Ministar Anušić s predstavnicima Hrvatskog časničkog zbora u MORH-u
Ministar Anušić s predstavnicima Hrvatskog časničkog zbora u MORH-u izaslanstvo MORH-a predvodio pp Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, uz nazočnost državnog tajnika Branka Hrga, ravnatelja Uprave za materijalne resurse Ivana Grebenara, načelnika Operativne uprave Glavnog stožera, brig. generala Denisa Tretinjaka i zamj. načelnika Personalne uprave Glavnog stožera brig. Damira Šlata. Izaslanstvo HČZ-ZU predvodio je predsjednik umirovljeni satnik Igor Majetić, zatim dopredsjednik, umirovljeni brigadir Neven Cugelj, predsjednik Nadzornog odbora, umirovljeni general pukovnik Mate Ostović, glavni tajnik, umirovljeni brigadir Branko Gačak, predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju, umirovljena pukovnica Nevenka Kovač te član HČZ Hrvatskog Zagorja, umirovljeni brigadir Ivan Drašković te poslovni tajnik, umirovljeni bojnik Mladen Lalić. Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić susreo se s predstavnicima Hrvatskog časničkog zbora u Ministarstvu obrane u ponedjeljak 11. ožujka 2024. godine. Predstavnici HČZ-a ministra Anušića upoznali su s tekućim i nadolazećim aktivnostima ove udruge koja okuplja više od četiri tisuće hrvatskih pričuvnih, umirovljenih ili djelatnih dočasnika, časnika i generala. Ministar obrane u ovoj prigodi pozdravio je njihov rad istaknuvši kako će ih Ministarstvo obrane, kao i do sada, nastaviti podupirati u njihovim aktivnostima i djelovanju. “Daljnji razvoj obrambenog sustava i očuvanje vrijednosti iz Domovinskog rata naš je, a i vaš prioritet, stoga i u budućnosti nastavljamo snažnu i kvalitetnu suradnju”, poručio je ministar obrane. Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora satnik u miru Igor Majetić zahvalio je ministru Anušiću na susretu kazavši kako i on vjeruje da će Ministarstvo obrane i HČZ i u budućnosti nastaviti graditi sjajnu suradnju na obostrano zadovoljstvo. Hrvatski časnički zbor osnovan je 1991. godine, a njihovi članovi organizirani su na nacionalnoj, ali i regionalnoj i lokalnoj razini. Osnovan je sa ciljem okupljanja časnika i dočasnika u jedinstvenu braniteljsku i strukovnu zajednicu udruga čije su djelatnosti od značaja za promicanje vrijednosti Domovinskog rata, izgradnja obrambenog i sigurnosnog sustava, obrane i zaštite Republike Hrvatske i drugo. Tekst i fotografije MORH
OBAVIJEST O RADIONICI – SAVJETOVALIŠTU
HRVATSKI GENERALSKI ZBOR OBAVIJEST O RADIONICI – SAVJETOVALIŠTU U četvrtak 14. ožujka 2024. s početkom u 18 sati održati će savjetovalište/radionica za branitelje u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi (Stari hrast 55, Rakitje) u okviru projekta EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA namijenjenog braniteljskoj populaciji. Glavni cilj projekta je edukacija branitelja u svim segmentima prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bolesti. Tijekom radionice izvršiti će anketiranje i mjerenje biometrijskih parametara (krvni tlak, puls, tjelesna težina, indeks tjelesne mase, koncentracija kisika u krvi) uz individualno savjetovanje o postojećim zdravstvenim rizicima. Pozivaju se branitelji da se odazovu ovoj korisnoj aktivnosti te kroz savjetovališta/radionice saznaju više o svom fizičkom zdravlju, rizičnim čimbenicima te mjerama prevencije u svakodnevnom životu.
Svečana primopredaja dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske
Svečana primopredaja dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske Zagreb,08.03.2024.godine Novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Tihomir Kundid Svečana primopredaja dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske između admirala Roberta Hranja i general-pukovnika Tihomira Kundida održana je u petak 8. ožujka 2024. u Domu HV “Zvonimir” u Zagrebu. Na svečanoj ceremoniji primopredaje dužnosti predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga RH Zoran Milanović predao je stijeg Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske novom načelniku Glavnog stožera OSRH general-pukovniku Tihomiru Kundidu. Dosadašnji načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj Dosadašnji načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj u svom obraćanju zahvalio je na povjerenju koje mu je bilo ukazano kao načelniku Glavnog stožera Oružanih snaga RH istaknuvši kako su mu posljednje četiri godine bile dinamične i zanimljive te kako su prije svega, učinjeni brojni iskoraci po pitanju razvoja Hrvatske vojske. “Posebno bih zahvalio svima koji su mi pomogli u mojoj vojničkoj karijeri, hvala mojim suradnicima u Kabinetu načelnika i svim pripadnicima Oružanih snaga i Ministarstva obrane koji su mi pružili podršku i potporu u mom radu”, rekao je admiral Hranj. Svom nasljedniku, generalu Kundidu admiral Hranj poželio je sreću i uspjeh u obnašanju mandata kazavši kako vjeruje da će biti još “bolji, jači i brži”. Također, poručio je kako je generalu Kundidu potrebna podrška i suradnja sa cijelim obrambenim sustavom: “U današnjoj prigodi želim vam poručiti kako je generalu Kundidu za obnašanje ove dužnosti potrebna potpora cijelog sustava, podržavajte ga u obnašanju svih dužnosti i zadaća koje ga očekuju”. Na kraju, admiral je posebnu zahvalnost uputio svojoj obitelji poručivši: “Posebno hvala mojoj obitelji, mojim kćerima i mojoj supruzi, sada je vrijeme za neke druge prioritete i zadaće”. Ovom prigodom, predsjednik Republike uručio je admiralu Robertu Hranju Velered kralja Petra Krešimira IV s lentom i Danicom za izniman doprinos u stvaranju ratne strategije i vojne doktrine, zasluge u izgradnji Hrvatske vojske, te za osobite uspjehe u vođenju i zapovijedanju postrojbama oružanih snaga Republike Hrvatske. Novi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga general Tihomir Kundid preuzevši novu dužnost zahvalio je predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku Oružanih snaga, predsjedniku Vlade i potpredsjedniku Vlade i ministru obrane na ukazanom povjerenju za obnašanje ove časne i odgovorne dužnosti. “Ovo je najznačajniji trenutak u mojoj vojničkoj karijeri i za mene je ovo osobita čast, veliki izazov i još veća odgovornost”, istaknuo je načelnik GS OSRH. Govoreći o prioritetima u mandatu, general Kundid naglasio je: “Razina ambicije Oružanih snaga mora biti prije svega na razvoju sposobnosti obrane nacionalnog teritorija, a potom na ispunjavanje zahtjeva koji proizlaze iz obveze članstva u NATO-u. Naša obveza po pitanju ciljeva sposobnosti i dalje mora biti u središtu našeg interesa”, nastavio je general Kundid te kazao kako Hrvatsku vojsku i u budućnosti očekuje razvoj njezinih sposobnosti. “Oružane snage trenutno se nalaze u fazi značajnog opremanja i modernizacije i to nam mora biti i dalje apsolutni prioritet”, naglasio je general-pukovnik Tihomir Kundid. Veleposlanica Sjedinjenih Američkih Država u Republici Hrvatskoj Nathalie Rayes uručila je američke zastave admiralu Hranju i generalu Kundidu te je zahvalila admiralu Hranju na izvrsnoj suradnji, a generalu Kundidu poželila uspjeh na novoj odgovornoj dužnosti. Svečanosti su uz predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Zorana Milanovića nazočili i pripadnici Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, predstavnici Hrvatskog sabora, predstavnici Vlade Republike Hrvatske i ministarstava, saborski zastupnici, vojni ordinarij monsinjor Jure Bogdan, umirovljeni general Ante Gotovina i drugi umirovljeni generali i admirali te drugi visoki državni i vojni dužnosnici, veleposlanici, vojni izaslanici, predstavnici civilnih institucija i ostali. Biografija načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga General-pukovnik Tihomir Kundid rođen je 1969. godine u Varaždinu. Završio je Fakultet strojarstva te poslijediplomski studij na Fakultetu organizacije i informatike, Sveučilišta u Zagrebu. Završio je Naprednu časničku školu kao najbolji polaznik, Zapovjedno-stožernu školu, Ratnu školu “Ban Josip Jelačić” i Canadian Forces Language School. U obranu Republike Hrvatske dragovoljno se uključio u prosincu 1990., a 1991. postaje pripadnik Specijalne policije MUP RH. Nakon toga ulazi u sastav 2. gardijske brigade “GROMOVI” gdje ostaje do 2007. godine. U 2. gardijskoj brigadi obnašao je niz odgovornih i zapovjednih dužnosti. Tijekom svoje karijere za profesionalno izvršavanje zadaća i ostvarene iznadprosječne rezultate u radu više puta je pohvaljivan i nagrađivan te odlikovan nizom odličja: Spomenicom Domovinskog rata, Spomenica domovinske zahvalnosti za 5 i 15 godina, Redom hrvatskog pletera, Redom hrvatskog trolista, Redom bana Josipa Jelačića, Redom Nikole Šubića Zrinskog i medaljama “Bljesak”, “Oluja” i “Iznimni pothvati”, “Zlatnom medaljom Hrvatske vojske” te “Medaljom za pomoć civilnim institucijama”. Foto: MORH/ F. Klen
IN MEMORIAM brigadir Vladimir Đurković
IN MEMORIAM Vladimir Đurković, dipl. ing. prometa smjer aeronautika brigadir zrakoplovstva u mirovini, vojni pilot Vladimir Đurković, pilot, rođen 1953. god. u Zabrđu, Općina Gradec, brigadir zrakoplovstva u mirovini, preminuo je 1. ožujka, nakon kratke i teške bolesti u Novoj bolnici u Zagrebu. Početak oružanog sukoba u Sloveniji zatekao ga je na izobrazbi u Zapovjedno stožernoj akademiji Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u Beogradu. Odmah po otpočinjanju agresije na Hrvatsku napušta JNA i pridružuje se Zboru narodne garde te aktivno sudjeluje u formiranju Zrakoplovne skupine u Zadru. Zbog potreba za iskusnim i stručnim kadrom na Zadarskom bojištu, Zrakoplovna skupina ga upućuje u 112. brigadu ZNG gdje najprije obnaša dužnost instruktora, a zatim i zapovjednika bojne. Nastupanjem Sarajevskog primirja vraća se u sastav HRZ i PZO gdje sudjeluje u ustrojavanju 91. zrakoplovne baze Pleso i pripremi aerodroma Pleso za prihvat prvih borbenih zrakoplova. U zrakoplovnoj bazi Pleso obnašao je dužnosti od načelnika operativno nastavnog odjela, načelnika stožera ujedno zamjenika zapovjednika do zapovjednika 91. zrakoplovne baze Pleso a po stvaranju uvjeta za letenje obnaša i letačke zadaće. Sudionik je svih operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske u kojima je sudjelovalo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Nakon završetka Domovinskog rata radio na visokim zapovjednim i stožernim dužnostima u Zapovjedništvu HRZ i PZO i Ratnoj školi Ban Josip Jelačić Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman. Ispraćaj posmrtnih ostataka brigadira Đurkovića bio je na krematoriju Gradskog groblja Mirogoju u četvrtak, 6. ožujka u 14 sati. Na ispraćaju su bili svi živući bivši zapovjednici HRZ i PZO, mnogo generala, stotinjak brigadira. U ime svih prijatelja od brigadira Vladimira Đurkovića oprostio se Vladimir Rajtar, brigadir HRZ u mirovini.
Projekt “Edukacijom do zdravlja”- obavijest o održavanju radionice/savjetovališta
Projekt “Edukacijom do zdravlja” obavijest o održavanju radionice/savjetovališta Poštovani branitelji, U četvrtak 15. veljače 2024. s početkom u 18 sati održati će savjetovalište/radionica u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi (Stari hrast 55, Rakitje) u okviru projekta EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA namijenjenog braniteljskoj populaciji. Glavni cilj projekta je edukacija branitelja u svim segmentima prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bolesti. U prvom dijelu radionice/savjetovališta obaviti će se psihološko testiranje branitelja na prisutnost stresa i mogućih posljedica po mentalno zdravlje. U drugom dijelu izvršiti će anketiranje i mjerenje biometrijskih parametara (krvni tlak, puls, tjelesna težina, indeks tjelesne mase, koncentracija kisika u krvi) uz individualno savjetovanje o postojećim zdravstvenim rizicima. Pozivaju se članovi HGZ-a koji su u mogućnosti da se odazovu ovoj korisnoj aktivnosti te kroz savjetovališta/radionice saznaju više o svom psihičkom i fizičkom zdravlju, rizičnim čimbenicima te mjerama prevencije u svakodnevnom životu. VODITELJ PROJEKTA, Prof.dr.sc.prim. Darko Ropac, brg
VRO Maslenica ( 22.01.1993.-22.01.2024.)
Vojno-redarstvena operacija “Maslenica” bila je jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koja je označila prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. U operaciji je u samo 72 sata, i uz sudjelovanje svih triju grana Oružanih snaga, oslobođeno gotovo stotinu četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija. Operacija je bila ključna za obranu Hrvatske od neprijateljske agresije i daljnja vojna djelovanja HV-a i MUP-a. Vojno-redarstvena operacija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro pod kodnim imenom Gusar. U tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili petnaestak sela te bitne strateške točke kao što su Novsko Ždrilo i Zrakoplovna baza Zemunik. Operacija je bila ključna za povezivanje sjevera i juga Hrvatske i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske. U prva tri dana akcije poginulo je 19 pripadnika HV-a i MUP-a, a ranjeno ih je 70, no zbog snažnih topničko-raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko-diverzantskih napada agresora koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. poginulo je 127 hrvatskih branitelja. U operaciji Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split – 4. gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigade, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije, kao i specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi Glavnog stožera HV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a te Eskadrila helikoptera HRZ-a i PZO-a. Izvor: https://www.morh.hr/ SVE O OPERACIJI MASLENICA
Izobrazba za članove HČZ Hrvatskog Zagorja – MODUL 1. (dopunjene temeljne informacije) Desinić
Izobrazba za članove HČZ Hrvatskog Zagorja – MODUL 1. (dopunjene temeljne informacije) Desinić, 13. siječnja 2024. Izrada ovog materijala omogućena je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadržaj je isključiva odgovornost HČZ-ZU. Aktivnost je provedena 13. siječnja i predstavlja prvu ovogodišnju izobrazbu, za koju su korišteni materijali prikupljeni tijekom serije izobrazbi koje je u 26 odvojenih tematskih izobrazbi provela Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Izobrazba je dogovorena i provedena uz nazočnost predstavnika čelnih struktura i članovima Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog Zagorja, i nazočilo joj je dvadeset i pet članova udrug (vidi potpisnu listu). Cilj izobraztbe uključivao je utvrđivanje mogućeg interesa za daljnjim izobrazbama koje su planirane Planom provedbe aktivnosti u 2024. Materijali svih 26 izobrazbi provedenih u okviru PPR-a te prezentacija snimljena je na tri USB memorije, koje su predane HČZ-u Hrvatskog Zagorja. Najavljene su i moguće slijene izobrazbe ili radionice vezana uz konkretna područja interesa vodstva i članova udruge. Nakon izobrazbe organiziran je predblagdanski domjenak za sudionike, koje je financiran sredstvima HČZ Hrvatskog Zagorja. Izobrazbu vodio: Branko Gačak Početak: 16:00, završetak: 18:00 sati Nazočno: 25 sudionik (vidi potpisnu listu). Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU i voditelj projekta tijekom PPR NSP Fotografije: Branko Gačak i Brane Gradišnik Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU Obrada fotografija: Mladen Lalić, poslovni tajnik HČZ-ZU Sadržaj izobrazbe: Na početku izobrazbe voditelj projekta dao je naglaske vezane uz suradnju s NZRCD koja započinje početkom 2014. i traje do kraja 2017. traje kao Institucionalna podrška, nakon čega započinje period podrške temeljem Sporazuma o razvojnoj suradnji s Centrima znanja za društveni razvoj civilnog društva. Razdoblje razvojne suradnje završava 31. prosinca 2023., a od 1. siječnja ove godine započinje razdoblje Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade. Posljednih šest mjeseci 2023. predstavlja prijelazno, pripremno razdoblje Nacionalne sustavne podrške koje je ustrojeno radi lakšeg i konzintinuiranog prelaska na novi oblik suradnje i financijske podrške od 1. siječnja ove godine. Tijekom vremena prijelaznog, pripremnog razdoblja NZRCD je kroz 26 (dvadesetišest) modula izobrazbi obučavala 88 predstavnika udruga, koji će od 1. siječnja tekuće godine biti obuhvaćeni ovim vidom financijske podrške – Nacionalnom sustavnom podrškom. U prvom dijelu predavanja govoreno je općenito o institucionalnom okviru i nacionanom zakonodavstvu vezanom uz korištenje europskih fondova, zatim o korisnicima sredstava, nadležnostima upravljačkih i posredničkih tijela te iznosima predviđeni za RH kroz ESF+, kao i sveukupnom iznosu financijske potpore iz EU u okviru programskog razdoblja 2021. – 2027. Drugi dio izobrazbe odnosio se na temeljno upoznavanje s natječajnom dokumentacijom za prijavu nacionalnih i EU projektnih prijedloga. U sklopu ovih prezentacija ukazano je na važnost razumijevanja sadržaja objavljenih natječaja ili javnih poziva te razumijevanja Uputa za prijavitelje. U svrhu pojašnjenja korišteni su materijali NZRCD vezani uz Upute za prijavitelje u okviru Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP) Europskog socijalnog fonda (ESF) u Programskom razdoblju 2014. – 2020. i Uputama za prijavitelje Europskog socijalnog fona plus (ESF+) u Programskom razdoblju 2021. – 2027. U okviru ovog dijela izobrazbe dat je značaj praćena mrežnih stranica Ureda Vlade RH za udruge, koja svake godine početkom godine objavljuje popis nositelja javnih poziva i natječaja od razina jedinica lokalne i regionalne samouprave do javnih poziva koje objavljuju nadležna ministarstva u okviru svojih djelokruga rada. Pri tome je naglašena potreba praćenja javnih pozva i natječaja koje će objavljivati Ministarstvi hrvatskih branitelja, zatim Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Nacionalne zaklade za ratvoj civilnog društva.
15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
15. SIJEČNJA – DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE I DAN MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih. Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Izvor: sabor.hr
U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice
U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice Podrute, 09.01.2024. Žrtva europskih promatrača bila je prekretnica u borbi za samostalnost i neovisnost Hrvatske, a njihovi životi trajno su utkani u priznanje naše države, naglašeno je u utorak na 32. obljetnici raketnog napada iznad Podruta kod Novog Marofa u kojem je poginulo petero promatrača. U tragičnom događaju 7. siječnja 1992. godine, kada je raketama iz MIG-a 21 jugoslavenske vojske srušen nenaoružani helikopter s promatračima, poginuli su talijanski časnici Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te francuski časnik Jean Loup Eychenne. Na 32. obljetnicu njihove pogibije, kod komemorativne kapele u Podrutama, počast poginulima polaganjem vijenaca odali su zastupnik Dražen Srpak, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni tajnik Frano Matušić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, te predstavnici talijanskog i francuskog veleposlanstva. Srpak je kazao da su europski promatrači došli pomoći kao prijatelji da Hrvatska postane neovisna, slobodna država, a u šumi kod Novog Marofa izgubili su živote. Hvala vam, dragi prijatelji iz Europske zajednice, što ste nas u tim teškim trenucima podupirali i što ste nam pomogli da na našem putu postanemo slobodna država, dio Europske zajednice, članica NATO-a i, na kraju, i u šengenskom prostoru, što je velika dobrobit za sve nas koji ovdje živimo, naglasio je Srpak. O važnosti žrtve europskih promatrača govorio je i Matušić koji je rekao da je tjedan dana nakon njihove pogibije uslijedilo priznanje Hrvatske koje je otvorilo put transformaciji cijelog područja jugoistočne Europe, prije svega samostalnosti Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije. Otvorilo je put i transformaciji Hrvatske, koja je od primateljice pomoći u to vrijeme postala ona koja pruža pomoć i sudjeluje u mirovnim akcijama diljem svijeta, rekao je Matušić. Odajući počast poginulima u napadu, Valeria Baistrocchi iz talijanskog veleposlanstva kazala je da tragičan događaj u Podrutama smatra značajnim doprinosom i solidarnošću Europske zajednice, dok je francuski veleposlanik Fabien Fieschi istaknuo kako je francuski časnik bio prvi od 86 francuskih vojnika poginulih u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Izvor: HRT
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA – IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava. Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta. Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta. Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Izvor: https://branitelji.gov.hr/
