Proljetno zasjedanje Gaminger inicijative (“Gaming I. Meeting 2023.”), Skopje, Sjeverna Makedonija, 24. do 28. svibnja 2023.

od hczzu od u GAMING, MEĐUNARODNA SURADNJA

Proljetno zasjedanje Gaminger inicijative
“Gaming I Meeting 2023.”
Skopje, Sjeverna Makedonija, 24. do 28. svibnja 2023.

Proljetno zasjedanje Gaminger inicijative – strukovne organizacije pričuvnih časnika srednjeeuropskih država održano je u Skopju, od 24. do 28. svibnja 2023. Od jedanaest država članica u radu ovog zasjedanja sudjelovali su predstavnici 9 drzava (Hrvatska, Česka, Mađarska, Italija, Rumuinjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija, Slovačka i Švicarska). Predstavnici Poljske i Njemačke nisu sudjelovali zbog opravdanih situacija čelnika izaslanstava neposredno prije provedbe aktivnosti. U ime Hrvatskog časnickog zbora – Zajednice udruga u aktivnostima su sudjelovali predsjednik Igor Majetić, satnik u mirovini, zatim dopredsjednik HČZ-ZU i nacionalni predstavnik u CIOR-u i Gaminger inicijativi, brigadir u mirovini Neven Cugelj te član hrvatskog izaslanstva za CIOR i Gaminger inicijativu pukovnica u mirovini Nevenka Kovač.

U uvodnim izlaganjima predsjednika GI pukovnika Philippa Lea (Švicarska) i supredsjedatelja GI kapetana fregate Giuseppe Filippo Imbalanzana (Italija) naglašena je vaznost ove inicijative i otvorene diskusije o sigurnosnim pitanjima. Nakon kratkog prikaza rezultata prethodnog zasjedanja održanog u Švicarskoj prihvaćeno je izvješće.

Otvorenju zasjedanja nazocila je ministrica obrane Sjeverne Makedonije gopspođa Slavjanka Petrovska, koje je istaknula značaj GI u promicanju euro-atlantskih vrijednosti te promisljanjimu pričuvnih časnika o suvremenim sigurnosnim izazovima. Osvrnula se na trenutnu sigurnosnu realnost i suočavanje s prijetnjom konvencionalnog rata na teritoriju Europe, ističući potrebu da svi sigurnosni akteri budu jasni u osudi vojne agresije jedne drzave na druge te njenu neovisnost i suverenost. Na kraju prvog dana rada zasjedanja održan je i prijem čelnika nacionalnih izaslanstva kod ministrice obrane.

Uz stručne teme vezane uz vojno-obrambena i sigurnosna pitanja raspravljalo se i o statutarnim i organizacijskim pitanjima Gaminger inicijative, uređivanju mrežnih stranica te narednim zasjedanjima inicijative. U tom kontekstu potvrđeno je domaćinstvo održavanja narednih zasjedanja. Rumunjska će u gradu Sibiu od 5. do 8. listopada 2023. biti domaćim Jesenskog zasjedanja Gaminger inicijative (“Gaming II. Meeting”), dok je Hrvatska istaknula kandidaturu za organizaciju proljetnog zasjedanja iduće godine (“Gaming I. Meeting 2024.”).

Središnje teme zasjedanja i drugog dana rada odnosila se na nacionalna izvjesća. Ovo je bilo središnje pitanje, budući da su članovi Predsjednistva, kao i većina nacionalnih izaslanstava isticala kako je nužda o da GI, u čijem su fokusu od 2004. god. uglavnom pitanja europske sigurnosne politike i oružane snage, potvrdi svoju svsishodnost i kredibilitet te opravda daljnje djelovanje na temeljima ranijeg dugogodišnjeg angažmana . Izložena su razlicita viđenja te usuglašeno da svako od zasjedanja treba imati temu od zajedničkog interesa koju predlaže domačin. Tema mora biti utvrđena tijekom predhodnog zasjedanja. Sukladno ranije rečenom utvrđena je tema idućeg rumunjskog domačinstva pod nazivom “Consequnces of the Ukraine war on economical, social and military life, including reserve forces, in Romania”.

Trećeg, završnog dana zasjedanja, sudionici zasjedanja radili su na usuglašavanju izmjena Statuta Gaminger inicijative, koji je zadnji put mijenjan u ožujku 2021.

U okviru trodnevnog službenog programa, sudionici zasjedanja su pored posjeta Ministarstvu obrane Sjeverne Makedonije posjetili i vojne postrojbe, uključujući 1. pješačku brigadu i Bojnu specijalnih snaga “Vukovi”, čiji su predstavnici prezentirali svoje zadaće i sposobnosti te odgovarali na pitanja.

Skopsko zasjedanje Gaminger inicijatzive je uz znatnu potporu i uključenost Ministarstva obrane Sjeverne Makednonije bilo sadržajno te izrazito dobro organizirano i provedeno. Hrvatski predstavnici angažirano su sudjelovali u raspravama i primili zahvale za prihvaćanje domačinstva zasjedanja, koje bi se trebalo održati u svibnju iduće godine.

Čelnik hrvatskog izaslasnstva u CIOR-u i Gaminger inicijativi brigadir Neven Cugelj
Predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić i pukovnica Nevenka Kovač tijekom radnog dijela zasjedanja

Tekst i fotografije: brigadir Neven Cugelj, pukovnica Nevenka Kovač

PIKADO TURNIR POVODOM 32 OBLJETNICE OSNUTKA HČZ-GRADA SL. BRODA I BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE

PIKADO TURNIR POVODOM 32. OBLJETNICE OSNUTKA HČZ-GRADA SL. BRODA I BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE

SPONZOR TURNIRA BRODSKO-POSAVSKA ŽUPANIJA I GRAD SLAV. BROD

Sl. Brod -U organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije održan je turnir u pikadu 31.5.2023. Povdom obilježavanja 32. obljetnice osnutka Hrvatskg časničkog zbora. Na samom početku turnira voditelj sekcije pikada narednik u mirovini Petar Bubalo je pozdravio sve sudionike i goste . Odajući počast svim poginulim, nestalim i umrlim braniteljima, kako bivišim borcima tako i onima koji su poginuli, stradali ili umrli širom Hrvatske. Turnir je otvorio dopredsjednik HČZ Mato Opačak . Turnir je odigran prostoru Veterana 3. Gardijske brigade Kune u Scoteh-u, a nastupilo je 10 igrača. Igralo se 501 u tri kruga , a na turniru su nastupili igrači s područja Brodsko-posavske županije. Glavni sudac turnira je bio Petar Bubalo. Za prvo drugo i treće mjesto dodijeljena su odličja i kape sa grbom HČZ za sve sudionike turnira, a uručio ih je dopredsjednik HČZ-Brodsko-posavske županije Mato Opačak.Organizator je za sve priredio domjenak.

1.Mjesto zlatno odličje je osvojio Ivan Filipović -1150,

2.Mjesto srebreno odličje je osvojio Luka Krijan -1125,

3.Mjesto brončano odličje je osvojio Betar Bubalo-1110.

ŠAHOVSKI TURNIR U POVODU DANA DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

od hczzu od u HČZ SLAVONSKI BROD

ŠAHOVSKI TURNIR U POVODU DANA DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Pobjednik Šahovskog turnira povodom Dana državnosti RH je MK Stjepan Damjanović 6.5 iz 7

Pojedinačni turnir u šahu povodom Dana Dražavnosti održan je u petak 30.5.2023.godine u Šahovskom klubu Ruščica, u organizaciji Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije i uz tehničku podršku Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod Slavonski Brod. Na turniru je sudjelovalo 20 igrača iz šire regije. Igran je Švicarac 7 kola, 7 minuta plus dodatak 3 sekunde po odigranom potezu i odigrano je 70 partija .

Glavni sudac turnira je bio Mato Opačak s pomoćnikom Antunom Rakić. Zamjerke na ponašanje igrača nema, nije bilo spornih situacija tako da Sudački odbor nije imao posla.

Za prvo, drugo i treće mjesto dodjeljena su odličja za seniore i kadete

Seniori;

  • 1.mjesto MK Stjepan Damjanović 6.5 ŠK Vina Markota ,Pleternica, ,

  • 2.mjesto II Matej Bušić 5.0 ŠK Brestovac, Brestovac,

  • 3.mjesto FM Josip Soldo 5,0 ŠK Đuro Đaković, Sl. Brod,

Kadeti

  • 1.mjesto III Juraj Juranović 4.0 ŠK Strmac ,Nova Gradiška,

  • 2.mjesto Filip Vojvodić 2.0 ŠK Brestovac, Brestovac,

  • 3.mjesto Dominik Sstrić 1,0 ŠK Brestovac, Brestovac,

Odličja je dodijelio dopredsjednik HČZ -Brodsko-posavske županije Mato Opačak. Sponzor turnira je bilo Ministarstvo Branitelja RH.

Izvor: Mato Opačak

Obilježavanje Dana državnosti u Vrbovcu, Dubravi i Gradecu, 30. svibnja 2023.

od hczzu od u OBLJETNICE

Obilježavanje Dana državnosti u Vrbovcu, Dubravi i Gradecu, 30. svibnja 2023.

Vrbovec

Dan državnosti Republike Hrvatske obilježava se u spomen na konstituirajuću prvu sjednicu demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. Toj su sjednici kao zastupnici nazočili trojica predstavnika ratne općine Vrbovec, Josip Pankretić i Jadranko Mijalić iz Vrbovca i Darko Hrastovac iz Dubrave. Obilježavanje je održano ispred spomenika hrvatskim braniteljima “Hrvatska kocka” u Vrbovcu. U ime grada Vrbovca vijence je položio gradonačelnik Denis Kralj, predsjednik i viječnici Gradskog vijeća, predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata, Hrvatskog časničkog zbora i HVIDR-a te predstavnici Udruge antifašističkih boraca i antifašista Vrbovec.

Dubrava

Aktivnosti su nastavljene u Dubravi gdje su predsjednik Općinskog vijeća Dubrave Darko Rajtar i općinski vijećnici uz nazočnost predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i vrbovečke HVIDRA-e položili vijence i zapalili svijeće. Molitvu za poginule i umrle hrvatske branitelje predvodio je župnik Župe Dubrava, velečasni Mihill Gojani.

Gradec

Izaslanstvo Općine Gradec predvođeno načelnicom Ljubicom Ambrušec, zatim predsjednicom Općinskog vijeća Gradeca Ljiljanom Ivačin i općinskim vijećnicima uz nazočnost predstavnika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i drugih udruga civilnog društva s podrućja Općine Gradec položili su vijenac i zapalili svijeće ispred spomen obilježja hrvatskim braniteljima u Gradecu.

Tekst i fotografije Branko Gačak, brigadir HV u mirovini

ČESTITAMO DAN DRŽAVNOSTI

od hczzu od u OBLJETNICE

Admiral Hranj čestita 32. obljetnicu Hrvatske vojske

od hczzu od u HČZ RH-ZU

Admiral Hranj čestita 32. obljetnicu Hrvatske vojske

Svim pripadnicama i pripadnicima Oružanih snaga Republike Hrvatske čestitam Dan Oružanih snaga i trideset i drugu obljetnicu ustrojavanja. Također, svim pripadnicima Hrvatske kopnene vojske čestitam njihov dan.

Ovakve su obljetnice dobra prilika da se prisjetimo dana kada je Hrvatska stvarala svoju vojsku gotovo ni iz čega, usred agresije i borbe za opstanak, slobodu i neovisnost. Bili su to teški dani, puni razaranja, patnje, neizvjesnosti, straha, ali istovremeno i neizmjerne hrabrosti, ponosa i ustrajnosti. Preživjeli smo prvi udar, zaustavili napadača i, u konačnici, pobijedili.

Pobjeda u Domovinskom ratu zasigurno je jedan od najvažnijih događaja u cjelokupnoj povijesti hrvatskog naroda i jedan od temelja moderne hrvatske državnosti. Taj će događaj, vjerujem, biti prepoznat kao ključni doprinos konačnom ostvarenju višestoljetne težnje hrvatskog naroda za svojom, suverenom i neovisnom državom.

Stoga je Dan OSRH prilika da se prisjetimo i svih onih koji su dali svoj doprinos stvaranju neovisne Hrvatske, a posebno onih koji su u tome dali najveću žrtvu. Njihovu žrtvu trebamo pamtiti i cijeniti.

Domovinski rat treba nam biti inspiracija, ali ne više po taktikama i oružjima tog doba, već prvenstveno po načelima i ljudskim vrijednostima koja su nas dovela do pobjede, kao što su domoljublje, hrabrost, požrtvovnost, inicijativa, inovativnost i prilagodljivost.

I dok s ponosom gledamo na našu nedavnu povijest i prisjećamo se godina Domovinskog rata, trebamo gledati i u budućnost. Trebamo učiti iz novih spoznaja vojne znanosti kao i iz iskustava modernih sukoba i ratova. Moramo biti spremni za suočavanje sa sigurnosnim izazovima u novim okolnostima i u drugačijem okružju.

U usporedbi s vremenom Domovinskog rata, Hrvatska je danas članica NATO-a i Europske unije. Realne sposobnosti koje si možemo priskrbiti i resursni kapaciteti usmjeravaju nas na sustav kolektivne obrane NATO-a jer Hrvatska ne može sama razviti sve potrebne sposobnosti. Garancije kolektivne obrane u okviru NATO-a imaju učinak odvraćanja i, uz vlastite oružane snage, dodatni su jamac očuvanja neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti RH. Hrvatska vojska će u koordinaciji s članicama NATO-a, kroz proces obrambenog planiranja biti usredotočena na razvoj onih sposobnosti koje će odgovarati nacionalnim potrebama, ali i kolektivnim potrebama obrane Saveza.

Vojna služba prije svega je ljudska aktivnost. Ratove vode ljudi svojim fizičkim i mentalnim sposobnostima te moralnim kvalitetama, a oružje je samo alat kojim vojnici svoje ideje i planove provode u postavljene ciljeve.

I u Oružanim snagama RH ljudi su njena najveća vrijednost i najveći potencijal. Moramo se dodatno potruditi da tako i ostane kroz sustavnu pripremu novih generacija vojnika i vojnih vođa, obrazovanih, uvježbanih, fleksibilnih u odlučivanju, čvrstih u nastupu i besprijekornih moralnih kvaliteta. Stoga se posebna pažnja mora poklanjati privlačenju, zadržavanju i razvoju školovanih, uvježbanih, visoko moralnih, domoljubnih vojnika koji će biti osposobljeni za djelovanje u stalno promjenljivom, turbulentnom i stresnom borbenom ili kriznom okružju.

Na kraju, svima vama još jednom čestitam Dan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Dan Hrvatske kopnene vojske, uz poziv da domovini ostanemo uvijek vjerni.

                                                                                                              načelnik GS OSRH

                                                                                                                        admiral

                                                                                                                    Robert Hranj

Izvor:https://www.osrh.hr/

Održana izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice

od hczzu od u HČZ GRADA VIROVITICE

Održana izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice

Davor Špoljarić, predsjednik HČZ Virovitice
Igor Majetić, predsjednik HČZ ZU

U restoranu Strukovne škole u Virovitici, u petak (19.05.2023) je održana redovna izvještajna skupština Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice. Na početku je predsjednik Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice Davor Špoljarić pozdravio, uz sve članove koji su se odazvali, brojne goste, među kojima predsjednika Hrvatskog časničkog zbora zajednice udruga Republike Hrvatske Igora Majetića, zamjenika virovitičko-podravskog župana Marija Klementa, predsjednicu Gradskog vijeća Virovitice Ivančicu Fett-Škvarić, predstavnicu roditelja poginulih branitelja ratne općine Virovitica i općine Pitomača Anđu Oljačić, zapovjednika policijske postaje Virovitica Nikolu Kečkiša u svojstvu izaslanika načelnika policijske uprave VPŽ Marcela Štroka,   voditelja ispostave Ministarstva hrvatskih branitelja u Virovitici Antu Krištu, predsjednika koordinacije braniteljskih udruga grada Virovitice Zvonka Kožnjaka, predstojnika Odsjeka za poslove obrane Virovitičko-podravske županije Javora Bogatija, ravnatelja Gimnazije Petra Preradovića u Virovitici Kristijana Gostimira, predstojnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Područnog ureda Virovitica Hrvoja Belobrka,  predsjednika županijske organizacije udruge veterana i dragovoljaca DR  Vladu Paurića, predsjednika ogranka udruge veterana i dragovoljaca DR općine Gradina Marina Viljevca, predsjednika udruge HVIDR-a grada Virovitice Mirka Poljanca, predsjednika udruge branitelja općine Suhopolje Marijana Brleka te tajnika udruge 81. Gardijske bojne Michaela Mikolčića.

Predsjednik Davor Špoljarić podnio je Izvješće o radu u 2022. godini u kojemu je istaknuto kako je Časnički zbor obavio dobar dio svojih aktivnosti. Obilježeni su svi bitni hrvatski blagdani i obljetnice vezane uz Domovinski rat, kako na području Virovitice, tako i na prostoru cijele Hrvatske. Financijsko izvješće za 2022. i plan za 2023. izložio je Tihomir Puškarić. Izvješće Nadzornog odbora podnio je Mirko Brajtigam, a Izvješće o radu časnog suda Darko Vampovac. Sva izvješća i planovi su usvojeni jednoglasno.

U izvršni odbor Hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice, umjesto preminulog Jerka Romića, izabran je, do isteka mandata iduće godine, Darko Lanščak. Na kraju skupštine sve nazočne su pozdravili gosti.

– Posebno bih naglasila značaj Časničkog zbora u organizaciji predavanja po školama, čime se mladi zorno upoznavaju s događajima koji su obilježili Domovinski rat i stvaranje samostalne Hrvatske. Stoga vam želim puno uspjeha u Vašem daljem radu– naglasila je predsjednica Gradskog vijeća Virovitice Ivančica Fett-Škvarić.

Potom je sve pozdravio zamjenik virovitičko-podravskog župana Marijo Klement.

– Hrvatski branitelji imali su ključnu ulogu u Domovinskom ratu, a i danas su bitan faktor našeg društva. Stoga će Virovitičko-podravska županija uvijek davati potporu radu braniteljskim udrugama, posebice Časničkom zboru koji nastoji educirati mlade generacije o ključnim točkama Domovinskog rata- između ostalog rekao je Marijo Klement.

Radno predsjedništvo

Izvor: web stranica HČZ VIROVITICE

FIDE majstor vlč. Josip Soldo osvojio 21. Šahovski memorijal u Ruščici.

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE, HČZ SLAVONSKI BROD

FIDE majstor vlč. Josip Soldo osvojio 21. Šahovski memorijal u Ruščici.

U organizaciji Šahovskog kluba Ruščica iz Ruščice te sponzora: Hrvatskog šahovskog saveza, Općine Klakar, Ministarstva Hrvatskih branitelja, naših pznati slikara Josipa Majića i Jure Marića , Slastičarnice Puslica i Postolara Joze Martinovića, 21.svibnja 2023. održan je 21. Šahovski memorijalni turnir Drago Mandić – Darko Bajan – Pavo Lucić -Jure Ćorluka – Ilija Garić i Damir Lović.

Svetu misu zadušnicu za šestoricu umrlih šahista ŠK RUŠČICA održao je vlč. Nikola Kaurin u Župnoj cekvi Rođenja Djevice Marije. Dostojanstveno odavanje počasti umrlim šahistima nastavljeno je poslije mise okupljanjem ispred Križa u Mrdanovcima i polaganjem vijenca i lampiona. Poslije molitve okupljeni su nastavili prema prostorijama Mjesnog doma u Ruščici .

Nakon minute šutnje kojom je odana počast preminulim šahistima, nazočne je pozdravio predsjednik kluba Mato Opačak. Zatim je načelnik Općine Klakar, gospodin Tomislav Pendić prozdravio sve sudionike, zaželio im uspjeh i otvorio turnir..

Na turniru se igralo po švicarskom sustavu u sedam kola, 7 minuta sa dodatkom 3 sekunde po potezu po pravilima Fide, ukupno je odigrano je 203 partije. Nastupilo je 59 igrača sa šire regije.

Pobjeda na turniru pripala je Fide majstoru vlč. Josipu Soldi iz Šahovskog kluba Đuro Đaković iz Slav. Broda, sa 6.5 osvojenih bodova. Drugi je bio Majstorski kandidat Stjepan Damjanović iz ŠK Vina Markota iz Pleternice, sa 6 osvojenih bodova. Treće mjesto osvojio je Majstorski kandidat Ivan Mihalj iz ŠK Ruščica iz Ruščice, sa 5.5 osvojenih bodova.

Osim trojice prvoplasiranih, koji su nagrađeni pokalima a prvak i umjetničkom slikom slikara Josipa Majića, drugi sa slikom Jure Marića organizator je nagradio domaćeg igrača turnira, Sinišu Toliča iz Šahovskog kluba Ruščica sa predmetnom nagradom postolara Joze Martića. Glavni sudac turnira bio je Mato Opačak državni sudac, sa pomoćnikom Draganom Pavićem županijskim sucem.

Nagrade je uručio predsjednik ŠK Ruščica, Mato Opačak koji se zahvalio Općini Klakar, Hrvatskom šahovskom savezu, Brodsko-posavskoj županiji, Ministarstvu Hrvatskih branitelja, UNIKAT Atelier-galerija, slikaru Juri Marić, postolaru Jozi Martić, i Slastičanici Puslica koji su pomogli da se ovaj turnir realizira. Na kraju turnira organizirano je druženje uz domjenak za sve sudionike.

REZULTATI

Seniori:

1.mjesto FM Josip Soldo 6.5 bodova, ŠK Đuro Đaković, Slavonski Brod,

2.mjesto MK Damjanović Stjepan 6.0 bodova, ŠK Amater, Strizivojna,

3.mjesto MK Ivan Mihalj 5.5 bodova, ŠK Ruščica, Ruščica.

Juniori/juniorke:

1.mjesto Ljudevit Juranović 5.0 bodova ŠK Strmac, Nova Gradiška,
2.mjesto MK Petra Karij 5.0 boda,ŠK Ruščica, Ruščica.
3.mjesto Patrik Marijanović 3.0 boda, ŠK Amater ,Strizivojna.

Kadeti/kadetkinje:
1.mjesto Leon Jukić 4.0 boda, ŠK Amater, Strizivojna,
2.mjesto Juraj Juranović 4.0 bodova ŠK Strmac, Nova Gradiška,
3.mjesto Filip Vojvodić 3.5 boda, ŠKBrestovac, Brestovac,

Tekst i fotografije: Mato Opačak.

RAT I INFLACIJA

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

RAT I INFLACIJA

Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje, regije i svijet u 2022. potrošili na svoje vojske i obrambene sustave.

Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave. Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim.

Frank E. Petersen Jr. (DDG 121)

USS Frank E. Petersen Jr., razarač klase Arleigh Burke, ušao je u operativnu uporabu u svibnju 2022. Prema SIPRI-jevim statistikama, na SAD je te godine otpalo 39 % ukupne globalne vojne potrošnje Foto: USMC / Lance Cpl. Dylon Grasso

Globalna vojna potrošnja u 2022. bila je najveća dosad. S ukupno 2240 milijardi dolara skočila je za priličnih 3,7 % u odnosu na 2021. godinu, ali to je prije svega zasluga Europe. Štokholmski institut za međunarodna mirovna istraživanja (Stockholm International Peace Research Institute − SIPRI) objavio je 24. travnja pregled koliko su pojedine zemlje i regije potrošile 2022. na svoje obrambene sustave. Kako je ta godina obilježena početkom otvorene ruske agresije na Ukrajinu, ona je i ubrzala te promijenila neke trendove. Na Starom Kontinentu bjesni veliki konvencionalni rat, a i agresor i žrtva ulažu velika financijska sredstva kako bi vaga pretegnula na njihovu stranu. Međutim, rat je postao okidač i za druge zemlje da povećaju potrošnju, prije svega one koje su nekad bile članice Varšavskog pakta i najbliže su kriznom području. SIPRI-jev analitičar Lorenzo Scarazzato podsjetio je i na činjenicu da su neke od njih udvostručile potrošnju od 2014., kad je izbila ukrajinska kriza te Rusija protupravno anektirala Krim.

Povijesni skok

Silom prilika, interes javnosti za vojna pitanja sve je veći, pa je SIPRI-jevo izvješće dočekano i s većim nestrpljenjem. Zahvaljujući metodičnosti, preciznosti i strogim kriterijima, koji uključuju i prikaz potrošnje u realnoj vrijednosti dolara, stručnjaci iz Stockholma poznati su kao najpouzdaniji izvor. A oni potvrđuju da je Ukrajina zemlja koja je 2022. najviše povećala vojnu potrošnju. Prošle godine potrošila je čak 640 % više nego 2021., i to je najveći skok u povijesti SIPRI-jevih analiza. Sa 36. skočila je na 11. mjesto globalne ljestvice. Zanimljivi su i podaci da je Ukrajina na obranu 2013. godine potrošila 1,6 %; 2021. godine 3,2 %; a 2022. godine 34 % BDP-a. Podaci su to koji jasno govore kolike napore obrambeni rat iziskuje od cijele zemlje unatoč brojnim zapadnim donacijama u naoružanju, vojnoj opremi i obuci. S druge strane, Rusija je povećala vojnu potrošnju za 9,2 %. Na svjetskoj ljestvici tako se s petog (2021.) popela na treće mjesto, preskočivši Indiju i Ujedinjenu Kraljevinu. Suprotno nekim uvriježenim mišljenjima, Rusija na vojsku troši puno manje (86,4 milijarde dolara u 2022.) od dviju prvoplasiranih supersila. Prvo mjesto drže nedodirljive Sjedinjene Države, koje su 2022. potrošile 877 milijardi dolara i tako zauzimaju čak 39 % ukupne globalne vojne potrošnje. Slijedi NR Kina, koja je s procijenjene 292 milijarde potrošila trostruko manje. Međutim, znakovit je podatak da je Kina sa 4,2 % više napravila drugi najveći godišnji skok od 1995. godine. Usto, u zadnjih je deset godina (od 2013. do 2022.) povećala vojni proračun za 63 %, a SAD za samo 2,7 %. Pedantni SIPRI uvrstio je u američku vojnu potrošnju i vrijednost njezine vojne pomoći Ukrajini protekle godine: 19,9 milijardi dolara. SAD je od ukupne sume izdvojio 30 % (264 milijarde dolara) na opremanje, istraživanje i razvoj; 34 % na operacije i održavanje, te 19 % na osoblje

Blizina kriznog područja

Gledajući sve njezine zemlje, Europa je 2022. povećala potrošnju za velikih 13 %. No, lavovski dio ide na Ukrajinu i Rusiju (SIPRI-jeva regija Istočna Europa), a SIPRI-jeva regija Srednja i zapadna Europa povećala je potrošnju za 3,6 %. U potonjoj su skupini sve europske zemlje koje su članice EU-a i NATO-a, a od 36 njih, 23 su povećale potrošnju. Po ukupnim izdacima prednjače sile kao što su Ujedinjena Kraljevina, Njemačka, Francuska i Italija. Od njih je potrošnju najviše povećao UK (3,7 %, pomoć Ukrajini od 2,5 milijarde dolara), a Italija ju je čak smanjila za 4,5 %. Bliže kriznom području ima i drastičnijih primjera: Poljska je, očekivano, povećala potrošnju za 11 %. S obzirom na sve planirane nabave, a i one koje su tek počele, poljski će rast biti još veći. Cilj je poljske vlade da već 2023. obrambeni troškovi dosegnu 4 % udjela u BDP-u. Tijekom 2022. nitko u NATO-u nije dosegao taj broj, a više od 3 % izdvojili su samo SAD i Grčka. Što se tiče skandinavsko-baltičkog područja, Švedska je povećala izdvajanja za 12, Litva za 27, a Finska za čak 36 %! Najveći udio kod potonje zemlje ide na nabavu skupe flote aviona F-35 Lightning II. Finska je nedavno postala članica NATO-a. Najavila je da će 2023. vojna potrošnja dostići ciljani udio od 2 % BDP-a, a prošle je godine potrošila 1,72 %. Švedska očekuje da će postati članica, a jednak je cilj postavila za 2026. godinu. Estonija i Latvija tek očekuju skok sličan onom koji je napravila Litva. Sve govori da će u tome uspjeti već 2023. godine. Neočekivan je podatak i rumunjski pad potrošnje od 2,6 %. Ali to je samo privremeno jer ta se zemlja sprema za još nekoliko velikih projekata nabave oružnih sustava. Od zapadnoeuropskih zemalja, dosta su više potrošile Španjolska (7,3 %), Nizozemska (12 %), Norveška (6,2 %), Danska (8,8 %) i Belgija (13 %). Još jedan zanimljiv kumulativni podatak onaj je o potrošnji članica NATO-a: izdvojile su sumu od 1232 milijarde dolara, što je 0,9 % više nego 2021. Dvije su trećine ukupne sume američke.

Neka iznenađenja

SIPRI smješta Tursku u područje Bliskog istoka. U oči upada smanjenje obrambene potrošnje te zemlje za 26 %, za koje iz Stockholma navode da je dobrim dijelom posljedica tamošnje inflacije. Pad je zabilježen treću godinu zaredom, a pitanje je kako će se na vojni proračun 2023. te u idućim godinama odraziti nedavni katastrofalni potres. Ukupno gledajući, uvijek nemiran Bliski istok povećao je godišnju potrošnju, najviše zahvaljujući Saudijskoj Arabiji, koja je potrošila 16 % više nego 2021. i s osmog se popela na peto mjesto svjetske ljestvice. Katar je povećao potrošnju za 27 %, ali zato je vojna sila Izrael potrošio 4,2 % manje, što je prvi takav slučaj još od 2009. godine.

Još su dvije često napete SIPRI-jeve regije Južna Azija (Indija, Pakistan, Afganistan…) te Istočna Azija (NR Kina, Japan, Južna Koreja, Sjeverna Koreja…). Obje su povećale ukupnu potrošnju. Logično je da u Južnoj Aziji najviše otpada na Indiju, a u Istočnoj na Kinu. Indija je 4. na svjetskoj ljestvici po ukupnoj potrošnji, koju je povećala za 6 % u odnosu na 2021. SIPRI-jeva analiza navodi da je to posljedica pograničnih napetosti s Pakistanom i NR Kinom, a velik dio sredstava izdvaja se upravo za pogranične postrojbe te vojnu infrastrukturu. U tom je kontekstu zanimljivo da je Pakistan smanjio vojnu potrošnju za 2 %. Što se tiče Istočne Azije, Japan je potrošio 5,9 % više nego 2021., a 18 % više nego 2013. No, i za svoju rekordnu potrošnju od Drugog svjetskog rata, Zemlja Izlazećeg Sunca izdvaja tek 1,1 % BDP-a, pa je sigurno da ima još puno prostora za povećanja. Strategija nacionalne sigurnosti Japana izdana 2022. spominje cilj od 2 % do 2027. godine. Pomalo iznenađuje da je Južna Koreja, kao istočnoazijska gospodarska i vojna sila s izrazito nemirnim sjevernim susjedom, u 2022. smanjila potrošnju za 2,5 %. Iako je iz državne blagajne na obranu otišlo velikih 46,4 milijarde dolara (9. u svijetu), potrošnja je pala prvi put nakon 22 godine. No, i to je dobrim dijelom posljedica inflacije jer je, nominalno, obrambeni proračun porastao za 2,9 %.

Najbrojnija regija

Pripadnik češke 41. mehanizirane bojne na NATO-ovoj vježbi Strong Cohesion 2022 u Slovačkoj. Češka je 2022. povećala potrošnju u krunama za 9,6 %, ali godišnja inflacija od 16 % zapravo znači da je potrošnja smanjena za 5,8 % Foto: NATO

U nekim je regijama zabilježen i pad potrošnje. Središnja Azija (nekadašnje sovjetske republike) čak velikih 29 %. SIPRI, doduše, za Turkmenistan i Uzbekistan nije imao relevantne podatke, a promjene kod Kirgistana i Tadžikistana nisu drastične. No, zato je Kazahstan 2021. potrošio 1,6 milijardi, a 2022. tek 1,1 milijardu dolara i tako povukao cijelo područje u minus. Manje su potrošile i sjevernoafričke (Alžir, Maroko, Tunis, Libija) te supsaharske zemlje, koje čine najbrojniju SIPRI-jevu regiju. Analitički tim istaknuo je u komentiranju rezultata Nigeriju, koja je 2021. povećala potrošnju za 56 %, da bi je 2022. smanjila za 38 %. Spomenuta je i Etiopija, koja je potrošila 88 % više no 2021., najviše zbog vojne ofenzive na pristaše Narodne oslobodilačke fronte Tigrea (TPLF) na sjeveru zemlje. Manje se troši i u regijama Srednja Amerika i Karibi te Južna Amerika, što je i logično s obzirom na činjenicu da je riječ o ipak nešto mirnijem dijelu svijeta, barem kad su posrijedi ratni i drugi veći oružani sukobi. Manje troše i najveći predstavnici, Brazil i Meksiko. Iz navedenih se podataka vidi da je, osim rata u Ukrajini, na brojeve vezane uz vojnu potrošnju u 2022. u više navrata utjecala inflacija, koja je pogodila mnoge dijelove svijeta. SIPRI zaključuje da mnoge zemlje nisu predvidjele toliki rast inflacije, pa onda nisu ni uskladile obrambene proračune s tim rastom. Još jedan primjer je Češka: povećala je svoju potrošnju u krunama za 9,6 %. No, godišnja inflacija od 16 % zapravo znači da je potrošnja smanjena za 5,8 %. Podsjećamo na to da Institut temelji svoje izračune na realnoj vrijednosti dolara, pa je globalna potrošnja prema njima realno veća za 3,7 %. Usput i informira da su zemlje, ako se zanemari inflacija, tijekom 2022. na obranu potrošile 6,5 % više nego 2021. To bi bio najveći nominalni rast od 2010. godine.

Uredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Izvor: Hrvatski vojnik 11.05.2023

Dvojici članova Hrvatskog časničkog zbora grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije dodijeljena javna priznanja

od hczzu od u HČZ BRODSKO POSAVSKE ŽUPANIJE, HČZ SLAVONSKI BROD

Dvojici članova Hrvatskog časničkog zbora grada Slavonskog Broda i Brodsko-posavske županije dodijeljena javna priznanja

Na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Grada Slavonskog Broda održanoj u utorak, 16. svibnja 2023., u Glazbenoj školi u Slavonskom Brodu povodom Dana Gradu i njegova zaštitnika sv. Ivana Nepomuka među laureatima javna priznanja dobila su i dvojica Časnika umirovljeni pukovnik Mario Sosnik i umirovljeni satnik Luka Krijan.

Grb grada Slavonskog Broda dodijeljen je Mariju Sosniku na prijedlog Hrvatskog časničkog zbora Brodsko-posavske županije.Kako bi zahvalili za sveukupno sudjelovanje u Domovinskom ratu i obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dugogodišnji nesebični volonterski rad u mirnodopskom vremenu, neiscrpan optimizam i svesrdno zalaganje u sportu invalidnih osoba, na dobrobit građana i grada Slavonskog Broda.

Grb grada Slavonskog Broda dodijeljen je Luki Krijan na prijedlog Udruge Veterana 3.Gardijeske brigade Kune Slavonski Brod. Kako bi zahvalili za izniman doprinos u Domovinskom ratu i obrani suvereniteta Republike Hrvatske, dugogodišnje nesebično promicanje istine te zalaganje i pomoć u mirnodopskom vremenu, kao i organizaciju obilježavanja značajnih obljetnica i sportskih aktivnosti branitelja, na dobrobit građana i grada Slavonskog Broda.

Priznanja i nagrade Grada Slavonskog Broda rad su akademskog kipara Zvonimira Lončarića, a ovogodišnjim dobitnicima nagrade i priznanja uručili su predsjednik Gradskog vijeća Stribor Valenta i gradonačelnik Grada Slavonskog Broda Mirko Duspara. Gradonačelniku i njegovim suradnicima zahvalu je u svoje i u uime svih laureata uputio na kraju sjednice vlč. Ćurić naglasivši kako su sretni jer su mogli dati svoj skromni doprinos životu i prosperitetu Grada. Citirajući pjesmu Dobriše Cesarica rekao je kako mu je drago da su i oni osobnim kapljicama svoga života i djela mogli obogatiti veliki slap svega onoga što se u njihovu gradu na tragu prošlosti čini za njegovu sadašnjost. Gradonačelniku i svim građanima čestitao je Dan grada zazvavši na sve njih Božji blagoslov.Uz gradonačelnika i njegove suradnike te brojne goste i uzvanike na sjednici je sudjelovao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Tekst i slike: Mato Opačak