ŠTO IMA NOVO?

SA ŠAHOVSKOG TURNIRA U SLAVONSKOM BRODU

od hczzu od u BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

Na šahovskom turniru u prigodi obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak bljesnuo majstorski kandidat  Mato Opačak
RUŠČICA – Pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja  uz svesrdnu tehničku i organizacijsku pomoć Šahovskog kluba  invalida Hvidra-Brod  iz Slav. Broda  održan je turnir povodom proslave  22. obljetnice  Vojno-redarstvene akcije “BLJESAK”. Na samom početku turnira dopredsjednik HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA za grad Brod i Brodsko-posavsku županiju Mato Opačak je pozdravio sve sudionike i goste. Odajuči  počast  svim poginulim i umrlim braniteljima, kako bivišim borcima tako i onima  koji su poginuli, stradali ili umrli širom Hrvatske. Danas  se  slavi  22. obljetnica  vojno-redarstvene akcije “Bljesak 2017.” Pojedinačni šahovski turnir odigran je  21. travnja 2017. godine – Subota u ŠK Posavac, Ruščica. Na šahovskom turniru je nastupilo 18 igrača sa šire regije. Na turniru ukupno je odigrano 63 partije. Igran je švicarac 10 minuta, 7 kola. Sudac turnira je bio Dragan Pavić, CA .
Najbolji seniori su bili :
1.mjesto MK MATO Opačak  5.0  ŠKI HVIDRA-
2.mjesto  NM MILE Maras    6.0  ŠK Vina- Markota ,Pleternica,
3.mjeto DRAGAN  Pavić  5.0 ŠKI HVIDRA-Brod

Mjesto Ime Rtg Klub Bod BH.
1 MK Opačak Mato 1972 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 6 29½
2 NM Maras Mile 2205 Šk Vina Markota, Pleternica 6 28
3 I Pavić Dragan 1934 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 5 28½
4 MK Pekarik Branko 1986 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 31½
5 II Vranjić Marko 1983 Šk Šahovnica, Garčin 4 26
6 I Ivanović Zoran 2034 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 25½
7 MK Tomić Ivan 1953 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 24
8 I Čuljak Mišo 1827 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 4 24
9 II Rajković Mario 1898 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 23
10 I Lović Damir 2018 Ški Kralj, Slavonski Brod 3½ 21
11 I Opačak Ivan 1885 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 3 30½
12 III Vučković Avgustin 1874 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 3 28½
13 VK Garić Ilija 1600 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 3 23
14 I Kanjković Marijan 1924 Šk Vina Markota, Pleternica 3 22
15 III Pišković Jozo 1793 Ški Kralj, Slavonski Brod 2½ 20½
16 III Grgurević Benjamin 1852 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 1½ 20
17 III Kodžoman Berislav 1806 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 1½ 19½
18 I Talić Adam 1841 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 1 19

 

Sponzor turnira je Ministarstvo branitelja RH. Hvala !

U RUŠČICI  22.04.2017.                          HČZ –B.P.Ž   MATO OPAČAK

 

SLAVONSKI BROD-KOVANICA OD ZLATA PRIPALA JE VIKTORU ŠARIĆU

od hczzu od u BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA

Na svečanoj sjednici Županijske skupštine održanoj 20.04.2017.godine  ovogodišnju Kovanicu od zlata dobio  je ove godine Viktor Šarić, član izvršnog odbora  Hrvatskog Časničkog zbora grada Sl. Broda i Brodsko-posavske županije, voditelj sporta u županijskoj HVIDRI i Udruzi  dragovoljaca i veterana domovinskog rata Brodsko-posavske županije, za nesebično zalaganje za bavljenje športom osobama s invaliditetom, osobito invalida Domovinskog rata i skrb o braniteljskoj populaciji i njihovoj društvenoj uključenosti u športska i druga događanja grada i županije.

M.Opačak

Na Drenovi pronađene kosti njemačkih vojnika ubijenih 1945. godine u krvavoj bitci za Rijeku

od hczzu od u VOJNA POVIJEST

Na lokaciji Luban na Drenovi ovih su dana pronađeni ostaci sedam osoba, a trenutno se istražuje mjesto za koje se pretpostavlja da krije ostatke još desetak osoba. Riječ je o kostima sedmorice njemačkih vojnika streljanih u svibnju 1945. u operacijama oslobođenja Rijeke.

Godina je 1945., Drugi svjetski rat na samom je kraju. Savezničke armije kreću se iz pravca zapada kroz gotovo poraženu Njemačku u pravcu Berlina. Istočno, Žukov, Rokosowski i Konjev se s više od 200 divizija u sklopu tri fronta i oko dva i pol milijuna vojnika spremaju zadati završni udarac i osvojiti Berlin. Istog dana kada je ta odlučujuća bitka započela na rijeci Odri, počela je još jedna bitka koja se pokazala ključnom za naš grad, za njegovu budućnost odnosno našu sadašnjost.

Počela je bitka za Rijeku. Bitka koja je rezultirala golemim brojem žrtava na obje strane, bitka koja je prekrojila neke nepravedne granice dogovorene krajem prvog svjetskog rata, bitka kojom je naš hrvatski narod koji je dvadeset i pet godina stenjao pod fašističkom čizmom konačno dočekao slobodu. Bila je to najveća bitka 4. jugoslavenske armije od njenog formiranja tog proljeća u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori pa sve do kraja rata. Bila je to i bitka koja je značila kraj za najjaču njemačku formaciju na ovim prostorima, za 97. armijski korpus. Točan broj poginulih vojnika na obje strane vjerojatno nikada neće biti točno utvrđen, barata se podacima od 2800 pa čak do 6000 poginulih partizana dok broj poginulih njemačkih i ostalih neprijateljskih vojnika nikada nije ozbiljnije istraživan.

→pročitajte više

IZVOR: NOVI LIST 09.04.2017.

Počelo snimanje dokumentarnog filma ”Ugriz risa“

od hczzu od u VOJNA POVIJEST

Delnice / Opatija – U subotu 18. ožujka, na izvornoj lokaciji u Delnicama, prostor skladišta V3 (Velebit 3), snimljene su prve igrane scene, dokumentarnog filma ”Ugriz risa“, redatelja Bernardina Modrića.

– U jesen 1991. godine Hrvatska je krajnjim naporima odbijala napade pobunjenih Srba, četnika i soldateske JNA, embargo licemjerne međunarodne zajednice onemogućavao je naoružavanje hrvatske vojske. Streljiva je ponestajalo, Glavni stožer HV odlučio je pokrenuti akciju zauzimanja velikih skladišta streljiva u Delnicama, kako bi barem privremeno riješio taj problem, 3. studenog 1991. oko 12 sati predsjednik Tuđman odobrio je izvođenje akcije. Akcija zauzimanja skladišta započela je, 5.studenoga, u 7 sati ujutro. Borbe oko predaje ključnog skladišta Velebit 3, protegle su se, do 13 sati i 15 minuta kada su se protivnici predali. Zarobljeno je preko 6.000 tona raznog artiljerijskog i pješačkog streljiva, mina, raketa i eksploziva, kazao nam je Damir Batistić, predsjednik Hrvatskog društva kolekcionara militarije.

DAMIR BATISTIĆ
ČESTMIR KOMAREK

Uloge policajaca i pripadnika ZNG-a, odglumili su članovi ”Hrvatskog društva kolekcionara militarije“, a originalne odore iz tog perioda, za potrebe snimanja posudio je, kolekcionar Damir Batistić, dok je oružje korišteno za snimanje filma posudio MORH.

Izvor: Liburnija.net

Izborno-izvještajna skupština HČZ Brodsko-posavske županije

od hczzu od u BRODSKO POSAVSKA ŽUPANIJA
umirovljeni pukovnik Mario Sosnik

Umirovljeni pukovnik Mario Sosnik novi je predsjednik HČZ Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda i u slijedećem mandatu 2017-2021 predsjedava Udrugom.Tako je odlučeno na izborno-izvještajnoj skupštini HČZ u Ruščici, 10.ožujka 2017.godine. Na skupštini je od 27 članova s reguliranim članstvom u  radu skupštine sudjelovalo 20 članova. Jednoglasno su usvojena sva izvješća, Plan rada i Financijski plan za 2017.godinu.

Izvješće o radu udruge podnio je umirovljeni narednik Mato Opačak. U izvješću je naglašeno:

  • sudjelovanje u nizu važnih obljetnica i događaja iz Domovinskog rata, kako lokalnog tako i državnog karaktera,
  • sudjelovanje u aktivnostima usmjerenim na zaštitu digniteta branitelja i zaštitu nacionalnih interesa.
  • Sudjelovali smo u svim obilježavanjima važnih obljetnica iz Domovinskog rata, državne i lokalnih blagdana,
  • Obilježavanje VRA Bljesak u Okučanima
  • Sudjelovanje na igrama DVDR-B.P.Ž,
  • odlazak u Knin na proslavu VRA Oluja,
  • odlazak  u Blajburg jedan bus sa udrugom Dragovoljaca i Veterana domovinskog rata ,
  • Vojno Hodočašće u Mariju Bistricu,
  • hodočašće u Međugorje.

Izabrana su i tijela udruge:

  • U Izvršni odbor je, osim novog predsjednika Maria Sosnika, jednoglasno  izabrano i pet članova  : članovi Jozo Bungić, Viktor Šarić , Mato Opačak i Zlatko Bunjevac,
  • U Sud časti izabrani su :predsjednik Ilija Garić, članovi Antun Zdunić i Tihomir Balošić.
  • Nadzorni odbor čine: predsjednik Zvonko Opačak, članovi Zvonko Hrkač i Avgustin Vučković.

Skupštinu  je zaključio predsjednik Mario Sosnik zahvalivši se svima na dosadašnjem   kvalitetnom radu i istaknuvši želju da će se nakon ovih rasprava svi članovi udruge zajednički orijentirati na potrebu za isticanjem istine o Domovinskom ratu. Nakon Skupštine  je u vrlo ugodnom ozračju  nastavljeno druženje uz domjenak i razmjenu iskustava i uspomena iz Domovinskog rata.

ZIMSKI KONGRES CIOR-a

od hczzu od u CIOR, MEĐUNARODNA SURADNJA

Zimski kongres CIOR-a održan je u vremenu od 09.-11.veljače 2017. godine, u gradu GENT u Belgiji. Inače je dosadašnja praksa bila da se ovaj skup održava u Bruxellesu, u sjedištu NATO-a no, kako je u tijeku preseljenje sjedišta NATO-a na novu lokaciju odabran je prelijepi grad Gent.

Na Zimskom kongresu su iz HČZ-ZU RH sudjelovali: njen predsjednik, stožerni brigadir u mirovini, Rozarijo Rozga i brigadir u mirovini Stanislav Linić – dopredsjednik HČZ- ZU – ujedno i  predsjednik Gaminger inicijative – asocijacije pričuvnih časnika srednje Europe.

Glavna tema Kongresa bila je vojno-politička situacija u svijetu sa naglaskom na rusko informacijsko ratovanje – predavač Christopher Donnelly-.

Od programa koji se odvijao tijekom tri dana bitno je napomenuti slijedeće:

Na početku kongresa sudionicima se obratio njemački brigadni general zbora HEINZ KRIEB – predstavnik Europske Unije (EEAS). U svom obraćanju nazočne je upoznao sa trenutnim događanjima i novostima koje se odvijaju u EU i NATO-u. Posebno se osvrnuo na sigurnosna pitanja općenito. Te sa aktualnim izazovima u svijetu i politici Europske unije. Govorio je i o raspoloživim snagama NATO saveza i EU o vojnoj prilagodbi i osposobljavanju pričuve.

Novi strateški dokumenti – planovi obrane EU su izrađeni. Sve zemlje članice još nisu dale suglasnost što se očekuje na Samitu koji je planiran u lipnju 2017. godine.

Sudionike kongresa pozdravili su: brigadni general JEROMIR ALAN (CZE) – PREDSTAVNIK NATO saveza i gradonačelnik grada GENT-a.

Na drugom dijelu programa održana su izvješćivanja svih predsjednika odbora CIOR-a.

Na sjednici Predsjedništva CIOR-a vođene su rasprave i donesene slijedeće odluke:

  1. Predsjedavanje CIOR-om od 2018.-2020 – Poljska i od 2020-2022. – Njemačka.
  2. Ljetni kongres CIOR-a održati će se u kolovozu.2017. godine u PRAGU – Češka, a usvojen je i program kongresa.

U tijeku Kongresa održan je sastanak užeg vodstva GAMINGER INICIJATIVE. Na sastanku su bili prisutni: brigadir Stanislav LINIĆ – predsjednik GI i delegacija iz Italije na čelu s kapetanom korvete Giuseppe Filippo Imbalzano– predsjednik organizacijskog odbora slijedećeg sastanka u gradu Siena – Italija. Tema sastanka bilo je usklađivanje plana rada na Konferenciji GAMING I od 18.-21.05.2017. godine u Siena, kao i daljnje aktivnosti Gaminger Inicijative.

 Cjelokupni boravak na Kongresu CIOR-a u gradu GENT-u u Belgiji bio je višestruko koristan za HČZ-ZU i RH iz više razloga:

Upoznati smo sa nizom novosti koje se trenutno odvijaju u EU i NATO-u i to ćemo prenijeti našim članovima udruge

Naša cjelokupna aktivnost naznačena je kao pozitivna, što nas obvezuje da moramo i dalje biti aktivni u CIOR-u i povezanosti sa našim OS uz šire uključivanje mladih pričuvnih časnika u rad naše organizacije i CIOR-a.

Tijekom Kongresa naša delegacija ostvarila je niz kontakata i veza sa vojnim predstavnicima zemalja NATO, EU i ostalima, koje će nam biti od velike koristi tijekom organizacije bilo kakvih aktivnosti u zemlji.

Imamo li napokon odluku: švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50?

od hczzu od u OS RH

Stručni savjetnički tim MORH za zrakoplovstvo koji čine umirovljeni generali i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Čuletić, Josip Štimac i Vlado Bagarić smatra da Hrvatska treba zadržati borbeno zrakoplovstvo a njihov zaključak je: “Švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50 najbolje opcije za opremanje Ratnog zrakoplovstva novim avionima.”

Zašto? Zar nismo pod kišobranom NATO-a, zar se zbog nas ne može aktivirati Članak 5?

Ako se sami nismo sposobni obraniti- neće nas braniti nitko. Bez obzira što smo članica NATO-a i što aktivno, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelujemo u NATO misijama širom svijeta, ne možemo se bezrezervno osloniti na to da će nas netko braniti iz obaveze. Braniti će samo svoje interese i dok se ti interesi poklapaju sa našima dotle smo sigurni. A što se tiče interesa velikih sila na ovom području, povijest nas uči da su se njihovi interesi na ovim područjima uvijek isprepletali i da se ovim prostorima trgovalo, naravno uvijek na našu štetu i bez našeg pitanja. Ta su trgovanja i prekrajanja nažalost uvijek bila sjeme budućih sukoba i izvor trajne nestabilnosti. Drugi je problem što NATO opet mora redefinirati svoju strategiju i što je oslabljen posljednjim političkim događanjima a Europa nikako da svoje vojne obrambene snage prevede iz želja u realnost.

Da nam trebaju oružane snage (i zrakoplovstvo unutar njih) upućuju i rezultati geostrateških preslagivanja (Ukrajina i Krim) i migrantska kriza, te stanje u susjednoj Bosni i Hercegovini koje se sve više usložnjava. Naravno da ni skora nabavka ruskih Migova 29 od strane Srbije tj. opskrba Srbije sa Migovima nije ništa drugo do potvrda navedenih konstatacija.

Hrvatskoj u ovom trenutku treba, osim borbenih aviona, i sustav PZO na malim i srednjim visinama. Sama eskadrila borbenih aviona ne predstavlja neki problem u sukobima sa velikim silama ali je sredstvo odvraćanja i mehanizam za nadzor zračnog prostora posebno u sukobima niskog intenziteta.

Koji su razlozi za odabir Gripena ili FA-50 detaljno ćemo saznati kad za to dođe vrijeme. Preporuka stručnog tima nije obavezujuća. Odabir borbenog zrakoplova je istovremeno i snažna politička i ekonomska odluka i vjerojatno će se oko toga još lomiti koplja no vrijeme neumitno curi. Pitanje je koliko su točne procjene da je za operativno korištenje cijele eskadrile potrebno je oko pet godina.

Prema nekim izvorima odluka o novoj eskadrili bi trebala ići ovako:

  1. godina
  • Do ožujka – odluka o nabavi novog aviona
  • Svibanj – slanje proizvođačima zahtjeva za konačnu ponudu
  • Listopad – proizvođači daju svoje konačne ponude
  • Kraj godine – odluka državnog vrha o odabiru aviona; počinju pregovori o ugovoru
  1. godina
  • pregovori o ugovoru; obuka pilota i tehničara; prilagodba zemaljske infrastrukture
  • kasna jesen – potpis ugovora
  1. godina
  • jesen – moguća isporuka prvog aviona

Ovako značajna odluka zahtijevati će ogromne prilagodbe sustava i ljudstva.

U Bučju obilježena obljetnica oslobađanja važnog neprijateljskog uporišta

od hczzu od u ČLANICE HČZ ZU, HČZ GRADA VIROVITICE, VOJNA POVIJEST

Na Božić 1991. godine pripadnici 123. brigade Požega u sklopu operacije “PAPUK 91”, napadne akcije “Pecaljka” postigli su veliki vojni uspjeh oslobodivši područje Kamenske i Mijača. Završetkom te akcije odmah se krenulo u još jednu napadnu akciju, tada zvanu “VELEBIT”, u kojoj je 26. prosinca 1991. godine oslobođeno zloglasno uporište neprijateljskih snaga na Bučju i okolnih sela na širem području. Tim akcijama 123. brigada spaja se s ostalim slavonskim brigadama, 127. iz Virovitice i 136. iz Slatine. Od tog dana otvoreno je prometovanje cestovnim pravcem od Požege prema Pakracu kojim se nije moglo kretati zbog okupacije tog dijela prometnice.


Tim povodom u Bučju je 26. prosinca održano prigodno obilježavanje obljetnice oslobođenja tog važnog neprijateljskog uporišta , svečanost na kojoj su sudjelovali i branitelji nekadašnji pripadnici 127. i 136. brigade iz Virovitice i Slatine, a nazočnom skupu, između ostalih, obratili su se nekadašnji zapovjednik 127. brigade general pukovnik Đuro Dečak (inače član HČZ Virovitice) i predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Virovitica Zvonko Kožnjak. Ovo neprijateljsko uporište nedvojbeno je poznato najviše po tome što se u njemu nalazio zloglasni zatvor u koji su odvođeni civili i branitelji u ljeto i jesen 1991. godine, u kojem su mnogi podlegli batnjanju, izgladnjivanju i svekolikim oblicima torture i u koji je nakon otmice odveden organizator obrane Pakraca i Lipika dr Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas.
Obilježavanje ove važne obljetnice organizirali su Požeško-slavonska županija i UDVDRA RH a članovi HČZ-a grada Virovitice odazvali su se u značajnom broju.
(www.icv.hr, bs; foto: Z.Kožnjak)

UPRAVLJANJE MIGRANTSKOM KRIZOM U EUROPSKO UNIJI

od hczzu od u KRIZNA PODRUČJA

Skorašnji priljev migranata u Europu iz Afrike, Srednjeg Istoka i Južne Afrike postavo je Europske lidere i političare pred najveći izazov od krize Eurozone. Ovaj je problem postavio pitanja sigurnosti, suvereniteta i integracije koja će imati dugoročan socijalni, ekonomski i politički utjecaj na Europsku Uniju.

Kriza je naglasila dva najveća izazova za EU i zemlje članice: prvo, ideja o Europi bez granica je postala upitna, potkopavajući opredijeljenost zemalja članica za Šengenski sporazum. Ovaj problem je intenziviran u svijetlu  skorih terorističkih napada u Parizu, jer se počelo postavljati pitanje strože sigurnosne provjere na granicama da bi se suprotstavilo mogućim sigurnosnim prijetnjama. Neke od zemalja su ponovno uspostavile privremeni nadzor granica, iako bi dugoročno ovo moglo smanjiti trgovinu, povećati cijenu poslovanja, usporiti ekonomski oporavak i minirati ključno načelo EU- sloboda kretanja ljudi i dobara.

Drugo, povećanje opsega i kompleksnosti migrantskog priljeva uvelike je prenapregnuo sustav azila. Neke zemlje, posebno one na vanjskim južnim granicama EU, dostigle su kritičnu točku u svojoj sposobnosti da upravljaju neplaniranim dotokom azilanata a istovremeno se pridržavaju EU standarda u prijemu i procesuiranju prijavljenih za azil. Problem se pogoršava sa povećanom raznolikošću pridošlica. Oni traže azil u trećim zemljama unutar EU, izmiješani su sa onima koji ilegalno žele ući u Europu.

Zemlje članice EU nastoje uravnotežiti potrebe da se pojača nadzor granica sa obavezama prema migrantima koje su predviđene Međunarodnim pravom. Sada već postoje velike podjele prema tome kako članice EU upravljaju krizom. Eskalirajući broj migranata potakao je razmišljanja o kritičnosti trenutka ali je kolektivni odgovor EU bio na brzinu i neplaniran. Potrebna je planska, dugotrajna i zajednička solucija. Neke upućene kritike ovoj politici naglašavaju da je odgovor više fokusiran na to da se zaustavi plima izbjeglica nego da se povede računa o zaštiti ovih nezaštićenih ljudi.

Da bi bolje upravljali krizom, zemlje članice EU moraju se složiti sa načinima kako će se odnositi prema slabostima u sustavu azila i imigracije u vlastitoj sredini:

  • ·         Odgovornost određenih članica u odnosu prema priljevu migranata na vlastite granice i nespremnost ostalih da podijele teret
  • ·         Dug period zadržavanja pod nadzorom i loš odnos prema izbjeglicama
  • ·         Neadekvatni napori na prihvaćanju i integraciji
  • ·         Temeljni nedostatak razumijevanja prirode sadašnjih tijekova migracije
  • ·         Nemogućnost da se odstrani korijen krize.

U svijetlu posljednjih terorističkih incidenata i stalnih sigurnosnih prijetnji u EU fokus bi također biti i na poboljšanju sigurnosti granica u EU, vanjskih i unutarnjih.

Pročitajte više: Managing the EU migration crisis-from panic to planning