Stranica 50 – HRVATSKI ČASNIČKI ZBOR

Pikado turnir povodom 29.obljetnice VRO “Maslenica„

od hczzu od 28. siječnja 2022.28. siječnja 2022. u HČZ SLAVONSKI BROD

U organizaciji Udruge veterana 3 gardijske brigade Kune, Klub 3.Bojne „Kobre“ iz Slavonskog Broda održan je, povodom 29.obljetnice VRO Maslenica i sjećanje na poginule pripadnike u toj akciji, turnir u pikadu. Na turniru je nastupilo 15 igrača. Igralo se igra 501 obični izlaz. Glavni sudac turnira je bio Petar Bubalo . Za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljena su odličja za prvo mjesto je dodjelio odličje voditelj sekcije Vinko Hančić, za drugo mjesto direktor turnira Petar Bubalo za treće mjesto dopredsjednik udruge Luka Krijan. Zbog epidemiološke situacije broj sudionika je bio ograničen a svi sudionici su se pridržavali preporuka Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje je bilo važeće na taj dan. Domaćin je na kraju za sve priredio domjenak.

Slavonski Brod 26.01.2022.

MARINKO KREŠIĆ NOVOIZABRANI JE PREDSJEDNIK HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA

od hczzu od 26. siječnja 2022.28. siječnja 2022. u OSTALO

U subotu 22. siječnja 2022. godine u prostorijama Spomen doma Tigrovi u svetonedeljskom Rakitju održana je redovna Izborna skupština Hrvatskog generalskog zbora (HGZ).

Marinko Krešić novi je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora. Za zamjenika predsjednika izabran je Ljubo Ćesić. Na konstituirajućoj sjednici novog Upravnog odbora za potpredsjednike su izabrani Mladen Kruljac i Frane Tomičić, a na sjednici novog Nadzornog odbora za predsjednika je izabran Mate Ostović. Dosadašnji predsjednik HGZ-a Pavao Miljavac izabran je za počasnog predsjednika,

U Upravni odbor izabrani su Zvonko Peternel, Frane Tomičić, Zdravko Andabak, Rajko Dumančić , Krešimir Ćosić, Ante Vučić, Petar Bajan, Josip Štimac, Tihomir Blaškić, Mladen Kruljac, Neđo Perić, Marko Lukić, Ivan Bobetko, Blago Dujmović, Alojz Tomašević i Ilija Nakić.

U Nadzorni odbor izabrani su Krešimir Kašpar, Josip Petrović, Dubravko Halovanić, Mladen Vragotuk i Mate Ostović.

Novoizabrani predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić u kratkom se govoru zahvalio na izboru te izrekao uvjerenje da svojim radom i djelovanje u predstojećem razdoblju neće iznevjeriti povjerenje koje je dobio. Dosadašnjeg predsjednika Pavla Miljavca novi je predsjednik predložio za počasnog predsjednika HGZ-a što je Skupština prihvatila.

Nakon završetka Skupštine novoizabrani predsjednik dao je izjavu za medije u kojoj je izrazio zadovoljstvo odzivom članstva na Skupštinu, zahvalu na velikom broju glasova kojima je dobio povjerenje, ali i odgovornost za budući rad te predstavio svoje viđenje rada udruge.

SL.BROD – ŠAHOVSKI TURNIR U SPOMEN NA VRO “MASLENICA”

od hczzu od 26. siječnja 2022.26. siječnja 2022. u HČZ SLAVONSKI BROD

Slavonski Brod – Šahovski klub invalida „Hvidra-Brod“ i sekcija Udruge Veterana 3. Gardijske brigade Kune – Slavonski Brod organizirali su turnir u šahu povodom 29.obljetnice VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE “Maslenica”. Nakon samog početka dopredsjednik udruge Luka Krijan pozdravio je sve prisutne . Šahisti su minutom šutnje odali priznanje poginulim braniteljima i ostalima. Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva Branitelja RH. Turnir je odigran u klubu Veterana 3. Gardijske brigade Kune u Skoću, Sl. Brod. Na turniru su sudjelovalo 12 igrača . Igran je po Bergerevom sustavu 11 kola 10 minuta po igraču , odigrano je 66 partija . Za seniore prvo, drugo i treće mjesta dodijeljeni su odličja. Nagrade je podijelio dopredsjednik udruge Luka Krijan i direktor turnira Petar Bubalo koji su se ujedno zahvalili Ministarstvu branitelja RH .Sudac turnira je bio državni Mato Opačak .Na kraju turnira priređen je domjenak za sve sudionike.

1 I Damjanović Stjepan CRO 2080 ŠK Amater, Strizivojna 11,0

2 I Kanjković Marijan CRO 1929 ŠK Vina Markota, Pleternica 9,5

3 MK Opačak Mato CRO 1959 ŠK Posavac, Ruščica 9,0

4 III Nikolić Mijo CRO 1616 ŠK Posavac, Ruščica 7,5

5 II Martić Ivan CRO 1750 ŠKI Kralj, Slavonski Brod 5,0

6 Javorek David CRO 1600 ŠK Đuro Đaković, Sla Brod 5,0

7 Jurišić Dragan CRO 1645 ŠK Đuro Đaković, Sla Brod 4,5

8 I Čuljak Mišo CRO 1798 ŠK Zrinski, Stari Slatinik 4,5

9 Bubalo Petar CRO 1605 ŠK Posavac, Ruščica 4,0

10 Kopecki Ivica CRO 1632 ŠK Čaglin, Čaglin 2,0

11 Štimac Mate CRO 1662 ŠK Čaglin, Čaglin 2,0

12 Poljaković Zdenko CRO 1840 ŠK Čaglin, Čaglin 2,0

Slike i tekst: Mato Opačak

31. godina od uhićenje organizatora obrane virovitičkog kraja od strane KOS-a JNA

od hczzu od 25. siječnja 2022.25. siječnja 2022. u HČZ GRADA VIROVITICE

Na današnji dan prije trideset i jednu godina (bio je petak) od strane Kontraobavještajne službe (KOS) Jugoslavenske narodne armije (JNA) uhićeni su Đuro Dečak predsjednik općinskog odbora HDZ-a i Antun Habijanac predsjednik Izvršnog vijeća Skupštine općine, a potom je 6. veljače uhićen i Vinko Belobrk dopredsjednik općinskog odbora HDZ-a. Sva trojica kao vodeći organizatori obrane virovitičkog kraja od velikosrpskih pretenzija. Njihovim uhićenjem osobno je rukovodio general Aleksandar Vasiljević, general koji je kao načelnik Uprave bezbednosti JNA u prvim godinama velikosrpske agresije na RH odigrao niz značajnih mračnih uloga (među kojima se svakako ističe odvođenje ranjenika iz vukovarske bolnice na Ovčaru u organizaciji njegovih direktno podređenih oficira).

Ova Akcija je provedena tako da je Đuro Dečak zaskočen prilikom izlaska iz zgrade u kojoj je živio, po Antuna Habijanca na njegov kućni prag osobno je došao general Vasiljević i ovaj mu se predao nakon što ga je general izvijestio da mu je kuća opkoljena, a Vinko Belobrk uhapšen je na radnom mjestu. Svi su sprovedeni u vojarnu, potom vojnim vozilima na poligon Gakovo te zatim helikopterom u Zagreb. Nekoliko dana prije uhićeni su i aktivni podoficiri JNA Franjo Kovać i Vlado Šabarić, a tih dana su pokušali uhititi i tadašnjeg Ministra Obrane RH umirovljenog generala JNA Martina Špegelja, koji je ustvari bio i glavna meta odnosno prvoosumnjičeni. Isto tako kao pripadnika ove skupine KOS je pokušao uhititi i Ivana Belanija no on im je uspješno izmakao. Također su kao pripadnika ove skupine pokušali uhititi i aktivnog potpukovnika Josipa Kovaća no i on im je uspio izmaknuti. Optužba za sve uhićene, tretirane kao udružena skupina pod vodstvom ministra obrane RH Martina Špegelja, bile su najteže naravi: oružana pobuna protiv SFRJ, formiranje ilegalnih formacija od članova HDZ-a, priprema napada na kasarne te na pripadnike JNA i njihove obitelji.

Ovim uhićenjima svakako je prethodila blokada odnosno opkoljavanje virovitičke vojarne 21 na 22 siječnja kojim se željelo oduprijeti prijetećem vojnom udaru JNA ali i višemjesečna aktivnost izvjesnog kapetana KOS-a Vladimira Jagara koji se kao dvostruki agent infiltrirano među organizatore obrane u Virovitici glumeći suradnika ministra obrane RH u redovima JNA. Između ostalog on je došao i do popisa domoljuba kojima su podijeljene automatske puške (tzv. Mađarski kalašnjikovi), snimio mnoge povjerljive razgovore te je znao za sve aktivnosti koje su bile planirane, a na suđenju se pojavio kao svjedok optužbe. Njegove i aktivnosti njegovih nadređenih rezultirale su glasovitim montiranim filmom Uprave bezbednosti JNA u kojemu su prikazani ministri Martin Špegelj i Josip Boljkovac te Virovitičani kako govore o uvozu i raspodjeli oružja za hrvatsku obranu. Film je prikazan 24. siječnja u večernjem terminu na TV Beograd, dakle dan prije uhićenja Đure Dečaka i Antuna Habijanca.

Glavni cilj ove KOS-ove akcije bio je ishoditi naredbu predsjedništva tadašnje zajedničke države Jugoslavije da vojska izvrši vojni udar u RH odnosno oružanom silom svrgne legitimno izabranu vlast na čelu s dr. Franjom Tuđmanom te da se tako udovolji teritorijalnim pretenzijama srbijanskog vodstva na čelu sa Slobodanom Miloševićem za stvaranjem tzv. velike Srbije.

U kontekst brojnih aktivnosti JNA usmjerenih protiv novouspostavljene demokratski izabrane vlasti u RH svakako se treba osvrnuti na oduzimanje naoružanja Teritorijalne obrane RH u svibnju 1990. godine kao i izostanak bilo kakvih njenih aktivnosti u cilju suzbijanja oružane pobune na kninskom području u kolovozu 1990. godine ali i sprječavanje intervencije MUP-a RH na samom početku pobune (presretanje helikoptera MUP-a RH s intervencijskim snagama od strane borbenih aviona JNA i njihovo vračanje uz prijetnju rušenja), a što je sve itekako davalo legitimitet vlasti RH da poduzme aktivnosti nabave oružja u cilju stvaranja vlastitih oružanih formacija za obranu.

Nakon ovog događaja i prvotnog šoka Virovitičani su se organizirali i krenuli u političku bitku za oslobađanje svojih vođa i sugrađana. U Virovitici je krajem siječnja i tijekom veljače održano više skupova potpore. Potpisivana je i peticija za njihovo oslobađanje. Prikupljeno je oko 62 tisuće potpisa. Ipak, vrhunac je bio veliki skup potpore koji je održan 24. veljače 1991.godine pred zgradom Vojnog suda u Zagrebu, na kome je sudjelovalo mnoštvo Virovitičana i desetine tisuća građana iz cijele Hrvatske. Na skupu je zatraženo puštanje svih uhićenika na slobodu, osuđena je politika JNA te je od vlasti RH zatraženo snažnije uključivanje u njihov slučaj. Jednom riječju, bez imalo lažne skromnosti, Virovitičani su na ovaj način osvijestili i pokrenuli Hrvatsku.

U toj političkoj borbi Virovitičane je predvodio pravnik Anto Krišto, tada predsjednik općine Virovitica, a na skupovima su govorili i mnogi istaknuti humanisti toga vremena, među kojima i pokojni Vlado Gotovac, istaknuti član pokreta Hrvatsko proljeće iz sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Među odvjetnicima uhićenih posebno se svojim angažmanom isticao Milan Vuković, koji je prvi pristao sudjelovati u njihovoj obrani i koji ih je prvi informirao da demokratske vlasti RH ipak nisu srušene, a što su im priopćili istražitelji kako bi ih u startu psihički slomili. I najvažnije, Milan Vuković je svim uhićenima prenio poruku podrške predsjednika Tuđmana i to da su on i hrvatska vlast uz njih. U daljnjem slijedu odvažno je koristio sve moguće pravne instrumente kako bi osporavao navode optužnice i ukazivao na političku motiviranost optužbi te senzibilizirao javnost prema optuženima.

Suđenje Virovitičkoj skupini završilo je 20. svibnja. Svi oni su u prvostupanjskoj presudi proglašeni krivima. No Đuro Dečak, Antun Habijanac i Vinko Belobrk kao civilne osobe su pušteni na slobodu dok su Franjo Kovač i Vlado Šabarić kao pripadnici JNA odvedeni u beogradski zatvor od kuda su nakon izvjesnog vremena pušteni te su se potom pridružili HV-u. Međutim, presude Vojnog suda SFRJ postale su pravno ništavne za državljane RH nakon što je 25. lipnja 1991. godine Sabor proglasio neovisnost RH.

Na njihovom putu prema Virovitici građani su ih izašli masovno pozdraviti, tako da je njihov povratak trajao satima a u samoj Virovitici organiziran im je veličanstven doček.

HČZ Virovitica

31. godina od prvog opkoljavanja vojarne JNA u Virovitici i prve smotre dragovoljačke postrojbe u suverenoj RH

od hczzu od 21. siječnja 2022.25. siječnja 2022. u HČZ GRADA VIROVITICE

U kasnim večernjim satima na današnji dan 1991. godine, nakon prijetnje tadašnje Jugoslavenske narodne armije (JNA) da će izvršiti vojni udar i svrgnuti demokratski izabranu vlast u Republici Hrvatskoj, oko 600 naoružanih domoljuba, pripadnika dragovoljačkog bataljuna, s područja bivše općine Virovitica predvođenih Đurom Dečakom, a po zapovijedi ministra obrane Republike Hrvatske Martina Špegelja, opkolilo je i blokiralo virovitičku vojarnu u čvrstoj namjeri zaštite novo uspostavljene Hrvatske vlasti i stanovništva ovog kraja.

Nakon zapovjedi Hrvatskog vodstva za deblokadu i prolongiranje zauzimanja vojarne, u rano jutro 22. siječnja, Đuro Dečak je na tadašnjem gradskom vašarištu (danas plato uz prugu kod Kauflanda) izvršio smotru ove formacije domoljuba. To je ujedno bilo prvo opkoljavanje vojarne JNA i prva smotra hrvatskih obrambenih snaga u suverenoj RH. Radilo se o postrojbi s čijom organizacijom i ustrojavanjem se otpočelo u kolovozu 1990. godine kao odgovorom na razoružanje Teritorijalne obrane RH od strane JNA te su nakon tajnog dobivanja oružja (mahom automatskih pušaka tzv. Mađarskih Kalašnjikova) već do kraja iste godine ustrojene manje formacije (desetine, vodovi i satnije) u gradu Virovitici i svim okolnim selima tadašnje općine (koju su uz grad Viroviticu tada činile i današnje općine Lukač, Gradina, Suhopolje i Špišić Bukovica). No nedugo nakon ove akcije i postrojavanja, u razdoblju od 25. siječnja do 6. veljače 1991. godine, Đuro Dečak je zajedno s Vinkom Belobrkom te Antunom Habijancem bio uhićen od strane kontraobavještajne službe (KOS) JNA i odveden u vojni zatvor u Zagrebu gdje im je bilo suđeno pred Vojnim sudom u Zagrebu za pokušaj oružane pobune. Također tih je dana KOS pokušao uhititi i tadašnjeg Ministra Obrane RH umirovljenog generala JNA Martina Špegelja, a uhićeni su bili aktivni podoficiri Franjo Kovač i Vlado Šabarić, detektirani kao njegovi suradnici u JNA. (opširnije u narednom članku).

Ovom akcijom jasno je pokazano planerima stvaranja velike Srbije da im Virovitički kraj neće biti lak plijen što su sva naredna događanja i potvrdila jer je Virovitica bila nedvojbeno jedna od najvažnijih karika obrane RH u Domovinskom ratu.

HČZ Virovitica

30 godina od tragedije 128.br HV u Ibrešićima – napali su ih četnici u hrvatskim odorama, s hrvatskim grbom na kapi

od hczzu od 20. siječnja 2022.27. siječnja 2022. u DOMOVINSKI RAT

Taj dan je ostao upamćen kao jedan od najcrnjih u ratnom putu 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka. Nakon što je u prosincu 1991.godine 2. bojna te brigade prošla teške borbe za Čanak ljudstvo se vraća u Rijeku i reorganizira a novi zapovjednik bojne početkom 1992.godine postaje Ivan Lerga. Lerga se početkom 1992. vraća sa bojnom od oko 300 ljudi na ličko ratište. Lerga, danas pričuvni bojnik HV i predsjednik Udruge 128.br HV “Sveti Vid” prisjeća se tih teških dana:

Došli smo u Liku, zaselak Konjsko Brdo kraj Perušića 13.siječnja, na temperatutu od -20 stupnjeva. Dva dana kasnije dobio sam usmenu zapovjed od zapovjednika Đipala da postepeno uvedem dijelove postrojbe u ratna zbivanja, te da 25 vojnika sa zapovjednicima desetina preuzme položaj u Ibrišićima-Alivojvodići. Izdvojio sam 25 ljudi tako da među njima bude i novih i iskusnih vojnika.

Jedan od tih vojnika bio je i Robert Grohovac koji se prisjetio dolaska u Ibrišiće i tragedije koja je ubrzo uslijedila, a u kojoj je za dlaku izbjegao smrt:

Na položaj smo otišli u četvrtak 16. siječnja. Bili smo podijeljeni u dvije kuće. Imali smo kružnu obranu tri bunkera, odnosno tri položaja s kojih smo se branili. Dva dana prije napada netko nam je ušao u minsko polje, čuli smo vrištanje, onda nas je i mali transportni avion nadlijetao, a na sam dan napada 19. siječnja, Herman Sušnik iz 1. bojne došao nas je upozoriti da su s druge strane primijećene neobične aktivnosti, da je neprijatelju došla pomoć iz Srbije i da ih se previše viđa. Kad je Sušnik otišao s Ladom Nivom napali su nas. Zaokružili su nas, došli iza naših položaja šumom između Gostovače i Ibrišića. Doveo ih je jedan seoski vodič. U podne i pet minuta u sunčanu nedjelju 19. siječnja 1992., kad je bila smjena straže, napalo nas je dvadesetak. U našoj kući nas je bilo osam, tri su poginula, a 2005. umro je jedan koji je kod tog napada ostao invalid. U drugoj kući bila su dva poginula. Neprijatelj je došao iz naše pozadine, a na tom stražarskom mjestu je bio jedan čovjek koji nas je mislim sve spasio; njemu je dolazio ususret čovjek u hrvatskoj uniformi, sa šahovnicom na kapi, friško obrijan, a mi se nismo brijali četiri dana. To je našem bilo sumnjivo i kada je shvatio da je to neprijatelj otvorio je vatru. U tom trenutku dvojica četnika su skočila sa strane, zavikala ‘Slobo je pao!’ i odvukla ga. U tom trenutku je počelo sa svih strana pucati po nama. Našu kuću je pogodila zolja. Plafon je pao na nas. Prvi koji je izišao van bio je Miljenko Jurjević i njega su teško ranili, kolega Dragan je dobio gelere u nogu ali se uspio nekako izvući, a Škerla su dočekali rafalom kad je skočio kroz prozor. I nas četiri smo ostali u kući. Od bombi koje su bile bačene u kuću stvorila se rupa u podu kroz koju smo se spustili u podrum i iz tog podruma smo dvojica uspjeli pobjeći. Pobjegao sam kroz minsko polje i igrom slučaja ostao živ.

Tragedija bi vjerojatno bila i veća da napadnutim vojnicima u pomoć nije skočio tenk iz sastava 118.brigade. Pripadnik 128.brigade HV Rijeka, Đani Tomičić bio je tada priključen tenkistima 118.brigade te je s tenkom prvi stigao na mjesto tragedije u pomoć napadnutim braniteljima.

Ja sam bio u to vrijeme pripadnik 128.brigade i dragovoljno sam se prijavio da idem u tenk T-55 kao član posade. Naime s obzirom da sam rođen 1969.godine u Rijeci, služio sam redovni vojni rok u JNA kao zapovjednik tenka T-55 u Prištini na Kosovu. S obzirom da moja 128.brigada nije imala tenkove, u dogovoru sa svojim zapovjednikom, dragovoljno sam se priključio 118.brigadi. Tog 19.siječnja sjećam se bila je nedjelja i mi smo dobili uzbunu preko motorole i ja sam prvi stigao do tenka i upalio sam ga i pripremio. U roku od nekoliko minuta su stigli i ostali članovi posade i mi smo krenuli na jednu kotu koja se zove Veliki Čardak, Ondje smo iz tenka vidjeli borbu između srpskih snag i naše vojske. Bili smo udaljeni otprilike 2 kilometra i smo smo se sjurili prema Ibrišićima.

Koliko smo uspjeli primjetiti srpske snage su se povukle jer vjerojatno nisu imale protutenkovsko naoružanje. Kada smo stigli ispred te dvije kuće i štale koja je gorilla u dvorištu je bio jedan vojnik koji je ležao na zmlji ali je davao znake života. Nakon nekoliko minuta mi smo izašli iz tenka i premotali teško ranjenog vojnika. Nakon toga sam ušao u kuću i tamo sam premotao isto tako ranjenog vojnika koji je dobio glelere u donji dio leđa. Ispred kuće nekih 30 metara ležao je taško ranjen Terzić koji je nažalost preminuo nakon nekoliko minuta. U podrumu te iste kuće bio je mrtav Horvat a ispred podruma je ležao mrtav Škerl. Na svom stražarskom mjestu je ležao mrtav Nevenko Grbac.

U bunkeru iza druge kuće je ležao, mi smo mislili da je mrtav, prezime mislim da je Rak iz Grobnika, Njemu su ubacili bombu u rov i on je bio u nesvjesti od detonacije. Mislim da je on bio taj koji je prvi primjetio neprijatelja, ali se ta ekipa dobro pripremila je su sve žice od mina bile “precvikane” i nije mogao da aktivira protupješadijske mine. U tom šljiviku iza te kuće je bio i pripadnik 118.brigade Ivica Kolak također mrtav.

Ja sam se zbog nečega vratio u tenk i primjetio skupinu neprijateljskih vojnika kod crkve Svete Trojice udaljene oko 3 km. O tome sam obavjestio zapovjednika tenka. U međuvremenu su stigle i “plave kacige” in a zahtjev zapovjednika tenka da pucamo iz tenka na tu skupinu oni nisu dali i u tih nekoliko minuta čekanja zapovijedi ta skupina se povukla i mi smo dobili zapovjed da možemo samo pucati iz prouavionskog mitraljeza 12,7 mm što smo i opalili nekoliko rafala.

Po meni ovo je bila dobro organizirana akcija srpskih snaga u hvala Bogu da smo došli jer tko zna što bi bilo da nismo došli. Oni su i h okružili i bacali im bombe u kuću i bilo bi svega.

Na Mostu hrvatskih branitelja odano poštovanje i obilježen Dan međunarodnog priznanja Hrvatske

od hczzu od 16. siječnja 2022.16. siječnja 2022. u OBLJETNICE

RIJEKA – Zajednica Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije s predstavnicima Udruga članica i ostalih Udruga iz Domovinskog rata na Spomen obilježju pri Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata obilježila je Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječanj, kojom je prigodom odana počast svim poginulim i umrlim braniteljima iz Domovinskog rata.

Najbrojniji su na događanju bili branitelji s Grobnika, UHDDR Grobnišćine, u ime Grada vijenac je položio dogradonačelnik Goran Palčevski, županijsku je delegaciju predvodio Goran Petrc, pročelnik Ureda Županije u čijem je sastavu bio i Dinko Tamarut, čelnik županijskog SAB-a. Molitvu za Domovinu održao je policijski kapelan pat. Pavao Mokri, dok je “Lijepu našu” na trubi izveo Marinko Felker.

Izvor: Novi List

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA: ZAGREBAČKE PRIČUVNE BRIGADE U DOMOVINSKOM RATU 1991./1992.

od hczzu od 4. siječnja 2022.4. siječnja 2022. u DOMOVINSKI RAT, HČZ GRADA ZAGREBA

U srijedu 29. prosinca 2021. u 18:00 sati u galeriji Mjesnog odbora Peščenica u Ulici Petra Petrovića Njegoša 10 u Zagrebu u organizaciji Hrvatskoga časničkog zbora grada Zagreba otvorena je izložba fotografija “Zagrebačke pričuvne brigade u Domovinskom ratu 1991./1992 ”.

U emotivnom uvodnom govoru predsjednik HČZ Zagreb Rudolf Klicper pozdravio je sve nazočne te istaknuo nemjerljiv doprinos zagrebačkih pričuvnih brigada u obrani Republike Hrvatske. Zahvalio je udrugama i klubovima branitelja/veterana Domovinskog rata zagrebačkih pričuvnih brigada na doniranim fotografijama te Gradu Zagrebu na financijskoj potpori.

Za prikaz kratkog ratnog puta i fotografije određene brigade kao i za prikaz brošure izložbe kliknite na odgovarajući grb.

Otvaranju izložbe nazočili su izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, gospodin Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja te izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Tomislava Tomaševića, gospođa Milena Suknaić, voditeljica Odjela iz Gradskog ureda za branitelje, koji su se lijepim riječima potpore obratili skupu.

Uz predstavnike Hrvatskoga časničkog zbora Grada Zagreba otvaranju izložbe su nazočili i: izaslanik predsjednika HČZ-ZU Branka Gačka, gospodin Mladen Lalić, pomoćnik glavnog tajnika HČZ-ZU, predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 99. brigade HV Zagreb – Peščenica Boban Babić,

predstavnik Kluba veterana Domovinskog rata 102. brigade HV Novi Zagreb Siniša Mihović, predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata 144. brigade HV Sesvete Marko Bošnjak, predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Trešnjevka Damir Pavlek, predsjednik ogranka Špansko Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata Gradske četvrti Stenjevec Božidar Kovačić, ratni zapovjednici 99. brigade HV Ivica Babić i Vlado Blažinović te ratni zapovjednici bojni – Marko Barbaroša iz 99. brigade HV i Branko Lerinc iz 149 brigade HV.

Izložbu je otvorio ratni zapovjednik 99. brigade HV, jedan od najstarijih živućih ratnih zapovjednika zagrebačkih pričuvnih brigada i član HČZ Zagreb, pukovnik Ivica Babić. Izložba sadrži osamdesetak fotografija velikog formata i obuhvaća svih 9 pričuvnih brigada s područja današnjeg Grada Zagreb koje su sudjelovale u Domovinskom ratu 1991./1992.

Izložba će biti otvorena svake srijede od 17:00 do 20:00 sati do kraja veljače 2022.

Tekst i fotografije: M.Lalić

Slatinski časnici ponovno prošli ratnim stazama, maratonci istrčali 15. memorijalnu utrku Četekovac-Voćin

od hczzu od 19. prosinca 2021. u HČZ GRADA SLATINE

Hrvatski časnički zbor Gradski odbor Slatina, pod pokroviteljstvom Grada Slatine i Općine Voćin, prigodom obilježavanja 30. godišnjice oslobađanja okupiranog dijela slatinskog kraja, danas (subota) je organizirao kombiniranu moto-pješačku hodnju pravcem djelovanja 2. bataljuna 136. slatinske brigade HV.

Sudionici hodnje predvođeni predsjednikom Hrvatskog časničkog zbora Gradskog odbora Slatina Vladom Međumurcem i ratnim zapovjednikom 136. slatinske brigade stožernim brigadirom Josipom Černijem, te ostalim časnicima put konačne destinacije-Voćina krenuli su iz Slatine autobusom preko Popišanog brda i Ćeralija, odajući počast poginulim suborcima kod spomen obilježja nedaleko njihovih stradanja. U Slatini su uz spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Parku 136. slatinske brigade položili cvjetni aranžman i upaljene lampione, a sa smjerom djelovanja 2. bataljuna nazočne je upoznao zapovjednik istog Martin Starčević. Upaljene lampione učesnici hodnje položili su i uz spomen obilježja poginulim hrvatskim vojnicima, Draganu Bezuku, Tomislavu Mikiću, Stjepanu Eriju, te kod spomenika četvorici nedužnih voćinskih žrtava, Ivici Bonu, Dragi Ivankoviću, Goranu Salaću i Vladi Supanu, na ulasku u Voćin.

U vrijeme održavanja moto-pješačke hodnje, članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije ”Glasnici istine” i njihovi prijatelji započeli su svoju 17 kilometara dugu 15. memorijalnu utrku Četekovac-Ćeralije-Voćin. Na Mjesnom groblju u Četekovcu maratonci su zajedno sa načelnikom Općine Mikeluš Robertom Grabarom i predsjednikom Općinskog vijeća Općine Mikleuš Miroslavom Lazarom položili upaljene lampione uz spomenik podignut u sjećanje na žrtve Čojluga, Četekovca i Balinaca, koje su zvjerski ubili srbočetnici 4. rujna 1991. godine.

Dolazak maratonaca u Voćin dočekan je pljeskom od strane časnika, mještana Voćina i predsjednika ZUiČ HVIDR-a VPŽ Mate Bubaša, a potom su svi zajedno kod spomenika Voćinskoj žrtvi odali počast 47-morici na izuzetno svirep način ubijenih civila u prosincu 1991. godine pri bezglavom bijegu srbočetničkih okupatorskih formacija pred Hrvatskom vojskom. Tom prigodom nazočnima su se s nekoliko prigodnih riječi obratili ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Černi, te predsjednik ”Glasnika istine” Pavo Tutenov. Molitvu kod spomenika je predvodio voćinski župnik vlč. Ivan Ereiz.

Nakon dočeka maratonaca i odavanja počasti voćinskim žrtvama, u Vatrogasnom domu DVD-a Voćin ratni zapovjednik Josip Čarni, nakon pozdravnog govora, sve je nazočne upoznao sa djelovanjem 136. slatinske brigade pri oslobađanju okupiranih papučkih mjesta, a naglasak je stavio na to da su tri brigade Hrvatske vojske, 127. virovitička, 123. požeška i 136. slatinska zajedno ušle u Bučje gdje se nalazio zloglasni srpski logor u kojem su mučeni i ubijani Hrvati te drugi neistomišljenici pokušaja stvaranja Velike Srbije. Skupu su se još obratili, u ime načelnika Općine Voćin Predraga Filića i svoje osobno predsjednik UDVDR Ogranak Voćin Darko Božičković, te predsjednik Gradskog vijeća Grada Slatine Damir Jakšić koji je nazočnima uputo pozdrava slatinskog gradonačelnika Denisa Ostrošića i njegovog zamjenika Ilije Nikolića.

Po završetku govora, maratoncima su uručene zahvalnice od strane ratnog zapovjednika 136. slatinske brigade stožernog brigadira Josipa Čarnija, predsjednika Hrvatskog časničkog zbora Gradskog odbora Slatina Vlade Međumurca i ratnog zapovjednika 2. bataljuna 136. slatinske brigade Martina Starčevića.

Petnaestu memorijalnu utrku Četekovac-Ćeralije-Voćin istrčali su: članovi ”Glasnika istine” Pavo Tutenov, Mario Kovač, Goran Draksler, Darko Dolovski, Robert Knapić, i Zlatko Milošević, članovi Udruge maratonaca Sisačko-moslavačke županije ”Heroji ne umiru” Igor Vuković, Srećko Zaplatić, Marijan Cindrić, Velimir Turina, Lidija Trdišević, Ranko Vučar, Ivica Lenard, Alen Čaušević i Franjo Prohaska, Virovitičani Goran Drljić, Antonia Drljić, Željko Lukačević i Daniel Relić, te počasni član ”Glasnika istine Zagrepčanin Duško Štrbac i Osječani Robert Kasumović i Zlatko Romanović. Logistička potpora maratoncima bili su Ivana Novak, Josip Butorac i Miroslav Milovuković.(adf; Foto: D. Fišli, M. Kovač)

Međunarodna konferencija 9. Centra znanja „30. GODINA U ZAJEDNIŠTVU“

od hczzu od 12. prosinca 2021.5. siječnja 2022. u HČZ RH-ZU

Konferencija je održana 09. prosinca 2021.godine, u hotelu “Academia” u Zagrebu.

Kroz uvodno izlaganje konferenciju je otvorio ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Istakao je kako je osnovna misija MHB u suradnji sa udrugama, skrb o najranjivijima među nama te održivost i otpornost u ovim teškim vremenima. Cilj je osigurati trajno i dostojanstveno vrednovanje hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata i članova njihovih obitelji kao i digniteta Domovinskog rata

Najavljene teme i zakonodavne okvire su kroz izlaganja i prezentacije predstavili:

Nevenka Benić, načelnica Sektora za udruge iz Domovinskog rata, kontrolu i analizu projekata
Petra Šćukanec, načelnica Sektora za normativne i opće poslove,
Zlatkica Marinković – Danilović, načelnica Sektora za poboljšanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i skrb o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata,
Ivona Paltrinieri, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja,
Ana Filko, Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja,

Iskustva iz drugih država o veteranima, stradalnicima i pitanju nestalih osoba predstavili su : pukovnik Bruno Zorica – Zulu ( Francuska – Legija stranaca ), general bojnik Željko Šiljeg ( HVO – BiH ) i Haki Kasumi ( Kosovo )

Na konferenciji su sudjelovali i državni tajnik Dinko Tandara te predstavnici petnaesta udruga uključenih u rad 9.tog Centra znanja.

Po završetku konferencije doneseni su slijedeći zaključci:

Centar znanja je dobar primjer zajedništva branitelja i stradalnika Domovinskog rata na promicanju vrijednosti Domovinskog rata, podizanju kvalitete življenja i uključenosti u društveni razvoj Republike Hrvatske, kao i u podršci procesu rješavanja pitanja nestalih osoba u Domovinskom ratu.
Suradnja i povezivanje udruga iz Domovinskog rata, suradnički i partnerski odnosi sa Ministarstvom hrvatskih branitelja te uvažavanje stavova branitelja i stradalnika temelj su za unaprjeđenje kvalitete življenja, očuvanje sjećanja na Domovinski rat i sustavno rješavanja problema nastalih kao posljedice Domovinskog rata.

Tekst i fotografije: Mladen Lalić i Branko Gačak

Pikado turnir povodom 29.obljetnice VRO “Maslenica„

Pobjednička trojka

MARINKO KREŠIĆ NOVOIZABRANI JE PREDSJEDNIK HRVATSKOG GENERALSKOG ZBORA

SL.BROD – ŠAHOVSKI TURNIR U SPOMEN NA VRO “MASLENICA”

POREDAK