Kakvo može biti “željeno završno stanje” ruskog sveopćeg napada na Ukrajinu?

Napadnuta ukrajinska radarska postaja blizu Mariupolja na samom početku ruske invazije

Ruska invazija na Ukrajinu započela je raketnim napadima na protuzračnu obranu i važnu vojnu infrastrukturu, raketiranjem većih vojnih grupacija na zemlji općim napadom na kopnu iz tri smjera tako da je sasvim opravdano strahovanje da će invazija opustošiti istočnu Ukrajinu i staviti Kijev u okruženje unutar slijedećih nekoliko dana.

Rusija ima takvu premoć da trenutno može zauzeti teritorij ispred sebe koji želi i koliko brzo to želi. Ključni faktor je kako se ukrajinske snage nose sa time i koliko se mogu oduprijeti.

Munjeviti ruski napad započeo je u četvrtak u 5 ujutro sa više od 100 dalekometnih, preciznih raketnih udara ispaljenih iz zemaljskih lansera i s brodova u Crnom moru. U najvećoj mjeri korištene su rakete Kh-31P sa namjerom uništenja radarske i komunikacijske infrastrukture.

Istovremeno je ukrajinske sustave PZO, sustav zapovijedanja i nadzora, zrakoplovne baze i veće koncentracije snaga napalo oko 75 bombardera.

To je utrlo put kopnenom napadu duž tri osi i dva vjerojatna početna cilja:

  1. brzi prodor prema jugu sa ciljem opkoljavanja Kijeva (30.000 vojnika razmještenih u Bjelorusiji )
  2. odsjecanje glavnine ukrajinske vojske raspoređene istočno od Kijeva sinkroniziranim djelovanjem snaga iz Bjelorusije, snaga koje kreću na sjever s Krima i snaga koje kreću na zapad iz Rusije 

Zapadni analitičari vjeruju da Putin “želi ugušiti, a ne sravniti Kijev”, ali postoji velika zabrinutost oko toga koliki bi mogao biti broj poginulih, s obzirom na naveden cilj ruskog predsjednika da “demilitarizira” državu s vojskom od 215.000 vojnika.

Do sada se Kremlj usredotočio na uklanjanje civilne infrastrukture koja je ključna za održavanje ukrajinskih borbenih funkcija. Sada se može proširiti na uklanjanje ljudske infrastrukture kako bi se oslabio ukrajinski otpor, rekao je Samuel Cranny-Evans, analitičar Royal United Services Institute u Londonu.

Ta brutalna ocjena odnosi se na brifinge zapadnih obavještajnih službi koji su upozorili da Rusija ima “popis za ubijanje” Ukrajinaca koji će biti napadnuti ili pritvoreni tijekom invazije.

Poslije 12 sati od početka invazije ruske zračno desantne snage i jurišni helikopteri su 25 km od centra Kijeva boreći se da zauzmu jedan aerodrom i sjeverozapadnom predgrađu Kijeva a građanima je zapovjeđeno da idu u skloništa.

Brzina kojom se napad odvijao ukazuje na mogućnost da Vlada predsjednika Volodimira Zelenskog može pasti i prije nego su zapadni saveznici pretpostavljali iako će ratovanje u naseljenom mjestu staviti ruske snage pred veliki test. Rusi su pred samim Kijevom ali je teško predvidjeti slijedeći potez iako je procjena da je namjera što prije obezglaviti Ukrajinu i instalirati sebi naklonjenu vladu.

Ključna stvar je: Što je željeno završno stanje za Rusiju? Svi slijedeći potezi će biti prilagođeni tome. Ako najprije žele neutralizirati ili poraziti oružane snage, „demilitarizirati Ukrajinu“ kako kaže Putin, promjena režima će uslijediti tek kasnije. Ako ruske trupe počnu ulaziti u gradove, gdje nije za očekivati veće vojne grupacije, to sugerira drugačiji cilj. Tranutno je najvažnije pitanje koje može odrediti sudbinu rata: da li ukrajinske snage organiziraju strateško povlačenje da izbjegnu okruženje i uspostavljaju crtu sa koje mogu uspješto zaustaviti ili na duže vrijeme odgoditi rusko napredovanje prema zapadu.

Kvalitativno i kvantitativno Rusija je ovdje nesporno u prednosti. Ukrajinci se ovdje suočavaju sa mučnom situacijom. Obzirom na sposobnosti i snagu ukrajinske vojske te sposbnost držanja odsudne obrane prednjeg kraja ne bismo trebali biti iznenađeni ovakvom silinom i dubinom početnih prodora ruske vojske.

Sekundarni cilj Rusije će sigurno biti osiguranje ukrajinske obale sa napadom na Odesu, čime će se dalje osigurati šira upotreba pomorskih snaga Crnomorske flote.

Rusija je zatvorila prilaz Azovskom moru, dijelu Crnog mora između Krima i istočne Ukrajine, a zapadni analitičari se slažu da će za Tursku biti gotovo nemoguće zatvoriti Bospor za moguća ruska ojačanja pomorskih snaga i opskrbu trupa. Do sada nema dokaza da je opći ruski napad na Ukrajinu bio praćen kibernetičkim napadima na izvore i raspodjelu energije i komunikacijsku mrežu kao što je previđano.

Obavještajni podaci koji kruže među NATO saveznicima sugeriraju da bi srednjoročno Putinu trebalo oko 600 000 vojnika da se uhvati u koštac kako  snažnom inicijalnom obranom ukrajinaca tako i da kasnije suspregne gerilsko ratovanje koje će se rasplamsati ako dođe do okupacije zemlje.

Pretpostavke su da će to biti operacija od dva do tri dana napredovanja, zaustavljanje i procjena situacije (vojne, političke) te pauza za oporavak i popunu pa onda slijedeći korak, ovisno o prihvatljivim gubicima ( vojnim, ekonomskim i političkim) ali to će biti samo ruska odluka.

Čini se da maksimalistički pristup (Okupacija cijele Ukrajine) može biti i strategija zavaravanja da bi se zauzeo samo Donbas.

Vrlo je važno pitanje što je željeno završno stanje, koja je strategija okončanja sukoba i kako će Ukrajina uopće na kraju izgledati?

Pripremio i preveo Stanislav Linić, brigadir u mirovini

Izvor: Financial Times

Show Buttons
Hide Buttons