicama sustava Domovinske sigurnosti. Predsjednik HČZ-ZU uvodno se zahvalio na dosadašnjoj logističkoj potpori MORH-a i OSRH u provedbi svojih planskih aktivnosti koju HČZ-ZU uživa tijekom dugog niza godina i istakao potrebu jačanja suradnje na područjima od obostrane koristi. Naglasio je da prijedlozi dolaze baš u vrijeme ruske agresije na Ukrajinu te da se radi o vremenu u kojem je potrebno učiniti iskorak u daljnjem konkretiziranju područja suradnje od interesa za jačanje obrambeno-sigurnosnog sustava, odnosno sustava Domovinske sigurnosti. Prijedlozi se odnose na suradnju u području animiranja vojnog poziva, zatim sudjelovanja u procesima donošenja strateških dokumenata te zakonskih i provedbenih propisa iz obrambeno-sigurnosnog područja, uključujući i ulogu u definiranju učinkovitog sustava pričuvne komponente OS te suradnji s međunarodnim časničkim udrugama UCIOR i Gaminger inicijativa) radi razmjene informacija značajnih za trendove razvoja obrambenih i sigurnosnih sustava u Europi i svijetu. U otvorenoj diskusiji svih sudionika sastanka, izražen je najviši stupanj podudarnosti mišljenja te obostrana spremnost na jačanje i proširenje dosadašnjih oblika suradnje. Na kraju radnog sastanka državni tajnik Branko Hrg dao je potporu prijedlozima HČZ-ZU u cilju daljnjeg jačanja predloženih oblika suradnje. Tekst i Fotografija: Branko Gačak
Izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora Hrvatsko Zagorje i predavanje na temu “Ruska agresija na Ukrajinu”
Izvještajna skupština HČZ Hrvatskog zagorja i predavanje na temu “Ruska agresija na Ukrajinu” brigadir Ivan Drašković Hrvatski časnički zbor Hrvatskog Zagorja održao je svoju godišnju izvještajnu sjednicu Skupštine, 26. ožujka u prostorijama Vinskog podruma u Svetom Križu Začretju. Sjednicu je otvorio predsjednik udruge brigadir u miru Ivan Drašković te pozdravio goste iz Grada Krapine i slovenske braniteljske udruge iz Šmarja pri Jelšah te gosta-predavača na temu aktualnih događanja oko „Ruske agresije na Ukrajinu“. Sjednicu je vodilo radno predsjedništvo koje su činili umirovljeni brigadiri Ernest Bifel, Ivan Peica te Darko Cidrovski. Tijekom sjednice usvojena su izvješća predsjednika o radu tijekom 2021. godine, a blagajnik je podnio Financijsko izvješće za 2021. godine. Predsjednici Nadzornog odbora i Suda časti također su podnijeli svoja izvješća, a predsjednik i blagajnik su temeljem ranijeg prijedloga Izvršnog odbora pojasnili prijedloge Plana rada i Financijskog plana za 2022. godinu. Nakon radnog dijela sjednice održano je izlaganje na temu „Ruske agresije na Ukrajinu“ u okviru koje je predsjednik HĆZ-ZU Branko Gačak dao presjek glavnih događanja i viđenje ranijih mogućnosti prelijevanja krize na prostore bivše SFRJ (područje „Zapadnog Balkana“) te glavne zaključke i prosudbe daljnjeg tijeka rata. Tijekom nastavne zakuske nastavljene su ranije započete tematske diskusije. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Brane Gradišnik, Ivan Drašković brigadir Branko Gačak
PROMJENA RUSKE STRATEGIJE U UKRAJINI
Dim iznad Lavova poslije ruskog zračnog napada prošli vikend RUSKA STRATEGIJA U UKRAJINI SE MIJENJA NAKON POČETNIH PRODORA POČINJU ZASTOJI I SVE SU VEĆI IZGLEDI DA ĆE SE PLANIRANI BLITZKRIEG PRETVORITI U DOGOTRAJNI RAT Novi fokus Moskve je na Donbasu i onemogućavanju Ukrajini pristupa Azovskom moru. U tijeku je povlačenje snaga sa područja Kijeva i stvaranje uvjeta za dugotrajni rat iscrpljivanja Moskva je, u nedostatku snage da održi momentum napada na više frontova, počela sa povlačenjem svojih postrojbi sa područja Kijeva i ostalih gradova na sjeveru. Očito je fokus ruskog vojnog i političkog vodstva sada na zauzimanju istočnih dijelova Ukrajine te onemogućavanje Ukrajini pristupa Azovskom moru, te na taj način povezivanje anektiranog Krima i pobunjenih istočnih područja Luganska i Donjecka. Poslije pet tjedana intenzivne borbe jasno je da su intenzitet i učinak otpora OS Ukrajine glavni uzrok ovog stanja i da je Kremlj prisiljen na prelazak na dugotrajni rat iscrpljivanja. Protunapadi Ukrajine /uključujući helikopterski napad unutar ruskog teritorija/ i preraspoređivanje Moskve prema Donbasu na istoku Ukrajine sugeriraju da obje strane vjeruju da mogu pobijediti, što čini malo vjerojatnim da će mirovni pregovori uskoro rezultirati sporazumom. Ruska “vojna i politička strategija se nije promijenila, ostaje da se uništi Ukrajina”, rekao je Andriy Zagorodnyuk, bivši ukrajinski ministar obrane koji savjetuje vladu predsjednika Volodymyra Zelenskog. Ali rekao je: “Sada njihove sposobnosti više ne odgovaraju njihovoj strateškoj viziji.” Za Ukrajinu, s njezinim manjim vojnim resursima, takav prijelaz na dugotrajni konvencionalni rat povećava ovisnost o Zapadu i pošiljkama teškog naoružanja poput tenkova i topništva. Ruska promjena fokusa na Donbas omogućava koncentraciju vatrene moći na manju bojišnicu, skraćenje opskrbnih linija i čini zračnu potporu lakšom, te daje Moskve veće šanse za vojni uspjeh. Isto tako stavlja Rusiju u poziciju da pregrupiranjem snaga stvori uvjete za okruženje nekih od najboljih ukrajinskih jedinica koje formiraju obranu prema istoku. Međutim, Rusko povlačenje iz Kijeva također omogućuje Ukrajini da preraspodijeli dodatne resurse na istočnu frontu Donbasa — i to mnogo brže zbog kraćih ruta. Ukrajinski dužnosnici u početku su bili skeptični prema ruskim najavama da će Moskva ograničiti vojne operacije u blizini Kijeva i Černihiva, ali dugi konvoji ruskog oklopa počeli su napuštati ova područja u četvrtak, a ukrajinski vojnici ponovno su zauzeli mnoga sela na sjeveru Ukrajine. Rusija je u početku izgledala odlučna zadržati manje snage za blokiranje oko Kijeva kako bi ugrozila ukrajinski glavni grad i spriječila veliko ukrajinsko preraspoređivanje u Donbas, kažu ukrajinski dužnosnici. No, prijetnja opkoljavanjem ovih ruskih snaga, sjeverozapadno ili sjeveroistočno od Kijeva, u petak je izazvala brzo povlačenje prema bjeloruskoj granici, često pod vatrom. Rusija je poslala neke od svojih najboljih jedinica na Kijev i sjevernu Ukrajinu. Mnoge od njih uvučene su u žestoke borbe sa ukrajinskom obranom i trebat će im dosta vremena da se rekonstruiraju i pripreme za preraspoređivanje. Američki dužnosnici procjenjuju da je oko 10.000 vojnika od 190.000 ruskih snaga u Ukrajini ubijeno, a deseci tisuća drugih ranjeni ili zarobljeni. Elitna 4. gardijska tenkovska divizija “Kantemirovskaya” izgubila je 46 od svojih procijenjenih 220 tenkova T-80, prema vizualnim dokazima koje su prikupili vojni analitičari. U želji da popuni svoje snage, Rusija poziva pričuve, šalje u Ukrajinu vojnike raspoređene u Nagorno-Karabahu i Južnoj Osetiji, kao i ročnike. Navodno su neke od postrojbi iz ruske nacionalne garde, koja obično obavlja uglavnom poslove unutarnje sigurnosti, odbile su zapovijed za raspoređivanje u Ukrajinu. Britanski air maršal Edward Stringer, koji je vodio operacije britanskog ministarstva obrane i također pomogao u stvaranju britanskog programa vojne obuke u Ukrajini, rekao je da Rusija više nema mnogo dodatnih rezervi za bacanje u nove napadne operacije. “Većina učinkovite borbene moći već je uključena u rat”, rekao je. Dakle, ruski predsjednik Vladimir Putin “mora izgraditi još nešto, što je teško bez mobilizacije i pod sankcijama, ili koncentrirati borbenu moć koju ima”. Ruski nacionalisti, uplašeni povlačenjem iz Kijeva, pozvali su Putina da se mobilizira za sveopći rat. Igor Strelkov — bivši ruski obavještajac koji je predvodio skupinu ruskih vojnih veterana koji su zauzeli ukrajinski grad Slovjansk 2014., što je izazvalo oružani sukob u Donbasu — požalio se ovog tjedna na pripadnike ruske nacionalne garde koji su odbili upućivanje u Ukrajinu i podnijeli ostavke. Zato nam je potrebna mobilizacija. Podnio ostavku? Molim vas, nastavite odmah u pješačku četu kao redov. Pod zapovijedanjem vaših bivših suboraca, napisao je Strelkov na svom Telegram kanalu. Prema Strelkovu povlačenje iz Kijeva i Černihiva bilo je neophodno s obzirom na lošu provedbu inicijalnog plana napada i prijetnje s kojima se te snage suočavaju, posebno sada kada će proljetna vegetacija pruža zaštitu ukrajinskim udarnim skupinama koje napadaju u ruskoj pozadini i privremeno zaposjednutim teritorijama. “Ako je napuštanje prethodno zauzetog teritorija ionako neizbježno, najbolje je to učiniti bez da neprijatelj prvo uništi vaše trupe”, napisao je Strelkov u petak. “Trebat će nam ove trupe – rat će biti dug.” Na sjeveroistoku Ukrajine, ruske snage se tjednima pokušavaju probiti prema jugu, pokraj grada Izjuma u regiji Kharkiv. Taj bi im manevar, ako bude uspješan, mogao omogućiti da se povežu s postrojbama koje guraju s jugoistoka i opkole Donbas. Velik dio tih jugoistočnih snaga još uvijek je uključen u urbane bitke u opkoljenom gradu Mariupolju. Ako Mariupolj padne ove snage će se uključiti u prodor prema sjeveru. Ukrajina je razmjestila neke od svojih najboljih jedinica u Donbasu, koji se sastoji od Donjecke i Luganske regije. Ukrajina je uglavnom držala liniju na sjeveru, uključujući ključne gradove Kramatorsk i Slavjansk dok je Mariupolj, dio Donjecke regije, opkoljen, U regiji Lugansk, Rusija je brzo zauzela ruralna područja na istoku, ali nije uspjela zauzeti glavno urbano područje oko Severodonjecka, gdje je sjedište ukrajinske regionalne vlade za Lugansk. Mnogi ukrajinski dužnosnici i vojni analitičari smatraju da će se sukob vjerojatno povući mjesecima ili dulje bez obzira na to što Kijev i Moskva nastavljaju mirovne pregovore. Ukrajina je odustala od svoje težnje da se pridruži Sjevernoatlantskom savezu u zamjenu za obvezujuća sigurnosna jamstva Zapada i Rusije, ali su Kijev i Moskva i dalje su udaljeni oko statusa Donbasa i Krima. Iako Rusija ima mnogo veći broj stanovnika /145 milijuna prema prijeratnih 37 milijuna Ukrajine/ i znatno više vojne
IN MEMORIAM GENERAL PUKOVNIK ĐURO DEČAK
Danas je u 71. godini života, poslije duge i teške bolesti, preminuo umirovljeni general-pukovnik Hrvatske vojske i bivši saborski zastupnik Đuro Dečak Dečak je rođen 18. siječnja 1952. u Gradini kod Virovitice. Završio je višu ekonomsku školu u Osijeku. Bio je jedan od osnivača HDZ-a u Virovitici, kao i HDZ-ov zastupnik u Hrvatskom saboru u sazivu od 2000. do 2003. godine. Kontraobavještajna služba bivše JNA (KOS) uhitila ga je s još dvojicom Virovitičana 24. siječnja 1991. zbog „krijumčarenja oružja“ te „pokušaja organiziranja oružane pobune protiv SFRJ“. Proveo je četiri mjeseca u zagrebačkom vojnom zatvoru u Gajevoj ulici. Osuđen je na tri godine, ali je odmah i pušten 22. svibnja 1991. Nakon toga je postao časnik u Hrvatskoj vojsci, organizirao je dragovoljce za obranu, a kasnije i zapovjednik pakračkog sektora te 127. virovitičke brigade. Potom je 1992. postao zapovjednik II. Zbornog područja Đakovo. Bio je predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane kao i predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Za izniman doprinos u izgradnji Oružanih snaga te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama Oružanih snaga Republike Hrvatske, predsjednik Zoran Milanović odlikovao ga je u siječnju 2021. godine Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom
