Šahovski turnir u povodu 32. obljetnice osnivanja 3 Gardijske brigade Kune
Šahovski turnir u povodu 32. obljetnice osnivanja 3. gardijske brigade Kune U povodu proslave 32. obljetnice osnivanja 3. Gardijske brigade Kune (1991.-2023.), Udruga veterana 3.gardijske brigade upriličila je POJEDINAČNI OTVORENI TURNIR U ŠAHU u utorak 25.travnja 2023.godine u Sl.Brodu. Na samom početku turnira dopredsjednik Udruge Luka Krijan je pozdravio sve sudionike i goste i odao počast svim poginulim i umrlim braniteljima, kako poginulima u Domovinskom ratu tako i onima koji su poginuli, stradali ili umrli do danas. Na turniru je nastupilo 28 igrača sa šire regie, Igran je Švicarac 7 kola, 7 minuta + dodatak 3 sekunde po potezu . Glavni sudac turnira je bio državni Mato Opačak . Nagrade: za seniore i kadet/kinje za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljena su odličja koje je podijelio dopredsjednik Udruge Luka Krijan. Nakon turnira organizator za sve je priredio domjenak. Najbolji seniori su bili: 1.mjesto MK Stjepan Damjnović 6 boda, ŠK Vina Markota, Pleternica, 2.mjesto II Matej Bušić 5.5 boda, ŠK Brestovac, Brestovac, 3.mjesto MK Mato Opačak 5 boda , ŠKI Hvidra-Brod, Sl. Brod. Najbolje kadet/kinje su bile: 1.mjesto Senj Nikola 4 boda, ŠK Brestovac, Brestovac, 2.mjesto Filip Vojvodić 3.5 boda, ŠK Brestovac, Brestovac, 3.mjesto IV Gabrijela Čižmešija 3.5 boda, ŠK Brestovac, Brestovac, Teksst i fotografije Mato Opačak
ODRŽANA GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE 128.br HV “Sveti Vid”- Rijeka
Skupština Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka Rijeka. 21.travnja 2023. Godišnja skupština Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka održana je 21.travnja 2023. godine tradicionalno u prostorijama Zajednice Talijana Circolo u Rijeci. Skupštinu je otvorio Ivan Lerga, predsjednik, izabrano je radno predsjedništvo i dnevni red. Najprije je Ivan Lerga podnio izvješće o radu i financijsko izvješće u 2022.godini što je jedniglasno prihvaćeno a potom je predložen financijski plan i plan rada za 2023.godinu, što je,također jednoglasno usvojeno. U dijelu “razno” ponovno je potvrđeno da godišnja članarina Udruge bude 15 Eura. Za novog člana Nadzornog odbora izabran je Siniša Vuković kao zamjena za preminulog Mithada Huskića, a pojašnjen je i sistem prijava za buduće aktvnosti: Obilazak ličkog bojišta, Sudjelovanje u obilježavanju i odavanju počasti žrtvama Škabrnje i Obilježavanje stradanja pripadnika HV (posebno 128.br HV) i civila u Čanku. Skupština je završena skromnim Domjenkom. prof. dr. sc. Zvonko Orehovec Tekst i fotografije: Stanislav Linić
VODSTVO HČZ-ZU NA RADNOM SASTANKU U MORH-u
VIJESTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT BIBLIOTEKA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE LINKOVI O UDRUZI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA PLAN/IZV/FIN/ZR KONTAKT VIJESTI RUSIJA/UKRAJINA DOM. RAT BIBLIOTEKA OS RH SUSJEDNE OS STRANE OS NATO ISAF/RS GEOSTRATEGIJA VOJNA POVIJEST KRIZNA PODRUČJA GALERIJE LINKOVI O UDRUZI ČLANICE HČZ ISTARSKE ŽUPANIJE HČZ KARLOVAČKE ŽUPANIJE HČZ ZAGREBAČKE ŽUPANIJE HČZ SAMOBOR I SV.NEDJELJA HČZ HRVATSKOG ZAGORJA HČZ GRADA ZAGREBA HČZ GRADA OSIJEKA HČZ PRIMORJA HČZ LIBURNIJE HČZ GRADA SLATINE HČZ GRADA VIROVITICE HČZ SLAVONSKI BROD SURADNJA NAC. ZAKLADA ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA REULTATI ANKETE SA SUSRETA “VARAŽDIN 2022” CIOR GAMING MEĐ.SUSRETI SUSRETI SPORTSKA NATJECANJA STRELJAŠTVO SNIPER CUP TROFEJ HRVATSKOG JADRANA PLAN/IZV/FIN/ZR KONTAKT Vodstvo Hrvatskog časničkog zbora-zajednica udruga na radnom sastanku u MORH-u Državni tajnik Branko Hrg Ivan Jušić brigadir Željko Živanović, brigadni general Perica Turalija, brigadni general Igor Majetić, pred. HČZ-ZU, satnik (m) Neven Cugelj,dopr. HČZ-ZU, brigadir (M) Branko Gačak, gl. tajnik, brigadir (m) Mladen Lalić, posl.tajnik. bojnik (m) Radni sastanak izaslanstava Ministarstva obrane i Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga održan je 12. travnja 2023. u sjedištu Ministarstva obrane na Krešimirovom trgu u Zagrebu. Izaslanstvo MORH-a činili su državni tajnik Branko Hrg, zatim ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić, posebni savjetnik i savjetnik ministra, generali Željko Živanović i Perica Turalija. Izaslanstvo HČZ-ZU činili su predsjednik Igor Majetić, dopredsjednik Neven Cugelj, glavni tajnik Branko Gačak te poslovni tajnik Mladen Lalić. Sastanak je organiziran u cilju utvrđivanja aktivnosti iz godišnjeg Plana rada HČZ-ZU za koje se očekuje logistička potpora sustava MORH-a i OSRH. Govorilo se o dugogodišnjoj potpori MORH-a i OSRH koju je tijekom više od 30 godina svojeg postojanja koristila naša Zajednica udruga te o obostranim koristima takve dugogodišnje suradnje. Težište razgovora odnosilo se na značajke HČZ-a, koja uz obilježja braniteljske udruge ima jednako značajna strukovna obilježja djelovanja u području obrane i sigurnosti. Uz braniteljsku komponentu djelovanja i vezanost uz Ministarstvo hrvatskih branitelja, zbog strukovne komponente djelovanja, potrebito je njezin rad dugoročno vezati i uz Ministarstvo obrane i OSRH. U tom kontekstu predstavnici HČZ-a naglašavaju specifičnosti rada u međunarodnim asocijacijama (pričuvnih i djelatnih) časnika NATO-a i partnerskih država, Gaminger inicijativi i CIOR-u. Primjerice, u CIOR-u (Interallied Confederation of Reserve Officers), koji je jedna od dvije međunarodne asocijacije u kojima HČZ predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku, a članice su joj časničke udruge iz 35 NATO i partnerskih države s preko 1,3 milijuna članova, neizostavna je vezanost članica CIOR-a uz obrambeni i sigurnosni sustav i institucije domovinske sigurnosti, ministarstva obrane i oružane snage. U tom kontekstu će HČZ kao podlogu za daljnje sastanke izraditi informaciju o vezanosti nacionalnih asocijacija u članstvu CIOR-a s njihovim ministarstvima obrana i oružanim snagama. Ovaj radni sastanak treba gledati i kao na pripremni sastanak predstavnika Hrvatskog časničkog zbora i Hrvatskog generalskog zbora s ministrima hrvatskih branitelja, obrane, unutarnjih poslova i vanjskih i europskih poslova, koji je načelno dogovoren tijekom sastanka s potpredsjednikom Vlade RH i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom, 14. veljače ove godine. Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik Fotografije: Arhivske snimke (hrvatski javni portali) i HČZ-ZU
IN MEMORIAM bojnik JERKO ROMIĆ
IN MEMORIAM bojnik JERKO ROMIĆ Danas je u virovitičkoj bolnici, u 77. godini života, preminuo umirovljeni bojnik hrvatske vojske Jerko Romić. Gospodin Jerko Romić bio je dragovoljac Domovinskog rata, odnosno jedan od vodećih ljudi u organizaciji obrambenih priprema i same obrane virovitičkog kraja od velikosrpske agresije 1990./91. godine. Bio je jedan od najistaknutijih zapovjednika u dragovoljačkom bataljunu, formiranom 1990. godine te 50. samostalnom bataljunu ZNG-a i 127. brigadi HV, ustrojenima 1991. godine. S ovim postrojbama prošao je njihov cjelokupni ratni put, a u akciji ”Jasenaš” bio je i ranjen. U teško i opasno vrijeme uoči velikosrpske agresije, u siječnju 1991. godine na svim jugoslavenskim republičkim televizijama prikazan je tajno snimljeni film kontraobavještajne službe (KOS) Jugoslavenske narodne armije (JNA), o tajnom naoružavanju dragovoljačkih formacija u Republici Hrvatskoj u kojem se Jerko Romić, uz Đuru Dečaka i ostale, navodi kao jedan od organizatora podjele oružja i pripadnik diverzanata. Razumljivo je da je od tada njegova sigurnost, kao i sigurnost njegove obitelji postala vrlo ugrožena, a tako je i ostalo sve do trenutka kada je Bataljun zbora narodne garde, 17. rujna, uspio osloboditi virovitičku vojarnu, u čemu je on imao vrlo značajnu ulogu. O tome koliki je bio „trn u oku JNA“ govori i podatak da je njegova obiteljska kuća bila jedan od prvih objekata na koji je posada iz virovitičke vojarne JNA otvorila topničku vatru kada je ZNG, združeno sa snagama MUP-a, krenuo u njeno oslobađanje. Dakle bila je unaprijed određena kao cilj. Nakon Domovinskog rata i umirovljenja bio je vrlo aktivan u radu braniteljskih udruga. Tako je u poraću obnašao dužnost predsjednika Udruge veterana i dragovoljaca Domovinskog rata Grada Virovitice, a nakon toga je, dugi niz godina, odnosno do naglog pogoršanja zdravstvenog stanja 9. ožujka 2023. godine, kada ga je pogodio teški moždani udar, bio vrlo aktivan u radu Hrvatskog časničkog zbora Grada Virovitice, koji okuplja časnike s prostora ratne općine Virovitica i općine Pitomača, kao član predsjedništva i onaj tko je spreman odgovorno odraditi svako zaduženje. Njegovo neočekivano naglo pogoršanje zdravstvenog stanja i današnje preminuće veliki je gubitak za njegovu obitelj, rodbinu i prijatelje, ali i za Hrvatski časnički zbor Grada Virovitice u čijem radu je ostavio neizbrisiv trag. Posljednji ispraćaj našeg Jerka biti će u srijedu 12. travnja 2023. godine u 14:00h na gradskom groblju u Virovitici. Neka mu je laka hrvatska zemlja i počivao u miru Božjem. Obitelji, rodbini i prijateljima izražavamo iskrenu i duboku sućut. HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR GRADA VIROVITICE
NAUČENE LEKCIJE IZ JEDNOGODIŠNJEG RATA U UKRAJINI
NAUČENE LEKCIJE IZ JEDNOGODIŠNJEG RATA U UKRAJINI Godinu je dana nakon sveopće ruske invazije na Ukrajinu, vrijeme je da podvučemo crtu i vidimo koje smo lekcije naučili do sada i kako nas je ovaj užasni rat promijenio. Ruska je invazija na Ukrajinu šokirala svijet. Drski sveopći napad bio je početak najvećeg kopnenog rata u Europi od Drugog svjetskog rata i doveo je do golemih ljudskih žrtava, ogromnog raseljavanja ukrajinskog stanovništva i uništavanja ukrajinskih gradova i infrastrukture. Osim užasne cijene u ljudskim životima, učinci rata zahvatili su bezbrojne aspekte svakodnevnog života i globalne politike. Rat je pononovno iscrtao geopolitičke linije opskrbe energijom; ojačala savezništva među zapadnim zemljama i produbilo podjele s Kinom; otvorio je kao mogućnost korištenje nuklearnog oružja po prvi put u desetljećima; i naučio nas važnosti vodstva u trenucima krize. Ubrzavanje kineske politike Godinu dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, pozicija Kine ostala je nepokolebljiva. Peking nastavlja pružati retoričku potporu Moskvi i ponovno je potvrdio da su ruske akcije u Ukrajini pravedne, cijelo vrijeme pokušavajući zadržati nesigurnu ravnotežu koja ga ipak potpuno ne otuđuje od zapadnih zemalja. Peking drži narativ da glavni uzrok sukoba proizlazi iz širenja NATO-a, pri čemu Zapad, a posebno Sjedinjene Države, nastoje očuvati posthladnoratovski poredak. Komunistička partija Kine (KPK) nastavlja to prikazivati kao otpor prema priznavanju pojave novog globalnog poretka, unutar kojeg će Kina i druge nacije igrati daleko važniju ulogu nego do sada. U isto vrijeme, Peking pazi da izbjegne izvoz oružja i drugih vitalnih materijala u Rusiju što bi mogli izazvati zapadni odgovor i upozorio je Rusiju da ne koristi nuklearno oružje. Doista, malo je razloga za pokolebanje kineske potpore, ne samo što je ruski predsjednik Vladimir Putin tako blisko povezan s glavnim tajnikom Xi Jinpingom, već i zato što nema alternative za odustajanje od savezništva sa Rusijom jer to ne bi ublažilo ono što Kina vidi kao glavnu sigurnosnu prijetnju: obuzdavanje Sjedinjenih Država. Sa gledišta Kine sadašnja situacija za zapadne države stvara dilemu između njihove politike prema Rusiji i Kini. Rusija oslabljena ratom i zapadnim sankcijama je korisna za Kinu, sve dok se ne stvara nestabilnost duž granice. Rusija je sada očito mlađi partner sa sve većom ovisnošću o Kini. Ruski prirodni resursi su ekspanzivni strateški potencijal za Kinu tijekom dugoročnog natjecanja za svjetsku prevlast sa Sjedinjenim Državama. Posebnu vrijednost ima uvoz nafte s popustom. Rat je također utjecao na kinesko razmišljanje o ponovnom ujedinjenju s Tajvanom. Dok KPK zadržava ponovno ujedinjenje kao krajnji cilj, koji treba postići najkasnije do 2049., akcije Zapada potakle su ozbiljnija razmišljanja u Pekingu. Prvo, kineski kreatori politike uspoređuju širenje NATO-a u Europi s onim što vide kao “NATO-izaciju” Istoka, dok Sjedinjene Države jačaju saveze. Drugo, Peking je zatečen snagom i odlučnošću zapadnih nacija da nametnu sankcije i pretrpe poteškoće svojim postupcima protiv Rusije. KPK je pretpostavila da će akcije nalikovati onima iz 2014., nakon aneksije Krima, gdje je Zapad bio podosta podjeljen i vrlo oprezan u pogledu nanošenja štete vlastitim interesima bilo kakvim nametnutim sankcijama. S jačanjem savezništva diljem Azije, Peking je sada svjestan da će svaka invazija na Tajvan imati znatnu ekonomsku cijenu, uz diplomatske i političke posljedice. Treće, poteškoće s kojima se Rusija suočila u kopnenoj invaziji preko zajedničke granice pojačavaju poteškoće s kojima bi se kineske oružane snage suočile u pomorskoj invaziji na Tajvan. Snage će morati usavršiti sposobnosti za združene pomorske i kopnene operacije. Četvrto, s trenutnim odnosom snaga u istočnoj Aziji, bilo kakvo prisilno ponovno ujedinjenje s Tajvanom nije moguće u bliskoj budućnosti. Prioritet za Xi Jinpinga je spriječiti proglašenje neovisnosti od strane Tajvana (malo vjerojatno), što bi ozbiljno narušilo njegov legitimitet. Smatra se da će KPK će uzeti vremena za povećanje ekonomskog i diplomatskog pritiska na Tajvan, dok će istovremeno graditi vlastite vojne sposobnosti. Konačno, rat u Ukrajini će ubrzati politiku Pekinga osmišljenu da smanji ovisnost o financijskim sustavima, tehnologiji i resursima Zapada. O tome svjedoče ulaganja velikih razmjera u razvoj domaće tehnologije i pokušaji da se ubrza internacionalizacija kineske valute i izgradi globalni robni trgovinski sustav temeljen na juanima — što će biti teško postići. Narušavanje nuklearne ravnoteže Ruska brutalna invazija na Ukrajinu – agresorski rat koji je pokrenula članica Vijeća sigurnosti UN-a s pravom veta zadužena za zaštitu međunarodnog mira i sigurnosti – predstavlja izazov velikom dijelu postojećeg međunarodnog poretka, uključujući nuklearnu ravnotežu. Postoji realna šansa da se zveckanje nuklearnim oružjem predsjednika Putina pretvori u stvarnu uporabu nuklearnog oružja u Ukrajini, prekidajući 77-godišnju tradiciju neuporabe nuklearnog oružja, budući da si ne može priuštiti gubitak ovog rata, ima malo mogućnosti za pobjedu, i nije pokazao spremnost da se kazne počinjeni ratni zločini. Putin zna da bi cijena korištenja nuklearnog oružja bila jako visoka, ali bi mogao odabrati taj smjer ako misli da je jedina alternativa poraz koji bi dovesti do njegovog pada s vlasti. Bidenova administracija je na odgovarajući način pokušala odvratiti takav udar prijeteći odgovorom koji bi bio “katastrofalan” za Rusiju, ali to nosi rizike eskalacije. Prema predsjedniku Bidenu opasnost od nuklearnog “Armagedona” je velika kao što je bila od Kubanske raketne krize. Sada je predsjednik Putin suspendirao rusko sudjelovanje u Novom START ugovoru – iako Rusija kaže da će ostati unutar brojčanih ograničenja ugovora – dodatno ugrožavajući napore za smanjenje nuklearne opasnosti. Gotovo sva američko-ruska komunikacija sada je prekinuta, što dodatno povećava rizik. Nuklearne opasnosti su među mnogim razlozima za suradnju s Ukrajinom na pronalaženju za prekid rata i to što prije. Ako Ukrajina, uz čvrstu potporu Zapada, uspije postati napredno društvo, to će pokazati da nuklearno oružje nije jedini put do sigurnosti. Ali ako Ukrajina bude raskomadana nakon što je odustala od nuklearnog oružja na svom tlu nakon raspada Sovjetskog Saveza u zamjenu za obećanja da će se poštovati njezin suverenitet, druge zemlje bi mogle preispitati svoje nuklearne mogućnosti. U međuvremenu, rusko zauzimanje nuklearne elektrane – uz užasne stresove za osoblje elektrane, prekide opskrbe električnom energijom i kontinuirano granatiranje u blizini – povećava opasnost od nuklearne nesreće. Ukratko, rat u Ukrajini tjera nas da preispitamo gotovo svaki aspekt nuklearne politike, uključujući pristupe nuklearnom odvraćanju, kontroli naoružanja, neproliferaciji, nuklearnoj energiji i nuklearnoj sigurnosti. Vrijeme je ključni
IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HČZ GRADA ZAGREBA
IZVJEŠTAJNA SKUPŠTINA HČZ GRADA ZAGREBA U srijedu 05.04.2023. s početkom u 18:00 sati u prostoru Mjesnog odbora Peščenica održana je izvještajna skupština Hrvatskoga časničkog zbora grada Zagreba za 2022. godinu. U izvješću o radu u 2022. godini predsjednik Rudolf Klicper je istaknuo da smo ostvarili većinu planiranih aktivnosti s time da su aktivnosti za koje smo dobili financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva hrvatskih branitelja ostvarene u potpunosti. Posebno je istaknuo niz izložbi „Zagrebačke pričuvne brigade u Domovinskom ratu 1991./1992.“ koje su tijekom godine realizirane u Društvenom domu u Hrvatskom Leskovcu, u Muzeju Prigorja u Sesvetama, u Studentskom Centru u Karlovcu te završno u Galeriji Mjesnog odbora Peščenica u Zagrebu. U financijskom izvješću predsjednik Klicper je naglasio da smo poslovnu 2022. godinu završili pozitivno te se osvrnuo na velike režijske troškove za poslovni prostor, poglavito za električnu energiju, te na troškove bankovnih usluga. Predsjednik Klicper je ukratko upoznao Skupštinu i s glavnim aktivnostima u 2023. godini te naglasio da smo na javni natječaj Grada Zagreba prijavili program pod nazivom “Putovima ratnih stradanja”, a na javni poziv Ministarstva hrvatskih branitelja aktivnosti “Posjeti bojišnicama i promicanje vrijednosti Domovinskog rata” te “Sportsko-rekreativne aktivnosti časnika i branitelja” za koje očekujemo odluke o visini odobrenih financijskih potpora. Na skupštini je usvojena odluka o visini članarine za 2023. godinu i nadalje u visini od 1 EUR mjesečno ili 12 EUR godišnje. GODIŠNJI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ 2022 IZVJEŠČE O RADU 2022 Fotografije i tekst: Mladen Lalić
POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA ULICAMA SLAVONSKOG BRODA
POBOŽNOST KRIŽNOG PUTA ULICAMA SLAVONSKOG BRODA Grad Slavonski Brod, župa Gospe Brze Pomoći te udruge proistekle iz Domovinskog rata organizirali su i ove godine, 4. travnja, pobožnost Križnog puta u čast svim hrvatskim braniteljima, invalidima Domovinskog rata, članovima obitelji poginulih branitelja te civilnih stradalnika. Križni put započeo je ispred kapele sv. Ane u Tvrđavi Brod, a zatim su se vjernici kretali prema Trgu Ivane Brlić Mažuranić te Mesićevom ulicom i Šetalištem braće Radić prema franjevačkom samostanu i župnoj crkvi Gospe Brze Pomoći. Prva postaja križnog puta bila je ispred sv. Ane koju je imao Hrvatski časnički zbor Brodsko posavske županije gdje su se ovoj pobožnosti priključili dopredsjednik Mato Opačak, tajnik Petar Bubalo članovi Zvonko Opačak, Franjo Kožić i tajnica svih udruga Kaja Rapić. Izvor: Mato Opačak
Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“
Multimedijalna izložba ”Liburnija u Domovinskom ratu“ Izložba je posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi. Opatija – Multimedijalna izložba „Liburnija u Domovinskom ratu“ svečano je otvorena u Centru Gervais, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Liburnije te pod pokroviteljstvom Grada Opatije. Prisutne goste i uzvanike pozdravio je član predsjedništva Hrvatskog časničkog zbora Liburnije Jure Krišto, a program je započeo odavanjem počasti Josipu Joviću koji je bio prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu te svim žrtvama Domovinskog rata. Prisutni su bili i predstavnici škola, policije i vatrogasaca, učenici Srednje škole Duga Resa zanimanja puškar, roditelji poginulih branitelja te članovi počasnog Zastavnog voda. Gradonačelnik Fernando Kirigin istaknuo je kako ova izložba budi sjećanja, ali i omogućava da se ne zaboravi značajno povijesno razdoblje u kojem je stvarana Hrvatska. Kazao je kako je važno da buduće generacije znaju tko je branio našu domovinu, kao i da se s pijetetom i poštovanjem prisjećamo žrtava Domovinskog rata. Brigadni general Frano Primorac, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Liburnije, istaknuo je kako je cilj izložbe „da se ne pozabi“, a naglasak je stavljen na ratni put Opatijske bojne. Kazao je kako je izložba posložena simbolično, kreće od 1991. godine s fotografijama blokade vojarni, dolaska prognanika na Liburniju, miniranjem vojnih skladišta, povratka Opatijske bojne nakon Oluje i drugih, a mogu se vidjeti i makete borbenih vozila, improvizirano oružje, dijelovi srušenih zrakoplova, animirane karte Domovinskog rata i zastave vojnih postrojbi. Nakon otvorenja održana je i projekcija dokumentarnog filma „Ugriz risa“ koji oživljava trenutke osvajanja skladišta oružja V1, V2 i V3 i vojarne u Delnicama u kasnu jesen 1991. godine, a publika je mogla pogledati i film „Povratak iz Oluje“ nastao na temelju videodokumentacije Hrvatskog časničkog zbora Liburnije. Autor koncepcije izložbe je Damir Batistić, kolekcionar militarija, a ista se može pogledati do 7. travnja od 12 do 18 sati. Ulaz je slobodan. Izvor: poduckun.net
Tri razloga zašto je većina zapadnih vojnih analitičara pogrešno procjenjivala Ukrajinske vojne sposobnosti
Tri razloga zašto je većina zapadnih vojnih analitičara pogrešno procjenjivala Ukrajinske vojne sposobnosti Tijekom svojeg iznenadno posjeta Ukrajini 20. veljače 2023.godine predsjednik SAD Joe Biden je sa divljenjem i poštovanjem govorio o otpornosti i žilavosti koju Ukrajina pokazuje u obrani od ruske agresije. To je nije bilo iznenađujuće obzirom na stvarno stanje na terenu ali je bilo u potpunoj suprotnosti sa stajalištem SAD i njihovih saveznika godinu dana ranije kada se ozbiljne sumnje u sposobnosti Ukrajine da se suprotstavi ruskoj invaziji nisu ni pokušavale sakriti. Te su prenapuhane procjene sposobnosti ruskog vojnog kapaciteta i umanjivanje ukrajinskog imale stvarne posljedice u usporavanju opskrbe Ukrajine oružjem ali i u krivim procjenama kreatora politike i donisitelja odluka na zapadu. Uvjerenje da će Ukrajina biti poražena već sa prvim valom invazije spriječilo je zapad da ranije počne opskrbljivati Ukrajinu sa teškom vojnom opremom i naoružanjem. Ukrajinci su u potpunosti otklonili sumnje u svoje sposobnosti kada su vratili rusku kolonu vojnih vozila koja se kretala prema Kijevu. Poslije godinu dana možemo govoriti o tri primarna razloga za ovakvu pogrešnu početnu procjenu. Ukrajinski vojnici pripremaju se ispaliti samohodnu haubicu prema ruskim položajima u blizini Avdijevke, regija Donjeck, Uništeni ruski tenkovi i oklopna vozila iz ruske invazije na Ukrajinu Nedostatak stručnosti Alexander Vindman, bivši direktor za europska pitanja u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD tvrdi da u stvari “vrlo malo ljudi dovoljno razumije Rusiju a još manje ljudi razumije Ukrajinu”. Po njemu, temeljna mana je bila neshvaćanje da su Ukrajinci “već osam godina angažirani u ratu i da su vrlo tvrdoglavi i ponosni “ misleći na rusku aneksiju Krmskog poluotoka 2014. godine i potporu ruskim separatistima u istočnoj Ukrajini. Ovaj nesporazum i nepoznavanje uglavnom je uvjetovan pristupom postsovjetskoj povjesti iz, uglavnom, ruske perspektive. Savjetnici vlada obično su stručnjaci za Rusiju i smatra se da su automatski stručnjaci i za ostalij 14 republika bivšeg SSSR-a, što je nerealno, jer ako ste stručnjak za Argentinu, niste stručnjak za Brazil ili Meksiko. Od samoga početka se mislilo da je Ukrajina poput Rusije, ali slabija, korumpiranija i kaotičnija iako je, prema mnogim analitičarima, Ukrajina daleko aginija i decentraliziranija u usporedbi sa aotukratskom i rigidnom ruskom državnom a, također, nije se uzimala u obzir ni reforma ukrajinske vojske od ruske aneksije Krima 2014.godine. Neki Ruski narativi probijali su u zapadnu analizu tako da se slabost Ukrajine kao države i organizacije i podjela između ukrajinskog istoka i zapada preuveličavala i davalo joj se previše na značaju, posebno poslije 2014. godine. Kao da je među većinom analitičara na zapadu podsvjesno prihvaćen ruski prijezir prema Ukrajini i prihvaćanje Ukrajine kao da je prirodnog dijela Rusije. “Većina zapadnih stručnih mišljenja temeljila se na narativima koje je Rusija promovirala posljednjih 30 godina”, rekla je ukrajinska veleposlanica u SAD-u Oksana Markarova u intervjuu za Glas Amerike. Prema njoj ovi narativi, koji Rusiju prikazuju kao moćnu vojnu silu, a Ukrajinu kao slabo društvo koje će pozdraviti ruske trupe, “potiču iz Sovjetskog Saveza i Ruskog Carstva”. Markarova je rekla da je na zapadno razmišljanje također utjecalo nedavno iskustvo u Afganistanu, gdje je predsjednik Ashraf Ghani pobjegao iz zemlje čim su talibani zaprijetili Kabulu 2021. Ali predsjednik Volodymyr Zelenskyy i njegova vlada ostali su u Kijevu i milijuni građana požurili su braniti svoje zemlju, prisiljavajući zapadne čelnike da ponovno procijene situaciju Vojna procjena Samo na temelju sirovih brojeva i podataka, i oslanjanjem na neto procjenu- komparativnu analizu vojnih, tehnoloških, političkih, ekonomskih i drugih faktora koji upravljaju relativnom vojnom psosobnošću države, ruska vojska čini daleko nadmoćnijom silom u usporedbi s ukrajinskom vojskom. Većina zapadnih vojnih stručnjaka je kasnila sa predviđanjem ruske invazije ali je ispravno procjenila da Rusi neće uspjeti u nastojanju da zauzmu Kijev. Jasno se pokazalo da ruska vojska pati od endemskih problema sa vojnim vođenjem i zapovijedanjem, upravljanjem informacijama, nadzorom, obavještajnim podacima i drugim ključnim aspektima borbene moći, unatoč tome što ima daleko veće resurse od Ukrajine. Također, zapadni stručnjaci su previdjeli stupanj utjecaja ukorijenjene korupcije u Rusiji na njenu vojsku. Ukrajinski vojnik hoda usred uništenih ruskih tenkova u Buchi, na periferiji Kijeva Složene procjene “Vojna analiza nije proricanje sudbine”, rekao je Michael Kofman, direktor programa za proučavanje Rusije u Centru za pomorsku analizu. Kofman je točno predvidio prijeteći rat prije godinu dana, ali je podcijenio ukrajinski otpor smatrajući da će Ukrajina izgubiti konvencionalni rat ali Rusija neće uspjeti u kontroli teritorija-provedbi okupacije. Uglavnom, može se reći da analitičari nisu toliko griješili u procjeni ruskih sposobnosti koji su pogriješili i podcijenili ukrajinske sposobnosti jer je bilo malo znanja o ukrajinskom planu obrane i malo dokaza o sustavnoj pripremi ukrajinske vojske. Zapadni vojni analitičari su, također, pretpostavili da će Rusija pokrenuti združenu vojnu operaciju ozbiljno uzimajući u obzir sposobnost Ukrajine da se odupre, umjesto riskantnog napada “odrubljivanja glave” bez “plana B” za dugotrajan iscrpljujući rat. Pretpostavka da će se ukrajinski otpor lako slomiti do sada je Ruse koštala dosta ljudskih žrtava i naoružanja. Ukrajinci posjećuju aveniju na kojoj su izložena zarobljena ruska vojna vozila u Kijevu Ima još nekoliko faktora koji su utjecali na odvijanje rata u Ukrajini ali su bili previše složeni za duboku procjenu: u rasponu od snage Ukrajinskog društva do nepoznanica o snazi prodora FSB-a u ukrajinski vojni-politički vrh. Zapadna i, posebno, američka obavještajna potpora i vojna pomoć Ukrajini dramatično su se promijenile nakon početka rata i spoznaje o realnoj ukrajinskoj sposobnosti da pruži otpor. Preveo i uredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini Izvor: VOA
RATNA ŠKOLA HV „BAN JOSIP JELAČIĆ” U NASTAVNOM POSJETU PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI
RATNA ŠKOLA HV „BAN JOSIP JELAČIĆ” U NASTAVNOM POSJETU PRIMORSKO-GORANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU RIJECI brigadir MIJO KOŽIĆ, Načelnik Ratne škole “Ban Josip Jelačić” Ratna škola HV „Ban Josip Jelačić predvođena sa načelnikom, brigadirom Mijom Kožićem bila je tijekom 30.ožujka u tradicionalnoj godišnjoj nastavnoj posjeti Primorsko goranskoj županiji. Ova najviša jvojno-civilna obrazovna institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga kao i druge državne dužnosnike, počela JE s radom 1. prosinca 1998. S razvojem okolnosti i uključivanjem zaposlenika drugih tijela državne uprave Republike Hrvatske (MUP, MVEP, Hrvatske vatrogasne zajednice, sigurnosno-obavještajne agencije) te pripadnika stranih obrambenih sustava, poprima međuresorni i međunarodni karakter. Ratna škola HV „Ban Josip Jelačić” Do danas je Ratnu školu završilo 334 polaznika (325 muškaraca i 9 žena) među kojima je 271 polaznika iz Republike Hrvatske i 63 inozemnih polaznika. Ove akademske godine Ratna škola obilježava četvrt stoljeća postojanja i u tijeku je školovanje 25. naraštaja sa 15 polaznika od kojih je 9 iz RH ( 5 visokih časnika iz Hrvatske vojske, jedan polaznik iz Hrvatskog sabora, Ravnateljstva policije MUP-a RH, Hrvatske vatrogasne zajednice i Hrvatskog Crvenog križa) te 6 pripadnika Oružanih snaga iz inozemstva (po dva polaznika iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije te po jedan polaznik iz Slovenije i Crne Gore). Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom kao i sa povijesnim i aktualnim stanjem županija i gradova koje posjećuju, ostvarenjima i budućim planovima te mogućnostima sinergije civilnih i vojnih znanja te razmjenom iskustava. U Opatiji su se polaznici Ratne škole upoznali s bogatom poviješću Grada i začetkom turizma u Republici Hrvatskoj. U Rijeci, u Guvernerovoj palači za polaznike Ratne škole bilo je organizirano druženje s ratnim zapovjednicima postrojbi Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata s predavanjem „Primorsko-goranska županija u Domovinskom ratu“. Nakon toga planiran je susret Ratne škole s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke. U Povijesnom i pomorskom muzeju Hrvatskog primorja polaznici Ratne škole bili su i u obilasku stalnog postava zbirke Domovinskog rata s autorom postava Ivom Mileusnićem. Nakon toga, kroz šetnju preko Korza, polaznici Ratne škole upoznati su sa bogatom povijesti Rijeke, kulturnim i povijesnim znamenitosti grada, te poslije toga odali počast kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Boravak u Rijeci završen je sa pripadnicima Državne intervencijske postrojbe Civilne zaštite Primorsko-goranske županije koji su u Turskoj imali izuzetno težak i zahtjevan posao kod pomaganja u traganju i spašavanju ljudi stradalih u potresu. Zapovjednik DIP CZ PGŽ Siniša Badovinac upoznao je polaznike RŠ s iskustvom i načinima rada, koordinacijom i suradnjom tijekom otklanjanja posljedica katastrofe međunarodnom okruženju. Zapovjednk DIP CZ PGŽ Siniša Badovinac informira pripadnike RŠ “Ban Josip Jelačić” o agnažiranju na pomoći u potresu uTurskoj. brigadni general FRANO PRIMORAC, predsjednik HČZ LIBURNIJE Tijekom boravka u Primorsko goranskoj županiji i Rijeci polaznicima Ratne škole su se priključili i: Nač PU PG gospodin Tomislav Dizdar brigadni general /m/ Frano Primorac, predsjednik HČZ Liburnije (domaćin RŠ u Opatiji) brigadir /m/ Stanislav Linić, predsjednik HČZ PRIMORJA(domaćin RŠ u Rijeci) brigadir /m/ Ivan Smojver brigadir /m/ Neven Cugelj (zamjenik predsjednika HČZ-ZU) pukovnik /m/ Branko Plukavec satnik /m/ Igor Majetić (predsjednik HČZ-ZU) brigadir STANISLAV LINIĆ, predsjednik HČZ PRIMORJA Ratna škola “Ban Josip Jelačić” boravila je ovom prilikom u Istarlskoj, Ličko-senjskoj i Primorsko goranskoj županiji na sliedećim linkovima možete pročitati tekstove: Polaznici Ratne škole posjetili Senj https://www.glasistre.hr/pula/2023/03/28/zajednicki-prijem-grada-pule-i-istarske-zupanije-za-xxv-narastaj-ratne-skole-ban-josip-jelacic-854118 Susret 25. naraštaja Ratne škole s predstavnicima Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke https://hrvatski-vojnik.hr/ratna-skola-ban-josip-jelacic-obiljezila-blagdan-svojeg-zastitnika/
