Udruga 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka svoju 30.obljetnicu osnivanja obilježila donacijom Dječjoj bolnici
Udruga 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka svoju 30.obljetnicu osnivanja obilježila donacijom Dječjoj bolnici Udruga 128. brigade HV “Sveti Vid” donirala je 16. veljače Klinici za pedijatriju na Kantridi vrijednu audiovizualnu opremu. Prilikom primopredaje uređaja, na donaciji su se Ivanu Lergi, bojniku HV u pričuvi i predsjedniku udruge 128. brigade HV zahvalili ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić i predstojnica Klinike za pedijatriju doc. dr. Iva Bilić Čače. Prijamu su nazočili i članovi Upravnog odbora udruge Walter Cvjetan i Stevo Kabić, te Emil Mandarić, predsjednik Udruge slijepih PGŽ. Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić čestitao je članovima udruge 30. obljetnicu rada i posebno se zahvalio na načinu obilježavanja jubileja humanim gestama u što je uključena donacija koja će unaprijediti kvalitetu boravka i smanjiti stres kod najmlađih pacijenata i njihovih roditelja. ”Ovo je važna poruka javnosti da doprinosite zajednici”, poručio je ravnatelj Ružić koji se pored zahvale donatorima zahvalio i svim djelatnicima Klinike za pedijatriju na kontinuiranom predanom radu. Doc. dr. Iva Bilić Čače, predstojnica Klinike za pedijatriju, zahvalila se predstavnicima udruge u ime Klinike na vrijednoj donaciji i želji da se pomogne djeci. Ivan Lerga, predsjednik Udruge 128. brigade HV “Sveti Vid”, podsjetio je da je udruga osnovana 15. svibnja 1992. radi brige o udovicama i djeci članova brigade, da bi nakon 1995. posebno brinula o stipendiranju djece članova brigade. Nakon što su djeca odrasla, udruga se okrenula i drugoj djeci pa je tako u sklopu svečanog obilježavanja 30. obljetnice nastanka organizirala i humanitarnu izložbu fotografija svog člana Dragana Borčića te izložbu radova pripadnika brigade, Udruge MULTIPLA i Udruge slabovidnih osoba PGŽ. Prikupljena sredstva raspodijeljena su na Dom za nezbrinutu djecu “Ivana Brlić Mažuranić” u Lovranu i Dječju bolnicu na Kantridi, a pripadnici Udruge 128. brigade HV najavljuju i nove aktivnosti u cilju uključivanja u život zajednice među kojima su edukativna predavanja, pomoć u uređenju okoliša i kiparske radionice. Zahvaljujemo Tanji Čorak, voditeljici Ureda ravnatelja KBC Rijeka i Tatjani Čargonja, glavnoj sestri Klinike za pedijatriju za pomoć u organizaciji ovog događaja. Također, zahvale ravnateljici PPMHP Nikolini Radić Štivić i kustosu PPMHP Ivi Mileusniću te Andrei Šare iz PR službe PGŽ i Dijani Jelušić-Požarić iz službe protokola Grada Rijeke na velikoj pomoći u organizaciji izložbe.
28 godina od osnivanja 81.gardijske bojne “KUMOVI”-VIROVITICA
Virovitička 81. gardijska bojna Hrvatske vojske -„Kumovi“ bila je najmlađa profesionalna postrojba i dio elitne skupine gardijskih postrojbi Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Osnovana je Odlukom ministra obrane RH 15. veljače 1994. godine. Nakon nešto više od godinu dana intenzivne obuke i opremanja, bojna u ožujku 1995. godine dobiva status pod stožerne postrojbe i tako ulazi u krug elitnih postrojbi Hrvatske vojske planiranih za izvršavanje najsloženijih zadaća. Svoj slavni ratni put otpočela je u VRO Bljesak, kao glavna snaga, te je svoju zadaću u potpunosti uspješno izvršila ušavši, s pridruženom bojnom iz sastava 3. gardijske brigade HV-a, prva u grad Okučane, a potom je dijelom snaga izvršila i helikopterski desant u zaleđe neprijateljskih snaga i značajno doprinijela njihovom konačnom slomu u zapadnoj Slavoniji. Zatim sudjeluje u operaciji Ljeto 95, u kojoj probijanjem čvrstih neprijateljskih linija na Šator planini bitno doprinosi stvaranju pretpostavki za provedbu VRO Oluja. Potom sudjeluje u Oluji braneći bok 4. i 7. gardijske brigade, a dijelom snaga sudjeluje u napadu. Svoj ratni put završava sudjelujući u operaciji Maestral. U svim operacijama u kojima je bila angažirana bila je na razini koju su od nje očekivala nadređena operativna zapovjedništva i u svima je visokim ocjenama opravdala smisao svojeg postojanja. Većinu tih operacija izvela je na planinskom području u sličnim uvjetima u kojima je 1994. prošla izobrazbu. Od svih njih Ljeto-95 treba istaknuti kao najzahtjevniju operaciju zbog toga što je bojna probila dobro utvrđenu i organiziranu obranu na teško prohodnom planinskom području te time poticajno utjecala na ritam napada drugih postrojbi. Kliknite ovdje za više informacija
IN MEMORIAM ZDENKO BLAŽIČEVIĆ
Nakon duge i teške bolesti preminuo je dugogodišnji član HČZ VIROVITICA i pričuvni časnik Hrvatske vojske Zdenko Blažičević. Zdenko je bio dragovoljac Domovinskog rata i jedan od organizatora obrane na području današnje općine Gradina i nedvojbeno je dao velik obol u Domovinskom ratu kao i u nizu životnih sfera u kojima je bio aktivan (sportu, politici, javnoj upravi, humanitarnom radu i sl.).
KOJA JE JAČINA RUSKIH SNAGA NA GRANICI SA UKRAJINOM?
Preveo i priredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini Rusija je pozicionirala snage od oko 130 000 vojnika, tenkove, topništvo i zračne snage do same Ukrajinske granice. Ovo uključuje i 30 000 vojnika koji sudjeluju u vojnim vježbama u Bjelorusiji. Prema procjenama SAD, Ruske trupe su poziciji da izvrše invaziju na Ukrajinu u bilo kojem momentu ali Rusija negira da planira bilo kakav napad. Snage u pokretu Postrojbe koje su stizale sa cijelog područja Rusije dodate su onima koje su permanento stacionirane uz Rusku granicu (računa se da je ta brojka prije ove krize bila oko 35 000 vojnika). Veći dio tih snaga sudjelovao je na vojnoj vježbi u blizini Rostova, na istoku Ukrajine. Tenkovi i teški oklop, za koje treba relativno puno vremena za prebaziranje, sada su na početnim pozicijama. Neke postrojbe su prebazirane sa udaljenosti skoro 4000 km, sa ruskog Dalekog Istoka. Posada T-72B sudjeluje na vježbi na poligonu Kadamovski blizu Rostova. Prije tjedan dana zapadni izvori navode da je broj ruskih vojnika dostigao 130 000. Ministar obrane Velike Britanije Ben Wallace je izjavio da je Rusija dovela „pola od svojih borbenih postrojbi“ blizu ukrajinske granice ili u Bjelorusiju. Ukrajinski izvori sugeriraju slične brojke, sa oko 112 000 vojnika kopnene vojske i oko 18 000 ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva na polaznim položajima. Regularnim ruskim trupama treba dodati i oko15 000 ruskih separatista u ukrajinskim pokrajinama Lihansk i Donjeck. Ukrajinci vjeruju da je broj i veći. Obavještajna procjena SAD iz prosinca 2021. je da će ukapan broj ruskih vojnika rapidno rasti do 175 000. Reuters navodi da je, prema službenim izvorima SAD, broj bataljonskih taktičkih skupna narastao sa 60 na 83 u posljednja dva tjedna. Bataljonska taktička skupina je borbena fomacija kombiniranog sastava dizajnirane kao namenska organizacija snaga (task force) koja u svom sastavu ima protuzračnu obranu, logistiku i slično, prosječne veličine oko 800 vojnika. Neki zapadni analitičari se spore oko toga da Rusija nema trenutno potpuno raspoređene snage koje bi trebale za opću invaziju, navodeći nedostatak popunjenih poljskih bolnica u nekim područjima. Opskrba krvnom plazmom i medicinskom opremom potrebnom za tretiranje ratnih žrtava se ubrzano odvija i to bi trebao biti indikator o spremnosti za napad. Neka izvješća također sugeriraju da u neka područja ubrzano stiže logistika oklopnih postrojbi i inž. strojevi za osiguranje i čišćenje blatnjavih puteva. Mnogi eksperti vjeruju da opća invazija, poslije koje bi slijedila okupacija većine ukrajinskog teritorija, zahtjeva mnogo veće snage od onih kojima Rusija trenutno raspolaže na ukrajinskoj granici. Pogled odozgo Prisutnost ljudstva može se ponekad detektirati pomoću boje šatra. Oni koji su popunjeni se griju i njihov krov je tamniji ako se gleda odozbo. Neke vježbovne aktivnosti tenkovskih postrojbi su jasno vidljive na satelitskim snimkama. Oklopna vozila se mogu identificirati po obliku a tragovi gusjenica na snijegu ili blatu pokazuju pokrete. Sateliti su detektirali naglo povećanje aktivnosti na Krimu gdje je, prema procjeni, stiglo dodatnih 10 000 vojnika krajem siječnja i početkom veljače. Vjeruje se da je glavnina ovih snaga pješaštvo i zračno-desantne postrojbe i da su neke od njih stavljene u najviđi stupanj borbene spremnosti. Narastanje snaga u Bjelorusiji Rusija i Bjelorusija počele su zajedničke vojne vježbe koje će trajati do 20.veljače. Kijev, glavni grad Ukrajine, je manje od 150 km od granice sa Bjelorusijom, i strani promatrači smatraju da se vježba „Savezničko rješenje“ može vrlo lako pretvoriti u stvarni napad na Ukrajinu. Prema glavnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu, u Bjelorusiju je pristiglo oko 30 000 ruskih vojnika (oprema uključuje PZO, rezerve streljiva, medicinsku opremu te SPECNAZ-ruske snage za specijalne operacije) , što je najveće raspoređivanje vojnih snaga van ruske teritorije od završetka Hladnog rata. Satelitske snimke prikazuju ruske balističke rakete kratkog dometa Iskander blizu Jelska u Bjelorusiji, na manje od 70 km od Ukrajinske granice. Ruski PZO sustav S-400 u Bjelorusiji Narastanje snaga na moru Rusija tijekom veljače provodi provodi velike pomorske vježbe od Atlantika do Tihog oceana u koje je uključeno oko 140 ratnih brodova i brodova za opskrbu, 60 zrakoplova i oko 10 000 vojnika. Fregata Admiral Essen napušta luku Sevastopolj (Krim) 25. siječnja 2022. Šest brodova RM Rusije koji su prošli kroz La Manš u siječnju stigli su u Crno more i osposobljeni su za desantiranje tenkova i okl.transportera. Brod Pjotr Morgunov prolazi kroz Bosporski tjesnac na putu za Crno more Neki analitičari navode da će iskrcavanje pomorskog desanta na ukrajinsku obalu Crnog mora biti izuzetno teško i da je to veliko grupiranje pomorsko desantnih snaga samo obmana- manevar da bi se ukrajinske snage odvukle od glavnih smjerova napada na kopnu. Izvor: BBC
HOĆE LI RUSIJA NAPASTI UKRAJINU?
06.veljače 2022.godine Preveo i priredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini, SADRŽAJ Uvod Ruski ciljevi, vojne opcije, mogući smjerovi napada i izgledi za uspjeh Ciljevi Vojne opcije Mogući smjerovi napada Izgledi za uspjeh. Mogući odgovor SAD-a i Zapada Nova željezna zavjesa 1. Uvod Rusija je Ukrajinu oduvijek doživljavala kao dio svoje tradicionalne domovine. Ovaj argument ima svoje uporište u činjenici da je Kijevska Rusija bila kulturni temelj carske Rusije od 9. do 13. stoljeća. Poslije toga, ukrajinski su teritoriji bili dio raznih carstava, prvenstveno ruskih, sve do 1917. kada je formirana kratkotrajna samostalna vlada. U 1919. Ukrajina je ponovno postala dio tadašnjeg Sovjetskog Saveza pod nazivom Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika a Rusija je čitavo vrijeme bila nepokolebljiva u suzbijanju bilo kojeg nagoveštaja ukrajinskog nacionalizma Po raspadu SSSR-a Ukrajina 1991.godine postaje neovisna država ali su ukrajinsko-ruski odnosi su od samog početka bili napeti a primarne sporne teme bile su područje Krima i grad Sevastopolj. Dvije države riješile su pitanje ruske Crnomorske flote u Sevastopolju potpisivanjem ugovora o dugoročnom zakupu mornaričke baze. Međutim, ukrajinsko vlasništvo nad Krimom je i dalje ostalo pitanje koje je utjecalo na činjenicu da je Rusija odbijala formalno priznati suverenitet Ukrajine. Tek je u svibnju 1997. potpisan Rusko-ukrajinski ugovor o prijateljstvu, kojim je Rusija formalno priznala Ukrajinu kao neovisnu državu. Iz naprijed navedenog jasno je da kada su u pitanju odnosi sa Rusijom bivša Sovjetska Republika Ukrajina je u jedinstvenom vojnom, zemljopisnom i diplomatskom položaju a takvu poziciju čini nekoliko faktora: vojno je prijateljski nastrojena prema NATO-u , ali ne uživa pogodnosti članstva iako je sudjelovala u vojnim misijama. Unatoč statusu nečlanice, sa gledišta NATO-a ima značajanu važnost za euroatlantsku sigurnost. geografski se nalazi na Crnom moru, kritičnom ruskom pomorskom čvorištu i području od velike geopolitičke važnosti. Pristup Crnom moru otvara osim za trgovinu i puteve za projekciju vojne moći u cijeloj regiji, izlaz u Sredozemno more te pristup Bliskom Istoku. diplomatski Ukrajina ima zategnute i turbulentne odnose s Rusijom, osobito nakon postavljanja nove ukrajinske vlade 2014. i kasnije aneksije Krima. Jedina druga država koja se suočila s takvim narušavanjem suverenosti od strane Rusije u 21.stoljeću je Gruzija. Proteklih nekoliko mjeseci ponovno smo svjedoci povećanih napetosti između dvije najveće europske zemlje. Rusija gomila kopnene snage od preko 100.000 vojnika na granici sa Ukrajinom, snage u čijem su sastavu ofenzivna oružja i sustavi unutar dometa djelovanja tako da ih je moguće trenutno upotrijebiti. Ove snage uključuju tenkove, samohodne haubice, laka pješačka vozila, sustave višecjevnih bacača raketa, Iskander-balistički raketni sustav kratkog dometa, i teško topništvo. Zrakoplovne snage za blisku zračnu potporu i transport nije moguće točno odrediti ali su vjerojatno u spremnosti da brzo prebaziraju u područje blizu mogućih operacija. Putin je ovo gomilanje oružja nadopunio porukama da je Ukrajina povijesno dio Rusije i da se Kijev mora vratiti pod ruski plašt. ORIGINALNE SATELITSKE SNIMKE RUSKIH SNAGA NA GRANICI SA UKRAJINOMBez obzira što tvrdi da ne namjerava otpočeti invaziju, predsjednik Vladimir Putin ima nekoliko ciljeva: poslati domaćoj javnosti vlastitu sliku čvrstine i odlučnosti podijeliti SAD i NATO i EU oko odgovora na potencijalni udar. Europske države su već snažno podjeljene oko problema vezanih za snabdjevanje ruskim plinom, spriječiti ulazak Ukrajine u NATO i EU i vratiti je u Rusku sferu utjecaja prikazati Bidenova administracija slabom i neodlučnom – pogotovo nakon što SAD nisu uspjele podržati bivšeg saveznika Afganistan. Za SAD i NATO ovo je izazovan trenutak. Bidenova administracija želi pokazati da se na nju može osloniti da će podržati drugu demokraciju. Ukrajina, iako nije formalna članica NATO-a, bila je lojalan partner NATO-u i slala je trupe u misije NATO-a – te se već dugo želi pridružiti Savezu. Putin inzistira da se Rusiji omogući veto na svako daljnje širenje NATO-a i da se vojne trupe uklone iz bivših članica Varšavskog pakta—što uključuje mnoge sadašnje saveznike poput Poljske, Rumunjske, Bugarske, Mađarske i drugih. NATO si to ne može priuštiti. Ovo je ozbiljna konfrontacija, sa mogućim veoma ozbiljnim i dugotrajnim posljedicama. Koji su mogući izazovi i što će Putin učiniti slijedeće? Napad na Gruziju je bio izravan ofenzivni napad na malenu naciju od manje od četiri milijuna stanovnika— ruski tenkovi, trupe, bombe, borbeni zrakoplovi, pješaštvo i topnički napadi osigurali su snažan i iznenadni udar. Nekoliko godina kasnije, 2014., Putin je odlučio napasti mnogo većeg susjeda, Ukrajinu. U tom slučaju odlučio je upotrijebiti ono što je postalo poznato kao “hibridni rat”, kombinacija neuniformiranih vojnika – uključujući i kriminalce, vrhunskih specijalnih snaga, sofisticiranih ofenzivnih cyber napada protiv zapovjednih centara i električne mreže, dezinformacija na društvenim mrežama i amfibijskih operacija. Ove relativno nekonvencionalne taktike kombinirane su s tradicionalnijim elementima – otuda i skraćeni naziv “hibridno ratovanje”. Ruska prijetnja je posebno alarmantna zbog najmanje dva razloga: Rusija može premjestiti svoje snage iz sadašnjeg razmještaja u Ukrajinu brzo. Ruske snage su značajno jače i moćnije od ukrajinskih a SAD i ostale NATO snage stavile su jasno do znanja da neće slati svoje snage u Ukrajinu da bi odbile rusku invaziju. Čak i ako dođe do diplomatskog dogovora, Putin je pokazao moć da može po volji pojačavati i smanjivati vojni pritisak na Ukrajinu, tj.ima dovoljno argumenata da učini rusku prijetnju stalnom. Invazija bi predstavljala značajnu pomjenu u međunarodnoj politici, stvarajući novu „Željaznu zavjesu“ koja počinje izduž ruske granice sa Finskom, baltičkim zemljama i ide južno kroz Istočnu Europu, Bliski Istok, Centralnu i Južnu Aziju i konačno do Istočne Azije duž južnog krila Kine. Kako Rusija može izvršiti invaziju na Ukrajinu, kako posebni politički ciljevi mogu utjecati na plan invazije, izazovi sa kojima se invazija može suočiti, i koje opcije NATO-a, SAD i EU imaju na raspolaganju za odgovor na invaziju? Ako se Rusija odluči za invaziju da bi povratila i utvrdila nadzor i utjecaj, postoje najmanje tri moguća smjera napada za okupaciju ukrajinske teritorije: udar sa sjevera, sa pokušajem okruženja ukrajinske obrane oko Kijeva koristeći teritorij Bjelorusije kao operacijsku osnovicu udar kroz centar i proboj do zapadne granice Ukrajine udar na jugu sa napredovanjem preko Perekopskog tjesnaca. Ako pak NATO, SAD i EU ne uspiju odvratiti Putina od invazije, trebali bi poduprijeti ukrajinski otpor kroz kombinaciju diplomatskih,
Predsjednik Republike Zoran Milanović odlikovao umirovljenog pukovnika pilota Danijela Borovića
Hrvatski predsjednik i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović u četvrtak je za pokazanu osvjedočenu hrabrost i junaštvo u Domovinskom ratu odlikovao umirovljenog pukovnika Danijela Borovića, koji je preletom u veljači 1992. iz bivše JNA donio Hrvatskoj prvi borbeni avion MIG. U prigodi 30. obljetnice tog preleta predsjednik je pukovnika Borovića odlikovao Redom kneza Domagoja, zahvalivši mu na njegovu hrabrom činu te istaknuvši da su u historijatu narativa hrvatskog rata neka imena s razlogom te punim pravom i poštovanjem poznata široj javnosti i hrvatskoj djeci. “Jedno od onih imena koja bez razloga i neopravdano nisu toliko poznata je Vaše cijenjeno ime i prezime – Danijel Borović, pukovnik Hrvatske vojske i Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Čovjek koji je prvi u hrvatsko vlasništvo donio nadzvučni mlazni borbeni avion”, naglasio je Milanović. Podsjetio je da je Borović u veljači 1992., nakon što je njegov kolega i suborac Rudolf Perišin to već učinio preko granice, s MIG-21 po mraku sletio na aerodrom u Puli, nakon što se “opasno, vješto, junački i hazardno” odvojio od borbenog dvojca te pod mrakom zimske Istre i uz svjetlo nekoliko kamionskih farorva spustio MIG-21 na hrvatsko tlo i u funkcionalnu uporabu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koje je tada tek nastajalo”. “To je veliki, herojski čin. Jer prije svega herojstvo, a tek onda vlasništvo se ogleda u tome koje ste mogućnosti izbora imali i kako ste mogli postupiti, a niste. Mogli ste otići, mogli ste naprosto doći jednoga dana u neko naše hrvatsko zapovjedništvo i prijaviti se. Ono što ste napravili višestruko nadmašuje ovu prvu mogućnost”, poručio je. Milanović se Boroviću obratio i riječima da je riskirao vlastiti život da bi, ne samo Hrvatskoj donio i prenio borbeni zrakoplov, nego i da bi to bio vrlo značajan i vidljiv način podizanja morala u Hrvatskoj u to vrijeme. Zahvalivši se na odlikovanju, Borović naglasio je da se tim odlikovanjem na neki način pokušava nadoknaditi ono što je trebao primiti prije 27 godina, kada je “bio jedan veliki red dodjela odličja u tom objektu” (Ured Predsjednika RH). Ocijenio da tada nije nepravda učinjena samo njemu, već i njegovoj supruzi i petogodišnjem sinu Vanji koji su bili uključeni u te višemjesečne pripreme. “Uspjeli smo i to je odličje nakon 27 godina, kada je trebalo biti, sada našlo svoje mjesto. Zahvaljujem se na tome”, rekao je. Dodao je kako ga mnogi pitaju zašto su ga toliko ignorirali i zanemarivali u napredovanju i dobivanju čina. Pritom je istaknuo da je u ono vrijeme bilo pojedinaca koji su došli na funkciju moći i odlučivanja jer ih je netko tamo postavio, a koji nisu shvatili duh vremena i njihove zadaće, nego su se “bavili nekim privatnim svojim interesima pa su napredovali samo pojedinci”. “Tako se i u mojem Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu dogodilo. Bili su neki ljudi koji su jednostavno neke gurali, pa su pojedinci u par godina strelovito napredovali – došli su na najviše funkcije i činove. A s druge strane, postojala su četvorica pilota koja su oduzela bivšoj JNA četiri nadzvučna lovca MIG-21”, kazao je Borović i dodao da nitko od njih nije postao general, a trebali su. Ipak, naglasio je, usprkos osobnom razočaranju, zajedno sa suprugom Snježanom napisali su knjigu “Prelet za Hrvatsku” koja, ustvrdio je, može biti školski udžbenik za školsku omladinu, jer su u toj knjizi opisali što se tada događalo. Dodjeli odlikovanja su, uz Danijela Borovića, nazočili i njegova supruga Snježana, sin Vanja te zamjenik zapovjednika HRZ-a brigadir Marinko Galović i zapovjednik 191. eskadrile lovačkih aviona pukovnik Zvonimir Milatović. Izvorhttps: sibenski.slobodnadalmacija.hr
RADNI SASTANAK U MINISTARSTVU HRVATSKIH BRANITELJA
Radni sastanak izaslanstva Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga s državnim tajnikom dr. sc. Špirom Janovićem i načelnicom Sektora Nevenkom Benić u Ministarstvu hrvatskih branitelja, Zagreb, 1. veljače 2022. Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora sastalo se državnim tajnikom dr. sc. Špirom Janovićem i načelnicom Sektora gospođom Nevenkom Benić u Ministarstvu hrvatskih branitelja, 1. veljače ove godine. Obostrano je naglašen najviši stupanj međusobno iskazanih mišljenja i stavova vezanih uz aktivnosti Ministarstva hrvatskih branitelja za skrb o hrvatskim braniteljima te Hrvatskog časničkog zbora kao braniteljske i strukovne udruge u provedbi svojih planskih aktivnosti u zemlji i inozemstvu. Predsjednik izaslanstva HČZ-ZU Branko Gačak zahvalio se na brzoj organizaciji radnog sastanka te višegodišnjoj potpori Ministarstva u provedbi projekata i aktivnosti Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga. U ime članova izaslanstva i članova matičnih udruga članica udruženih u Zajednicu udruga Hrvatskog časničkog zbora zahvalio se na postignućima Ministarstva učinjenim tijekom posljednjih godina na stvaranju zakonskih okvira i pretpostavki za kvalitetniji i sadržajniji život braniteljske i stradalničke populacije i članova njihovih obitelji, uključujući sustav savjetodavno-psihološke pomoći, poboljšanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i skrbi o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, izgradnji i uspostavi rada Veteranskih centara te naročito naporima u traženju zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu. Tijekom sastanka razmijenjena su mišljenja vezana uz daljnju međusobnu suradnju te viđenja moguće suradnje i načina potpore drugih državnih tijela aktivnostima koje HČZ-ZU provodi kao članica međunarodnih časničkih asocijacija koje su potpora širem sustavu Domovinske sigurnosti. Na kraju se izaslanstvo HČZ-ZU zahvalilo na izrazito sadržajnom, korisnom i konstruktivnom sastanku. Izaslanstvo Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga činili su predsjednik Branko Gačak, zatim potpredsjednik Igor Majetić, glavni tajnik Neven Cugelj, predsjednik Nadzornog odbora Davor Špoljarić te poslovni tajnik Mladen Lalić. Uz državnog tajnika dr. sc. Špiru Janovića sastanku je nazočila načelnica Sektora u Upravi za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji gospođa Nevenka Benić. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Mladen Lalić
IN MEMORIAM JOZO BUNGIĆ
Preminuo je Jozo Bungić, dugogodišnji predsjednik Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata član Izvršnog odbora Hrvatskog časničkog zbora Brodsko- posavske županije Noćas nas je napustio Jozo Bungić, hrvatski branitelj, dugogodišnji predsjednik Udruge hrvatskih branitelja i dragovoljaca Domovinskog rata i član Izvršnog odbora HČZ Brodsko posavske županije. Rodom iz Vukičevcima u BIH, od prvih dana Domovinskog rata svjedočio je svim događanjima u Domovinskom ratu na novogradiškom području i često puta znao govoriti upravo o svojim Gornjim Bogićevcima, danima Domovinskog rata i povratku u svoje tada porušeno selo. Bio je dugogodišnji član Odbora za obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata, aktivan u obilježavanju gotovo svih obljetnica iz Domovinskog rata na novogradiškom području. Kako je često isticao, dane Domovinskog rata nikako ne smijemo zaboraviti, posebice sve ono što su dali hrvatski branitelji kako bi danas imali samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Kako ističu njegovi prijatelji i suborci, bio je veliki ratnik i prije svega čovjek. Godine 2014.dobio je Medalju Grada Nova Gradiška za doprinos u obrani Domovine i suvereniteta Republike Hrvatske te dugogodišnji nesebičan rad u Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata. Jozo Bungić rođen je 10. studenog 1960. godine u Vukičevcima u Bosni i Hercegovini. Srednju elektrotehničku školu završava u Novoj Gradiški, management u Zagrebu. Umirovljeni časnik Hrvatske vojske, invalid Domovinskog rata. U rad udruga proisteklih iz Domovinskog rata aktivno uključen od 1992. godine, aktivan i u tri mandata predsjednik Odbora za obilježavanje obljetnica iz Domovinskog rata. Dugogodišnji je predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Brodsko posavske županije. Zahvaljujući njegovu veliku angažmanu, 2014. godine grad Nova Gradiška je bio uspješan domaćin Državnih sportskih igara udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata koje su tada okupile više od 1200 branitelja. Rado je kontaktirao i s nama novinarima, čest gost radijskih emisija o Domovinskom ratu jer kako je govorio, istina se mora znati i našim mladima trebamo je stalno prenositi. Posljednji ispraćaj sutra u Gornjim Bogićevcima u 14,00 sati. Neka mu je vječna slava i hvala!
ZIMSKA HODNJA POLAZNIKA 24.NARAŠTAJA RATNE ŠKOLE “BAN JOSIP JELAČIĆ” U NACIONALNOM PARKU RISNJAK
Polaznici 24. naraštaja Ratne škole “Ban Josip Jelačić” danas su u Nacionalnom parku Risnjak, predvođeni načelnikom škole brigadirom Mijom Kožićem, imali kondicijsku hodnju sa edukacijom na 23 informacijske table i upoznavanjem sa prirodnim i kulturnim nasljeđem Nacionalnog parka a uz stručno vodstvo mr.sp.Dragana Turka, dipl.ing.šumarstva. Nakon toga je u prostorijama Uprave Nacionalnog parka prikazan film o risu i održan nastavni sat gdje su polaznici upoznati sa temeljnim ciljevima upravljanja nacionalnim parkom: organizacijska struktura, misija i vizija nacionalnog parka postojeća infrastruktura i sadržaji za posjetitelje (posjetiteljska infrastruktura), kategorije zaštićenih prirodnih vrijednosti na području nacionalnog parka, sustav razvijene ekološke mreže, mjere i aktivnosti koje su poduzimaju na očuvanju biološke raznolikosti i vodenih ekosustava, zone stroge zaštite u nacionalnom parku, oblici suradnje s lokalnom zajednicom, edukativni i rekreativni sadržaji, planovi i izazovi za razvoj u budućem razdoblju uz korištenje fondova EU. Ugodno druženje završeno je ručkom u Upravnoj zgradi NP Risnjak. S.L.
Pikado turnir povodom 29.obljetnice VRO “Maslenica„
U organizaciji Udruge veterana 3 gardijske brigade Kune, Klub 3.Bojne „Kobre“ iz Slavonskog Broda održan je, povodom 29.obljetnice VRO Maslenica i sjećanje na poginule pripadnike u toj akciji, turnir u pikadu. Na turniru je nastupilo 15 igrača. Igralo se igra 501 obični izlaz. Glavni sudac turnira je bio Petar Bubalo . Za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljena su odličja za prvo mjesto je dodjelio odličje voditelj sekcije Vinko Hančić, za drugo mjesto direktor turnira Petar Bubalo za treće mjesto dopredsjednik udruge Luka Krijan. Zbog epidemiološke situacije broj sudionika je bio ograničen a svi sudionici su se pridržavali preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je bilo važeće na taj dan. Domaćin je na kraju za sve priredio domjenak. Slavonski Brod 26.01.2022. POREDAK NA TURNIRU 1.Zoran Odobašić, 2.Marko Šubić, 3.Josip Luketić, Pobjednička trojka Tekst i fotografije: direktor turnira Petar Bubalo
