Tjedan sjećanja na strahote jeseni 1991. godine
Tjedan sjećanja na strahote jeseni 1991. godine Počeo je tjedan sjećanja na strahote u jeseni 1991. godine. Osim obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, ovaj tjedan osobito je bolan za Saborčane, Slunjane kao i mještane Nadina SABORSKO -12.11. Povorkom od općinske zgrade u Saborskom do spomen-obilježja i mjesta masovne grobnice te polaganjem vijenaca, u nedjelju 12.11.2023.godine, je obilježena 32. godišnjica okupacije i stradavanja mještana toga mjesta u Domovinskom ratu, a u koloni sjećanja sudjelovao je i predsjednik RH Zoran Milanović. Riječ je o jednom od najvećih zločina u Domovinskom ratu koji se dogodio 1991. godine. Toga dana ubijeno je 38 Saborčana koji su bili bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Najstariji ubijeni imao je 96 godina, dok je najmlađa žrtva bila živa zapaljena. U obrani je poginulo i 26 branitelja, a osam osoba smatra se nestalima. Načelnik Općine Saborsko Marko Bićanić zahvalio je na dolasku predsjedniku Republike, predstavnicima Hrvatskog sabora i Vlade, županija, gradova i općina, udruga proisteklih iz Domovinskog rata te drugima koji su položili vijence, a potom je služena misa u crkvi svetog Ivana Nepomuka. Prva je na spomen-obilježju počast odala Kata Matovina čija su dva sina poginula u obrani mjesta. Saborsko, članovi HVIDR-a Ogulin i HČZ Ogulin Saborsko, kolona sjećanja Saborsko 12.11.2023. SLUNJ – 16.11. Slunj Grad Slunj 16. studenog 2023. obilježava 32. godišnjicu progonstva Slunjana sa svojih ognjišta, datuma na koji su Slunjani 1991. prognani sa svojih stoljetnih ognjišta. Tih je dana na križni put iz Slunja i okolice krenula nepregledna kolona djece, žena, staraca, bolesnika, mladog i starog življa, spašavajući živote pred tenkovima, avionima i topništvom, pod pratnjom hrvatske policije i ZNG-a, prema susjednoj Bosni. Na okupiranom području ostalo je 200-tinjak ljudi, trpeći kasnije veliki teror. Na žalost, nije moglo proći bez ljudskih žrtava, 352 poginulih na našem području u vrijeme Domovinskog rata, položilo je živote za slunjski kraj i Lijepu našu. Među stradalima bilo je i 70 žena starije životne dobi, jedna trudnica, jedna djevojka, tri djevojčice i šestomjesečna beba, podsjećaju organizatori. Danas, 32. godinu nakon ovih nemilih događaja prisjećamo se herojstva i žrtve naših branitelja i svih patnji naroda slunjskog kraja, koji je živio u potpunoj izolaciji tri i pol mjeseca, bez struje, hrane i vode, gotovo nenaoružan. „Da se nikad ne zaboravi“, naziv je programa kojim se svake godine, 16. studenog, obilježava ova tužna obljetnica. Svake godine pale se lampioni za 352 žrtve, za svakog po jedan. VUKOVAR – 18.11. U kolovozu 1991. godine agresorska vojska je okupirala Baranju, okupirana su gotovo sva sela vukovarske općine. Istovremeno Vukovar je tučen dalekometnom artiljerijom. Uslijedili su zračni napadi i pokušaji pješačkih prodora. Među prvim objektima u Vukovaru stradali su bolnica, Radnički dom, katolička crkva, vodotoranj. U to vrijeme u vukovarskoj bolnici nalazilo se već 300 ranjenika. Na taj način Vukovar se našao gotovo u potpunom srpskom okruženju, neprijatelj ga je namjeravao osvojiti i krenuti u daljnja osvajanja. Stanovnici i branitelji Vukovara živjeli su u paklu stotina tisuća projektila koji su razarali grad. Brojna tragična svjedočenja preživjelih i dnevna izvješća vukovarskog radija govore o nevjerojatnom herojstvu i patnjama svih koji su do kraja ostali u Vukovaru. Civilni i sanitetski život odvijao se u podrumima. Vukovarska bolnica bila je najveća ratna klinika. Nedostajalo je hrane i sanitetskog materijala. Mrtvi se nisu mogli pokapati zbog stalne kiše granata. Pokušaje tenkovskog i pješadijskog proboja zaustavljali su branitelji, koji su se tijekom obrane organizirali u brigadu. Ogromna motiviranost i inventivnost malobrojnih i slabo opremljenih branitelja omogućila je nadmoćno suprotstavljanje zastrašujućoj vojnoj tehnici i brojnijoj srpskoj vojsci. Tek kada su branitelji ostali bez ijednog protuoklopnog punjenja a agresorska vojska 18. studenog 1991. godine ulazi u razrušeni Vukovar. Okupacijom Vukovara srpska vojska započela je drugi čin vukovarske tragedije. Protivno svim međunarodnim normama i postignutim dogovorima s Međunarodnim Crvenim križem i europskim promatračima, srpska vojska i četnici ulaskom u Vukovar izvršavaju zločine i provode torturu i zločine nad civilnim stanovništvom, zarobljenicima i ranjenicima. Već prvih dana okupacije Vukovara više stotina civila i ranjenika iz bolnice odvedeno je i smaknuto. Masovne grobnice otkrili su nekoliko mjeseci kasnije strani novinari, a potvrdile su međunarodne komisije. Svijet su potresle slike sa Ovčare gdje su izvršena masovna pogubljenja. Više od 5000 osoba odvedeno je u brojne logore u Srbiji, gdje su pretrpjeli teška zlostavljanja, mnogi se nisu vratili. Veliki broj logora još nije otkriven, tako da se još uvijek ne zna koliko je osoba iz Vukovara za uvijek nestalo. Nekoliko tisuća prognanika iz vukovarske općine živi organizirano ili privatno razasuto po Hrvatskoj i inozemstvu. ŠKABRNJA – 18.11. Tenkovsko-pješačke snage četnika i JNA za napad na Škabrnju 18. 11. 1991. došle iz dva smjera: Zemuniga Gornjeg i iz pravca Biljana Donjih cestom Benkovac – Škabrnja – Zadar. Glavni udar i težište napada agresora bili su na pravcu zapadnog ulaza u Škabrnju, zaselka Ambar i Ražovljeve glavice. Dok branitelji Škabrnje na ovim pravcima obrane pružaju srčani otpor, iza leđa im je JNA angažirala i helikopterske postrojbe, koje desantiranjem na područje Jabuke, jugozapadno od crkve sv. Marije i uz pomoć jakih tenkovsko-pješačkih snaga, koje su od Jabuke prodirale pravcem južno od kuća u Ambaru, kroz polje između Škabrnje i Prkosa, oko 10 sati zauzimaju groblje i crkvu sv. Luke, te na taj način prekidaju jedinu cestovnu vezu Prkos – Škabrnja, a branitelje u Ambaru poluopkoljavaju. Nakon sloma obrane branitelja u Ambaru, ostale crte škabrnjske obrane još su odolijevale napadima agresora. Na drugom pravcu i težištu napada agresora prema Ražovljevoj glavici obrana je odolijevala sve do 13,30 sati, kada se branitelji povlače na pričuvne položaje u podnožju Ražovljeve glavice prema selu. Četnici i pripadnici JNA do središta sela i crkve Velike Gospe došli tek predvečer oko 16,30 sati, goneći ispred tenkova zarobljene branitelje i civile kao živi štit. Neprijatelj je taj dan tu stao utvrdivši svoje snage na crti Ražovljeva glavica – središte Škabrnje – crkva sv. Luke. Civile, pretežito žene, djecu i starije osobe, koji su se sklonili u podrume i druge zaklonjene prostore, četnici i pripadnici JNA nasilno izvlače van i ubijaju hitcima iz vatrenog oružja, najčešće s prigušivačima, ili nožem, a pritom neke od žrtava pred
Obilježena 31. obljetnica ustrojavanja 9. GBR Vukovi i Dana MB Vukovi
Obilježena 31. obljetnica ustrojavanja 9. GBR Vukovi i Dana MB Vukovi Brigadir Miodrag Hećimović, ratni zapovjednik 3. pješačke bojne 9. gardijske brigade Vukovi a poslije Domovinskog rata i zapovjednik 9.gbr Gospić, 3.studeni 2023.godine U Gospiću je danas svečano obilježena godišnjica ustroja 9. gardijske brigade Vukovi i Dan MB Vukovi. Ceremonija je započela misom u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije posvećenoj svim poginulim, nestalim i preminulim hrvatskim braniteljima. Misu je predvodio prečasni Stjepan Zeba. Na svečanosti obilježavanja godišnjice i Dana 9. gardijske brigade Vukovi u Gospiću, među istaknutim gostima našli su se i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, izaslanik predsjednika Vlade i ministar obrane Mario Banožić, izaslanik ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić. Također, nazočni su bili zamjenik načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Siniša Jurković, zapovjednik Hrvatske kopnene vojske general-bojnik Tihomir Kundid te zapovjednik Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske brigadir Mirko Stošić i mnogi drugi. Nakon svete mise, program obilježavanja nastavljen je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen obilježja u vojarni “9. Gardijske brigade Vukovi”, poznatoj iz Domovinskog rata pod imenom “Eugen Kvaternik”. Vijenci su položeni u čast 56 pripadnika brigade koji su dali život za slobodu Hrvatske, te 211 ranjenih u borbi. Brigada “Vukovi” ustrojena je u studenom 1992. godine zapovijedi tadašnjeg predsjednika dr. Franje Tuđmana, okupljajući pripadnike iz 118. i 133. brigade te 111. i 128. riječke brigade HV, čime je kroz njezine redove prošlo oko 5000 branitelja. Brigadir Miodrag Hećimović, ratni zapovjednik 3. pješačke bojne 9. gardijske brigade Vukovi a poslije Domovinskog rata i zapovjednik 9.gbr, čestitao je novim gardistima, ustvrdivši da će im “u ovim turbulentnim vremenima ratova u svijetu na plećima biti budućnost domovine”. Poručio je da će ratni pripadnici brigade stajat uz mlade naraštaje rame uz rame i nikada ih neće iznevjeriti. Više pročitajte na: Tekst i fotografije: lina-online.hr
Svečano obilježena 32. godišnjica osnutka 136. slatinske brigade Hrvatske vojske
Svečano obilježena 32. godišnjica osnutka 136. slatinske brigade Hrvatske vojske Dana 28. listopada 1991. godine iz 64. samostalnog bataljuna ustrojena je 136. slatinska brigada Hrvatske vojske. Tijekom Domovinskoga rata poginula su i nestala 34 hrvatska branitelja, 148 ih je ranjeno, a brigada je imala gotovo 2.500 branitelja. Tim povodom u petak je svečano obilježena ova važna obljetnica. Obilježavanje je započelo odavanjem počasti svim poginulim, preminulim i nestalim hrvatskom braniteljima kod spomen obilježja u Parku 136. slatinske brigade. Vijence i upaljene lampione su položili: predstavnici Udruge roditelja poginulih branitelja Slatina-Orahovica predvođeni predsjednikom Tomom Grahovcem i predstavnici ostalih braniteljskih i stradalničkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata na čelu s predsjednikom Odbora za hrvatske branitelje VPŽ Matom Bubašem, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, ratni zapovjednik 136. slatinske brigade, brigadni general Josip Černi, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora Josip Đakić i župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović. Zajednički vijenac položili su izaslanik predsjednika i potpredsjednika Vlade RH te ministra hrvatskih branitelja, ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar, general Josip Lucić i izaslanik ministra obrane RH, voditelj Područnog odjela za poslove obrane Osijek Dalibor Bajči te izaslanik ministra unutarnjih poslova RH, načelnik Policijske uprave virovitičko-podravske Marcel Štrok zajedno sa zamjenikom Nenadom Križićem i v.d. načelnika Policijske postaje Slatina Miroslavom Babićem. Vijenac i upaljene lampione su položili i predstavnici legendarne 136. slatinske brigade na čelu s predsjednikom Hrvatskog časničkog zbora grada Slatine Vladom Međumurcem, te na kraju u ime Grada Slatine predsjednik Gradskog vijeća Tomo Tomić i zamjenik gradonačelnika Ilija Nikolić, a s njima su počast odali i vijećnici slatinskog Gradskog vijeća, te načelnik Općine Sopje Berislav Androš. Zajedničku molitvu za sve poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu predvodio je slatinski župnik Župe bl. Ivana Merza, vlč. Patrik Alatić koji je potom predvodio i svetu misu zadušnicu za sve poginule pripadnike 136. slatinske brigade u crkvi sv. Josipa, gdje su u sklopu vrlo nadahnute propovijedi, pročitana 34 imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja. Svečanost obilježavanja 32. obljetnice ustrojstva 136. slatinske brigade nastavljena je u EPIcentaru Sequoia, gdje je prikazan dokumentarni film ”Sinovi zapadne Slavonije”, autora Dine Mataza i Mihaela Puljića. Prije projekcije filma, a poslije intoniranja hrvatske himne i minute tišine za sve poginule u Domovinskom ratu, nazočnima su se s nekoliko riječi obratili slatinski dogradonačelnik Ilija Nikolić, izaslanik virovitičko-podravskog župana i predsjednik Odbora za hrvatske branitelje VPŽ Mato Bubaš, izaslanik predsjednika i potpredsjednika Vlade RH te ministra hrvatskih branitelja, ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar, general Josip Lucić, kao i izaslanik predsjednika RH, prvi ratni zapovjednik 136. slatinske brigade, brigadni general Josip Černi. Jedan od autora filma, Dino Mataz je prije projekcije ukratko predstavio film naglasivši značaj čuvanja istine o Domovinskom ratu na ovaj način. I ovogodišnje obilježavanje ustrojstva 136. slatinske brigade HV uveličali su članovi Udruge maratonaca Virovitičko-podravske županije ”Glasnici istine’, koji su po kišnom vremenu istrčali Memorijalnu utrku od Mačkovca do Slatine gdje su srdačno dočekani velikim pljeskom. (www.icv.hr, adf; foto: D. Fišli, ”Glasnici istine”)
Međunarodna skupina dočasnika i hrvatski vojnici obilježili obljetnicu slavnog Rudijevog preleta
Međunarodna skupina dočasnika i hrvatski vojnici obilježili obljetnicu slavnog Rudijevog preleta Polaznici 22. naraštaja Visoke dočasničke izobrazbe (VDI) pri Dočasničkoj školi Hrvatske vojske „Damir Tomljanović Gavran“, jučer su, u sklopu su radne posjete Međimurskoj, Varaždinskoj i Krapinsko Zagorskoj županiji posjetili i Gornju Stubicu. Tu su, baš na dan kada se obilježava godišnjica povijesnog preleta hrvatskog junaka Rudolfa Perešina MiG-om 21 u austrijski Klagenfurt te njegovih riječi „Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na Hrvate“, upalili lampion kod spomenika podignutom u njegovu čast i pozdravili ga vojničkim pozdravom. Međunarodnoj skupini dočasnika u kojoj su osim hrvatskih polaznika izobrazbe iz svih grana Hrvatske vojske (Hrvatska kopnena vojska, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i Hrvatska ratna mornarica) bili i polaznici iz partnerskih zemalja u okružju (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija), pridružili su se članovi Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja. Bila je to prilika da Darko Cigrovski, brigadir u miru, pilot Mig-a 21, te ne samo Perešinov suborac iz Domovinskog rata u Eskadrili lovačkih aviona Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, već i prijatelj s kojim je tijekom rata dijelio i dobro i zlo, polaznicima VDI prenese svoja sjećanja na Rudija ne samo kao domoljuba, pilota i jednog od onih koji su stvarali Hrvatsko ratno zrakoplovstvo u najtežim ratnim uvjetima, već i kao čovjeka visokih moralnih i ljudskih vrijednosti. VDI je četvrta, najviša, razina slijedno-rastuće izobrazbe dočasnika na kojoj se polaznici pripremaju za najviše dužnosti u združenim nacionalnim i internacionalnim zapovjedništvima te je operativno-strategijske razine. Voditelj izobrazbe časnički namjesnik Siniša Šurmin, te Viši instruktori VDI časnički namjesnici Vlado Derdić, Zoran Svetić i Željko Vuksanić istaknuli su važnost druženja i prijenos znanja od sudionika povijesti i svoju iskrenu vjeru u ljude, svjedoke vremena. Uklapa se to u njihovu metodologiju raščlambe Domovinskog rata na terenu tzv. metodologijom Staff Ride u kojoj je ovakav neposredni dio, Orall History, od neprocjenjive vrijednosti. Ovakav vid suradnje danas se pokazao kao uspješan te je zaključeno kako će se započeta suradnja nastaviti, a ujedno je postavljen kamen temeljac za buduće aktivnosti. Izvor: zagorje.com
BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU OBILJEŽAVANJA 31.OBLJETNICE 9.gbr
BOĆARSKI TURNIR U RIJECI U POVODU OBILJEŽAVANJA 31.OBLJETNICE 9.gbr U sklopu obilježavanja 31. obljetnice 9.gbr „Vukovi” na Viškovu je ovog vikenda održan boćarski turnir na kojem je sudjelovalo ekipa: 128.br HV, 9.gbr-Rijeka, 9.gbr-Gospić, 111.br HV, JSP Ajkupe, UDVDR PGŽ. Na kraju turnira ukupni poredak je bio slijedeći: 1.mjesto 128.br 2.mjesto 9.gbr-Rijeka 3.mjesto 9.gbr-Gospić
128.brigada HV „Sveti Vid” Rijeka 22.10.1991.-22.10.2023.
128.brigada HV „Sveti Vid” Rijeka 22.10.1991.-22.10.2023. Ovogodišnje obilježavanje 32. obletnice ustrojavanja 128.br.HV „Sveti Vid” Rijeka počelo je 18.listopada postavljanjem 4 plakata u izlog zgrade Gradskog poglavarstva na riječkom Korzu. Na plakatima je ukratko prikazano: kratka povijest 128.brigada u VRO OLUJA poginuli pripadnici 128.br rad Udruge ratnih veterana 128.br. U petak, 20. listopada pročelnik UO za poslove Župana i Županijske skupštine Goran Petrc i pročelnica gradskog UO za zdravstvo, socijalnu zaštitu i unaprjeđenje kvalitete života Karla Mušković primili su predstavnike Udruge 128. brigade HV „Sveti Vid”. Bila je to prilika za prisjećanje na njihov ratni put i djelovanje kao i zahvalu za sudjelovanje u obrani domovine. Pročelnica Mušković istaknula je kako je Grad Rijeka do sada, a tako će nastaviti i u budućnosti podupirao aktivnosti i projekte Udruge. „Obilježavanje ove godinešnjice prilika je da se svake godine prisjetimo vašeg ratnog puta, ali i svih onih koji su bili dio vas, ali nažalost, danas više nisu s nama“, istaknula je Mušković. Primanju su prisustvovali i Zlatko Mihelec ispred Primorsko-goranske županije te u ime Udruge 128. brigade predsjednik Udruge Ivan Lerga, prvi zapovjednik Joko Đipalo, Miodrag Hećimović, ratni zapovjednik, Ivan Štrković, načelnik stožera, Ivan Lerga, predsjednik Udruge, Herman Sušnik, zamjenik predsjednika Udruge, Walter Cvjetan, član uprave Udruge, Branko Novak, tajnik Udruge U subotu je svečano obilježen Dan 128.brigade HV: Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata položeni su vijenci i upaljene svijeće za poginule članove. Događaju su prisustvovali i predstavnici Grada Rijeke i Primorsko – goranske županije te članovi udruga proisteklih iz Domovinskog rata i članovi KN ARMADA iz Rijeke . Misa zadušnica održana je tradicionalno u riječkoj katedrali Svetog Vida, a nakon toga je u prostoru Zajednice Talijana u Palazzo Modello u Rijeci upriličena svečanost povodom obljetnice a potom i druženje pripadnika brigade i gostiju.
Komemoracija povodom devete godišnjice smrti Nevenke Topalušić Vrbovec, 20. listopada 2023.
Komemoracija povodom devete godišnjice smrti Nevenke Topalušić Vrbovec, 20. listopada 2023. Komemoracija povodom devete godišnjice smrti Nevenke Topalušić održana je 20. listopada 2023. paljenjem svijeća ispred njene grobnice na Gradskom groblju u Vrbovcu te polaganjem zajedničkog vijenca i paljenjem svijeća za sve poginule i preminule hrvatske branitelje ispred Spomen-obilježja “Hrvatska kocka” u središtu Vrbovca. Nakon toga je u Župnoj crkvi Sv. Vida Mučenika u Vrbovcu služena sveta misa zadušnica za pokojnu Nevenku. Komemoracija je započela okupljanjem ispred grobnice Nevenke Topalušić na Gradskom groblju u Vrbovcu, gdje su članovi njezine obitelji, zatim izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, posebni savjetnik potpredsjednika Vlade RH i minstra hrvatskih branitelja Anto Zelić, predstavnici Grada Vrbovca predvođeni zamjenikom gradonačelnika Markom Beloševićem te članovi Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i Nevenkini ratni suborci zapalili svijeće u znak siječanja na pokojnu Nevenku. Tijekom odavanja počasti na Gradskom groblju ratni zapovjednik 51. samostalne bojne iz Vrbovca i glavni tajnik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga podsjetio je nazočne kako je “Nevenka svojim djelovanjen tijekom Domovinskog rata pokazivala što znači biti iskren domoljub i što znači biti hrabar branitelj”. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec Marijan Plahutar predvodio je molitvu za pokojnu Nevenku. Nakon komemoracije na Gradskom groblju položen je zajednički vijenac svih sudionika komemoracije ispred Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima “Hrvatska kocka” na središnjem vrbovečkom trgu, a svijeće su zapalili sin Dubravko i kčerka Ana, zatim izaslanik potpredsjednika Vlade RH i izaslanstvo Grada Vrbovca te predstavnici Hrvatskog časničkog zbora-Zajednice udruga i Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec. Komemoracija je završena služenjem svete mise u Župnoj crkvi Sv. Vida Mučenika u Vrbovcu. Podsjetimo da je narednica Nevenka Topalušić, rođena 1954. u Gradecu. Tijekom Domovinskog rata je kao viša medicinska sestra, u periodu od ljeta 1991. do srpnja 1992. bila pripadnica saniteta 51. samostalne bojne iz Vrbovca, a najveći dio vremena Domovinskog rata, od ljeta 1992. pripadnica 2. gardijske brigade „Gromova“. Teško je ranjena tijekom operacije “Una 1995.”, kada je ranjen i njezin sin Dubravko. Nevenka Topalušić bila je 100-postotni ratni vojni invalid. Preminula je 22. listopada 2014. tijekom braniteljskih u Savskoj ulici u Zagrebu. Trg ispred Ministarstva hrvatskih branitelja nosi njezino ime. Prije aktivnosti komemoracije za Nevenku Topalušić, članovi Hrvatskog časničkog zbora iz Vrbovca zapalili su svijeće ispred središnjeg križa na Gradskom groblju kao i ispred spomen-obilježja poginulih i preminulih hrvatskih branitelja koji su sahranjeni na Gradskom groblju u Vrbovcu. Tekst:Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU / Fotografije:Dragan Vicković – portal Prigorski.hr i Branko Gačak
Svečano obilježena 32. obljetnica osnutka 133. brigade ZNG-a Otočac
Svečano obilježena 32. obljetnica osnutka 133. brigade ZNG-a Otočac puk Davor Peitl puk Drago Bilović pukovnik Ivica Brajković Ratni zapovjednici 133.br ZNG/domobranske pukovnike Otočac, 19.listopada 2023.godine Kod spomenika hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u Otočcu obilježena je danas 32. obljetnica osnutka 133. brigade ZNG-a Otočac. Uz nazočnost mnogobrojnih predstavnika udruga proisteklih iz Domovinskog rata, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća za 112 poginulih i umrlih pripadnika brigade, počast su odali izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, general bojnik Dragutin Repinc, ličko senjski župan Ernest Petry u pratnji zamjenice župana Jasne Orešković Brkljačić, ratni zapovjednici 133. brigade, pukovnici Drago Bilović, Davor Peitel i Ivica Brajković te Milan Jurković prvi zapovjednik ZNG Otočac s kojima je zajednički vijenac položio gradonačelnik Otočca Goran Bukovac. Uz nekadašnje pripadnike 133. brigade, počast su odali predstavnici MUP-a RH te predstavnici vatrogasne zajednice, kao i županijskih i gradskih službi, građani grada Otočca te nastavnici i brojni učenici Srednje škole Otočac. Nakon odavanja počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, održana je sveta misa u Crkvi Presvetog Trojstva u Otočcu, na kojoj je najvažnije trenutke oko ustroja i ratnog puta 133. brigade opisao pukovnik Davor Peitel, dok je svetu misu predvodio otočki župnik i dekan don Goran Antunović u koncelebraciji s don. Jurom Ladišićem U rujnu 1991. godine 133. brigada ZNG Otočac bila je uz 118. brigadu iz Gospića najjača uzdanica borbe za slobodu Like. Izvor: Marin Smolčić-NL 20.20.2023. https://www.youtube.com/watch?v=v_-GydhxS9g
Obilazak dijela pokupske bojišnice iz Domovinskog rata – Letovanić-Petrinja-Novi Farkašić-Sisak
Obilazak dijela pokupske bojišnice iz Domovinskog rata – Letovanić-Petrinja-Novi Farkašić-Sisak U organizaciji Hrvatskoga časničkog zbora grada Zagreba i uz financijsku podršku Ministarstva hrvatskih branitelja u subotu 14. 10. 2023. obiđen je jugoistočni dio pokupske bojišnice gdje su tijekom Domovinskog rata uz 2. gardijsku brigadu Gromovi djelovale postrojbe zagrebačkih pričuvnih brigada – 99., 100., 144. i 145. brigade HV. U obilasku je sudjelovalo 36 branitelja i suradnika HČZ Zagreb među kojima je uz članove HČZ Zagreb bilo 8 pripadnika Veterana 145. brigade Dubrava na čelu s predsjednikom Ladislavom Plantićem, zatim više pripadnika UHBDR 99. brigade, 3 pripadnika UABA Zagreb-Jug, brigadir Željko Jakovljević ispred Grada Zaprešića i HVIDRA-e Zaprešić, pukovnik u mirovini i bivši djelatnik MORH-a Željko Sklepić, pukovnik Ivan Juroš iz MHB, ratni zapovjednici 99. brigade Ivica Babić i Vlado Blažinović te hrvatska braniteljica Marija Vidaković Španović ispred udruge branitelja 121. brigade HV iz Nove Gradiške. Tijekom obilaska najprije je u Letovaniću, gdje je učesnike dočekao predsjednik Mjesnog odbora Letovanić i vijećnik u Općinskom vijeću Općine Lekenik Stjepan Kušan, položen vijenac, zapaljene svijeće i odana počast desetorici poginulih branitelja 145. brigade kod spomen obilježja u centru Letovanića. Tom prilikom gosp. Plantić je upoznao nazočne s djelovanjem 145. brigade HV na pokupskoj bojišnici, a pukovnik Vlado Blažinović s djelovanjem 99. brigade HV, dok je pukovnik Željko Sklepić govorio o ratnim događanjima na širem području pokupske bojišnice. Iza toga je u Petrinji položen vijenac i zapaljene su svijeće kod spomenika Predragu Matanoviću i poginulim suborcima iz 2. gardijske brigade Gromovi te poginulim braniteljima s područja Petrinje i ostalim braniteljima poginulim u obrani petrinjskog kraja tijekom Domovinskog rata. U Novom Farkašiću su zajedno s URVDR Crne mambe i URV 2. gardijske brigade Gromovi položeni vijenci i odana je počast poginulim pripadnicima „Crnih mambi“ (1. pb 2. gbr) i 144. brigade HV koji su poginuli u odbrani Novog Farkašića i šireg područja, tzv. Nebojanskog džepa. Nakon polaganja vijenaca pukovnik Sklepić nas je upoznao s detaljima bitke 18. 10. 1991. kada su pripadnici „Crnih mambi“ uz pomoć domaćih branitelja porazili nadmoćnijeg neprijatelja i obranili Novi Farkašić. Obilazak je završen polaganjem vijenaca i odavanjem počasti kod spomenika poginulim braniteljima u Sisku te ugodnim druženjem uz ručak i evociranje uspomena iz Domovinskog rata u restoranu hotela „Panonija“. Tekst i fotografije Mladen Lalić
Obilježena 30. obljetnica Zapovjedno stožerne škole “Blago Zadro”
Obilježena 30. obljetnica Zapovjedno stožerne škole “Blago Zadro” Ova obljetnica prigoda je u kojoj ponovno osvještavamo važnost vojnog obrazovanja u kontekstu izgradnje moderne i moćne vojne sile Izaslanik ministra obrane i posebni savjetnik ministra obrane Željko Živanović Načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj Zapovjednik HVU-a general-bojnik Slaven Zdilar Načelnik Zapovjedno stožerne škole “Blago Zadro” kapetan bojnog broda Marijan Dražetić Polaganjem vijenca kod biste general-bojnika Blage Zadre u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu u petak 13. listopada 2023. započelo je obilježavanje 30. obljetnice Zapovjedno stožerne škole “Blago Zadro”. Na svečanosti su nazočili izaslanik ministra obrane i posebni savjetnik ministra obrane Željko Živanović, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, zapovjednik HVU-a general-bojnik Slaven Zdilar, načelnik Zapovjedno stožerne škole “Blago Zadro” kapetan bojnog broda Marijan Dražetić, obitelj pokojnog Blage Zadre, bivši zapovjednici i načelnici te najbolji polaznici naraštaja Zapovjedno stožerne škole. Izaslanik ministra obrane Željko Živanović u svom prigodnom obraćanju rekao je kako je današnji dan prigoda u kojoj ponovno osvještavamo važnost vojnog obrazovanja u kontekstu izgradnje moderne i moćne vojne sile i kako je upravo kvalitetno vojno obrazovanje ono što čini razliku između dobrih i najboljih časnika Hrvatske vojske. “Ova 30. obljetnica Zapovjedno stožerne škole svjedoči o brojnim uspješnim generacijama časnika Hrvatske vojske koji su obnašali zapovjedne, stožerne i druge dužnosti u nacionalnim i multinacionalnim zapovjedništvima, operacijama na bojištu, mirovnim operacijama te za potrebe drugih tijela obrambenog sustava na operativnoj i strategijskoj razini. Današnji dan zato je prigoda za zahvaliti im na svemu što čine za svoju Domovinu, hrvatski narod i svoju Hrvatsku vojsku,” rekao je Živanović. Također je naglasio da nas je vrijeme u kojemu živimo podsjetilo kako mir nikada ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, kako sigurnost nema cijenu te kako više nikada ne smijemo dopustiti da se ponovi neulaganje u obrambeni sustav. Admiral Robert Hranj u svom obraćanju je pozvao sve prisutne da se prisjete onih vremena kada je Zapovjedno stožerna škola započela sa svojim radom, teških vremena i vremena rata, ali zahvaljujući školovanim i iskusnim zapovjednicima vrlo brzo su se počeli pokazivati dobri rezultati ove škole. Načelnik Zapovjedno stožerne škole kapetan bojnog broda Marijan Dražetić izrazio je zadovoljstvo i ponos činjenicom što su vrata škole otvorena mnogim partnerskim zemljama od Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Francuske do SAD-a i Ukrajine. “Glavni moto ove škole je “Znanjem do pobjede”, a školujući generacije časnika taj slogan je uz čast, dužnost i odanost domovini bio i ostao temelj na kojemu stasaju i razvijaju se hrvatski časnici,” zaključio je Dražetić. Zapovjedno stožerna škola “Blago Zadro” ustrojena je temeljem Zapovijedi načelnika Glavnog stožera OSRH generala zbora Janka Bobetka 4. siječnja 1993. godine, a za njezina prvog zapovjednika imenovan je brigadir Miroslav Jerzečić. Škola je od 1993. godine do danas, računajući i trenutačne polaznike ZSŠ-a “Blago Zadro”, odškolovala 2224 polaznika kroz program Intergranske zapovjedno-stožerne izobrazbe i program Izobrazbe časnika u funkcionalnim područjima. Škola je iznimno ponosna na činjenicu da su njezina vrata otvorena mnogim prijateljskim zemljama, od Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Kosova i Sjeverne Makedonije do Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine. Do sada je tako kroz Zapovjedno stožernu školu prošlo više od 100 pripadnika inozemnih oružanih snaga. Izvor: morh.hr
