ŠTO IMA NOVO?

Šahovski turnir povodom 32. godišnjice 108.br ZNG

od hczzu od u HČZ SLAVONSKI BROD

Šahovski turnir povodom 32. godišnjice 108.br ZNG

Najbolji seniori bili su:

  1. mjesto: MK Stjepan Damjanović 6.5 boda -ŠK Vina Markota, Pleternica
  2. mjesto: III Poljaković Zdenko, 5.5 bodova ŠK Čaglin, Čaglin
  3. mjesto: MK Branko Pekarik, 5.0 boda -ŠK Ruščica, Ruščica

Najbolji kadet/kinje  bili su:

  1. mjesto: Sarajlić Monika, 3.0 boda – ŠK Čaglin, Čaglin
  2. mjesto: Sarajlić Lana, 2.5 boda – ŠK Čaglin, Čaglin
  3. mjesto Emić Matej, 2.0 boda – ŠK Čaglin, Čaglin                                                                                        

Slavonski Brod – u srijedu   28.06. 2023.godine održan je pojedinačni  otvoreni  turnir u šahu povodom proslave  32 obljetnica osnutka  108. ZNG brigade.

Turnir je održan uz svesrdnu pomoć i u tehničkoj organizaciji ŠKI „HVIDR-a Brod„ iz Slavonskog Broda.

Na samom početku sudionike i goste je pozdravio Mato Opačak, i sam pripadnik 108.br ZNG, odajući počast  svim poginulim i umrlim braniteljima, živućim braniteljima te onima koji su poginuli, stradali ili umrli od završetka Domovinskog rata.

Na šahovskom turniru je nastupilo 24 igrača gdje je odigrano 84 partije, igran je “švicarac”: 7 kola, 7 minuta + dodatak 3 sekunde za svaki odigrani potez. Sudac turnira je bio državni sudac Mato Opačak koji je i uručio nagrade najuspješnijim pojedincima. Turnir u povodu 32.obljetnice osnivanja 108.br ZNG Slavonski Brod osvojio je majstorski kandidat Stjepan Damjanović iz Šahovskog kluba Vina Markota, Pleternica. Priznanje za najborbenijeg igrača pripalo je Petru Bubalu iz ŠK Ruščica.

Tekst i fotografije: Mato Opačak

Sportskim igrama obilježena 32. godišnjica formiranja 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica

od hczzu od u HČZ GRADA VIROVITICE

Sportskim igrama obilježena 32. godišnjica formiranja 50. samostalnog bataljuna ZNG Virovitica

Virovitica, 28. 06. 2023.

Ratna postrojba 50. samostalni bataljun Zbora narodne garde osnovana je 28. lipnja 1991. godine kao pričuvna dragovoljačka postrojba. Njegovi pripadnici bili su mahom domoljubi koji su se vojno organizirali i naoružali u jesen i zimu 1990. godine. Tijekom srpnja, kolovoza i rujna 1991. godine sudjelovali su u mnogim obrambenim i oslobodilačkim akcijama na našem području kao i na području Pounja, Osijeka, Pakraca, Daruvara, Grubišnog Polja, Slatine. Oni su 2. rujna, uz pripadnike Policijske stanice Virovitica, suzbili djelovanje paravojnih četničkih snaga iz sela Jasenaš te oslobodili sve vojne objekte na području tadašnje općine Virovitica.

50. samostalni bataljun ZNG-a dao je velik obol u obrani Hrvatske. Zahvaljujući njegovim pripadnicima kao i pripadnicima policijske stanice Virovitica, virovitički kraj bio je pošteđen od značajnijih ratnih razaranja i svekolikih šteta. Bataljun je od kasnije prerastao u 127. brigade Hrvatske vojske. 

Tim povodom danas su se u organizaciji Udruge 50. samostalni bataljun iz Virovitice održavaju sportska natjecanja na Sportskom centru Vegeška u Virovitici.

Predsjednik Kluba 50. samostalnog bataljuna Antun Grizelj

ZAŠTO UKRAJINSKA PROTUOFENZIVA NE IDE KAKO JE PLANIRANO

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

Zašto ukrajinska protuofenziva ne ide prema planu ?

Dugo očekivana Ukrajinska protuofenziva započela je početkom lipnja nakon višemjesečnih nagađanja o tome kada će započeti i koji će biti njeni ciljevi. Trebalo je proći nekoliko dana da bi ukrajinski predsjednik Zelenski 10.lipnja priznao da je protuofenziva zapravo započela, mada je iz ruskih medija bilo jasno da je njezina početna faza na kraju.

Jedan od razloga zašto je protuofenziva najavljena uz malo pompe bio je taj što vjerojatno nije išla prema planu: početni ukrajinski gubici bili su teški i s malo vidljivog napretka. Očito je da ukrajinske snage nisu našle na očekivane i najavljivane značajne slabosti u ruskim linijama obrane.

Prema ruskim izvorima borbe vode se teške borbe, protuofenziva možda još uvijek ima puno snage, ali pokušaji da se prikaže kao da je tek počela samo navode na zaključak da se sve baš i ne odvija kako je zamišljeno.

Ukrajina je za ovu protuofenzivu prikupila znatnu količinu opreme dopremljene sa zapada kao i veliki broj vojnika. Značajan dio toga sigurno je već potrošen jer su gubici bili značajni.

Rusko Ministarstvo obrane brzo je objavilo slike uništenih zapadnih oklopnih borbenih vozila kako bi naglasilo da je zapadna oprema daleko od nepogrešive. Brojnost gubitaka gubitke ubrzo su potvrdili zapadni izvori.

Nakon tjedana borbi, očito je da ranija optimistična očekivanja o uspjehu ove protuofenzive vjerojatno neće biti ispunjena. U isto vrijeme, ukrajinska i zapadna euforija zbog onoga što se naširoko smatralo pokušajem pobune ili puča Wagnerove grupe u Rusiji bila je kratkog vijeka jer neuspjele akcije Jevgenija Prigožina nisu Ukrajini pružile pogodnosti na bojnom polju kojima se nadala.

Kao što su mnogi promatrači predvidjeli, većina napora Ukrajine uložena je u pokušaj probijanja ruskih linija kako bi došla do Azovskog mora na jugoistoku sa ciljem presjecanja kopnene veze Rusije sa Krimom. Međutim, očito je da je ruska strana tu postavila težište obrane.

U regiji Bakhmut se čini da ukrajinske snage pokušavaju vratiti teritorij koji su Rusi teškom mukom osvojili i to s lokalnim uspjehom.

Iako je Ukrajina 2022. godine uspjela pokrenuti dva uspješna protunapada u regijama Kharkiv i Kherson , vratiti pod svoju kontrolu značajan teritorij, ti su protunapadi pokrenuti u vrlo različitim uvjetima od današnjih. U oba slučaja, ruske trupe odlučile su se povući pred ukrajinskim protunapadima — sada je situacija znatno drugačija, ne povlače se i veoma snažno su se utvrdili po dubini .

Osim toga, ruska vojska mnogo je brojnija nego što je bila u jesen 2022. — od prošlog rujna mobilizirano je više od 300.000 vojnih obveznika.

Dok su 2022. ruske snage bile djelomično zatečene nespremne i bez resursa da se nose s protunapadima 2022. a i samo povlačenje je bio dio šire strateške odluke da se odmah po izvršenom napadu sa sjevera i juga glavni napor napada prebaci na istok i jug , ovaj put snage su bile itekako spremne imajući sasvim dovoljno vremena za pripremu i utvrđivanje obrane po dubini.

Takođet, vrijeme pripreme za obranu ruske snage su dobro iskoristile za otklanjanje logističkih problema sa kojima su bili suočeni tijekom 2022. Mora se napomenuti da ruske snage također jako dobro iskorištavaju opremu koja se na Zapadu smatra zastarjelom ali koja je u ovim uvjetima itekako iskoristiva.

Ruska vojska je svakako mnogo naučila i prilagodila se prirodi rata i ukrajinskim oružanim snagama od 2022. Jedan primjer: ruske snage poduzimaju mjere za smanjenje toplinskih oznaka oklopnih vozila i njihove ranjivosti na ukrajinsko protutenkovsko oružje.

Naposljetku, rusko stanovništvo – i vojska koju podržava – uglavnom su se stisnuli u očekivanju dugotrajnog rata. Čini se da mnogi Rusi smatraju da Rusija nema drugog izbora nego da se bori dalje, jer Zapad i Ukrajina pozivaju na ono što je zapravo potpuni poraz Rusije, a ne smisleni pregovore.

Postoje jaki dokazi koji upućuju na to da se nedavna pobuna ili pokušaj državnog udara Wagnerove grupe više odnosio na borbu za moć unutar ruskog vojnog vodstva i način na koji bi se rat trebao procesuirati, a ne treba li ga nastaviti. Unatoč tome, kratkotrajna Prigožinova pobuna očito je bila velika sramota za vladu Vladimira Putina.

Ukrajinske oružane snage svakako imaju motivirane trupe i značajne količine zapadne opreme. Ali ukrajinske snage nemaju onu vrstu nadmoći u zračnom prostoru koja bi omogućila kopneno napredovanje koje je bilo ključno tijekom Zaljevskih ratova 1991. i 2003., gdje je zapadnjačko oružje korišteno s razornim učinkom. Nekoliko desetaka zapadnih zrakoplova F-16 vjerojatno ne bi promijenilo situaciju u zraku za Ukrajinu – jer je ruska protuzračna obrana i dalje je jedna od najboljih na svijetu.

Ukrajinske snage nemaju neograničene ljudske resurse. Mnogo je toga napisano u zapadnim medijima o procijenjenim ruskim gubicima i problemima s ljudstvom, ali vrlo malo o onima u Ukrajini.

Rusija je izgubila velik broj vojnika, a značajan broj muškaraca sposobnih za vojnu službu pobjegao je u inozemstvo no i Ukrajina je pretrpjela velike gubitke koje je teško nadomjestiti, a milijuni Ukrajinaca su napustili zemlju. Ne žele se svi ukrajinski muškarci boriti a ukrajinska populacija je mnogo manja i nema ni izbliza iste ljudske resurse kao Rusija.

Ukrajina si jednostavno ne može priuštiti pokretanje uzastopnih protuofenziva, bez obzira na opremu Zapada. Dodatni zapadni resursi koji se usmjeravaju na Ukrajinu dok je protuofenziva u tijeku mogu ojačati ukrajinski položaj, ali malo je vjerojatno da će se pokazati odlučujućim.

Sviđalo se to akterima ovog rata ili ne, prije ili kasnije obje strane će morati priznati da su šanse za “pobjedu” u ovom ratu niske i u jednom trenutku morat će doći do pregovora – čak i ako samo za prekid vatre po uzoru na Korejski rat.

Daljnja eskalacija, sa eventualnim izravnim uključivanjem NATO snaga, mogla bi doista dovesti do opasnosti od upotrebe nuklearnog oružja. Srećom, rasprave u ruskim političkim krugovima o mogućnosti korištenja nuklearnog oružja ostaju vrlo hipotetske, barem za sada.

Izvor: Claudia Lorenzo Rubiera, The Conversation, 29.06.2022.

Preveo i priredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Plaćenička skupina Wagner

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

Plaćenička skupina Wagner

U svoj televizijskom obraćanju naciji (koji je očito bio mnogo ranije snimljen), u subotu 24. lipnja, ruski predsjednik Putin je postupak skupine Wagner ocjenio kao “izdaju” za koju će oni koji su se usudili tako suprotstaviti ruskoj vojsci biti odgovarajuće kažnjeni. Kad tako kaže predsjednik Putin, do tada apsolutno neupitni autoritet u Rusiji, onda će se to i dogoditi. Ovo obraćanje je uslijedilo nakon otvorene pobune zapovjednika Wagnera Jevgenija Prigožina koji se uputio na marš prema Moskvi, prema nekim procjenama, sa 5000 boraca, ali se zaustavio negdje oko 200 km od glavnog grada Rusije.

Međutim, dogodilo se nešto sasvim neočekivano. Čini se da ruska vlada raspušta Wagnerove plaćeničke snage i da će MO preuzeti teško naoružanje i vojnu opremu skupine. Wagnerovci neće biti kažnjeno gonjeni, moći će se uključiti u regularnu rusku vojsku a njihov zapovjednik Prigožin ostaje u Bjelorusiji u azilu.

Međutim, isto tako se čini da je jednom dijelu ruske političke elite jako stalo do toga da plaćenička skupina Wagner opstane.

Sukob Wagnera i ruskih vojnih zapovjednika izbio je jer je Prigožin odbio nalog ruskog ministarstva obrane da potpiše ugovor kojim bi Wagner bio izravno pod njegovom kontrolom i izravno nekoliko puta optužio ministra obrane Sergeja Šojgua i čelnika oružanih snaga u Ukrajini Valerija Gerasimova za nesposobnost.

Wagner u Ukrajini

U tjednima prije ruske invazije, smatra se da je Wagner izveo takozvane napade pod lažnom zastavom, kako bi Kremlju dao povod za invaziju a smatra se da je “Kremlj koristio Wagnerovce za uvođenje discipline na terenu”. Wagner je bio značajno uključen u zauzimanje istočnog ukrajinskog grada Bakhmuta za Rusiju. Ukrajinske trupe kažu da su Wagnerovi borci u velikom broju poslani u otvorene juriše, što je rezultiralo mnogim smrtnim slučajevima. U početku, MO Rusije nije priznalo da se Wagnerova skupina borila u Ukrajini, što je potaknulo prvu od pritužbi Jevgenija Prigožina protiv ruskih vojnih čelnika kada je zaprijetio da će povući Wagnerove trupe iz Bakhmuta, rekavši da im je uskraćeno streljivo.

Gdje još Wagner djeluje?

Od 2015. Wagnerovi plaćenici su u Siriji, bore se zajedno s provladinim snagama i čuvaju naftna polja. Također ima trupe u Libiji, podržavajući snage lojalne generalu Khalifi Haftaru. Srednjoafrička Republika (CAR) koristi Wagnera za čuvanje rudnika dijamanata. Također se smatra da grupa štiti rudnike zlata u Sudanu. Vlada Malija, u zapadnoj Africi, koristi skupinu protiv islamskih militantnih skupina.

Kada je nastao Wagner i kako je dobio ime?

Wagnerova skupina je prvi put identificirana 2014., kada je počela podržavati proruske separatističke snage u istočnoj Ukrajini i imala veoma važnu ulogu u pripajanju Krima Rusiji. Međutim, Wagnerove snage također su bile aktivne u Africi i na Bliskom istoku. Vjerovalo se da je prije rata u Ukrajini Wagner imao oko 5000 boraca – uglavnom veterana ruskih elitnih pukovnija i specijalnih snaga. Međutim, njegov broj je od tada znatno porastao. Jevgenij Prigožin je prilikom najave svog “marša za pravdu” na Moskvu rekao da je zapovijedao s 25.000 vojnika.

Jevgenij Prigožin, bogati biznismen i osuđivani kriminalac, nosi nadimak “Putinov kuhar” jer je pružao catering za Kremlj, tvrdi da je osnovao Wagner 2014. Međutim, pretpostavlja se da je bivši časnik ruske vojske Dimitrij Utkin, veteran ruskih ratova u Čečeniji osnovao Wagner i bio prvi Wagnerov terenski zapovjednik te da je skupinu nazvao po svom bivšem radijskom pozivnom znaku (a koji je uzet od prezimena omiljenog Hitlerovog kompozitora Richarda Wagnera). Svojim dolaskom na čelo Wagnera Prigozhin je povećao Wagnerov broj, posebno 2022. godine izravnim novačenjem ruskih zatvorenika, mahom ubojica osuđenih na dugogodišnje kazne, pa prema prema nekim izvorima, oko 80% Wagnerovih  vojnika u Ukrajini došlo je od tamo.

U redovima grupacije Wagner bilo je i državljana Srbije i BiH: među 4.184 osobe koje su Ukrajinci uz pomoć zapadnih obavještajaca na proljeće evidentirali u svojoj bazi podataka, bilo je barem osam ‘wagnerovaca‘ iz Srbije te tri iz Bosne i Hercegovine. Plaće im iznose oko 2.000 dolara mjesečno, što je puno za ruske ili ukrajinske standarde. No, doda li se tome i ratni plijen, mogućnost vrtoglavog profita širi se i na druge lakome profitere: ionako im mahom pristupaju ljudi oskudnog obrazovanja, emocionalno oštećeni i skloni adrenalinskim avanturama.

Dmitrij Utkin: grupu Wagner utemeljio je neonacist koji je u Ukrajinu poslan radi ‘denacifikacije ‘

Kako Wagner zarađuje?

Iako su plaćeničke snage tehnički ilegalne u Rusiji, Wagner se 2022. registrirao kao tvrtka. Rusija je platila Prigozhinu za osiguranje Wagnerovih trupa za borbu u Ukrajini. Prema riječima predsjednika Putina, Wagner je dobio 86,26 milijardi rubalja (1 milijarda dolara) iz ministarstva obrane i državnog proračuna između svibnja 2022. i svibnja 2023. za isplatu plaća. Rekao je da će vlasti istražiti kako je potrošen novac isplaćen Wagneru.

Prema američkom min. financija Prigozhin je zaradio novac od Wagnerove prisutnosti u drugim stranim zemljama. Njegove tvrtke navodno su profitirale od rudnika zlata i dijamanata u CAR-u i Sudanu. Američke vlasti također kažu da je energetskoj tvrtki povezanoj s Prigožinom ponuđeno 25% udjela u svim naftnim ili plinskim poljima u Siriji koje je Wagner osvojio od kontrole Isisa

Za koje su zločine optužene Wagnerove trupe?

Ukrajinski tužitelji kažu da su trojica Wagnerovih plaćenika ubili i mučili civile u blizini Kijeva u travnju 2022., zajedno s regularnim ruskim trupama. Njemačka obavještajna služba kaže da su Wagnerove trupe možda također masakrirale civile u Buchi u ožujku 2022. UN i francuska vlada optužili su Wagnerove trupe za silovanje i pljačku civila u Srednjoafričkoj Republici. Godine 2020. vojska Sjedinjenih Država optužila je Wagnerove plaćenike za postavljanje mina i drugih improviziranih eksplozivnih naprava u i oko libijskog glavnog grada Tripolija.

Izvor: BBC NEWS

Preveo i priredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast?

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast?

Pripadnici skupine Wagner pripremaju se za povlačenje iz stožera Južnog vojnog okruga kako bi se vratili u svoju bazu u Rostovu na Donu kasno u subotu

Rusi koji imaju veze s Kremljom izrazili su olakšanje što pobuna vođe plaćenika Jevgenija Prigožina nije izazvala građanski rat no svi su se složili u jednome: Vladimir Putin je ispao veoma slab i ranjiv iako se dugo predstavljao kao jamac stabilnosti Rusije i beskompromisni zaštitnik njezine državnosti.

No, ovaj vikend ruske stabilnosti nije bilo nigdje, a nije bilo ni Putina, koji je nakon kratke izjave u subotu ujutro nestao s vidika tijekom najdramatičnijeg izazova njegovom autoritetu u 23 godine dugoj vladavini.

Putin je u svojoj odsutnosti ostavio zapanjene Ruse da se pitaju kako je vođa paravojne skupine Jevgenij V. Prigožin u subotu mogao pokrenuti oružanu pobunu koja je prijetila dosegnuti Moskvu. Javila su se vrlo neugodna pitanja o budućnosti ruskog predsjednika: što je njegov neuspjeh da spriječi pobunu značio za njihovu sigurnost – i njegovu izdržljivost?

Konstantin Remčukov, urednik moskovskih novina s vezama u Kremlju, rekao je u telefonskom intervjuu da je sada moguće ono što se nekada činilo nezamislivim: da ljudi bliski g. Putinu mogu pokušati da ga uvjere da se ne kandidira na sljedećim predsjedničkim izborima u Rusiji. Sa subotnjim događajima, rekao je, g. Putin je konačno izgubio svoj status jamca bogatstva i sigurnosti elite.

Predsjednik Putin se u, unaprijed snimljenom govoru, obraća građanima Rusije u subotu,24.06.

Ideja da je “Putin na vlasti i da osigurava stabilnost i jamči sigurnost — pretrpjela je fijasko “, rekao je gospodin Remchukov. “Ako sam prije mjesec dana bio siguran da će se Putin bezuvjetno kandidirati jer je to njegovo pravo, sada vidim da se elite više ne mogu osjećati bezuvjetno sigurno.”

“Stabilnost” je bio refren Kremlja usred referenduma 2020. koji je g. Putinu otvorio put za dva dodatna mandata, do 2036. A sigurnost ruske države je ono što g. Putin opisuje kao svoju vodeću motivaciju za invaziju na Ukrajinu.

Čak i usred 16-mjesečnog rata u Ukrajini, Kremlj je bio usredotočen na očuvanje slike normalnosti kod kuće. Putin je odolio oštrim pozivima da se proglasi izvanredno stanje ili zatvore granice zemlje. Za elitu, žalac zapadnih sankcija nadoknađen je novim poslovnim prilikama ruskog ratnog gospodarstva i domaćeg tržišta odjednom oslobođenog konkurencije mnogih zapadnih poduzeća.

No Prigožinovo osporavanje autoriteta Kremlja ovog vikenda poništilo je tu računicu. Vođa paravojne skupine Wagner, Jevgenij Prigozhin, svojim je snagama zauzeo rusko vojno zapovjedništvo na jugu, u gradu Rostov na Donu, a zatim poslao kolonu trupa sjeverno prema Moskvi, obećavajući da će ući u glavni grad. Kriza je ublažena kasno u subotu, kada je Prigozhin pristao povući svoje snage u dogovoru koji je njemu i njegovim vojnicima omogućio da izbjegnu kazneni progon.

Neposredna prijetnja je izbjegnuta. Ali u tom procesu Putin je izgubio više od svoje reputacije osiguravača stabilnosti: činjenica da Prigožin i njegove snage nisu kažnjeni narušila je Putinovu reputaciju kao odlučnog vođe koji neće tolerirati nelojalnost.

Taj dojam pojačan je izvještajima ruskih vojnih blogera da su Prigožinove snage oborile ruski borbeni zrakoplov. Putin je Prigožina također nazvao izdajnikom nakon što je ovaj pokrenuo pobunu – i nakon što je vođa plaćenika doveo u pitanje samu Putinovu obrazloženje za rat u Ukrajini. Činilo se da su se ti prijestupi istopili s dogovorom koji je okončao krizu.

Stručnjaci kažu da zbog toga izgleda da Putin manje kontrolira rusku državu nego što se prije znalo.

Državni tajnik Antony J. Blinken rekao je u nedjelju da je Prigožinova pobuna otkrila pukotine koje se pojavljuju u Putinovom držanju vlasti. “Bio je to izravan izazov Putinovom autoritetu,” rekao je Blinken u emisiji “Face the Nation” na CBS-u.

Jedan od zbunjujućih aspekata krize bio je razlog zašto je Putin dopustio da Prigožinov sukob s ruskim Ministarstvom obrane mjesecima eskalira bez da se time bavio, iako je Prigožin je bio drsko otvoren u napadanju i omalovažavanju vodstva ruske vojske.

Nekoliko ruskih dužnosnika opisali su krizu prije svega kao proizvod nefunkcionalnog sustava upravljanja koji je na granici kaosa — što je živopisno prikazano u ruskoj riječi bardak.

Odluke o tome kako se nositi s pobunom Prigožina donesene su u hodu u subotu, nakon mjeseci u kojima su predsjednik i njegov najuži krug nastavljali beskonačno i besplodno raspravljati umjesto da pronađu način kako se nositi s ikonoklastičkim vođom plaćenika.

Prigožinova 36-satna pobuna ukratko

Oružani ustanak u Rusiji pod vodstvom Jevgenija Prigožina, čelnika privatne vojne tvrtke Wagner, zaprepastio je svijet i predstavljao najveći pojedinačni izazov vladavini predsjednika Vladimira Putina otkako je došao na vlast prije 23 godine. Evo osnovnih podataka o pobuni:

Kako je počelo. U nizu objava na društvenim mrežama 23. lipnja Prigožin je doveo u pitanje motive Kremlja za rat u Ukrajini i optužio ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua da je naredio smrtonosne zračne napade na pripadnike Wagnera. Napetosti između Prigožina i ruske vojske rasle su mjesecima.

Brza eskalacija. Nekoliko sati nakon Prigožinovih izjava, ruski dužnosnici osudili su vođu plaćenika i otvorili istragu protiv njega za oružanu pobunu. Dana 24. lipnja, pripadnici Wagnera  zauzeli su južni ruski grad Rostov-na-Donu, vojno središte, i počeli pokretati konvoje prema Moskvi.

Dogovor iznenađenja. Kasnije uvečer 24. lipnja, državni mediji u Bjelorusiji neočekivano su objavili da je čelnik zemlje, Aleksandar Lukašenko, ispregovarao Prigožinov pristanak da zaustavi napredovanje njegovih snaga prema glavnom gradu Rusije. Kremlj je rekao da će odbaciti optužbe protiv Prigožina i da će on otići u Bjelorusiju.

Što je slijedeće? U njihovim prvim izjavama otkako je pobuna završila, Putin je pokušao projicirati jedinstvo i stabilnost dok su se vrtjela pitanja o njegovom držanju vlasti, dok je Prigožin tvrdio da ne pokušava svrgnuti ruskog predsjednika. Budući da je Wagnerova budućnost upitna, nije jasno hoće li plaćenička vojska i dalje postojati kao borbena snaga u Ukrajini.

Vođa Wagnerovih plaćenika, Yevgeny V. Prigozhin, u subotu napušta stožer Južnog vojnog okruga usred povlačenja skupine iz grada Rostov-na-Donu,

“Ovo je bilo prilično zanemareno pitanje”, rekao je u intervjuu Konstantin Zatulin, viši član parlamenta u Putinovoj stranci Ujedinjena Rusija. Rizik koji predstavlja Prigožin, nastavio je, “nije dijagnosticiran na vrijeme – možda u nadi da će se riješiti sam od sebe.”

G. Zatulin je tvrdio da je Putin na kraju ipak osigurao stabilnost, jer je blagoslovio dogovor o okončanju ustanka i izbjegao oštru bitku izvan Moskve. No priznao je da zbog drame nitko nije izgledao dobro – “nije pridonijela ničijem autoritetu”.

“Ovo je dokaz da problem postoji”, rekao je Zatulin. “A u ratnom trenutku tako javno demonstrirati probleme – to je naravno štetno.”

 

Plakat za regrutaciju u Rusku vojsku. Moskva.

Za samog Putina, pobuna bi mogla izazvati “egzistencijalnu krizu”, rekao je Sergej Markov, politički analitičar i bivši savjetnik Kremlja.

“Ono čime se uvijek ponosio je čvrstoća ruske državnosti i politička stabilnost”, rekao je gospodin Markov. “Zbog toga su ga voljeli. A ispostavilo se da ne postoji.”

G. Remchukov, novinski urednik, rekao je da se nervoza izazvana pobunom Prigožina mogla osjetiti na velike i male načine u glavnom gradu Rusije. Rekao je da zna za istaknute Ruse koji su pobjegli iz Moskve na dan pobune. Sa svoje strane, g. Remchukov je rekao da je ostao u Moskvi, ali je odlučio da ne vozi svoj Mercedes ili Bentley u subotu iz straha da bi ga Prigožinove snage mogle zaplijeniti ako doista dođu do grada.

Da budemo realni, postoje načini na koje se Putinov sustav pokazao izuzetno otpornim. Sankcije nisu srušile gospodarstvo ili navele vodeće ruske poslovne tajkune da se okrenu protiv Kremlja. Sofisticirani propagandni stroj i žestoka represija uglavnom su ušutkali javno neslaganje oko rata, unatoč golemim ljudskim žrtvama.

Prema tome, neki stručnjaci tvrde da bi bilo prerano predviđati propast sustava.

“Ono što smo jučer vidjeli činilo nam se, kao zapadnim promatračima, prilično nefunkcionalnim i dramatičnim”, rekla je Hanna Notte, nerezidentna viša suradnica u Centru za strateške i međunarodne studije. “Ali taj stupanj disfunkcionalnosti može se pokazati vrlo izdržljivim u takvom sustavu.”

 

Izvor: Anton Trojanovski, New York Times, 25.06.2023.

Preveo i priredio za web Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Kordinacijski sastanak Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i korisnika novoustrojenih oblika sustavne podrške

od hczzu od u HČZ RH-ZU

Kordinacijski sastanak Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i korisnika novoustrojenih oblika sustavne podrške
Zagreb, 26. lipnja 2023.

Nakon virtualnog (on-line) sastanka koji je NZRCD organizirala 6. lipnja za predstavnike udruga članica 8. i 9. Centra znanja ta razvoj civilnog društva (CZ) radi analize provedbe programa u prethodnoj godini i unapređenja suradnje u 2023. i 2024. godini, slijedni sastanak održan je 26. lipnja u Hotelu Dubrovnik, Gajeva 1 u Zagrebu. Sastanku kojeg je vodila upraviteljica Cvjetana Plavša-Matić i njen zamjenik za sustavne i europske programe Luka Bogdan te obnašateljica dužnosti ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus, nazočilo je osamdesetak čelnih predstavnika udruga koji će biti uključeni u nove oblike podrške – u temeljnu ili nacionalnu sustavnu podršku.

Sastanak je održan u cilju operativne pripreme i uključivanja udruga kroz tzv. “prijelazno pripremno razdoblje” sustavne podrške koje će trajati od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. Uz postojeću podršku koja je osigurana radi provedbe programa programske suadnje s udrugama 8. i 9. CZ u 2023. godini, osigurana su i dodijeljena dodatna financijska sredstva (oko 45 do 60% od ukupno osiguranih sredstava na godišnjoj razini) koja su namjenjen za provedbu aktivnosti “polugodišnjeg prijelaznog i pripremnog” razdoblja. Nakon toga će 31. prosinca tekuće godine za HČZ-ZU (i druge udruge 8. i 9. CZ) završiti postojeći oblik podrške te s 1. siječnjom 2024. započeti novi oblik podrške, koji će se zvati “nacionalnom sustavnom podrškom”.

Sastanak su otvorile Cvjetana Plavša-Matić i Helena Beus. Cvjetana Plavša-Matić uvodno se osvrnula na povjesnicu dosadašnjih oblika podrške udrugama. U suradnji s tadašnjim Ministarstvom socijalne politike i mladih, 2012. godine je kroz institucionalnu podršku pokrenuta podrška udrugama osoba s invaliditetom i bila nastavljena 2014. u suradnji s Ministarstvom branitelja. Tijekom 2016. trinaest (13) udruga osaba s invaliditetom ušlo je u 8. CZ, a tijekom 2017. nastavljena je suradnja s Ministarstvom hrvatskih branitelja, kada je nakon potpisanih sporazuma o suradnji započela podrška za petnaest (15) braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, koje su ušle u 9. CZ. Provedba aktivnosti putem 8. i 9. CZ vremenski traje do 31. prosinca 2023., a šestomjesečno “prijelazno pripremno razdoblje” koje traje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. ima za cilj da udruge nastave svoj rad kontinuirano u okviru novih oblika podrške (temeljne podrške ili nacionalne sustavne podrške) od 1. siječnja 2024. godine. Temeljnu podršku moći će koristiti udruge koje su bile u sustavu ranije instituacinalne podrške, dok će nacionalnu sustavnu podršku moći koristiti udruge udružene u ranije navedena dva (8. i 9.) Centra znanja. Sve pripremne aktivnosti trebalo bi provesti do 15. srpnja, kako bi nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u okviru nove nacionalne sustavne podrške mogla biti doznačena sredstva korisnicima, koja su temeljem Zaključka Vlade RH od 11. svibnja već osigurana.

Zamjenik ravnateljice za sustavne programe Luka Bogdan je govorio o novom sustavu koji će sadržavati četiri razine podrške te pojasnio svaku od njih.

  1. Temeljna podrška namijenjena je udrugama koje su koristile institucijalnu podršku najmanje tri godine radi financiranja osnovne djelatnosti. Ovaj vid podrške biti će namijenjen i za druge udruge na regionalnim i lokalnim razinama;

  2. Za nacionalnu sustavnu podršku su osigurana dodatna sredstva radi daljne potpore radu udruga koji će do 31. prosinca 2023. provoditi svoje programe razvojne suradnje s NZRCD temeljem Sporatzuma o razvojnoj suradnji u okviru 8. i 9. CZ. Radi što lakšeg prijelaza na novi sutav rada i financiranja utvrđeno je ranije spomenuto “prijelazno pripremno razdoblje”. Podsjetimo da je HČZ-ZU za to razdoblje temeljem Odluke Upravnog odbora NZRCD (Dopis, KLASA: 421-02/23-6-5/09-17/14; URBROJ: 07578-232-04 od 16. lipnja 2023.) osigurano dodatnih 8.782,00 Eura;

  3. Tematska sustavna podrška uključivati će stjecanje specifičnih i razvoj ranije stečenih znanja vezanih uz različite teme vezane uz društveni razvoj;

  4. Izobrazba za društveni razvoj te korištenje sredstava fondova EU, putem koje će se vršiti osposobljavanja za korištenje drugih mogućih potpora iz europskih i nacionalnih izvora.

Zamjenik ravnateljice Bogdan govorio je i o dinamici nastavnih aktivnosti vezanih uz pripremu dokumentacije za “prijelazno pripremno razdoblje”. Tijekom tekućeg tjedna će e-poštom biti dostavljeni materijali koji će se kao i ranije sastojati od financijskog dijela i dijela koji se odnosi na planirane aktivnosti te tekst Sporazuma koji će osobe ovlaštene za zastupanje trebati potpisati te dostaviti u NZRCD. Dio dokumentacije moći će se povratno dostavljati e-poštom na dosadašnji način, a dokumentacija će nakon odobrenja NZRCD-a morati biti objavljena na mrežnim stranicama udruga. Isto tako trebati će potpisati i dostaviti bjanko zadužnicu na novododijeljeni iznos podrške, kao i niz drugih izjava o nepromjenenim stanjima (vođenje kaznenog postupka, nepostojanje poreznog duga…).

Nakon dostave ove dokumentacije uslijediti će obrada dokumentacije, a potpisivanje Sporazuma trebalo bi biti obavljeno do 15. srpnja, nakon ćega bi oko 20. srpnja uslijedile prve isplate za novo šestomjesečno prijelazno razdoblje.

Rečeno je kako će do kraja godine biti organizirane do tri poludnevne izobrazbe vezane uz provedbu daljnjih aktivnosti te u cilju prijenosa znanja na udruge-članice na regionalnim i lokalnim razinama koje su voljne ući u sustav temeljne podrške.

Koordinacijskom sastanku je ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočio opunomoćenik Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU.

Tekst i fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU

HČZ VRBOVEC POBJEDIO NA FIŠIJADI U IVANIĆ-GRADU

od hczzu od u HČZ GRADA VRBOVCA

HČZ VRBOVEC POBJEDIO NA FIŠIJADI U IVANIĆ-GRADU

Hrvatski časnički zbor Vrbovec sudjelovao je 24. 06. na 10. fišijadi u Ivanić-Gradu. Fišijadu je pod nazivom “Branitelji gradu” organizirala HVIDR -a Ivanić Grad pod pokroviteljstvom grada Ivanić – Grada i Turističke Zajednice. Na fišijadi je sudjelovalo 45 udruga branitelja i udruga civilnog drustva. Manifestacija je započela u 14.00 sati pucnjem povijesne postrojbe Ivanić-Grad. Nakon ocijenjivanja i mišljenja majstora kuhara Branka Ognjenovića ekipa HČZ Vrbovec u sastavu Ljiljana Dubravec i Valentina Banovec osvojile su 1. mjesto za najbolje skuhan fiš, te su im uručene nagrade i priznanja.

Izvor: Tekst i slike- Milorad Milenković HČZ Vrboved

Foto galerija: FB profil HVIDRA IVANIĆ-GRAD

U povodu 32.obljetnice osnivanja 110.br HV Karlovac

od hczzu od u HČZ GRADA OGULINA

U povodu 32.obljetnice osnivanja 110.br HV Karlovac

110. brigada HV osnovana je 28. lipnja 1991. godine, kada su se na Starom gradu Dubovcu okupili gardisti koji su se odazvali mobilizaciji. Kroz brigadu je prošlo oko 7 i pol tisuća ljudi, 109 njezinih pripadnika je poginulo, a više od 400 ranjeno. 110. brigada dala je nemjerljiv doprinos obrani grada, te oslobađanju šireg karlovačkog područja u operaciji Oluja.

Izvor: FB profil HČZ Ogulina

Obilježavanje Dana antifašističke borbe

od hczzu od u OBLJETNICE

Obilježavanje Dana antifašističke borbe

Vrbovec, 22.lipanj 2023.godine

Dan antifašističke borbe obilježen je u gradskom parku u Vrbovcu ispred spomenika palim borcima i civilnim žrtvama u Drugom svjetskom ratu. Vijence i lampione položilo je izaslanstvo Gradskog vijeća Grada Vrbovca predvođeno predsjednikom Krunoslavom Sohorom, zatim predstavnici Udruge Antifašističkih boraca i antifašista Grada Vrbovca te predstavnici Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i vrbovečke HVIDRA-e. Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 22. lipnja u znak sjećanja na isti datum iz 1941. godine, kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Ovaj datum obilježava se od stjecanja hrvatske neovisnosti.

Spomenik u Brezovici

 

Nakon obilježavanja Dana antifašističke borbe, predstavnici Hrvatskog časničkog zbora i vrbovečke HVIDRA-e zapalili su lampion i ispred Spomen obilježja Hrvatska kocka za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu. Uz nazočnost Marijana Plahutara, predsjednika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i Branka Gačka, glavnog tajnika Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, lampion je položio Vjeloslav Mikovec, najstariji član Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec.

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: D. Vicković (portal: Prigorski.hr) i B. Gačak

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Rijeci i Primorsko - goranskoj županiji

Rijeka, 21. i 22.lipanj 2023.godine

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je 21.06.2023. godine Svečana akademija u povodom Dana antifašističke borbe.

Prigodnim govorima na svečanosti su se obratili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel koji su svim Riječankama i Riječanima, stanovnicima Primorsko-goranske županije i svim građanima Hrvatske čestitali Dan antifašističke borbe.

Dan antifašističke borbe obilježen je 22.lipnja je polaganjem vijenaca na Spomenik oslobođenja na Delti i proslavom na Tuhobiću .

Vijence je položila delegacija Grada Rijeke predvođena zamjenikom gradonačelnika Goranom Palčevskim te delegacija Primorsko-goranske županije, koju je predvodio zamjenik župana Vojko Braut.

Vijence su položili i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke predvođena predsjednikom Vojko Obersnelom te Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije na čelu s predsjednikom Dinkom Tamarutom, kao i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te  političkih stranaka koje djeluju u Rijeci.

U prigodnom programu nastupili su zbor Matice umirovljenika Rijeka te ansambl intermezzo, član Hrvatske čitaonice Rijeka.

22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba, ne samo u Hrvatskoj već i u ovom djelu Europe. Bio je to jasan izraz opredjeljenja ovog kraja za antifašizam i početak organizirane antifašističke borbe.

Izvor: rijeka.hr

Izvor: rijeka.hr

111. brigada HV ” ZMAJEVI”

od hczzu od u 111.brigada HV "Zmajevi", DOMOVINSKI RAT, POVIJESNICE, VOJNA POVIJEST, VOJNE POSTROJBE

111. brigada HV
” ZMAJEVI”

Tijekom mjeseca srpnja 1991.g. u Rijeci se osniva prva vojna postrojba – 111. brigada ZNG.

Za datum ustrojavanja uzima se prvo borbeno djelovanje na riječkom području, 02. srpnja 1991.g. jedan dio tada ustrojenog “krčkog bataljuna” dobiva zadaću zaposjesti aerodrom na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Inače je brigada u tajnosti ustrojavana i ranije i zapravo je nastala kao nastavak jedne policijske bojne koja je tada, po važećim zakonima mogla postojati. Prvi njen zapovjednik bio je sada umirovljeni brigadni general Sergio Rabar a brigada je svojim sastavom, svojim ljudstvom, obuhvaćala ne samo područje grada Rijeke nego i Gorski kotar, Hrvatsko primorje s otocima i Istru. Po osnivanju, brigadu su tvorile dvije bojne s područja Rijeke, te po jedna iz Senja, Krka, Delnica i Cresa odnosno Lošinja.   

Koncem kolovoza 1991.g. odlukom predsjednika Republike Hrvatske brigada je dopunjena  u svom ustroju djelatnom “A”-bojnom koja je ubrzo prerasla u glavnu udarnu silu brigade.

Tijekom odlučnih bojnih djelovanja brigadi se priključuju Opatijska pješačka satnija i dragovoljački vod iz Crikvenice. Brigada dobiva prve zadaće: da odbaci četnike s prometnice Žuta Lokva-Brlog-Otočac te da razbije i samu opsadu Otočca i potom produži napadaj u smjeru Brlog – Drenov Klanac – Glavace što je s uspjehom izvršeno.

Ostali dijelovi brigade imali su zadaću spriječiti prodor dijelova 13-tog ozloglašenog korpusa tzv JA u smjeru Rijeka – Grobnik – Delnice te spriječiti spajanje tih postrojbi s onima u Gorskom kotaru. Pored ovih zadaća brigada ima i zadaću spriječavanja mogućeg prodora istih postrojbi JA u smjeru Rijeka- Crikvenica – Drežnica. Jedna bojna imala je zadaću vršiti opsadu Delničkih vojarni dok je Krčka bojna osiguravala zračnu luku Krk od mogućeg desanta a sam otok od prijetećeg pomorskog napadaja.

Samostalni inžinjerijski vod imao je zadaću zapriječiti izlaze iz vojarne “Klana”. Nakon izvrsno obavljenih zadaća 111. brigada postupno se premješta na Ličko bojište gdje postiže iznimne bojne uspjehe: oslobađa Brlog i Drenov Klanac, u žestokom sukobu sa tzv.”belim orlovima” obranjuje vojarnu Ramljane u kojoj se nalazilo 7 000 000 litara goriva te produžava napadna djelovanja prema Čanku gdje su neprijatelju naneseni veliki gubici u ljudstvu i tvarnim – tehničkim sredstvima.

Paralelno sa spomenutim akcijama postrojbe 111. brigade u brzom naletu protjeruju četnike iz smjera Lipice – Glibodol- Ljuštine. Kroz navedena djelovanja, i uz sudjelovanje drugih postrojbi oslobođeno je 150 kvadratnih kilometara Hrvatske zemlje te je kroz sve ove godine i očuvan vitalni prometni smjer Karlovac – M.Kapela – Brinje – prijevoj Vratnik – Senj.

Potpisivanjem primirja 3.siječnja 1992. ne prestaju sasvim borbena djelovanja – krajem siječnja dolazi do sukoba kod mjesta Dabar. Daljnjim razvojem mirovnog plana tijekom srpnja 1992.g. demobiliziraju se 2. i 3. bojna te brigada nadalje djeluje pod ustrojbenim oblikom taktičke grupe (TG 111).

Izuzetnim borbenim moralom i osposobljenošću TG-111 odlazi na Istočno-Slavonsko ratište odnosno u Posavinu. Tu bilježi značajne rezultate u borbama oko Bosanskog broda gdje neprijatelju zadaje teške gubitke. Po izvlačenju iz okolice Bos. Broda odlazi na vruće i krizno ratište Orašja gdje direktno sudjeluje u oslobađanju sela Vidovice i Kopanica te na taj način oslobađa Orašje od stalnog napada četnika iz okolnih sela.

Po povratku u Rijeku TG-111 je preustrojena u ročnu brigadu s osnovnom zadaćom naobrazbe i osposobljavanja vojnika u završnom dijelu služenja vojnog roka. Potom slijedi ponovni odlazak na Ličko ratište, stacioniranje u okolici Perušića te nastavak s izobrazbom ročnih vojnika ali i učestvovanjem u svim obrambenim djelovanjima na području Like te u napadnim djelovanjima i oslobađanju “medačkog džepa” u širem prostoru Gospića.

Munjevitom ali ograničenom akcijom “Bljesak” i 111. brigada se stavlja u pripravnost za eventualno djelovanje prema neprijatelju.

U “Oluji” 111. brigada dobiva iznimno značajnu i tešku zadaću koju u potpunosti izvršava: sudjeluje u oslobađanju Ličkog Osika, Urija, Polovina, Barleta,Vrebca i ostalih mjesta uključujući i dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.

Dosadašnji zapovjednici (s lijeva na desno): brigadni general Frano Primorac, brigadni general Sergio Rabar, brigadir Svetko Šare

Jedno od najčvršćih uporišta četnika – kota “Zubar” u neposrednoj blizini Ličkog Osika nije se uspjela održati u naletu naših bojovnika i na tom pravcu zadati su najteži udarci srpskim fanaticima. O žestini borbi govori i podatak da je nažalost poginulo šest a ranjeno četrdeset i četiri pripadnika postrojbe. Nakon čišćenja terena na spomenutim pravcima brigada se razmješta u Korenicu gdje ostaje kraće vrijeme, do povratka u Rijeku.

Od dana osnivanja  do danas u bojnim je djelovanjima svoje živote položilo na oltar domovine pedeset i tri bojovnika a ranjena su dvijestoosamdeset i dva pripadnika 111. brigade.

Osim već spomenutog, brigadom su u proteklih petnaest godina zapovijedali brigadni general Frano Primorac, brigadir Svetko Šare, brigadni general Nikola Škunca, brigadir Ivica Nekić, bojnik Denis Deković sve do njenog gašenja i preimenovanja u 638. pješačku brigadu.

Devet tisuća bojovnika borilo se u sastavu 111. – te, a kasnije kad je preustrojena u ročnu, obučilo se preko 17 tisuća vojnika čime su stekli teorijska i praktična znanja koja će kasnije ako ustreba koristiti u nekim drugim brigadama i pukovnijama u obrani Hrvatske domovine