GRIPPEN C/D MS20 vs F-16CD Barak
Republika Hrvatska je u završnoj fazi nabave eskadrile višenamjenskih borbenih zrakoplova. Izbor se sveo na stari F-16 ili novi Grippen C/D.Švedski SAAB nudi novi Grippen C/D s najnovijim paketom MS20 kojeg trenutno posjeduje samo Švedsko ratno zrakoplovstvo. Izrael nudi F-16C/D koji su stari više od 30 godina u trenutku isporuke. F-16 C/D Barak do postizanja pune operativne sposobnosti koja se planira postići 2024. godine približno bi imalo 35 godina. Kako bi ispunili zahtjev HRZ i PZO za životnim vijekom od 25-30 godina morat će također proći strukturnu nadogradnju kroz Service Life Extension Program (SLEP) proizvođača Lockheed Martin kojim se osigurava životni vijek do 2048. Još ne zna niti koliko će SLEP koštati u konačnici. Evaluacijom troškova može se ipak doći do spoznaje da je ponuđeni stari F-16 u biti cijenovno 2050. jednak troškovima novog Grippena C/D zbog visokih operativnih troškova, te potrebnih preinaka, nadogradnje i troškova produljenja životnog vijeka. Posebna je priča održivost takve flote i njezina operativna raspoloživost s avionima starim 30 i više godina.
DELNICE ZATRPANE SNIJEGOM, VOJSKA PUNOM PAROM U AKCIJI Ministar Krstičević u obilasku terena
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević u pratnji posebnog savjetnika Bože Kožula i zamjenika načelnika Glavnog stožera OSRH general-pukovnika Drage Matanovića obišao je danas, 23. veljače 2018., pripadnike Oružanih snaga RH koji su angažirani na aktivnostima otklanjanja posljedica snježnog nevremena u Delnicama. Ministra su na terenu dočekali zapovjednik Hrvatske kopnene vojske brigadni general Siniša Jurković, zapovjednik Zapovjedništva specijalnih snaga brigadni general Perica Turalija, zapovjednik Zapovjedništva za potporu general-bojnik Mladen Fuzul i gradonačelnik Grada Delnica Ivica Knežević. Tijekom obilaska ministar Krstičević zahvalio je svim pripadnicima Hrvatske vojske na angažmanu te istaknuo kako se „Hrvatska vojska uvijek odazove kad je našem narodu potrebna pomoć“. Ministar je posebno naglasio kako se sve aktivnosti odvijaju u sinergiji s drugim institucijama i lokalnom zajednicom te sa stanovništvom, s kojima je, kako se i sam uvjerio, suradnja na terenu izvrsna. „Hrvatska vojska je uvijek sa svojim narodom, i u dobru i u zlu. I ovdje smo se osvjedočili da hrvatski narod voli svoju vojsku, jer Hrvatska vojska brine o svom narodu“, istaknuo je te dodao kako se u ovakvim situacijama pokazuje snaga i važnost sustava Domovinske sigurnosti, jer se zajedničkim djelovanjem svih institucija pravodobno pruža pomoć našem narodu. Nakon obilaska pripadnika Hrvatske vojske na terenu, ministar Krstičević s gradonačelnikom Kneževićem nazočio je sastanku Kriznog stožera Grada Delnica. U poslijepodnevnim satima, danas 23. veljače 2018., ukupno je 186 pripadnika Oružanih snaga RH angažirano na aktivnostima otklanjanja posljedica snježnog nevremena na području Gračaca, Donjeg Lapca, Delnica i Karlovca. Na području Gračaca angažirana su 23 pripadnika Hrvatske kopnene vojske s pet radnih strojeva i vozila na čišćenju snijega oko dječjeg vrtića. U Donjem Lapcu angažirano je 25 pripadnika s pet vozila i radnih strojeva na čišćenju snijega oko dječjeg vrtića, osnovne i srednje škole. U Delnicama je angažirano ukupno 122 pripadnika sa šest radnih strojeva za čišćenje snijega i vozila na čišćenju prometnica u gradu i to oko škola, vrtića i Doma zdravlja te Doma umirovljenika. U Karlovcu je angažirano 16 pripadnika Hrvatske kopnene vojske s 1 kombinirkom. Tijekom dana 83 pripadnika OS RH s jednom kombinirkom, jednim utovarivačem, pet kamiona i dva m/v bili su angažirani u Gospiću te u mjestima oko Petrinje na dostavi hrane i lijekova te na čišćenju snijega oko javnih ustanova. Sveukupno 22. i 23. veljače angažirano je oko 280 pripadnika OS RH i 11 inženjerijskih strojeva i 17 m/v. Hrvatska vojska uključila se u otklanjanje posljedica snježnog nevremena tamo gdje je to prema procjenama nadležnih civilnih institucija najpotrebnije, te u skladu s odlukom potpredsjednika Vlade i ministra obrane RH Damira Krstičevića. Izvor: Jutarnji list
Predsjednica RH na svečanosti obilježavanja 24.obljetnice Počasno-zaštitne bojne
Predsjednica Republike i Vrhovna zapovjednica Oružanih snaga Kolinda Grabar-Kitarović u petak je nazočila svečanosti obilježavanja 24. obljetnice Počasno-zaštitne bojne, Dana vojne kapelanije “Sv. Valentin” te svečanosti imenovanja njihove vojarne imenom “1. hrvatskog gardijskog zbora” na kojoj je uručila promaknuća, pohvale i nagrade za 49 pripadnika te jedinice Počasno-zaštitna bojna, pristožerna postrojba Glavnog stožera OSRH-a zadužena je za izvršavanje protokolarnih i ceremonijalnih zadaća, za potrebe državnog i vojnog vrha, predsjednice RH, Vlade, Ministarstva obrane, te ima zadaću zaštite i osiguranja vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH. Počasno-zaštitna bojna nastala je iz dijela 1. hrvatskog gardijskog zbora, po kojem od danas nosi ime njihova vojarna u Zagrebu. Čestitajući obljetnicu Počasno-zaštitne bojne Predsjednica Republike zahvalila je “na još jednoj godini predanog i samozatajnog rada koje njoj i njezinim kolegama nemjerljivo olakšavaju svakodnevne obaveze”. Naglasivši da je s njima svakodnevno u kontaktu kazala je kako se prepoznaje njihova marljivost, srčanost, lojalnost, odanost hrvatskoj državi i narodu te etika prema svom poslu. “Od počasno-ceremonijalnih zadaća, preko osiguranja Ureda predsjednice do svih drugih svakodnevnih zadaća uvijek znamo da se možemo osloniti na vas”, poručila im je. Naglasila je da je služba ove postojbe besprijekorna i da ju obavlja časno i ponosno od početaka stvaranja hrvatske države. “Tijekom tih godina sreli ste se s brojnim izazovima, teškim i odgovornim zadaćama, a na žalost i s neopravdanim omalovažavanjem i potpuno bespredmetnim optužbama. Stoga mi je posebno drago što smo danas odali i počast 1. hrvatskom gardijskom zboru, svim njegovim pripadnicima od kojih su mnogi i položili i život za našu hrvatsku domovinu”, rekla je. Na prigodnoj svečanosti, obljetnicu Počasno-zaštitnoj bojni čestitali su i Načelnik Glavnog stožera OS RH, general Mirko Šundov kao i državni tajnik u Ministarstvu obrane Zdravko Jakop, a 23 novih pripadnika ove postrojbe svečano su dobili i beretke postrojbe te tako postali punopravni pripadnici Počasno-zaštitne bojne. Pred predsjednicom i gostima pripadnici Počasno-zaštitne bojne pokazali su i novu vojno-akrobatsku vježbu koja će se izvoditi u posebnim svečanim prilikama. (Hina)
ONO ŠTO NAM TRENUTNO NEDOSTAJE: PRIČUVNA KOMPONENTA ORUŽANIH SNAGA
Obveza služenja u pričuvnoj komponenti oružanih snaga RH državljana Republike Hrvatske proizlazi iz odredbi Zakona o obrani (Narodne novine broj 73/13, 75/15 i 27/16) kojim je između ostalog propisano da državljani imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani na organiziran način. Istim zakonom definirano je da se navedeno sudjelovanje u obrani ostvaruje između ostalog kroz vojnu obvezu te služenje u ugovornoj pričuvi i dr. Vojna obveza definirana je kao dužnost osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način, uključivanjem u Oružane snage, svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske, a sastoji se od: novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života. Također, Zakonom o obrani propisano je da se pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na: nerazvrstanu pričuvu (vojni obveznici uvedeni u vojnu evidenciju koji nisu odslužili vojni rok ili bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju) i razvrstanu pričuvu (vojni obveznici koji su odslužili vojni rok ili bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te im je određena vojno stručna specijalnost). Prava i obveze razvrstanih pričuvnika u svezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske propisana su Zakonom o obrani („Narodne novine“ br. 73/13, 75/15 i 27/16.) i Pravilnikom o načinju vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze (Narodne novine br. 114/14). Zadaća pričuvne komponente Pričuvna komponenta Oružanih snaga RH ima namjenu i zadaću, zajedno s djelatnim sastavom, sudjelovati u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske, doprinositi međunarodnoj sigurnosti i dati potporu civilnim institucijama glede zaštite i spašavanja u slučaju katastrofa (potres, poplava), protupožarne zaštite, trganja i spašavanje i dr. Prestanak vojne obveze Vojna obveza razvrstanom pričuvniku prestaje: na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena), ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu u pričuvnom sastavu i temeljem otpusta iz hrvatskog državljanstva. Prigovor savjesti Člankom 24. Zakona o obrani („Narodne novine“ br. 73/13, 75/15 i 27/16.) propisano je da osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti. Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti vojni obveznik nakon uvođenja u vojnu evidenciju do isteka vojne obveze (muškarci 55 godina, žene 50 godina). Vojnom obvezniku koji se pozove na prigovor savjesti može se odobriti civilna služba. Obveza sudjelovanja u civilnoj službi uređuje se posebnim zakonom (Zakon o civilnoj službi („Narodne novine“ br. 25/03). Ministar rada i socijalne skrbi donio je 2003. godine Pravilnik o načinu rada povjerenstva za civilnu službu („Narodne novine“ br. 84/2003) kojim je utvrđen način rada Povjerenstva za civilnu službu. Hrvatski sabor donio je odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, nakon usvojenih izmjena i dopunama Zakona o obrani („Narodne novine“ br. 76/07), kojima su stvoreni zakonski preduvjeti za nepozivanje novaka na obvezu služenja vojnog roka. Od 1. siječnja 2008. godine novaci ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka i tada je Povjerenstvo prestalo s radom. Zbog povećanih aktivnosti oko pozivanja razvrstanih pričuvnika te podnošenja prigovora savjesti sukladno članku 24. Zakona o obrani, u tijeku je osnivanje Povjerenstva za civilnu službu u kojem sudjeluju Ministarstvo obrane i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Važno je istaknuti da niti jedan razvrstani pričuvnik koji je prilikom odaziva na poziv podnio zahtjev za prigovor savjesti nije više uziman u obzir za popunu pričuvnih postrojbi OS RH. Radno pravni status pričuvnika Svaki razvrstani pričuvnik koji je pozvan na osposobljavanje ili vježbu i koji je primio poziv dužan je obavijestiti svog poslodavca da ga u razdoblju navedenom u pozivu neće biti na radnom mjestu. Po završetku osposobljavanja ili vježbe isti će dobiti potvrdu kojom će opravdati svoj izostanak s posla. Temeljem članka 224. Zakona o radu reguliran je radno pravni status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze. Temeljem stavka 3. istog članka Zakona o radu poslodavac ostvaruje pravo na troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava pričuvnika koji su pozvani radi izvršavanja vojne obveze. Navedenu naknadu poslodavac ostvaruje na pisani zahtjev u kojem obvezno navodi iznos koji potražuje te IBAN na koji se treba izvršiti isplata naknade. Uz pisani zahtjev treba priložiti potvrdu koju pričuvnik dobije nakon izvršavanja vojne obveze i dokaz da je pričuvniku isplaćena plaća za mjesec u kojem je bio na izvršavanju vojne obveze (obračun isplaćene plaće). Pisani zahtjev uz priloženu dokumentaciju dostavlja na adresu: Ministarstvo obrane RH, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Sančićeva 6, 10000 Zagreb. Prava pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze Pravilnikom o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze, u poglavlju XII Naknade, regulirana su sljedeća prava: pravo na naknadu troškova prijevoza, zadržavanje prava i dužnosti iz radnog odnosa sukladno odredbama Zakon o radu, pričuvnicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novčana naknada i dok izvršavaju vojnu obvezu. U tijeku je postupak izmjena i dopuna istog Pravilnika kojima se propisuje pravo na novčanu naknadu po danu sudjelovanja u izvršavanju vojne obveze, a visina naknade će biti utvrđena Odlukom ministra obrane. Odgoda pozivanja na osposobljavanje i vojnu vježbu Način odgode pozivanja na osposobljavanje ili vojnu vježbu uređen je člancima 47. do 52. Pravilnika o načinju vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze (Narodne novine br. 114/14). Pričuvniku se može na osobni zahtjev odgoditi vojno osposobljavanje ili vježba zbog obiteljskih razloga, u slučaju bolesti, ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozivaju dva ili više članova, zbog polaganja ispita, zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu, zbog elementarnih nepogoda i drugih nesreća, zbog korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i zbog sklapanja braka. Zahtjev za odgodu podnosi se područnom odjelu putem područnog odsjeka za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za osposobljavanje i vježbu ili kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda. Obuka ili vježba koja traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi zbog neodgodivih potreba službe ako to zatraži tijelo državne uprave, lokalne
Prva vježba domovinske sigurnosti: „KIBERNETIČKI ŠTIT 2018“
Danas je Vlada RH donijela odluku o održavanju vježbe „KIBERNETIČKI ŠTIT 2018“ – prve vježbe sustava domovinske sigurnosti. Prema Damiru Krstičeviću, ministru obrane RH, vježba iz područja kibernetičke sigurnosti „KIBERNETIČKI ŠTIT 208.“ održat će se u Zagrebu u ožujku ove godine. Cilj vježbe je jačanje svijesti o kibernetičkim prijetnjama, ukazivanje na važnost upravljanja i koordinacije javnog sektora, akademske zajednice i gospodarskih subjekata u zaštiti od kibernetičkih prijetnji. Težište će biti na uvježbavanju rada Koordinacije za sustav domovinske sigurnosti u ubjetima kibernetičkog napada. Vježba treba potaknuti raspravu o smjernicama za postupanje na strateškoj razini, i ukazivanje na moguće izazove u slučaju kibernetičke krize, i na važnost strateških komunikacija u kriznim situacijama. U pripremi i provedbi vježbe sudjelovat će predstavnici Ureda predsjednice RH, Ureda premijera RH, MORH-a, MUP-a, MVEP-a, Ministarstva branitelja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike, Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, DUZS-a, Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, SOA-e, VSOA-e, Zavoda za zaštitu informacijskih sustava i CARNET-a (Nacionalnog CERT-a). Imajući u vidu kapacitete kojima Hrvatska raspolaže na ovome polju, kao i razinu usklađenosti pojedinih segmenata nacionalne digitalne infrastrukture, spomenuti „Kibernetički štit 2018“ će za RH sigurno biti jedno novo i vrlo ozbiljno iskušenje ( pod uvjetom da se provede i evaluira ozbiljno). Ujedno, ova bi vježba za RH lako mogla postati „otvaračem za oči“ kakav su za SAD svojedobno bile vježbe Eligible Receiver“ (lipanj 1997.) i „Digital Pearl Harbour“ ( koju je u srpnju 2002. godine organizirao Americi Naval War College)- posebno ako se i Hrvatska odluči u svojoj vježbi koristiti kakav „crven tim“ kao izvor vježbovnih izazova. Izvor: http://obris.org/
HULTQVIST: “Podnijet ćemo ponudu”
Osam dana prije otvaranja ponuda za višenamjenski borbeni zrakoplov, pristiglih temeljem zahtjeva za ponudu koji je Hrvatska u srpnju odaslala na 5 adresa, u Zagrebu se 25.09. našao švedski ministar obrane Peter Hultqvist. Nakon jednosatnog sastanka sa ministrom obrane Krstičevićem, Hultqvist je najavio da će se Kraljevina Švedska odazvati na hrvatski natječaj, odnosno da RH neće proći kao nedavno Belgija kojoj su Švedi dali košaricu zbog sumnji da je natječaj za nabavljanje novog belgijskog borbenog zrakoplova namješten za “velikog saveznika preko bare”. Pročitajte više…
01.8.2017. – MORH – Prvo bojno gađanje OH-58D Kiowa Warrior u RH
Imamo li napokon odluku: švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50?
Stručni savjetnički tim MORH za zrakoplovstvo koji čine umirovljeni generali i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Čuletić, Josip Štimac i Vlado Bagarić smatra da Hrvatska treba zadržati borbeno zrakoplovstvo a njihov zaključak je: “Švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50 najbolje opcije za opremanje Ratnog zrakoplovstva novim avionima.” Zašto? Zar nismo pod kišobranom NATO-a, zar se zbog nas ne može aktivirati Članak 5? Ako se sami nismo sposobni obraniti- neće nas braniti nitko. Bez obzira što smo članica NATO-a i što aktivno, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelujemo u NATO misijama širom svijeta, ne možemo se bezrezervno osloniti na to da će nas netko braniti iz obaveze. Braniti će samo svoje interese i dok se ti interesi poklapaju sa našima dotle smo sigurni. A što se tiče interesa velikih sila na ovom području, povijest nas uči da su se njihovi interesi na ovim područjima uvijek isprepletali i da se ovim prostorima trgovalo, naravno uvijek na našu štetu i bez našeg pitanja. Ta su trgovanja i prekrajanja nažalost uvijek bila sjeme budućih sukoba i izvor trajne nestabilnosti. Drugi je problem što NATO opet mora redefinirati svoju strategiju i što je oslabljen posljednjim političkim događanjima a Europa nikako da svoje vojne obrambene snage prevede iz želja u realnost. Da nam trebaju oružane snage (i zrakoplovstvo unutar njih) upućuju i rezultati geostrateških preslagivanja (Ukrajina i Krim) i migrantska kriza, te stanje u susjednoj Bosni i Hercegovini koje se sve više usložnjava. Naravno da ni skora nabavka ruskih Migova 29 od strane Srbije tj. opskrba Srbije sa Migovima nije ništa drugo do potvrda navedenih konstatacija. Hrvatskoj u ovom trenutku treba, osim borbenih aviona, i sustav PZO na malim i srednjim visinama. Sama eskadrila borbenih aviona ne predstavlja neki problem u sukobima sa velikim silama ali je sredstvo odvraćanja i mehanizam za nadzor zračnog prostora posebno u sukobima niskog intenziteta. Koji su razlozi za odabir Gripena ili FA-50 detaljno ćemo saznati kad za to dođe vrijeme. Preporuka stručnog tima nije obavezujuća. Odabir borbenog zrakoplova je istovremeno i snažna politička i ekonomska odluka i vjerojatno će se oko toga još lomiti koplja no vrijeme neumitno curi. Pitanje je koliko su točne procjene da je za operativno korištenje cijele eskadrile potrebno je oko pet godina. Prema nekim izvorima odluka o novoj eskadrili bi trebala ići ovako: godina Do ožujka – odluka o nabavi novog aviona Svibanj – slanje proizvođačima zahtjeva za konačnu ponudu Listopad – proizvođači daju svoje konačne ponude Kraj godine – odluka državnog vrha o odabiru aviona; počinju pregovori o ugovoru godina pregovori o ugovoru; obuka pilota i tehničara; prilagodba zemaljske infrastrukture kasna jesen – potpis ugovora godina jesen – moguća isporuka prvog aviona Ovako značajna odluka zahtijevati će ogromne prilagodbe sustava i ljudstva.
Obrambeni proračun za 2017.godinu
Nakon što su u petak i subotu radna tijela Sabora protrčavala kroz prijedlog državnog proračuna za 2017.godinu, a u subotnje jutro, 10.prosinca u 09,30 započela je plenarna sjednica na tu važnu temu- koja je trajala ukupno preko 14 sati. Iako je sam proračun bio raspravljen krajem toga dana, za sam kraj proračunskog paketa propisa rasprava je dovršena u ranim satima nedjelje, 11.prosinca- što ipak osigurava da se s tri dana propisane pauze o proračunu odluči 15.rosinca, u okviru redovitog saborskog zasjedanja. Pri tome, predstavljeni novi državni proračun zasniva se na pretpostavci da će BDP u 2016.godini rasti 2,7%, dok će taj trend onda u 2017. i 2018,godini ubzati na 3,2% i 3,3% u 2019.godini. Uz to, ukupni prihodi državnog proračuna u 2017.godini planiranu su na 121,6 mlrd kuna, dok bi ukupni rashodi u 2017.godini trebali dosegnuti 128,4 mlrd kuna /5,48% ili 6,7 mlrd kuna više nego 2016.-oko 3,8 mlrd dodatnih rashoda izzvora koji utječu na razinu manjka, a 2,9 mlrd kuna iz ostalih izvora, EU sredstava, te vastitih i namjenskih prihoda/. U svemu tome planirani je deficit državnog proračuna za 2017.godinu 6,8 mlrd kuna ili 1,9% BDP- što kombinirano s viškovima koje se planira za izvanproračunske korisnike /0,3%BDP/ i lokalnu samoupravu /0,1% BDP/ daje očekivani deficit konsolidirane države od 1,6% BDP u 2017.godini, sa daljim planiranim padom na 1,1% BDP u 2018.godini i0,8% BDP u 2019. godini. Čitaj dalje…/ obris.org/
VOJSKE SVIJETA: Hrvatska vojska pala na 62. mjesto, jesmo li jači od Srbije!?
PORTAL Globalfirepower(GFP), koji se bavi istraživanjem u području naoružanja i vojnih sposobnosti zemalja, objavio je najnoviju listu Power Index – Index moći koji pokazuje vojni potencijal svake zemlje u svijetu. Prema Indeksu vojne moći za 201Autori indeksa poručuju da njihova metoda omogućuje rangiranje vojne sile malih, ali tehnološki naprednih nacija, uz bok onim velikima, ali slabije razvijenima. Napominju da nuklearno oružje nije uzeto kao faktor u određivanju rankinga, a ključnu ulogu ne igra ni količina naoružanja. Kopnene nacije nisu na gubitku zbog neposjedovanja mornarice, dok se obalnim državama ocjenjuje stanje mornaričke sile. U obzir se uzimaju geografski faktori, energetska samodostatnost i aktualno stanje gospodarstva, dok se istovremeno isključuje utjecaj aktualnih političkih i vojnih elita.[espro-slider id=5284] Od zemalja u širem okruženju najbolje je plasirana Rumunjska na 56. mjestu, a dok su Mađarska, Grčka i Slovačka redom na 59, 60. i 61. mjestu. Iza Hrvatske su Bugarska (67), Srbija (70), BiH (89) i Slovenija (99). Informacije su prikupljene iz javno dostupnih podataka, uključujući izvore poput CIA-e i Wikipedije, a autori ističu da su njihove informacije točne onoliko koliko to omogućuju njihovi izvori te da svi objavljeni podaci služe isključivo za razonodu. Unatoč Mimohodu Hrvatske vojske u kolovozu ove godine Hrvatska je u odnosu na prošli godinu pala za jedno mjesto, a u odnosu na 2o13. godinu, kad smo bili 46. vojna sila svijeta, nazadovali smo 16 mjesta. 5. godinu Sjedinjene Američke Države imaju najmoćniju vojsku svijeta, na drugom je mjestu Rusija. Na popisu 126 zemalja Hrvatska se nalazi 62. mjestu. Najslabiju vojsku ma Somalija Indeks vojne moći utemeljen je na oko 50 faktora, navodi, ne precizirajući o kojim je faktorima i metodi obrade riječ.
