Svečano obilježena 32. obljetnica HRM

od hczzu od u HČZ RH-ZU, OBLJETNICE

SVEČANO OBILJEŽEN DAN HRVATSKE RATNE MORNARICE

U Splitu je u ponedjeljak 18. rujna 2023. prigodnim programom obilježena 32. obljetnica Hrvatske ratne mornarice.

Pripadnici Hrvatske ratne mornarice odali su poštovanje poginulim pripadnicima HRM-a u Domovinskom ratu sudjelovanjem u budnici starom gradskom jezgrom, mornaričkom postroju i polaganjem vijenca u more u Kaštelanskom zaljevu. Također, održana je sveta misa za sve poginule hrvatske branitelje u samostanu “Sv. Ante” na Poljudu.

Na središnjoj svečanosti u vojarni “Admiral Sveto Letica -Barba” sudjelovao je izaslanik ministra obrane, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić koji je uputivši čestitke hrvatskim mornarima istaknuo kako je opremanje i modernizacija Hrvatske ratne mornarice jedan od ciljeva ove Vlade te je izrazio nadu u skoro rješavanje pitanja oko završetka projekta izgradnje obalnih ophodnih brodova.

“Najveća snaga našeg obrambenog sustava i Hrvatske ratne mornarice, nisu suvremena sredstva i tehnika. Najveća snaga ste vi, pripadnice i pripadnici HRM-a, vi ste oni koji donose kvalitetu, koji donose prevagu. Bez školovanja pomorskih časnika nema ni jake mornarice”, rekao je ravnatelj Jušić te dodao kako je u novom Dugoročnom planu razvoja koji je u proceduri, HRM prepoznata kao jedna od najvažnijih sastavnica Hrvatske vojske.

Načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj istaknuo je kako je more resurs koji uvijek moramo štititi, a novi izazovi traže brzu reakciju i prilagodbu u razvoju mornaričke doktrine i taktike, te razvoju modernih sposobnosti poput protupodmorničkih i protuminskih. Uz to, naglasak treba staviti na razvoj ljudskog potencijala, školovanje i uvježbavanje naših mornara”, poručio je admiral Hranj.

Zapovjednik HRM-a kontraadmiral Ivo Raffanelli u svojem je obraćanju izrazio zahvalnost svima koji su položili svoje živote za slobodu Domovine i dali svoj doprinos obrani, ustrojavanju i izgradnji Hrvatske ratne mornarice te zbog povijesne istine posebno istaknuo značaj i ulogu HRM u Domovinskom ratu. „Zbog važnosti na Jadranu koji danas ima HRM, ulaganje u njezino opremanje i modernizaciju jedino su jamstvo za buduće izazove”, kazao je zapovjednik. Ujedno je istaknuo da su mladi časnici i dočasnici HRM-a najvažniji resurs jer samo tehnika bez znanja i sposobnosti ljudi nije dovoljna”.

U prigodi obljetnice najzaslužnijim pripadnicima HRM-a uručeni su Ukazi o odlikovanjima, Odluke o promaknućima, nagrade i pohvale te je ukupno 19 pripadnika HRM-a promaknuto, četiri odlikovano, 25 nagrađeno, a 12 je pohvaljeno.

Svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ivan Jušić, načelnik GS OSRH admiral Robert Hranj, vojni ordinarij mons Jure Bogdan, izaslanik predsjednika RH i savjetnik za obranu Ivica Olujić, zapovjednici glavnih zapovjedništava Hrvatske vojske, nekadašnji zapovjednici i pripadnici HRM-a, članovi obitelji poginulih, predstavnici grada i županije i drugi.

U večernjim satima Orkestar HRM-a i Klapa HRM “Sveti Juraj” u prigodi Dana HRM-a održali su svečani koncert u središtu Splita.

Tekst: MORH;Foto: MORH / T. Brandt

LIKA 2023 – Obilazak ličke bojišnice – Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka

od hczzu od u 128.br.HV "Sveti Vid", DOMOVINSKI RAT, OBLJETNICE

LIKA 2023 – Obilazak ličke bojišnice

Udruga 128.brigade „Sveti Vid”- Rijeka tradicionalno svake godine u rujnu, a pred obilježavanje obljetnice ustrojavanja brigade, organizira obilazak ličke bojišnice – mjesta i položaje na ličkom bojištu koje je 128.brigada branila tijekom Domovinskog rata 1991.-1995. godine kao i mjesta pogibija i stradanja njenih pripadnika. Tako je bilo i u subotu, 16. rujna 2023.godine.

Uobičajeno je prvi na redu Čanak gdje je 10.12.1991. godine poginulo 5 a zarobljeno i u srpske logore odvedeno 6 pripadnika saniteta 2.bojne, zatim Ibrešići gdje je 19. siječnja 1992. godine poginulo 4 pripadnika brigade. Obilazak se potom nastavlja prema Perušiću u čijem su širem području dugo vremena tijekom 1991.-1992. godine položaje držale 1.i 2. bojna 128.brigade. Potom se obilazi Đački dom u Gospiću gdje su na Badnjak 1991.godine poginula 4 pripadnika brigade. Na samome kraju u Korenicu koju je 128.brigada oslobodila tijekom operacije „Oluja” 1995.godine. Osloboditeljima u čast jedna ulica u Korenici sa ponosom nosi ime 128.brigade HV „Sveti Vid” Rijeka. Po povratku u Rijeku u kasnim popodnevnim sastima obišlo se i spomenik hvatskim vojnicima na Ljubovu, poginulim u operaciji „Oluja”.

Na svim mjestima gdje je po završetku Domovinskog rata Udruga 128.brigade organizirala je uz pomoć donatora izgradila spomenike (Čanak i Ibrešići) te postavila spomen ploče (Gospić-Đački dom, zgrada HP u Korenici) zapaljene su svijeće i položeni vijenci.

I ovoga puta su se pripadnicima Udruge 128.brigade priključile i Udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja PGŽ, Udruga obitelji poginulih hrvatskih branitelja i pripadnici KNA „Armada” Rijeka.

Zahvaljujemo PG županiji i Gradu Rijeci te domaćinima: Gradu Gospiću, Općini Perušić i Općini Plitvička jezera bez čije potpore ovu aktivnost ne bi bilo moguće provesti.

Tekst SL / fotografije Udruga 128.br

Odavanje počasti nedavno preminulom brigadiru Vladimiru Šumanovcu Pula, 9. rujna 2023.

od hczzu od u HČZ GRADA VRBOVCA

Odavanje počasti nedavno preminulom brigadiru Vladimiru Šumanovcu Pula, 9. rujna 2023.

Skupina prijatelja iz Vrbovca i okolice i članovi Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec odali su počast svojem prijatelju i ranijem članu udruge brigadiru Vladimiru Šumanovcu. Ispred mjesta pokopa na Gradskom groblju u Puli položen je vijenac i zapaljene su svijeće, a nazočnima se dirljivim govorom obratio Milorad Milenković, koji je bio i organizator ove aktivnosti.

Nakon komemoracije na Gradskom groblju, skupina se uputila do Vojarne Hrvatski branitelji Istre u Puli, gdje je početkom Domovinskog rata brigadir Šumanovac obnašao dužnost prvog zapovjednika 92. zrakoplovne baze Pula. O povjesnici 92. zrakoplovne baze te o osobnim emocijama i iskustvima vezanim uz poznavanje brigadira Šumanovca govorio je brigadir u mirovini Željko Jelenić, koji je također bio jedan od zapovjednika baze nakon brigadira Šumanovca.

Brigadir Jelenić ističe istinske ljudske, stručne te domoljubne vrijednosti brigadira Šumanovca kao izvanrednog pilota, metodičara i poznavatelja teorije i prakse vojnog letenja, od kojeg je imao čast i privilegiju mnogo toga učiti.

U okviru posjeta vojarni zapaljene su svijeće ispred spomen-obilježja četvorici pripadnika Hrvatske vojske i Policije koji su poginuli prilikom razminiranja piste zrakoplovne baze, od kojih je Marijan Vinković bio s područja tadašnje ratne Općine Vrbovec, odnosno sadašnje Općine Dubrava.

Tekst i fotografije: Branko Gačak

Obilježavanje Dana 51. samostalne bojne ZNG Vrbovec, Vrbovec, 10. rujna 2023.

od hczzu od u HČZ GRADA VRBOVCA

Obilježavanje Dana 51. samostalne bojne ZNG Vrbovec
Vrbovec, 10. rujna 2023.

Ispred spomen obilježja Hrvatska kocka u Vrbovcu je 10. rujna održana komemoracija za poginule branitelje povodom 32. obljetnice ustrojavanja 51. samostalne bojne ZNG Vrbovec. Obilježavanju su nazočili članovi obitelji poginulih branitelja Dubravka Smoleca i Damira Rubenčića, zatim ratni zapovjednici bojne brigadiri Branko Gačak i Sandi Knežević, gradonačelnik Vrbovca Denis Kralj i zamjenik Marko Belošević s predsjednikom Gradskog vijeća Krunoslavom Sohorom i vijećnicima Dubravkom Rogožar i Zlatkom Kamenarićem, članovi Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec predvođeni predsjednikom Marijanom Plahutarom te predstavnici vrbovečke HVIDRA-e. Punim imenom 51.samostalna bojna ZNG Vrbovec ustrojena je 28. lipnja 1991., a nakon tog datuma započelo se s popunom postrojbe i neposrednim pripremama za borbena djelovanja radi oslobađanja tadašnjih privremeno zaposjednitih teritorija Republike Hrvatske. Bojna je djelovala na zapadnoslavonskom bojištu do konca srpnja 1992. godine, nakon čega je zajedno s ostalim samostalnim bojnama u cilju ustrojavanja krupnijih sastava Hrvatske vojske demobilizirana. Dan 10. rujna izabran je za Dan 51. samostalne bojne, jer je su tada započele neposredne borbene pripreme za aktivnosti deblokade vojarni, skladišta i strelišta u okviru “Bitke za vojarne”, u kojima su sudjelovali dijelovi bojne veličine voda do satnije, prije angažiranje cjelokupnog početnog sastava bojna na Novljanskom ratištu. Početni ustroj bojne brojio je u pošetku 550 hrvatskih branitelja, da bi tijekom borbenog djelovanja na Novljanskom ratištu bojna brojila približno 700 pripadnika. U okviru 51. samostalne bojne mobilizirano je preko tisuću branitelja s prostora ranije ratne Općine Vrbovec. Dio pripadnika je i dalje nastavio svoj ratni put, tako da ojaćano vod prelazi u TG 144. brigade i odlazi na južno bojište, a dio pripadnika prelazi u gardijske postrojbe, prvenstveno u 1. gbr “Tigrove”, 2. gbr “Gromove” i 4. gbr. “Pauka”, a drugi dio u ostale postrojbe i zapovjedništva OS RH.

Djelujući na zapadnoslavonskom bojištu (područje Novske, Stare i Nove Subocke, Gornje i Donje Subocke, Trebeža i Puske) bojna je uspješno izvršila sve postavljene zadaće, ostvarujući vrlo dobru suradnju s nadređenim zapovjedništvom, ostalim postrojbama i civilnim stanovništvom. Odlukom Predsjednika Republike Hrvatske iz srpnja 2011. godine, bojna je odlikovana odličjem Reda Nikole Šubića Zrinskog, najviših hrvatskim odličjem kojim su odlikovane samostalne bojne za doprinos tijekom Domovinskog rata.

U ime predsjednika Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Igora Majetića obilježavanju je nazočio glavni tajnik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udrug, Branko Gačak, koji je jedan od dva ratna zapovjednika 51. samostalne bojne te član Suda časti Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Milorad Milenković, koji je bio moderator ove aktivnosti te jedan od ratnih zapovjenika satnije u okviru 51. samostalne bojne te zapovjednik satnije TG-144 na Južnom bojištu

Članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja 51.samostanle bojne ZNG Vrbovec
Ratmi zapovjednici 51.sam.bojne ZNG Vrbovec brigadiri Sandi Knežević i Branko Gačak
Članovi HČZ Vrbovec odaju počast poginulim pripadnicima 51. samostalne bojne i drugim hrvatskim braniteljima tijekom Domovinskog rata ispred Spomen obilježja “Hrvatska kocka” u Vrbovcu

Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU / Fotografije: Radio Vrbovec, portal: Prigorski.hr i Branko Gačak

POZIV BRANITELJIMA VUKOVARA NA OBILJEŽAVANJE 32.OBLJETNICE BITKE ZA VUKOVAR

od hczzu od u DOMOVINSKI RAT, HČZ RH-ZU, OBLJETNICE

POZIV BRANITELJIMA VUKOVARA

I ove godine u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova te u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom i Gradom Vukovarom obilježit će se obljetnica Bitke za Vukovar, a središnja svečanost održat će se u subotu, 16. rujna 2023. u Vukovaru.

Svečanim obilježavanjem Bitke za Vukovar odat će se zasluženo priznanje svim sudionicima herojske obrane Vukovara koja je utkana u konačnu pobjedu Hrvatske u Domovinskom ratu.

Pozivaju se hrvatski branitelji, sudionici obrane Vukovara, na središnju svečanost u povodu obilježavanja 32. obljetnice Bitke za Vukovar u dvorište Dvorca Eltz u Vukovaru:

  • Od 10,00 do 11,00 sati predviđen je dolazak svih sudionika i uzvanika u Vukovar.

  • U 12.15 sati na prostoru dvorišta dvorca Eltz započinje središnja svečanost obilježavanja, uz izravan prijenost Hrvatske televizije.

Europa mora brzo povećati svoju vojnu potporu Ukrajini kako bi osigurala pobjedu Kijeva

od hczzu od u RUSIJA - UKRAJINA

Europa mora brzo povećati svoju vojnu potporu Ukrajini kako bi osigurala pobjedu Kijeva. Ako Europa u tome ne uspije ugroziti će vlastitu sigurnost i vjerodostojnost te ohrabriti Moskvu.

Europljani si ne mogu dopustiti da se rat u Ukrajini oduži jer što dulje traje, to će se povećavati žrtve i razaranja. Čitava sela, mjesta i gradovi već su pretvoreni u paramparčad. Milijuni Ukrajinaca su raseljeni ili su napustili zemlju. Veliki dijelovi istočnih regija pretvoreni su u minska polja.

Iako su svi imali ljetnu stanku, institucije EU, njeni čelnici i europske vlade ne mogu si priuštiti prihvaćanje rata u Ukrajini kao novu normalu. Mada je već polako zamjetan ratnin zamor Zapad /a to uključuje i NATO/ ne može smatrati da je vrijeme za pregovore između Kijeva i Moskve.

Pregovori mogu započeti samo ako ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky bude u dovoljno snažnoj poziciji da postavi uvjete koji se, međutim, ne odnose samo na obnovu teritorijalnog integriteta Ukrajine. Uvjeti za pregovore moraju osigurati da Rusija više ne napadne ili prijeti Kijevu. Završetak rata morao bi značiti i okončanje ruskih imperijalnih ambicija u ovom dijelu Europe.

Bez tih ciljeva na umu, europski će kontinent biti nestabilan, podijeljen i slab. Neće moći djelovati strateški. I neće se moći nositi s golemim izazovima koji su pogoršani s dvije ruske invazije na Ukrajinu 2014. i 2022. godine.

Kako se nositi sa europskim sigurnosnim deficitom

Ne tako davno, tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, prvog velikog sukoba poslije II SR na europskom tlu koji je izazvao slab i podijeljen europski odgovor, EU jednostavno nije imala vojni kapacitet da to okonča. I unatoč beskrajnim pritužbama Sjedinjenih Država o nespremnosti Europe da troši više na obranu i integrira svoje vojne strukture, od tada je malo postignuto. Šefovi Pentagona već dugo ne štede riječi o lošem stanju Europske obrane.

EU u cjelini svoju sigurnost ne shvaća dovoljno ozbiljno a ruski rat u Ukrajini još jednom pokazuje da mnoge europske zemlje još uvijek ne razumiju da je njihova vlastita sigurnost ugrožena.

Ovo je drugi aspekt rata, rata koji ostavlja Europljane sve više ovisnima o Sjedinjenim Državama zbog potpore Ukrajini a koji još uvijek nije u Europi usadio stratešku kulturu koja se temelji na sigurnosti i čvrstoj moći. Bez snažne, integrirane sigurnosne infrastrukture, Europa će ostati ranjiva bez obzira na to tko bude izabran za sljedećeg predsjednika Sjedinjenih Država 2024. godine.

Teško je predvidjeti koja će država EU-a preuzeti vodstvo u promicanju ove strateške kulture. Sigurno ne Njemačka. Zeitenwende čiji je cilj bio učiniti Berlin ozbiljnim obrambenim i sigurnosnim igračem kroz veću potrošnju i modernizaciju oružanih snaga se polako razvodnjava.

Također je teško razumjeti zašto EU – s izuzetkom Poljske, baltičkih država, Češke i Rumunjske – ne vidi zašto bi ukrajinska pobjeda učinila Europu stabilnijom i sigurnijom.

Potrebna je odlučnost i politička volja u namjeri da se pomogne Ukrajini.

Nije dovoljno da čelnici i ministri obrane ad nauseam kažu da će podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno” ili da “Ukrajina mora pobijediti”. Kako će se to dogoditi ako zemlja nije opskrbljena neophodnom vojnom opremom. U nekim se europskim prijestolnicama pa i u Washingtonu šuška da ukrajinska ofenziva nije bila dovoljno brza ni učinkovita a na drugoj strani odugovlači se sa odgovarajućom vojnom potporom da se to postigne.

Ako su NATO i EU odlučni u namjeri da pomognu Ukrajini, onda bi svoje riječi trebali uskladiti s djelima. Tijekom summita u Vilniusu u srpnju, NATO je odbacio priliku da djeluje hrabro i s uvjerenjem. Ukrajini je tada trebalo ponuditi članstvo. Sigurnosna jamstva koja su ponuđena umjesto toga nisu do kraja razrađena.

Sjedinjene Države i Njemačka predvodile su protivljenje ulasku Ukrajine u NATO s obrazloženjem da bi to dovelo do dodatne eskalacije od strane Rusije ili čak do svjetskog rata. Kako jest, ruska invazija na Ukrajinu već ima globalne implikacije, za energiju, za opskrbu hranom i za globalne saveze, uključujući kinesku potporu Rusiji. Ukratko, rat u Ukrajini nije ograničen samo na Ukrajinu.

Ovo je drugi, veći izazov. Rat je test za Europu posebno i Zapad općenito. Riječ je o sigurnosti, uvjerenju i nastojanju da se održe vrijednosti temeljene na težnji za demokracijom. U konačnici, to je ono za što se Ukrajinci bore.

Kompromis po svaku cijenu će naštetiti Zapadu i umiriti — štoviše ohrabriti — Rusiju i njezine pristaše.

Autor: Judy Dempsey, vanjski viši suradnik u Carnegie Europe i glavni urednik Strategic Europe.

Preveo i priredio za web: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

IN MEMORIAM VICEADMIRAL ZDRAVKO KARDUM

od hczzu od u HČZ RH-ZU

IN MEMORIAM
ZDRAVKO KARDUM
viceadmiral

Umro je viceadmiral Zdravko Kardum.
Zdravko Kardum rođen je 25. veljače 1953. u Nuniću. U Jugoslavenskoj narodnoj armiji prije stupanja u HV radio je kao specijalist za protubrodske rakete, zapovjednik raketno-topničkog brodskog odjeljka, zamjenik zapovjednika na brodovima klase Rade Končar, zapovjednik PZO sustava (SA-N-4 ) i zapovjednik raketno-topničkog brodskog odjeljka. Najduže, 7,5 godina, radio je kao zamjenik zapovjednika na fregatama klase Koni. Kasnije je postao zapovjednik na fregatama Koni, nakon čega je napustio JRM i dragovoljno se priključio Hrvatskoj vojsci.
Dužnost zapovjednika HRM-a obnašao je od 31. prosinca 2002. do 19. ožujka 2007. Od 12. ožujka 2008. do 3. kolovoza 2011. bio je zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske.
Viceadmiral Kardum bio je jedan od organizatora obrane Splita upravo od napada fregata na kojima je služio u JRM-u. Krasila ga je odvažnost. Bio je zagovaratelj izgradnje i nabavke modularnih ratnih brodova, onih koji se brzo i lako mogu adaptirati za različite borbene zadatke. U svojoj časnoj službi odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Spomenicom Domovinskog rata (1990.-1992.) i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
Izvor: Zadarski list

IN MEMORIAM GENERAL ZBORA ANTON TUS

od hczzu od u HČZ RH-ZU

IN MEMORIAM
ANTON TUS
general zbora

U Zagrebu je preminuo umirovljeni general Anton Tus (92).

General Anton Tus rođen je 22. studenoga 1931. u Bribiru, Općina Vinodolska.

Studirao je pravo na zagrebačkom i beogradskom fakultetu. Sudionik je NOR-a 1944. – 1945. godine.

U profesionalnoj karijeri od 1950. do 1991. godine obavljao dužnosti pilota lovca, nastavnika letenja, zapovjednika: eskadrile, puka, divizije, korpusa i zapovjednika Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (1985.-1991.).

Zbog protivljenja ratnim planovima JNA Ukazom Predsjedništva SFRJ 8. svibnja 1991. razriješen dužnosti zapovjednika Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Zbog napuštanja JNA i preuzimanja dužnosti u HV, Vrhovni vojni sud u Beogradu osuđuje ga u listopadu 1991. i oduzima mu čin general-pukovnika JNA.

S početkom agresije Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku, u kolovozu 1991. dragovoljno se stavlja na raspolaganje za obranu Republike Hrvatske i od 2. do 20. rujna u zapovjedništvu ZNG i neposrednom kontaktu s Predsjednikom.

Odlukom predsjednika Republike Hrvatske 21. rujna 1991. postavljen je na dužnost načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske na kojoj se nalazi do 22. studenog 1992. kada, Odlukom Predsjednika, odlazi na dužnost Glavnog vojnog savjetnika predsjednika Republike Hrvatske.

Na toj se dužnosti nalazi do 1. travnja 1996. kada, na svoj zahtjev, odlazi u mirovinu.

Od 12. veljače 2001. do 1. listopada 2005. veleposlanik je i šef Misije Republike Hrvatske pri NATO.

Na dužnosti načelnika GSHV neposredni je sudionik razvoja Hrvatske vojske te planiranja, provođenja i zapovijedanja obrambenim i napadnim operacijama u prve dvije godine Domovinskog rata.

Na dužnosti Glavnog vojnog savjetnika predsjednika RH bavio se pitanjima strateškog razvoja HV, odnosima RH-NATO i RH-OESS, međunarodnom vojnom suradnjom te planiranjem i praćenjem završnih operacija HV-a.

Na dužnosti veleposlanika RH pri NATO bavio se uspostavom Misije RH, podizanjem ugleda RH i HV te istine o Domovinskom ratu, ulaska RH u NATO (ulazak u intenzivirani dijalog u svibnju 2001. te ulazak u MAP proces u svibnju 2002.).

Poseban doprinos je u postizanju da RH razvija kompletne OS i sama obavlja mirnodopske zadaće.

U čin generala zbora preveden je (1991.), a 2001. godine promaknut je u čin stožernog generala.

Za osobni doprinos u obrani RH i Domovinskom ratu te iskazanom hrabrosti dodijeljena su mu od Predsjednika RH najviša odličja: Velered kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom, Red kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Red kneza Branimira s ogrlicom, Red kneza Domagoja, Red Nikole Šubića Zrinskog, Red bana Jelačića, Red hrvatskog trolista, Spomenica Domovinskog rata, Spomenica domovinske zahvalnosti te medalja Bljesak i Oluja.

Nositelj je više domaćih i stranih medalja, ordena i Diplome Međunarodne federacije aeronautike
Izvor: MORH

IN MEMORIAM – mr. sc. Vladimir ŠUMANOVAC, brigadir zrakoplovstva u mirovini, vojni pilot, 1949. – 2023.

od hczzu od u HČZ RH-ZU

Svima nama koji smo kao hrvatski branitelji s više ili manje vojno-stručnih znanja i vještina početkom Domovinskog rata dali sebe u obrani Lijepe naše, a posebno nas malobrojnijih pripadnika kopnene vojske koji osim općih znanja o upotrebi zrakoplovstva u potpori djelovanja kopnene vojske nismo imali vrijednijih spoznaja, imali smo privilegiju, čast i zadovoljstvo upoznati našeg Vladu. Kroz njegove diskusije tijekom naših razgovora spoznali smo “koliko je krhko ljudsko znanje”. Iako se radilo o neformalnim druženjima uz kavu, umirovljenih visokih časnika HV, pretežito pilota i nas ostalih, u trenucima kada je naš Vlado govorio o određenim stručnim temama, mi ostali smo ga slušali s posebnom pozornošće, ne želeći ispustiti bilo koji detalj njegove diskusije. Hvala Ti dragi naš Vlado, na tome što si nas podsjetio na sadržaj pojma izvrsnosti, na tome što si nam otvorio i neke druge životne perspektive i vrijednosti te konačno, što si nas podsjetio na neke pomalo zaboravljene vrijednosti našeg ovozemaljskog postojanja. To su stručnost i predanost u izvršavanju profesionalnih zadaća te briga i empatija za radno i životno okružje. Znali smo da si u srpskom zarobljeništvu proveo tri i pol godine, ali smo rijetko otvarali tu temu. Kada bismo ovo pitanje slučajno i otvorili uvijek si pokušavao izvući rijetke primjere pojedinaca koji su se prema zatočenicima ponašali “manje zvjerski” od većine ostalih.

U trenucima pisanja ovog teksta ne možemo se ne prisjetiti riječi profesirice Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, tijekom promocije 14. naraštaja nastavnika letenja kada Ti je dodjeljeno posebno priznanje za značajan doprinos razvoju specijalizacije za nastavnike, nastavnike letenja i instruktore. Opetovano i namjerno citiramo riječi profesorice Vican, koje u malo riječi najbolje govore o Tebi , našem Vladi. “Dragi Vlado, želim ti reći da si utkan u našu sveučilišnu zajednicu i u naš sveučilišni Centar, kako tada, tako i danas. Čovjek si kojemu vjeru nije slomilo zarobljeništvo. Tvoj i naš domovinski san je ostvaren. U našim srcima tvoja žrtva ne blijedi“. Izdvajamo i poruku koju si Ti Vlado uputio nastavnicima i kadetima, odnosno budućim pilotima, koji je i najbolje razumiju: “poštujte svoje učenike, jer sutra ćete letjeti krilo uz krilo!”  

Provjeravajući pravopisne i moguće druge pogreške u ovom tekstu, nailazimo da nekoliko puta ponavljamo prisvojnu imenicu “naš Vlado”. Ne, nije to pogreška – to je iskren osjećaj svakog od nas. Vlado je dio nas, bilo da ga poznajemo deset ili dvadeset godina ili iz vremena njegovih prvih pilotskih ilinastavničkih letova. Ti ćeš to biti sve dok postoje oni koji Te poštuju i sjećaju Te se.

Ovaj tekst objavljujemo zajednički nekolicina nas kojima si bio oličenje osobe vrijedne najiskrenijeg poštovanja i divljenja, ne samo zbog Tvojih vojno-stručnih pilotskih i drugih znanja i vještina, nego i zbog toga što su uz proživljena zlostavljanja i patnju u zarobljeništvu – uvijek bio pun radnog i životnog optimizma, nesebično prenoseći znanja i pozitivan duh na nas druge.

Ovaj tekst objavljujemo sukladno Tvojoj volji nakon polaganja urne s Tvojim ostacima, za čiji si obred želio uključiti samo svoje najbliže članove obitelji.

Fotografije:

Sveučilište u Zadru (objavljeno: portal zadarski.hr, 21. listipada 2021.) i

Željko Čorba (objaavljeno: facebook, 31.kolovoza 2023.)

Tekst:

prijatelji iz Vrbovca i okolice

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu, Varaždin, 30. kolovoza 2023.

od hczzu od u HČZ RH-ZU

Obilježavanje Međunarodnog dana nestalih osoba i Dana sjećanja na osobe nestale u Domovinskom ratu, Varaždin, 30. kolovoza 2023.

Međunarodni dan nestalih osoba obilježava se 30. kolovoza, a od 2019. ovaj dan se temeljem Odluke Hrvatskog sabora obilježava i kao Dan sjećanja na nestale osobe u Domovinskom ratu. 

Ovogodišnje središnje obilježavanje održano je po treći puta u Varaždinu, u organizaciji Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih hrvatskih branitelja s partnerima Zajednicom udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata i Udrugom djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i Udrugom obitelji zatočenih i nestalih branitelja Varaždinske županije kao suorganizatorom. 

Svečanom obilježavanju nazočili su članovi udruga koje okupljaju obitelji nestalih hrvatskih branitelja i civila s područja cijele RH, predstavnici institucija RH, lokalne uprave i samouprave, braniteljskih  udruga i drugih organizacija. Izaslanica Predsjednika RH bila je general bojnica Gordana Garašić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora bio je varaždinski župan Anđelko Stričak a izaslanik predsjednika Vlade RH bio je potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Program obilježavanja zapoćeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Križa branitelja na Gradskom groblju u Varaždinu, nakon čega je održana sveta misa za sve poginule, ubijene, nestale hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata, koju je predvodio biskup Bože Radoš. Na Kapucinskom trgu u Varaždinu je održan program svećanog obilježavanja te prezentacija aktivnosti, rada i opreme iz djelokruga rada Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja. Tijekom prezentacije nazoćnima su se dirljivim riječima obratili Dalibor Šurđek, Ljiljana Alvir, Julijana Rosandić, Sanda Rapček Škomrlj, Robert Markt, Anđelko Stričak i Tomo Medved. Ministar Medved prije svog obraćanja podijelio je Braniteljske zahvalnice predstavnicima medicinskih ustanova koje su svojim radom dale golem doprinos identifikaciji posmrtnih ostataka nestalih branitelja i civila.

U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga aktivnostima u Varaždinu sudjelovao je glavni tajnik Branko Gačak.

Podsjetimo kako je agresija na Republiku Hrvatsku 1991. godine prouzročila neizvjesnost o sudbini više tisuća zatočenih, nestalih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja i civila. Republika Hrvatska je još 1991. godine, sukladno odredbama međunarodnog humanitarnog prava, poglavito Ženevskih konvencija za zaštitu žrtava rata iz 1949. godine i Dopunskih protokola iz 1977. godine, osnovala institucionalne mehanizme za rješavanje ovog pitanja. Iako je poduzetim mjerama i aktivnostima nadležnih tijela Republike Hrvatske riješena većina slučajeva nestalih i nasilno odvedenih osoba (najvećim dijelom kroz razmjene ratnih zarobljenika i identifikacije posmrtnih ostataka), pitanje nestalih i nasilno odvedenih osoba i danas je najteže pitanje ratnih posljedica u Republici Hrvatskoj.

Republika Hrvatska putem Ministarstva hrvatskih branitelja traga za 1806 osoba nestalih i smrtno stradalih tijekom Domovinskoga rata, od čega je 1411 nestalih kojima je nepoznata sudbina, te 395 smrtno stradalih, kojima je nepoznato mjesto ukopa. U dosadašnjem rješavanju sudbine nestalih, ključnu su ulogu imale informacije prikupljene iz svih raspoloživih izvora – od samih građana i udruga, nadležnih tijela RH pa na dalje. Nažalost, protekom vremena broj i pouzdanost informacija se smanjuje. Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja nadležna je za provođenje radnji usmjerenih na traženje osoba nestalih i nasilno odvedenih tijekom Domovinskoga rata. Uprava obavlja stručne i administrativne poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih te ekshumaciju i identifikaciju posmrtnih ostataka.

Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU / Fotografije: MHB i Branko Gačak