Obveza služenja u pričuvnoj komponenti oružanih snaga RH državljana Republike Hrvatske proizlazi iz odredbi Zakona o obrani (Narodne novine broj 73/13, 75/15 i 27/16) kojim je između ostalog propisano da državljani imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani na organiziran način.

 Istim zakonom definirano je da se navedeno sudjelovanje u obrani ostvaruje između ostalog kroz vojnu obvezu te služenje u ugovornoj pričuvi i dr.

Vojna obveza definirana je kao dužnost osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način, uključivanjem u Oružane snage, svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske, a sastoji se od:

• novačke obveze,
• obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe i
• služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga.

Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.

Također, Zakonom o obrani propisano je da se pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na:

nerazvrstanu pričuvu (vojni obveznici uvedeni u vojnu evidenciju koji nisu odslužili vojni rok ili bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju) i

razvrstanu pričuvu (vojni obveznici koji su odslužili vojni rok ili bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te im je određena vojno stručna specijalnost).

Prava i obveze razvrstanih pričuvnika u svezi služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga Republike Hrvatske propisana su Zakonom o obrani („Narodne novine“ br. 73/13, 75/15 i 27/16.) i Pravilnikom  o načinju vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze (Narodne novine br. 114/14).

Zadaća pričuvne komponente

Pričuvna komponenta Oružanih snaga RH ima namjenu i zadaću, zajedno s djelatnim sastavom, sudjelovati u obrani teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske, doprinositi međunarodnoj sigurnosti i dati potporu civilnim institucijama glede zaštite i spašavanja u slučaju katastrofa (potres, poplava), protupožarne zaštite, trganja i spašavanje i dr.

Prestanak vojne obveze

Vojna obveza razvrstanom pričuvniku prestaje:

• na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena),
• ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu u pričuvnom sastavu i
• temeljem otpusta iz hrvatskog državljanstva.

Prigovor savjesti

Člankom 24. Zakona o obrani („Narodne novine“ br. 73/13, 75/15 i 27/16.) propisano je da osobe koje zbog svojih vjerskih ili moralnih uvjerenja nisu pripravne sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u Oružanim snagama dopušten je prigovor savjesti.

Zahtjev za civilnu službu zbog prigovora savjesti može podnijeti vojni obveznik nakon uvođenja u vojnu evidenciju do isteka vojne obveze (muškarci 55 godina, žene 50 godina).

Vojnom obvezniku koji se pozove na prigovor savjesti može se odobriti civilna služba. Obveza sudjelovanja u civilnoj službi uređuje se posebnim zakonom (Zakon o civilnoj službi („Narodne novine“ br. 25/03).

Ministar rada i socijalne skrbi donio je 2003. godine Pravilnik o načinu rada povjerenstva za civilnu službu („Narodne novine“ br. 84/2003) kojim je utvrđen način rada Povjerenstva za civilnu službu.

Hrvatski sabor donio je odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka, nakon usvojenih izmjena i dopunama Zakona o obrani („Narodne novine“ br. 76/07), kojima su stvoreni zakonski preduvjeti za nepozivanje novaka na obvezu služenja vojnog roka.  Od 1. siječnja 2008. godine novaci ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka i tada je Povjerenstvo prestalo s radom.

Zbog povećanih aktivnosti oko pozivanja razvrstanih pričuvnika te podnošenja prigovora savjesti sukladno članku 24. Zakona o obrani, u tijeku je osnivanje Povjerenstva za civilnu službu u kojem sudjeluju Ministarstvo obrane i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.

Važno je istaknuti da niti jedan razvrstani pričuvnik koji je prilikom odaziva na poziv podnio zahtjev za prigovor savjesti nije više uziman u obzir za popunu pričuvnih postrojbi OS RH.

Radno pravni status pričuvnika

Svaki razvrstani pričuvnik koji je pozvan na osposobljavanje ili vježbu i koji je primio poziv dužan je obavijestiti svog poslodavca da ga u razdoblju navedenom u pozivu neće biti na radnom mjestu. Po završetku osposobljavanja ili vježbe isti će dobiti potvrdu kojom će opravdati svoj izostanak s posla.

Temeljem članka 224. Zakona o radu reguliran je radno pravni status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze.

Temeljem stavka 3. istog članka Zakona o radu poslodavac ostvaruje pravo na troškove naknade plaće i drugih materijalnih prava pričuvnika koji su pozvani radi izvršavanja vojne obveze.

Navedenu naknadu poslodavac ostvaruje na pisani zahtjev u kojem obvezno navodi iznos koji potražuje te IBAN na koji se treba izvršiti isplata naknade. Uz pisani zahtjev treba priložiti potvrdu koju pričuvnik dobije nakon izvršavanja vojne obveze i dokaz da je pričuvniku isplaćena plaća za mjesec u kojem je bio na izvršavanju vojne obveze (obračun isplaćene plaće).

Pisani zahtjev uz priloženu dokumentaciju dostavlja na adresu:

Ministarstvo obrane RH, Sektor za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima, Sančićeva 6, 10000 Zagreb.

Prava pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze

Pravilnikom o načinu vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze, u poglavlju XII Naknade, regulirana su sljedeća prava:

• pravo na naknadu troškova prijevoza,
• zadržavanje prava i dužnosti iz radnog odnosa sukladno odredbama Zakon o radu,
• pričuvnicima koji ostvaruju pravo na mirovinu ili novčanu naknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novčana naknada i dok izvršavaju vojnu obvezu.

U tijeku je postupak izmjena i dopuna istog Pravilnika kojima se propisuje pravo na novčanu naknadu po danu sudjelovanja u izvršavanju vojne obveze, a visina naknade će biti utvrđena Odlukom ministra obrane.

Odgoda pozivanja na osposobljavanje i vojnu vježbu

Način odgode pozivanja na osposobljavanje ili vojnu vježbu uređen je člancima 47. do 52. Pravilnika o načinju vođenja evidencije vojnih obveznika i izvršavanju vojne obveze (Narodne novine br. 114/14).

Pričuvniku se može na osobni zahtjev odgoditi vojno osposobljavanje ili vježba zbog obiteljskih razloga, u slučaju bolesti,  ako se iz njegova kućanstva u isto vrijeme pozivaju dva ili više članova, zbog polaganja ispita,  zbog smrti ili teške bolesti u kućanstvu, zbog elementarnih nepogoda i drugih nesreća,  zbog korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta i zbog sklapanja braka. Zahtjev za odgodu podnosi se područnom odjelu putem područnog odsjeka za poslove obrane u roku od osam dana od dana primitka poziva za osposobljavanje i vježbu ili kad nastane razlog zbog kojeg se traži odgoda.

Obuka ili vježba koja traje dulje od tri dana može se iznimno odgoditi zbog neodgodivih potreba službe ako to zatraži tijelo državne uprave, lokalne i područne samouprave ili pravna osoba kod koje je pričuvnik zaposlen, dok takva potreba postoji, a najdulje za tri mjeseca.