IN MEMORIAM brigadir Vladimir Đurković
IN MEMORIAM Vladimir Đurković, dipl. ing. prometa smjer aeronautika brigadir zrakoplovstva u mirovini, vojni pilot Vladimir Đurković, pilot, rođen 1953. god. u Zabrđu, Općina Gradec, brigadir zrakoplovstva u mirovini, preminuo je 1. ožujka, nakon kratke i teške bolesti u Novoj bolnici u Zagrebu. Početak oružanog sukoba u Sloveniji zatekao ga je na izobrazbi u Zapovjedno stožernoj akademiji Ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane u Beogradu. Odmah po otpočinjanju agresije na Hrvatsku napušta JNA i pridružuje se Zboru narodne garde te aktivno sudjeluje u formiranju Zrakoplovne skupine u Zadru. Zbog potreba za iskusnim i stručnim kadrom na Zadarskom bojištu, Zrakoplovna skupina ga upućuje u 112. brigadu ZNG gdje najprije obnaša dužnost instruktora, a zatim i zapovjednika bojne. Nastupanjem Sarajevskog primirja vraća se u sastav HRZ i PZO gdje sudjeluje u ustrojavanju 91. zrakoplovne baze Pleso i pripremi aerodroma Pleso za prihvat prvih borbenih zrakoplova. U zrakoplovnoj bazi Pleso obnašao je dužnosti od načelnika operativno nastavnog odjela, načelnika stožera ujedno zamjenika zapovjednika do zapovjednika 91. zrakoplovne baze Pleso a po stvaranju uvjeta za letenje obnaša i letačke zadaće. Sudionik je svih operacija Oružanih snaga Republike Hrvatske u kojima je sudjelovalo Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana. Nakon završetka Domovinskog rata radio na visokim zapovjednim i stožernim dužnostima u Zapovjedništvu HRZ i PZO i Ratnoj školi Ban Josip Jelačić Hrvatskog vojnog učilišta dr. Franjo Tuđman. Ispraćaj posmrtnih ostataka brigadira Đurkovića bio je na krematoriju Gradskog groblja Mirogoju u četvrtak, 6. ožujka u 14 sati. Na ispraćaju su bili svi živući bivši zapovjednici HRZ i PZO, mnogo generala, stotinjak brigadira. U ime svih prijatelja od brigadira Vladimira Đurkovića oprostio se Vladimir Rajtar, brigadir HRZ u mirovini.
Projekt “Edukacijom do zdravlja”- obavijest o održavanju radionice/savjetovališta
Projekt “Edukacijom do zdravlja” obavijest o održavanju radionice/savjetovališta Poštovani branitelji, U četvrtak 15. veljače 2024. s početkom u 18 sati održati će savjetovalište/radionica u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi (Stari hrast 55, Rakitje) u okviru projekta EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA namijenjenog braniteljskoj populaciji. Glavni cilj projekta je edukacija branitelja u svim segmentima prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bolesti. U prvom dijelu radionice/savjetovališta obaviti će se psihološko testiranje branitelja na prisutnost stresa i mogućih posljedica po mentalno zdravlje. U drugom dijelu izvršiti će anketiranje i mjerenje biometrijskih parametara (krvni tlak, puls, tjelesna težina, indeks tjelesne mase, koncentracija kisika u krvi) uz individualno savjetovanje o postojećim zdravstvenim rizicima. Pozivaju se članovi HGZ-a koji su u mogućnosti da se odazovu ovoj korisnoj aktivnosti te kroz savjetovališta/radionice saznaju više o svom psihičkom i fizičkom zdravlju, rizičnim čimbenicima te mjerama prevencije u svakodnevnom životu. VODITELJ PROJEKTA, Prof.dr.sc.prim. Darko Ropac, brg
VRO Maslenica ( 22.01.1993.-22.01.2024.)
Vojno-redarstvena operacija “Maslenica” bila je jedna od prvih velikih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, koja je označila prekretnicu u dotadašnjem tijeku Domovinskog rata. U operaciji je u samo 72 sata, i uz sudjelovanje svih triju grana Oružanih snaga, oslobođeno gotovo stotinu četvornih kilometara dotad okupiranog hrvatskog teritorija. Operacija je bila ključna za obranu Hrvatske od neprijateljske agresije i daljnja vojna djelovanja HV-a i MUP-a. Vojno-redarstvena operacija Maslenica počela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro pod kodnim imenom Gusar. U tri su dana hrvatski branitelji u zadarskome zaleđu oslobodili petnaestak sela te bitne strateške točke kao što su Novsko Ždrilo i Zrakoplovna baza Zemunik. Operacija je bila ključna za povezivanje sjevera i juga Hrvatske i daljnja vojna djelovanja Hrvatske vojske. U prva tri dana akcije poginulo je 19 pripadnika HV-a i MUP-a, a ranjeno ih je 70, no zbog snažnih topničko-raketnih i tenkovskih, a povremeno i pješačko-diverzantskih napada agresora koji su uslijedili odmah nakon operacije Maslenice, do 31. ožujka 1993. poginulo je 127 hrvatskih branitelja. U operaciji Maslenica bile su angažirane sve grane Oružanih snaga RH, a sudjelovale su postrojbe tadašnjeg Zbornog područja Split – 4. gardijska brigada, taktičke grupe 112. i 113., 126. brigade, 7. domobranska pukovnija, 40. inženjerijska bojna, 72. bojna Vojne policije, kao i specijalne postrojbe MUP-a, dijelovi 9., 3., 2., i 1. gardijske brigade, dijelovi postrojbi Glavnog stožera HV-a, Središnjica elektroničkog djelovanja Split, kopnene, diverzantske i pomorske snage HRM-a te Eskadrila helikoptera HRZ-a i PZO-a. Izvor: https://www.morh.hr/ SVE O OPERACIJI MASLENICA
Izobrazba za članove HČZ Hrvatskog Zagorja – MODUL 1. (dopunjene temeljne informacije) Desinić
Izobrazba za članove HČZ Hrvatskog Zagorja – MODUL 1. (dopunjene temeljne informacije) Desinić, 13. siječnja 2024. Izrada ovog materijala omogućena je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadržaj je isključiva odgovornost HČZ-ZU. Aktivnost je provedena 13. siječnja i predstavlja prvu ovogodišnju izobrazbu, za koju su korišteni materijali prikupljeni tijekom serije izobrazbi koje je u 26 odvojenih tematskih izobrazbi provela Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva. Izobrazba je dogovorena i provedena uz nazočnost predstavnika čelnih struktura i članovima Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog Zagorja, i nazočilo joj je dvadeset i pet članova udrug (vidi potpisnu listu). Cilj izobraztbe uključivao je utvrđivanje mogućeg interesa za daljnjim izobrazbama koje su planirane Planom provedbe aktivnosti u 2024. Materijali svih 26 izobrazbi provedenih u okviru PPR-a te prezentacija snimljena je na tri USB memorije, koje su predane HČZ-u Hrvatskog Zagorja. Najavljene su i moguće slijene izobrazbe ili radionice vezana uz konkretna područja interesa vodstva i članova udruge. Nakon izobrazbe organiziran je predblagdanski domjenak za sudionike, koje je financiran sredstvima HČZ Hrvatskog Zagorja. Izobrazbu vodio: Branko Gačak Početak: 16:00, završetak: 18:00 sati Nazočno: 25 sudionik (vidi potpisnu listu). Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU i voditelj projekta tijekom PPR NSP Fotografije: Branko Gačak i Brane Gradišnik Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU Obrada fotografija: Mladen Lalić, poslovni tajnik HČZ-ZU Sadržaj izobrazbe: Na početku izobrazbe voditelj projekta dao je naglaske vezane uz suradnju s NZRCD koja započinje početkom 2014. i traje do kraja 2017. traje kao Institucionalna podrška, nakon čega započinje period podrške temeljem Sporazuma o razvojnoj suradnji s Centrima znanja za društveni razvoj civilnog društva. Razdoblje razvojne suradnje završava 31. prosinca 2023., a od 1. siječnja ove godine započinje razdoblje Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade. Posljednih šest mjeseci 2023. predstavlja prijelazno, pripremno razdoblje Nacionalne sustavne podrške koje je ustrojeno radi lakšeg i konzintinuiranog prelaska na novi oblik suradnje i financijske podrške od 1. siječnja ove godine. Tijekom vremena prijelaznog, pripremnog razdoblja NZRCD je kroz 26 (dvadesetišest) modula izobrazbi obučavala 88 predstavnika udruga, koji će od 1. siječnja tekuće godine biti obuhvaćeni ovim vidom financijske podrške – Nacionalnom sustavnom podrškom. U prvom dijelu predavanja govoreno je općenito o institucionalnom okviru i nacionanom zakonodavstvu vezanom uz korištenje europskih fondova, zatim o korisnicima sredstava, nadležnostima upravljačkih i posredničkih tijela te iznosima predviđeni za RH kroz ESF+, kao i sveukupnom iznosu financijske potpore iz EU u okviru programskog razdoblja 2021. – 2027. Drugi dio izobrazbe odnosio se na temeljno upoznavanje s natječajnom dokumentacijom za prijavu nacionalnih i EU projektnih prijedloga. U sklopu ovih prezentacija ukazano je na važnost razumijevanja sadržaja objavljenih natječaja ili javnih poziva te razumijevanja Uputa za prijavitelje. U svrhu pojašnjenja korišteni su materijali NZRCD vezani uz Upute za prijavitelje u okviru Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali (OPULJP) Europskog socijalnog fonda (ESF) u Programskom razdoblju 2014. – 2020. i Uputama za prijavitelje Europskog socijalnog fona plus (ESF+) u Programskom razdoblju 2021. – 2027. U okviru ovog dijela izobrazbe dat je značaj praćena mrežnih stranica Ureda Vlade RH za udruge, koja svake godine početkom godine objavljuje popis nositelja javnih poziva i natječaja od razina jedinica lokalne i regionalne samouprave do javnih poziva koje objavljuju nadležna ministarstva u okviru svojih djelokruga rada. Pri tome je naglašena potreba praćenja javnih pozva i natječaja koje će objavljivati Ministarstvi hrvatskih branitelja, zatim Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te Nacionalne zaklade za ratvoj civilnog društva.
15. siječnja – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
15. SIJEČNJA – DAN MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE I DAN MIRNE REINTEGRACIJE HRVATSKOG PODUNAVLJA Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti. Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih. Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998. Izvor: sabor.hr
U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice
U Podrutama obilježena 32. godišnjica pogibije petorice članova Promatračke misije Europske zajednice Podrute, 09.01.2024. Žrtva europskih promatrača bila je prekretnica u borbi za samostalnost i neovisnost Hrvatske, a njihovi životi trajno su utkani u priznanje naše države, naglašeno je u utorak na 32. obljetnici raketnog napada iznad Podruta kod Novog Marofa u kojem je poginulo petero promatrača. U tragičnom događaju 7. siječnja 1992. godine, kada je raketama iz MIG-a 21 jugoslavenske vojske srušen nenaoružani helikopter s promatračima, poginuli su talijanski časnici Enzo Venturini, Marco Matta, Silvano Natale i Fiorenzo Ramacci te francuski časnik Jean Loup Eychenne. Na 32. obljetnicu njihove pogibije, kod komemorativne kapele u Podrutama, počast poginulima polaganjem vijenaca odali su zastupnik Dražen Srpak, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, državni tajnik Frano Matušić, izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana, te predstavnici talijanskog i francuskog veleposlanstva. Srpak je kazao da su europski promatrači došli pomoći kao prijatelji da Hrvatska postane neovisna, slobodna država, a u šumi kod Novog Marofa izgubili su živote. Hvala vam, dragi prijatelji iz Europske zajednice, što ste nas u tim teškim trenucima podupirali i što ste nam pomogli da na našem putu postanemo slobodna država, dio Europske zajednice, članica NATO-a i, na kraju, i u šengenskom prostoru, što je velika dobrobit za sve nas koji ovdje živimo, naglasio je Srpak. O važnosti žrtve europskih promatrača govorio je i Matušić koji je rekao da je tjedan dana nakon njihove pogibije uslijedilo priznanje Hrvatske koje je otvorilo put transformaciji cijelog područja jugoistočne Europe, prije svega samostalnosti Hrvatske i drugih republika bivše Jugoslavije. Otvorilo je put i transformaciji Hrvatske, koja je od primateljice pomoći u to vrijeme postala ona koja pruža pomoć i sudjeluje u mirovnim akcijama diljem svijeta, rekao je Matušić. Odajući počast poginulima u napadu, Valeria Baistrocchi iz talijanskog veleposlanstva kazala je da tragičan događaj u Podrutama smatra značajnim doprinosom i solidarnošću Europske zajednice, dok je francuski veleposlanik Fabien Fieschi istaknuo kako je francuski časnik bio prvi od 86 francuskih vojnika poginulih u ratu u bivšoj Jugoslaviji. Izvor: HRT
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA
OBAVIJEST ZA HRVATSKE RATNE VOJNE INVALIDE I CIVILNE INVALIDE IZ DOMOVINSKOG RATA – IZDAVANJE NACIONALNIH ISKAZNICA ZA OSOBE S INVALIDITETOM I EUROPSKE PARKIRALIŠNE KARTE ZA OSOBE S INVALIDITETOM U sklopu EU projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti čiji je korisnik Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, temeljem novog Zakona o povlasticama u prometu, Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD) kreće u obradu podataka po službenoj dužnosti za izdavanje Europske i Nacionalne iskaznice te Europske parkirališne karte za osobe s invaliditetom. Prvo izdavanje novih isprava odvija se bez podnošenja zahtjeva od strane korisnika, na temelju podataka o invalidnosti/invaliditetu iz Registra osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te podataka iz drugih registara unutar javne uprave koji su potrebni za dodjelu prava i izdavanje isprava. Korištenjem Nacionalne iskaznice za osobe s invaliditetom brzo i jednostavno se dokazuje pravo na određene povlastice, a sama dodjela prava na povlastice na području mobilnosti odvija se u potpunosti digitalnim putem, bez potrebe obilaženja šaltera i institucija. Pravo na izdavanje isprava ostvaruju osobe s invaliditetom prema kriterijima iz Zakona, a nove isprave će im biti poslane na adresu prebivališta u Republici Hrvatskoj. Nacionalnom iskaznicom za osobe s invaliditetom mogu se ostvariti povlastice u četiri područja (na iskaznici će biti označeno koja se povlastica može koristiti sukladno kriterijima iz Zakona o povlasticama u prometu) – željezničkom i pomorskom putničkom prijevozu, pri korištenju autocesta i uporabi javnih cesta. Svi koji ostvaruju prava na Nacionalnu iskaznicu dobivaju i Europsku, kojom se, sukladno prijedlogu nove Direktive EU, omogućava ravnopravan pristup pogodnostima u svim državama članicama koje su ponajprije usmjerene na područje turizma, kulture (muzeji, kazališta, koncerti) i sporta. Korisnici se pozivaju da odmah provjere i upišu sve svoje podatke (ukupno tjelesno oštećenje, tjelesno oštećenje koje se odnosi na oštećenje donjih ekstremiteta, stupanj funkcionalnog oštećenja…) u Registar osoba s invaliditetom, kontaktom na e-adresu invaliditet@hzjz.hr. Preduvjet za izdavanje isprava je i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Pozivamo sve hrvatske ratne vojne invalide i civilne invalide iz Domovinskog rata da i nakon dobivanja novih iskaznica provjere svoj status i pripadajuća prava na iskaznicama te eventualne nepravilnosti prijave na e-adresu invaliditet@hzjz.hr ili na broj 08000-440 ili Ministarstvu hrvatskih branitelja na brojeve 01/2308-521 ili 01/2308-817. Sve detaljne informacije o novim iskaznicama su dostupne na mrežnim stranicama projekta MOSI – Unaprjeđenje sustava korištenja prava osoba s invaliditetom u području mobilnosti. Izvor: https://branitelji.gov.hr/
KONFERENCIJA 9. CENTRA ZNANJA „HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI DOMOVINSKOG RATA – ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI U SLUŽBI SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI“
KONFERENCIJA 9. CENTRA ZNANJA „HRVATSKI BRANITELJI I STRADALNICI DOMOVINSKOG RATA – ISKUSTVA IZ PROŠLOSTI U SLUŽBI SADAŠNJOSTI I BUDUĆNOSTI“ ZAGREB, 15.12.2023.godine U organizaciji 9. Centra znanja za društveni razvoj u petak 15. prosinca 2023. godine u hotelu Academia u Zagrebu održana je konferencija pod nazivom “Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata – Iskustva iz prošlosti u službi sadašnjosti i budućnosti” koja je obuhvatila tri tematska područja. Konferenciju je otvorila i predstavila njene ciljeve koordinatorica 9. Centra znanja Sandra Rapčak Škomrlj. Na konferenciji su uz predstavnike braniteljskih i stradalničkih udruga uključenih u 9. Centara znanja sudjelovali i predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Grada Zagreba, Hrvatskog Crvenog križa te 8. Centra znanja. Kroz nekoliko prezentacija i izlaganja iz perspektive braniteljskih i stradalničkih udruga, zatim institucija te kroz kvalitetne diskusije, obuhvaćena su iskustva, rezultati, izazovi i promišljanja o ulozi branitelja ,stradalnika i institucija u prošlosti, sadašnjosti ali i budućnosti kroz stvaranje institucionalnih i vaninstitucionalnih okvira u području ostvarivanje prava, resocijalizacije, jačanje kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika te njihovog doprinosa cjelokupnom društvu u različitim područjima. Kroz izlaganja i diskusije u prvom dijelu konferencije istaknuta je i poveznica u iskustvima i izazovima hrvatskih branitelja, stradalnika Domovinskog rata i institucija Republike Hrvatske u području skrbi i resocijalizacije sa aktualnom situacijom vezanom za Ukrajinu i pomoći koju Republika Hrvatska pruža ukrajinskim veteranima i stradalnicima kroz institucije i programe udruga. Iskustva i zapažanja iz perspektive braniteljskih i stradalničkih udruga je iznijela Ljiljana Alvir, zamjenica koordinatorice 9. Centra znanja, a aktivno su se u kroz primjere, stavove i iskustva uključili predsjednik ZUV HGP Siniša Troha, Valentino Rajković iz HVIDR-e te drugi predstavnici braniteljskih i stradalničkih udruga. Marijana Tkalec, načelnica Sektora za skrb o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i očuvanje vrijednosti Domovinskog rata prezentirala je aktivnosti i programe koje provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz zakonske okvire, veteranske centre, financiranje projekata, programa i aktivnosti udruga, braniteljskih zadruga te druge oblike aktivnog djelovanja u području jačanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata, ali i aktivne podrške stradalnicima iz Ukrajine koji borave u Republici Hrvatskoj. Vesna Krivošić, voditeljica Nacionalne službe traženja Hrvatskog Crvenog križa je sudionicima konferencije predstavila mandat, ulogu, uključenost i postignuća te izazove Hrvatskog Crvenog križa kao i Međunarodnog Crvenog križa te polumjeseca, u aktivnom sudjelovanju u rješavanju humanitarnih pitanja vezanih uz Domovinski rat i nakon njega, kao i kroz kontekst ratova i humanitarnih kriza u drugim područjima. Podršku konferenciji i aktivnostima koje provode braniteljske i stradalničke udruge su ispred ureda nadležnog za branitelje Grada Zagreba dale Martina Gusić i Milena Suknaić. U drugom dijelu konferencije fokusiranom na višeprogramsko povezivanje Centara znanja Ratmir Džanić je prezentirao rad, djelovanje, iskustva te izazovi sa kojim se susreće 8. Centra znanja u svom području djelovanja sa posebnim naglaskom na inkluzivni prijevoz osoba sa invaliditetom koji je relevantan i za stradalnike Domovinskog rata. Ujedno je predstavio digitalne rješenja za osobe s invaliditetom. Kroz treći dio konferencije koji je bio posvećen raspravi o uključivanju i doprinosu organiziranog civilnog društva u stvaranju uključive i solidarne, digitalne te zelene i održive Hrvatske, prezentirana je Analiza nacionalne razvojne strategije RH do 2030. godine, a koju je u ime 9. Centra znanja prezentirala Danijela Perić. Posebnu pažnju na konferenciji privukle su prezentacije i kratki filmovi „ Resocijalizacija ratnih veterana i razmjena iskustava“ koju je pripremila Braniteljska zadruga za avanturistički turizam „Patriot“, a predstavila Sandra Rapčak Škomrlj; Projekt „Boranka“ koji je prezentirao Dan Špicer iz Saveza izviđača Hrvatske kao partner Udruzi hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata te video-uradak Ministarstva hrvatskih branitelja o rehabilitaciji u okviru veteranskih centara. Sudionici su pokazali iznimno zanimanje za prezentaciju Nenada Andrašeka iz UHDDR-a pod nazivom Digitalna transformacija „Primjena programskog rješenja POM-PRO“ te iskazali želju za povezivanjem i suradnjom na razvoju sličnih programa. Kroz navedenu prezentaciju predstavljen je program iz područja digitalizacije koji primjenjuje navedena udruga, a koji bi mogle primijeniti i ostale organizacije civilnoga društva u svojem radu. Kroz izlaganja i rasprave su proizišli i zaključci konferencije: Hrvatski branitelji su sudjelovanjem u obrani od agresije na Republiku Hrvatsku i oslobađanju okupiranih područja u Domovinskom ratu temelj slobodne, neovisne i suverene Republike Hrvatske, njenih institucija i zakonodavnih okvira koji su omogućili slobodno djelovanje i razvoj civilnog društva u Republici Hrvatskoj. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata su uz veliki doprinos rješavanju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku dali i daju nemjerljiv doprinos rješavanju posljedica poplava, potresa, pandemije i drugih izazova sa kojima se susreće cjelokupno hrvatsko društvo te su time pokazali solidarnost prema društvenoj zajednici u kojoj žive i djeluju. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz uključenost u sve segmente društva daju veliki doprinos stabilnosti i razvoju Republike Hrvatske, njenom prosperitetu i ugledu u okruženju u kojem se nalazi kao i u asocijacijama u koje je uključena, sa naglaskom na članstvo u EU. Unatoč izazovima sa kojima se susreću i još uvijek neriješenim pitanjima koja su posljedica sudjelovanja i stradanja u Domovinskom ratu, branitelji i stradalnici Domovinskog rata stečena iskustva, znanja i vještine primjenjuju za dobrobit šire zajednice te isto prenose unutar Republike Hrvatske, ali i izvan njenih granica, kao profesionalan, solidaran i odgovoran odnos prema drugima. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata kroz organizirano djelovanje u okviru civilnog društva doprinose razvoju i jačanju uloge civilnog društva u području jačanja kvalitete življenja, resocijalizaciji, praćenju i jačanju javnih politika, razvoju uključive i solidarne, digitalne te zelene i održive Hrvatske kroz Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine. Hrvatski branitelji i stradalnici Domovinskog rata će kroz jačanje suradnje i partnerskih odnosa u okviru organiziranog civilnog društva, sa naglaskom na područje u kojem djeluju i organizacije civilnog društva koje okupljaju korisnike, nastaviti doprinositi institucionalnom i izvaninstitucionalnom rješavanju izazova vezanih uz posljedice Domovinskog rata i aktivno sudjelovati u razvoju zelene, digitalne, solidarne i održive Republike Hrvatske i stvaranju pretpostavki za sustavnu inkluziju te primjenjivati i prenositi stečena iskustva, znanja i vještine za dobrobit cjelokupne zajednice, ali i izvan okvira Republike Hrvatske. U ime HČZ-ZU u radu konferencije sudjelovali su Davor Špoljarić – dopredsjednik HČZ-ZU, Branko Gačak – glavni tajnik i Mladen Lalić – poslovni tajnik. Konferencija je održana uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva
Izobrazba – MODUL 1. (temeljne informacija), Vrbovec, Gradska vijaćnica, 16. prosinca 2023.
Izobrazba – MODUL 1. (temeljne informacija) za HČZ Saveza udruga Zagrebačke županije, HČZ Vrbovec, HČZ Samobor i Sv. Nedelja te HČZ Ivanić-Grad Vrbovec, Gradska vijaćnica, 16. prosinca 2023. Izrada ovog materijala omogućena je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadržaj je isključiva odgovornost HČZ-ZU. Informacije sadržane u ovoj izobrazbi dobivene su tijekom serije izobrazbi u organizaciji NZRCD tijekom prijelaznog, pripremnog razdoblja Sustavnih podrški i služe u svrhu daljnjeg prijenosa znanja s razine HČZ-ZU na čelne strukture u matičnim udrugama i zupanijskim Savezima udruga Hrvatskog časničkog zbora. Konačni cilj je prijenos relevantnih informacija radi osposobljavanja unutarnjih potencijala udruga-članica za prijave na javne pozive i natječaje koje će u financijskom razdoblju 2021. – 2027. objavljivati institucije Vlade RH (PT-1 i PT-2) i biti financirani sredstvima EU fondova. Branko Gačak Izobrazba u trajanju od dva školska sata kojoj je nazočilo više od četrdeset predstavnika središnjih tijela HČZ Saveza udruga Zagrebačke županije županije i udruga HČZ Vrbovca, HČZ Samobora i Sv. Nedelje i HČZ Ivanić-Grad održana je nakon sjednice Skupštine HČZ-a Vrbovec. Ovu, kao i prethodne izobrazbe u Zagrebu i Koprivnici te planiranu slijednu izobrazbu u Sv. Petru Orehovcu održao je voditelj projekta Nacionalne sustavne podrške Branko Gačak. Od ostalih predstavnika organizacije civilnog društva (OCD) izobrazbi su nazočili predstavnivi vrbovečke HVIDRA-e te predstavnici izvršnih i predstavničkih tijela Općine Gradec i Dubrava. Voditelj izobrazbe je naglasio kako će se izobrazba nastaviti u okviru programa Nacionalne sustavne podrške NZRCD tijekom 2024. te da osim interesa članica HČZ-ZU, izobrazbi moći nazočiti i druge braniteljske i stradalničke udruge, zatim druge OCD, kao i predstavnici JL(R)S. U okviru uvodnog dijela izobrazbe voditelj projekta Branko Gačak ponovio je zaključke vezane uz razvojnu suradnju s NZRCD u okviru centara znanja za društveni razvoj civilnog društva te upoznao s serijom od dvadest i šest (26) modula izobrazbi prijelaznog, pripremnog razdoblja Nacionalne sustavne podrške koji se provode u cilju prijelaza na novu sustav podrške, koji započinje od 1. siječnja 2024. godine. Cilj mu je stjecanje novih stručnih kompetencija i izgradnja unutarnjih kapaciteta u udrugama-članicama u sastavu HČZ-Zajednice udruga za prijave na natječaje (nacionalne i ESF+) koji će biti financirani europskim sredstvima. Konačni cilj ovih aktivnosti je – ne samo jačanje kapaciteta OCD-a, već i onih u lokalnim zajednicama (prvenstveno onih manjih na općinskim razinama) radi prijava na javne pozive i natječaje i korištenja sredstava europskih fondova. U okviru temeljnog modula izobrazbe poseban naglasak je dat na pitanja institucionalnog okvira fondova EU, zatim na provedbu podrški i dokaznoj dokumentaciji vezanoj uz nacionalno i EU zakonodavstva. Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU i voditelj projekta tijekom PPR SP Fotografije: Branko Gačak i Igor Sabolić (HČZ Vrbovec) Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU Obrada fotografija: Mladen Lalić, poslovni tajnik HČZ-ZU
Izobrazba – MODUL 1. (temeljne informacije), Koprivnica, Dom željezničara, 15. prosinca 2023.
Izobrazba – MODUL 1. (temeljne informacije) za HČZ Saveza udruga Koprivničko-križevačke županije, HČZ Koprivnica, HČZ Dragovoljci domovinskog rata, HČZ Đurđevac i HČZ Sv. Petar OrehovecKoprivnica, Dom željezničara, 15. prosinca 2023 Izrada ovog materijala omogućena je financijskom podrškom Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Sadržaj je isključiva odgovornost HČZ-ZU. Informacije sadržane u ovoj izobrazbi dobivene su tijekom serije izobrazbi u organizaciji NZRCD tijekom prijelaznog, pripremnog razdoblja Sustavnih podrški i služe u svrhu daljnjeg prijenosa znanja s razine HČZ-ZU na čelne strukture u matičnim udrugama i zupanijskim Savezima udruga Hrvatskog časničkog zbora. Konačni cilj je prijenos relevantnih informacija radi osposobljavanja unutarnjih potencijala udruga-članica za prijave na javne pozive i natječaje koje će u financijskom razdoblju 2021. – 2027. objavljivati institucije Vlade RH (PT-1 i PT-2) i biti financirani sredstvima EU fondova. Izobrazba u trajanju od dva školska sata kojoj je nazočilo dvadeset i pet predstavnika središnjih tijela HČZ Saveza udruga Koprivničko-križevačke županije i udruge HČZ Koprivnica, HČZ Dragovoljci domovinskog rata, HČZ Đurđevac i HČZ Sv. Petar Orehovec održana je neposredno prije predblagdanskog domjenka predstavnika udruga s dožupanim Darkom Korenom i zamjenicom gradonačelnika Grada Koprivnice Ksenijom Ostriž. Ovu, kao i prethodnu izobrazbu u Zagrebu te planirane slijedne dvije izobrazbe u Vrbovcu i Svetom Petru Orehovcu održao je voditelj projekta Nacionalne sustavne podrške Branko Gačak. Branko Gačak U okviru uvodnog dijela izobrazbe voditelj projekta Branko Gačak ponovio je zaključke vezane uz razvojnu suradnju s NZRCD u okviru centara znanja za društveni razvoj civilnog društva te upoznao s serijom od dvadest i šest (26) modula izobrazbi prijelaznog, pripremnog razdoblja Nacionalne sustavne podrške koji se provode u cilju prijelaza na novu sustav podrške, koji započinje od 1. siječnja 2024. godine. Cilj mu je stjecanje novih stručnih kompetencija i izgradnja unutarnjih kapaciteta u udrugama-članicama u sastavu HČZ-Zajednice udruga za prijave na natječaje (nacionalne i ESF+) koji će biti financirani europskim sredstvima. Ova izobrazba predstavlja temeljni modul izobrazbi kroz koje matične udruge na gradskim i/ili županijskim razinama trebaju dobiti uvid u slijedne izobrazbe koje će do kraja godine biti provedena u tri mjesta sjedišta udruga gradske i/ili županijske razine. Ove izobrazbe trebaju također potaknu interes za nastavkom daljnjih izobrazbi putem kojih će jačanti vlastiti potencijali za javljanje na natječaje (nacionalne i ESF+) izvam okvira dosadašnjih prijava na javne pozive/natječaje jedinica lokalne i regionalne samouprave JL(R)S. U okviru temeljnog modula izobrazbe poseban naglasak je dat na pitanja institucionalnog okvira fondova EU, zatim na provedbu podrški i dokaznoj dokumentaciji vezanoj uz nacionalno i EU zakonodavstva. Tekst: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU i voditelj projekta tijekom PPR SP Fotografije: Grad Koprivnica i Branko Gačak Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, web-master HČZ-ZU Obrada fotografija: Mladen Lalić, poslovni tajnik HČZ-ZU
