Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Rijeku
Polaznici Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ posjetili Primorsko-goransku županiju U Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja riječki gradonačelnik Marko Filipović i zamjenica župana Primorsko-goranske županije Marina Medarić bili su domaćini polaznicima 24. naraštaja Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ predvođenih brigadirom Mijom Kožićem. Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ Hrvatskog vojnog učilišta Franjo Tuđman, najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u Hrvatskoj koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga, kao i druge državne dužnosnike. „Ove godine imamo 11 polaznika iz Hrvatske i naših susjednih i partnerskih zemalja, iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Sjeverne Makedonije“, rekao je načelnik Ratne škole brigadir Mijo Kožić. U sklopu ovog studijskog putovanja uz Primorsko – goransku županiju posjetili su još i Ličko – senjsku te Istarsku županiju. „U sklopu naših studijskih putovanja obilazimožupanije i gradove odnosno strateški važna državna poduzeća, kritičnuinfrastrukturu i sve ono što je bitno za život i rad sustava domovinskesigurnosti“, objasnio je brigadir Kožić. Poseban naglasak u Ratnoj školi daje se razvoju polaznika kao karakternih strateških lidera koji mogu kritički i kreativno razmišljati u složenom i neizvjesnom globalnom okruženju. „Drago mi je što su polaznici Ratne škole i ove godine gosti u našem gradu i županiji. Riječ je o bitnoj suradnji Ratne škole i jedinica lokalne samouprave kako bi zapovjedni i strateški kadar obučen za promišljanje i vođenje određenih operacija ukoliko dođe do neke opasnosti ili ugroze bio upoznat sa realnim stanjem na terenu“, rekao je riječki gradonačelnik Marko Filipović. U Guvernerovoj palači je za polaznike Ratne škole bilo organizirano i druženje s ratnim zapovjednicima postrojni Primorsko-goranske županije iz Domovinskog rata, a organiziran je i obilazak stalnog postava zbirke Domovinskog rata u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja kroz koju ih je proveo autor izložbe Ivo Mileusnić. Uz brojne druge aktivnosti prilikom kojih su imali priliku upoznati se i s povijesti Rijeke, kao i kulturnim i povijesnim znamenitostima grada, polaznici Ratne škole zapalili su i svijeću kod Memorijalnog obilježja za 206 poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Studijska putovanja važan su dio nastavnog programa Ratne škole jer se polaznici iz prve ruke informiraju o značajnim političkim, kulturnim, znanstvenim, gospodarskim i religijskim ustanovama, organizacijama, strateškim tvrtkama i ključnom infrastrukturom. Posjet Ratne škole “Ban Josip Jelačić” organizirali su HČZ Primorja i Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka uz potporu PGŽ i Grada Rijeke. Domaćin u ime organizatora bio je pričuvni satnik Walter Cvjetan. Izvor portali: rijeka.hr riportal.net.hr torpedo.media
Priopćenje predsjednika CIOR-a u vezi agresije Rusije na Ukrajinu
Priopćenje predsjednika CIOR-a Jana Hormana, kapetana bojnog broda RM Njemačke, u vezi ruske agresije na Ukrajinu. ”The Interallied Confederation of Reserve Officers (CIOR), representing the interests of 1,3 million reservists across the NATO alliance and beyond, condemns, in the strongest possible terms, Russia’s ongoing invasion of Ukraine. CIOR deeply respects and admires the spirit ans resilience of the Ukrainian people, and urges Russia to immediately withdraw all of its forces.
PREGLED VOJNIH KAPACITETA RUSIJE I UKRAJINE
PREGLED VOJNIH KAPACITETA RUSIJE I UKRAJINE Dok se vojni analitičari slažu da je ukrajinska vojska jača i spremnija u odnosu na 2014. godinu, pažnju privlači širina ruskog vojnog inventara. Odnos vojnih izdataka Ukrajine i njenog bruto domaćeg proizvoda iznosio je 4,1 posto u 2021. godini, odnosno 5,9 milijardi dolara. S druge strane, odnos ruskih izdataka za vojsku i bruto domaćeg proizvoda u 2021. godini iznosio je 4,3 posto, ili 61,7 milijardi dolara. – Rusija ima značajnu superiornost u zraku i na kopnu – Dok ruska vojska ima 850.000 aktivnih vojnih osoba, 250.000 pričuvnog osoblja i 200.000 paravojnih snaga, ukrajinska vojska raspolaže sa 250.000 aktivnih vojnih osoba, 250.000 pričuvnog osoblja i 50.000 paravojnih snaga. Što se tiče kopnenih snaga, Rusija ima prednost u odnosu na Ukrajinu. Rusija posjeduje 12.420 tenkova, 30.122 oklopna vozila, 6.574 samohodnog topništva, 7.571 vučne topništva i 3.391 pokretnih raketnih bacača. Ukrajina, s druge strane, ima 2.596 tenkova i 12.303 oklopna vozila. Rusko ratno zrakoplovstvo ima 772 borbena aviona, 739 jurišnika i više od 2.000 helikoptera, dok Ukrajina ima 69 borbenih aviona, 29 jurišnika i oko 60 helikoptera. Posjedujući jednog nosača aviona, 15 razarača, 70 podmornica i 11 fregata, Rusija također ima superiornost u ovoj oblasti nad Ukrajinom, koja nema razarače ni podmornice, nego samo jednu fregatu. Još jedan važan faktor, koji ruski zvaničnici posebno naglašavaju, je broj nuklearnih bojevih glava koje posjeduju. Procjenjuje se da se u ruskom nuklearnom arsenalu nalazi 4.490 bojevih glava, od kojih će 1.600 biti raspoređeno na balističke rakete i strateške bombardere. Izvor: podaci Anadolu Agency (AA) temeljeni na podacima Global Firepower (GFP), portala koji priprema analitičke baze podataka o vojnim snagama zemalja u svijetu, kao i dostupne izvore u Rusiji i Ukrajini Link na izvor
Svečano obilježena 30. obljetnice osnivanja HVIDR RH Zagreb
Svečano obilježena 30. obljetnice osnivanja HVIDR RH Zagreb 25.veljače 2022. Izaslanstvo HVIDR-e RH predvođena predsjednikom Josipom Đakićem položilo je vijence i zapaljelo svijeće u spomen poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima Domovinskog rata kod Spomenika Glasa hrvatske žrtve – Zida boli, zatim kod Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te na grobu ratnog ministra obrane Gojka Šuška i prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Nakon toga, zapaljene su svijeće ispred Spomenika HVIDR-a RH u Božidarevićevoj ulici u Zagrebu. U okviru obilježavanja obljetnice održani su sjednice Predsjedništva i Glavnog odbora. Tijekom slijednog svečanog domjenka, koji je održan u restoranu „Šarm“, dodijeljena su priznanja i zahvalnice za dugogodišnji doprinos u radu HVIDR-e RH. Svečanosti su uz predsjednika Josipa Đakića koji se uvodno obratio gostima i čelnim predstavnicima središnjih tijela i podružnica HVIDR-e RH. Prigodnim govorima obratili su se izaslanici najviših državnih institucija, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Stipan Šašlin, zatim izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja, državni tajnik dr. sc. Špiro Janović, izaslanik ministra obrane, državni tajnik Zdravko Jakop te posebni savjetnik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ante Vučić. Predsjednica Hrvatske zajednice udruga roditelja poginulih branitelja Domovinskog rata Lucija Kober, zatim predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Branko Gačak te potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora general pukovnik Mladen Kruljac čestitajući na 30. godišnjem radu, zahvalili su na dugogodišnjoj uspješnoj suradnji te radu na zajedničkim projektima i aktivnostima. Molitvu i blagoslov nazočnim sudionicima udijelio je provincijal Hrvatske dominikanske provincije Navještenja Blažene Djevice Marije fra. Slavko Slišković. Tekst i fotografije: Branko Gačak
Kakvo može biti “željeno završno stanje” ruskog sveopćeg napada na Ukrajinu?
Kakvo može biti “željeno završno stanje” ruskog sveopćeg napada na Ukrajinu? Napadnuta ukrajinska radarska postaja blizu Mariupolja na samom početku ruske invazije Ruska invazija na Ukrajinu započela je raketnim napadima na protuzračnu obranu i važnu vojnu infrastrukturu, raketiranjem većih vojnih grupacija na zemlji općim napadom na kopnu iz tri smjera tako da je sasvim opravdano strahovanje da će invazija opustošiti istočnu Ukrajinu i staviti Kijev u okruženje unutar slijedećih nekoliko dana. Rusija ima takvu premoć da trenutno može zauzeti teritorij ispred sebe koji želi i koliko brzo to želi. Ključni faktor je kako se ukrajinske snage nose sa time i koliko se mogu oduprijeti. Munjeviti ruski napad započeo je u četvrtak u 5 ujutro sa više od 100 dalekometnih, preciznih raketnih udara ispaljenih iz zemaljskih lansera i s brodova u Crnom moru. U najvećoj mjeri korištene su rakete Kh-31P sa namjerom uništenja radarske i komunikacijske infrastrukture. Istovremeno je ukrajinske sustave PZO, sustav zapovijedanja i nadzora, zrakoplovne baze i veće koncentracije snaga napalo oko 75 bombardera. To je utrlo put kopnenom napadu duž tri osi i dva vjerojatna početna cilja: brzi prodor prema jugu sa ciljem opkoljavanja Kijeva (30.000 vojnika razmještenih u Bjelorusiji ) odsjecanje glavnine ukrajinske vojske raspoređene istočno od Kijeva sinkroniziranim djelovanjem snaga iz Bjelorusije, snaga koje kreću na sjever s Krima i snaga koje kreću na zapad iz Rusije Zapadni analitičari vjeruju da Putin “želi ugušiti, a ne sravniti Kijev”, ali postoji velika zabrinutost oko toga koliki bi mogao biti broj poginulih, s obzirom na naveden cilj ruskog predsjednika da “demilitarizira” državu s vojskom od 215.000 vojnika. “Do sada se Kremlj usredotočio na uklanjanje civilne infrastrukture koja je ključna za održavanje ukrajinskih borbenih funkcija. Sada se može proširiti na uklanjanje ljudske infrastrukture kako bi se oslabio ukrajinski otpor”, rekao je Samuel Cranny-Evans, analitičar Royal United Services Institute u Londonu. Ta brutalna ocjena odnosi se na brifinge zapadnih obavještajnih službi koji su upozorili da Rusija ima “popis za ubijanje” Ukrajinaca koji će biti napadnuti ili pritvoreni tijekom invazije. Poslije 12 sati od početka invazije ruske zračno desantne snage i jurišni helikopteri su 25 km od centra Kijeva boreći se da zauzmu jedan aerodrom i sjeverozapadnom predgrađu Kijeva a građanima je zapovjeđeno da idu u skloništa. Brzina kojom se napad odvijao ukazuje na mogućnost da Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog može pasti i prije nego su zapadni saveznici pretpostavljali iako će ratovanje u naseljenom mjestu staviti ruske snage pred veliki test. Rusi su pred samim Kijevom ali je teško predvidjeti slijedeći potez iako je procjena da je namjera što prije obezglaviti Ukrajinu i instalirati sebi naklonjenu vladu. Ključna stvar je: Što je željeno završno stanje za Rusiju? Svi slijedeći potezi će biti prilagođeni tome. Ako najprije žele neutralizirati ili poraziti oružane snage, „demilitarizirati Ukrajinu“ kako kaže Putin, promjena režima će uslijediti tek kasnije. Ako ruske trupe počnu ulaziti u gradove, gdje nije za očekivati veće vojne grupacije, to sugerira drugačiji cilj. Tranutno je najvažnije pitanje koje može odrediti sudbinu rata: da li ukrajinske snage organiziraju strateško povlačenje da izbjegnu okruženje i uspostavljaju crtu sa koje mogu uspješto zaustaviti ili na duže vrijeme odgoditi rusko napredovanje prema zapadu. Kvalitativno i kvantitativno Rusija je ovdje nesporno u prednosti. Ukrajinci se ovdje suočavaju sa mučnom situacijom. Obzirom na sposobnosti i snagu ukrajinske vojske te sposbnost držanja odsudne obrane prednjeg kraja ne bismo trebali biti iznenađeni ovakvom silinom i dubinom početnih prodora ruske vojske. Sekundarni cilj Rusije će sigurno biti osiguranje ukrajinske obale sa napadom na Odesu, čime će se dalje osigurati šira upotreba pomorskih snaga Crnomorske flote. Rusija je zatvorila prilaz Azovskom moru, dijelu Crnog mora između Krima i istočne Ukrajine, a zapadni analitičari se slažu da će za Tursku biti gotovo nemoguće zatvoriti Bospor za moguća ruska ojačanja pomorskih snaga i opskrbu trupa. Do sada nema dokaza da je opći ruski napad na Ukrajinu bio praćen kibernetičkim napadima na izvore i raspodjelu energije i komunikacijsku mrežu kao što je previđano. Obavještajni podaci koji kruže među NATO saveznicima sugeriraju da bi srednjoročno Putinu trebalo oko 600 000 vojnika da se uhvati u koštac kako snažnom inicijalnom obranom ukrajinaca tako i da kasnije suspregne gerilsko ratovanje koje će se rasplamsati ako dođe do okupacije zemlje. Pretpostavke su da će to biti operacija od dva do tri dana napredovanja, zaustavljanje i procjena situacije (vojne, političke) te pauza za oporavak i popunu pa onda slijedeći korak, ovisno o prihvatljivim gubicima ( vojnim, ekonomskim i političkim) ali to će biti samo ruska odluka. Čini se da maksimalistički pristup (Okupacija cijele Ukrajine) može biti i strategija zavaravanja da bi se zauzeo samo Donbas. Vrlo je važno pitanje što je željeno završno stanje, koja je strategija okončanja sukoba i kako će Ukrajina uopće na kraju izgledati? Pripremio i preveo Stanislav Linić, brigadir u mirovini Izvor: Financial Times
Pismo potpore predsjednika HČZ-ZU brigadira Branka Gačka ukrajinskom veleposlaniku u RH Vasilju Kiriliču
Pismo potpore predsjednika HČZ-ZU brigadira Branka Gačka ukrajinskom veleposlaniku u RH Vasilju Kiriliču Veleposlanik Ukrajine u RH gospodin Vasilj Kirilič Predsjednik HČZ-ZU Branko Gačak, brigadir HV u mirovini Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga, umirovljeni brigadir HV Branko Gačak uputio je danas veleposlaniku Ukrajine u RH, njegovoj ekselenciji Vasilju Kiriliču e-mail potpore slijedećeg sadržaja: Poštovani gospodine veleposlaniče, Vaša ekselencijo, dozvolite mi da u ime članova Hrvatskog časničkog zbrora i svoje osobno ime izrazim potporu ukrajinskom narodu u otporu koji pruža sramotnoj agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu. U ime Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga predsjednik Branko Gačak, umirovljeni brigadir Prilog: Priopćenje-pismo potpore Zagreb, 24. veljače 2022. P R I O P Ć E NJ E POTPORA HRVATSKOGČASNIČKOG ZBORA – ZAJEDNICE UDRUGA UKRAJINSKIM OBRAMBENIM SNAGAMA, UKRAJINSKOM NARODU IGRAĐANIMA UKRAJINE POVODOM SRAMOTNE AGRESIJE RUSKE FEDERACIJE NA UKRAJINU U ime članova naših udruga, hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, dočasnika, časnika i generala/admirala, kojima je prije tridesetak godina na tlu naše domovine Republike Hrvatske bio nametnut agresorski rat i koji se agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu ne možemo ne prisjetiti patnji naših građana, stradavanja i razaranja, izražavamo naše suosjećanje i potporuukrajinskom narodu i svim građanima Ukrajine. Svjesni smo izrazito nepovoljnih odnosa vojnih snaga između agresora i ukrajinskih obrambenih snaga, ali istovremeno naglašavamo značaj povezanosti vojske i građanstva te plemenitosti vaših motiva i ciljeva. Iskreno vjerujemo u vašu visoku motiviranost, vaše jedinstvo i odlučnost, koji će biti ključni čimbenici u obrani od agresije. Tome svjedoči naše iskustvo, naši motivi povezani s pravom na obranu od agresije prije trideset godina. Iako smo bili višestruko inferiorniji od agresora, vjerom u plemenitost motiva i potporu hrvatskog naroda u Republici Hrvatskoj i iz inozemstva, uspjeli smo taj cilj i postići. Dio nas koji u ime naših udruga pišemo ovo pismo, a tijekom našeg vojničkog poziva, tijekom pohađanja izobrazbi ili obnašanja dužnosti u međunarodnom okružju, sjećamo se naših vojnih prijatelja iz država nastalih raspadom bivšeg SSSR-a, uključujući Ruse, Ukraince, Bjeloruse i druge. Radilo se o vrhunskim profesionalcima i iskrenim domoljubima.U trenutku kada ih se prisjećamo, nismo uvjereni da naši raniji ruski prijatelji mogu osjećati ponos onim što čini njihova država. Isto tako vjerujemo da i ruski narod u Ruskoj Federaciji i Ukrajini ne želi biti agresor u ratu protiv Ukrajine, već da uviđa bezumnost rata iz kojeg ćemo nažalost svi izaći gubitnici, a najveće patnje, stradanja i razaranja pretrpjeti će ukrajinskinarod, a potom i ruski i ostali narodi s područja Ukrajine i Ruske Federacije. Kao bivši hrvatski branitelji, vojnici, dočasnici, časnici i generali/admirali, koji smo duže od četiri godine vodili oslobodilački i pravedan rat na prostoru naše domovine Republike Hrvatske, obraćamo se ukrajinskim obrambenim snagama, ukrajinskomnarodu i građanstvu Ukrajine u znak potpore prijateljima koji proživljavaju izrazito teške trenutke svoje povijesti. PREDSJEDNIK Branko Gačak, umirovljeni brigadir
Zimska virtualna konferencija CIOR-a („Confédération Interalliée des Officiers de Réserve“), 28. i 30. siječnja 2022.
Zimska virtualna konferencija CIOR-a („Confédération Interalliée des Officiers de Réserve“) 29. i 30. siječnja 2020.godine Prva godišnja konferencija CIOR-a, koja se u predpandemijsko vrijeme održavala u Briselu pod nazivom „Mid-Winter-Meeting“, zbog epidemiološke situacije održana je virtualno putem zoom-platforme, 29. i 30. siječnja. Konferenciju je u ulozi predstavnika zemlje-predsjedatelja otvorio njemački kapetan bojnog broda Jan Horman. Nakon uvoda raspravljalo se o još uvijek nepotpuno riješenim financijskim pitanjima. Kako je na ranijim konferencijama naglašavano, CIOR je zbog prijavljene adrese u središtu NATO-a u Briselu i promjene pravnog statusa međunarodnih udruženja sukladno novodonesenom belgijskom zakonu, imao značajnije poteškoće s ponovnim definiranjem statusa i registracijom te ponovnim otvaranjem računa kod poslovne banke. Sva navedena pitanju rješavaju se relativno sporom dinamikom te još uvijek nisu u potpunosti dovršena. Jedno od pitanja, za koje je tijekom prošle godine pokrenuta procedura usuglašavanja, odnosilo se na financijsko poslovanje. Ranije predloženi prijedlog financijskog dokumenta pod nazivom „Financial Guideline & Procedures of the Confédération Interalliée des Officiers de Réserve“ unatoč traženju nekih države-članice dodatnog vremena za konzultacije unutar vlastitih mreža podružnica njihovih udruga, na kraju je jednoglasno usvojen. Budući da se rad CIOR-a unazad dvije godine odvijao u otežavajućim okolnostima, nastavak konferencije bio je vezan za utvrđivanje budućih formata sastajanja. Kao što je ranije najavljivano, Atena će biti domaćin ljetnog kongresa – „CIOR Summer Congress 2022.“. Kongres kao i sve aktivnosti oko kongresa trebao bi se održati fizički (ukoliko se epidemiološka situacija ne pogorša) u vremenu od 21. srpnja do 6. kolovoza ove godine. Razgovaralo se i o budućim, aktivnostima vezanim za ljetne kongrese kao i zemljama-kandidatima za predsjedanje CIOR-om. Kao što je poznato svi zimski sastanci (MWM – „Mid-Winter-Meeting“) održavaju se u Briselu, a samo ljetni sastanci se održavaju na različitim lokacijama u zemaljama-članicama CIOR-a. Ljetni kongres 2023. („CIOR Summer Congress 2023.“) trebao bi se održati u Helsinkiju, a predsjedanje krajem ove godine od Njemačke treba preuzeti Estonija. Za zemlju-predsjedatelja CIOR-om u periodu od 2024. do 2026. godine nominirana je Nizozemska, koja bi trebala biti domaćin ljetnog kongresa 2023., a za dvogodišnje predsjedanje CIOR-om u periodu od 2026. do 2028. godine nominirana je Danska. Drugi dan rada konferencije bio je posvećen izvješćima pododbora CIOR-a. Kao što je već od ranije poznato, CIOR ima 11 pododbora kroz koje provodi svoje aktivnosti. Poteškoće u radu pododbora ogledaju se u nedovoljnoj kadrovskoj popunjenosti, odnosno u poteškoćama u zastupljenosti nacionalnih predstavnika svih zemalja-članica CIOR-a u radu pododbora. Naime, poteškoće nacionalnih predstavnika nekih od država članica CIOR-a sličan je poteškoćama koje ima i naša Zajednica udruga. Radi se o nemogućnosti osiguranja redovnih izvora financiranja i kontinuiteta sudjelovanja u radu CIOR-a i njegovih pododbora. U ranijim izvješćima višekratno smo naglašavali potrebu sustavnog institucionalnog rješavanja ovog pitanja. Pod točkom razno razgovaralo se o medaljama koje je izradio CIOR. Zamisao je bila dobra ali su se pojavili određeni problemi kod dijela nacionalnih predstavnika u CIOR-u koji su još uvijek u djelatnoj vojnoj službi njihovih oružanih snaga. Naime, medalje CIOR-a nisu priznate na tazini NATO-a te se kao takve ne mogu nositi na službenim odorama. Za umirovljene članove CIOR-a taj izazov je jednostavniji, iako i kod njih to stvara određeni problem jer neke od država-članica CIOR-a to ne odobravaju. Dvodnevnom zasjedanju i radu konferencije sudjelovao je nacionalni predstavnik u CIOR-u, umirovljeni brigadir Neven Cugelj. Neven Cugelj, brigadir u mirovini, nacionalni predstavnik u CIOR-u Tekst: Branko Gačak Fotografije: Arhiva
Udruga 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka svoju 30.obljetnicu osnivanja obilježila donacijom Dječjoj bolnici
Udruga 128.brigade HV “Sveti Vid” Rijeka svoju 30.obljetnicu osnivanja obilježila donacijom Dječjoj bolnici Udruga 128. brigade HV “Sveti Vid” donirala je 16. veljače Klinici za pedijatriju na Kantridi vrijednu audiovizualnu opremu. Prilikom primopredaje uređaja, na donaciji su se Ivanu Lergi, bojniku HV u pričuvi i predsjedniku udruge 128. brigade HV zahvalili ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić i predstojnica Klinike za pedijatriju doc. dr. Iva Bilić Čače. Prijamu su nazočili i članovi Upravnog odbora udruge Walter Cvjetan i Stevo Kabić, te Emil Mandarić, predsjednik Udruge slijepih PGŽ. Ravnatelj KBC-a Rijeka prof. dr. Alen Ružić čestitao je članovima udruge 30. obljetnicu rada i posebno se zahvalio na načinu obilježavanja jubileja humanim gestama u što je uključena donacija koja će unaprijediti kvalitetu boravka i smanjiti stres kod najmlađih pacijenata i njihovih roditelja. ”Ovo je važna poruka javnosti da doprinosite zajednici”, poručio je ravnatelj Ružić koji se pored zahvale donatorima zahvalio i svim djelatnicima Klinike za pedijatriju na kontinuiranom predanom radu. Doc. dr. Iva Bilić Čače, predstojnica Klinike za pedijatriju, zahvalila se predstavnicima udruge u ime Klinike na vrijednoj donaciji i želji da se pomogne djeci. Ivan Lerga, predsjednik Udruge 128. brigade HV “Sveti Vid”, podsjetio je da je udruga osnovana 15. svibnja 1992. radi brige o udovicama i djeci članova brigade, da bi nakon 1995. posebno brinula o stipendiranju djece članova brigade. Nakon što su djeca odrasla, udruga se okrenula i drugoj djeci pa je tako u sklopu svečanog obilježavanja 30. obljetnice nastanka organizirala i humanitarnu izložbu fotografija svog člana Dragana Borčića te izložbu radova pripadnika brigade, Udruge MULTIPLA i Udruge slabovidnih osoba PGŽ. Prikupljena sredstva raspodijeljena su na Dom za nezbrinutu djecu “Ivana Brlić Mažuranić” u Lovranu i Dječju bolnicu na Kantridi, a pripadnici Udruge 128. brigade HV najavljuju i nove aktivnosti u cilju uključivanja u život zajednice među kojima su edukativna predavanja, pomoć u uređenju okoliša i kiparske radionice. Zahvaljujemo Tanji Čorak, voditeljici Ureda ravnatelja KBC Rijeka i Tatjani Čargonja, glavnoj sestri Klinike za pedijatriju za pomoć u organizaciji ovog događaja. Također, zahvale ravnateljici PPMHP Nikolini Radić Štivić i kustosu PPMHP Ivi Mileusniću te Andrei Šare iz PR službe PGŽ i Dijani Jelušić-Požarić iz službe protokola Grada Rijeke na velikoj pomoći u organizaciji izložbe.
28 godina od osnivanja 81.gardijske bojne “KUMOVI”-VIROVITICA
Virovitička 81. gardijska bojna Hrvatske vojske -„Kumovi“ bila je najmlađa profesionalna postrojba i dio elitne skupine gardijskih postrojbi Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Osnovana je Odlukom ministra obrane RH 15. veljače 1994. godine. Nakon nešto više od godinu dana intenzivne obuke i opremanja, bojna u ožujku 1995. godine dobiva status pod stožerne postrojbe i tako ulazi u krug elitnih postrojbi Hrvatske vojske planiranih za izvršavanje najsloženijih zadaća. Svoj slavni ratni put otpočela je u VRO Bljesak, kao glavna snaga, te je svoju zadaću u potpunosti uspješno izvršila ušavši, s pridruženom bojnom iz sastava 3. gardijske brigade HV-a, prva u grad Okučane, a potom je dijelom snaga izvršila i helikopterski desant u zaleđe neprijateljskih snaga i značajno doprinijela njihovom konačnom slomu u zapadnoj Slavoniji. Zatim sudjeluje u operaciji Ljeto 95, u kojoj probijanjem čvrstih neprijateljskih linija na Šator planini bitno doprinosi stvaranju pretpostavki za provedbu VRO Oluja. Potom sudjeluje u Oluji braneći bok 4. i 7. gardijske brigade, a dijelom snaga sudjeluje u napadu. Svoj ratni put završava sudjelujući u operaciji Maestral. U svim operacijama u kojima je bila angažirana bila je na razini koju su od nje očekivala nadređena operativna zapovjedništva i u svima je visokim ocjenama opravdala smisao svojeg postojanja. Većinu tih operacija izvela je na planinskom području u sličnim uvjetima u kojima je 1994. prošla izobrazbu. Od svih njih Ljeto-95 treba istaknuti kao najzahtjevniju operaciju zbog toga što je bojna probila dobro utvrđenu i organiziranu obranu na teško prohodnom planinskom području te time poticajno utjecala na ritam napada drugih postrojbi. Kliknite ovdje za više informacija
IN MEMORIAM ZDENKO BLAŽIČEVIĆ
Nakon duge i teške bolesti preminuo je dugogodišnji član HČZ VIROVITICA i pričuvni časnik Hrvatske vojske Zdenko Blažičević. Zdenko je bio dragovoljac Domovinskog rata i jedan od organizatora obrane na području današnje općine Gradina i nedvojbeno je dao velik obol u Domovinskom ratu kao i u nizu životnih sfera u kojima je bio aktivan (sportu, politici, javnoj upravi, humanitarnom radu i sl.).
