Odavanjem počasti poginulom hrvatskom branitelju Marijanu Derežiću, obilježena 31. obljetnica akcije “OTKOS 10”
Odavanjem počasti poginulom hrvatskom branitelju Marijanu Derežiću, obilježena 31. obljetnica akcije “OTKOS 10” Polaganjem aranžmana i paljenjem svijeća kod Spomen obilježja hrvatskom branitelju, pripadniku A satnije 127. brigade Hrvatske vojske Marijanu Derežiću, na mjestu njegove pogibije u Lončarici, predstavnici Grada Virovitice, virovitičko-podravske policije te pripadnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata s virovitičkog područja, obilježili su 31. obljetnicu akcije “Otkos 10”. Ta oslobodilačka operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu počela je 31. listopada prije 31 godinu. Izvedena je na području Bjelovarsko-bilogorske i Virovitičko-podravske županije, a završila je 4. studenog 1991. Zahvaljujući njoj oslobođeno je oko 300 četvornih kilometara okupiranog dijela Bilogore. O samoj akciji, kao i pokojnom hrvatskom vitezu Marijanu Derežiću, ovom su prilikom govorili predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Virovitica Davor Špoljarić, kao i Marijanovi suborci. Istaknuli su kako je nositelj te oslobodilačke operacije bila 127. brigada Hrvatske vojske iz Virovitice, a u njoj su sudjelovali i: 19. MPOAD iz Virovitice, pripadnici Specijalne policije “Omega” iz Bjelovara, 52. samostalni bataljun Daruvar, 57. samostalni bataljun ZNG-a i Odred narodne zaštite iz Grubišnog Polja, Tenkovski vod 105. brigade Bjelovar i Koprivnička satnija dragovoljaca. – Sam rezultat ove operacije, kada gledamo područje Virovitice, ima nekoliko značajnih aspekata. Kao prvo, neprijateljske snage su odbačene dalje od Virovitice, čime je otklonjena i mogućnost da je neprijatelj granatira topništvom srednjeg i dugog dometa. Kao drugo, hrvatska država je dobila je još jednu prometnicu putem koje je istočna Slavonija bila povezana sa središnjom Hrvatskom. I naposljetku, stvoreni su preduvjeti za daljnje napredovanje. Nažalost, ovdje je poginuo naš suborac, pripadnik A satnije, dragovoljac Domovinskog rata. Marijan je u početku je bio diverzant te kasnije pripadnik A satnije. Na ovom je mjestu poginuo od snajperskog metka. Radi se o čovjeku koji je zasigurno bio jedan od najhrabrijih pripadnika te skupine u to vrijeme – rekao je Davor Špoljarić, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Virovitice… VIŠE PROČITAJTE NA WEB STRANICI HČZ VIROVITICE
Odavanjem počasti svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Virovitici i širem području obilježen blagdan Svih svetih
Odavanjem počasti svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama u Virovitici i širem području obilježen blagdan Svih svetih U povodu blagdana Svih svetih, na Gradskom groblju u Virovitici položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na sve poginule i umrle hrvatske branitelje i civilne žrtve. Počast su odala izaslanstva Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova odnosno Policijske uprave Virovitičko-podravske, saborski zastupnici Vesna Bedeković i Josip Đakić te izaslanstvo Virovitičko-podravske županije koje su predvodili zamjenici župana Marijo Klement i Igor Pavković kao i izaslanstvo Grada Virovitice na čelu s gradonačelnikom Ivicom Kirinom te brojni predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata, među kojima i delegacija hrvatskog časničkog zbora grada Virovitice. Nakon minute šutnje, molitvu za poginule hrvatske branitelje prevodio je župnik virovitičke župe svetog Roka fra. Bernard Barbarić. Zatim su predstavnici grada, policije i udruga iz Domovinskog rata položili aranžmane i zapalili svijeće na svim grobovima poginulih hrvatskih branitelja na Gradskom groblju u Virovitici. Potom je izvršen obilazak svih spomen obilježja za poginule hrvatske branitelje na širem području grada V irovitice i u selu Lončarica na području Bjelovarsko –bilogorske županije, točnije rečeno aranžmani i lampioni položeni su i na spomen obilježjima u Svetom Đurađu, Milanovcu, Podgorju, Koriji, Golom Brdu, Lončarici, Čemernici, Taborištu, Rezovcu i Rezovačkim Krčevinama, kao i na grobovima branitelja u Rezovcu i Rezovačkim Krčevinama, a predstavnicima Grada i braniteljskih udruga pridružili su se i predstavnici vijeća mjesnih odbora… Više pročitajte na web stranici HČZ Virovitice
VOJNO REDARSTVENA OPERACIJA „OTKOS 10″ – Trideset i prva obljetnica
VOJNO REDARSTVENA OPERACIJA „OTKOS 10″ – Trideset i prva obljetnica Svim sudionicima ove prve i iznimno značajne vojno redarstvene operacije u Domovinskom ratu čestitamo trideset i prvu obljetnicu njene uspješne provedbe, a svim poginulim i umrlim sudionicima izražavamo vječnu hvalu i slavu. Sumornog, hladnog i maglovitog jutra, 31.10.1991. godine, postrojbe HV i MUP-a RH, među kojima je glavna snaga bila 127. brigada HV iz Virovitice s pridodanom namjenskom satnijom Policijske stanice Virovitica i satnijom dragovoljaca iz Koprivnice, uz topničku potporu 19. mješovito protuoklopno topničkog diviziona HV iz Virovitice, krenule su u operaciju oslobađanje Bilogore i uspješno je okončale 04. studenog. No treba prije svega reći da do nje ne bi došlo da ranije nisu uspješno provedene akcije oslobađanja vojarni diljem Hrvatske pa tako i u Virovitici. U tom kontekstu posebno je važna i akcija oslobađanja bilogorskog sela Jasenaš, provedena 02. rujna 1991. godine jer je ona pokazala što Virovitičani mogu. Stoga je tadašnji vojni vrh procijenio da se može i treba početi poduzimati protuofenzive, gdje je to moguće, kako bi se rasteretila najteža bojišta, posebice istočno Slavonsko, na širem području Vukovara, gdje je JNA uputila najjaču grupaciju oklopno-mehaniziranih snaga. Primarni cilj na prostoru Zapadne Slavonije bio je spriječiti spajanje bilogorskih pobunjenika, pripadnika tzv. 28. divizije sa snagama 5. korpusa tzv. JNA iz Banja Luke, koje su imale krajnji zajednički cilj, presjeći Podravsku magistralu i izbiti do rijeke Drave (Direktiva 1. Vojne oblasti JNA 5-tom Korpusu od 19.9.1991. godine.). Uzimajući u obzir sve spomenuto, za prvo protu-ofenzivno djelovanje odabrano je područje Bilogore. Operaciji je isplanirana u zapovjedništvu tadašnje Operativne zone Bjelovar i Zapovjednom mjestu u Grubišnom Polju te joj je dodijeljen kodni naziv „Otkos 10“. https://www.youtube.com/watch?v=RIz7wlBBV_Q Za cijeli tekst pogledajte web stranicu hčz virovitica
Položeni vijenci uoči blagdana Svih svetih
Položeni vijenci uoči blagdana Svih svetih Za sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve rata položeni vijenci kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Slavonskom Brodu. Sl. Brod 31.10.2022. Uoči blagdana Svih svetih i Dušnog dana, danas su kod Središnjeg križa na Gradskom groblju položeni vijenci i upaljene svijeće u spomen na sve poginule hrvatske branitelje i civilne žrtve Domovinskog rata kao i za sve preminule građane Slavonskog Broda. Misa zadušnica služit će se na Dušni dan, 2. studenog, u 09,00 sati na Gradskom groblju. Današnjem polaganju vijenaca uoči blagdana Svih svetih prisustvovao je i Hrvatski časnički zbor Brodsko-posavske županije, a počast preminulima odali su i predstavnici Grada Broda, Btrodsko-posavske županije, Policijske uprave brodsko-posavske, Ministarstva hrvatskih branitelja te predstavnici udruga proizišlih iz Domovinskog rata. Izvor; Mato Opačak
Komemoracije za poginule hrvatske branitelje kod spomen obilježja Trokut, Novska, 29. listopada 2022.
Komemoracije za poginule hrvatske branitelje kod spomen obilježja Trokut, Novska, 29. listopada 2022. Komemoracija za 314 poginula hrvatska branitelja iz 17 postrojbi s područja Samobora, Svete Nedelje, Bjelovara, Dugog Sela, Novske, Križevaca, Koprivnice i Vrbovca, tradicionalno je održana ispred spomen obilježja Trokut kod Novske, 29. listopada ove godine. Na ovaj datum prije 31 godinu na novljanskoj bojišnici je pokrenuta prva oslobodilačka operacija za oslobađanje Republike Hrvatske „Orkan 91“. U toj operaciji koja je trajala do 3. siječnja 1992. oslobođeno je oko 2200 prostornih kilometara hrvatskog državnog teritorija. Komemoracija u kojoj se sudjelovala brojna državna izaslanstva, zatim izaslanstva županija i gradova čiji su branitelji sudjelovali na ovoj i drugim bojišnicama te udruga proisteklim iz Domovinskog rata započela je polaganjem vijenaca i lampiona ispred spomen obilježja kod spomen obilježja. U komemoraciji su sudjelovala izaslanstva udruga Hrvatskog časničkog zbora iz Novske, Jasenovca i Lipovljana, Pakraca i Lipika, Koprivnice, Križevaca i Svetog Petra Orehovca, Samobora i svete Nedelje i Vrbovca. Udruge HČZ-a iz Koprivnice i Vrbovca su za učenike svojih osnovnih škola organizirale predavanja na teme vezane uz Domovinski rat te posjet učenika i nastavnika komemoraciji kod spomen obilježja Trokut. Nakon središnje komemoracije, svaka od udruga organizirala je i posjete mjestima pogibije i spomen obilježjima pripadnika svojih postrojbi na širem novljansko-lipičkom području gdje su još jednom zapalili svijeće i položili vijence za svoje poginule suborce. U ime predsjednika HČZ-ZU aktivnostima je nazočio glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak. Nakon navedenih aktivnosti kod spomen obilježja Trokut, organizirane su i druge aktivnosti u gradovima i općinama u kojima djeluju naše udruge kojima se povodom Dana mrtvih prisjećamo svih naših poginulih i umrlih branitelja. Tekst i fotografije: Branko Gačak
U Slatini predstavljen znanstveni zbornik radova Domaćeg interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa ”Podravska Slatina u Domovinskom ratu”
U Slatini predstavljen znanstveni zbornik radova Domaćeg interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa ”Podravska Slatina u Domovinskom ratu” Slatina, 28. listopada 2022. Na današnji dan 1991. godine iz 64. samostalnog bataljuna ustrojena je 136. slatinska brigada Hrvatske vojske ”R”. Povodom obilježavanja 31. obljetnice ustrojavanja 136. slatinske brigade jučer (četvrtak) je u Hrvatskom domu u Slatini predstavljen znanstveni zbornik radova Domaćeg interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa ”Podravska Slatina u Domovinskom ratu”. Nakon intoniranja hrvatske himne i odavanja počasti svim poginulim, preminulim i nestalim hrvatskim braniteljima minutom šutnje, moderator predstavljanja znanstvenog zbornika povjesničar Mihael Puljić je u ime organizatora pozdravio nazočne, među kojima su bili potpredsjednik Hrvatskog časničkog zbora Davor Špoljarić, predstavnik Ministarstva hrvatskih branitelja Anto Krišto, sudac Ustavnog suda RH Mato Arlović, general Hrvatske vojske i predsjednik UDVDR RH Slavko Barić, general Hrvatske vojske i predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić, brigadni general HV u miru i prvi ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Černi, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora grada Slatine Vlado Međumurac, gradonačelnik Slatine Denis Ostrošić i njegov zamjenik Ilija Nikolić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Slatine Tomo Tomić, ratni zamjenik načelnika PP Slatina, a kasnije i načelnik PU VPŽ Đuro Matovina, voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Osijeku Miljenko Brekalo, predstavnici braniteljskih i ostalih udruga, te gradskih institucija. Budući da je ujedno obilježena i 30. obljetnica djelovanja Časničkog zbora grada Slatine, na samom početku je prikazan videokolaž arhivskog gradiva jedne od najvažnijih i prvih zadaća toga tijela, a koji je pripremio mladi povjesničar Dino Mataz, poznati autor većeg broja dokumentarnih filmova i knjige ”Nad Papukom nebo proplakalo” s tematikom Domovinskog rata. Tako su se nazočni mogli prisjetiti, odnosno upoznati s raščlambom vojnih djelovanja u sklopu operacije Papuk 91., te prvim taktičko-tehničkim zborom u Hrvatskoj koji su u svibnju 1992. godine organizirali Hrvatski časnički zbor grada Slatine u suradnji sa 136. brigadom te Operativnom zonom Osijek. Nakon prezentacije sve nazočne pozdravio je brigadni general HV u miru i prvi ratni zapovjednik 136. slatinske brigade Josip Černi. – Ovaj je zbornik nastao u suradnji s Hrvatskim časničkim zborom Grada Slatine i istaknutim ljudima koji su 1991. godine na sebe prihvaćali velike odgovornosti kako u gospodarstvenom tako i u svakom drugom pogledu, a s ciljem da ocrta jednu sliku hrabrog čovjeka slatinskog kraja koji je na sebe preuzeo takve teške zadaće u obrambenim, a potom i u napadnim aktivnostima tijekom oslobađanja ovih prostora od neprijatelja. Ova knjiga je uvertira u izradu monografije koju planiramo izdati za dvije godine čime će biti završen ciklus radova koji će prikazati sliku ratnika i bojišnice koju su slatinski branitelji, kao dragovoljci i kao pripadnici 136. brigade dali slatinskom kraju, Virovitičko-podravskoj županiji i domovini Hrvatskoj – istaknuo je Černi. S nekoliko riječi obratio se i gradonačelnik Grada Slatine Denis Ostrošić zaželjevši svima dobrodošlicu. Znanstveni zbornik radova ”Podravska Slatina u Domovinskome ratu” predstavio glavni urednik, znanstveni savjetnik i Miljenko Brekalo, voditelj Područnog centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Osijeku. U svom je obraćanju naglasio kako je ovaj zbornik produkt zajedničkog rada Hrvatskog časničkog zbora, Grada Slatine i Instituta Ivo Pilar, a nastao je u sklopu znanstvenog skupa održanog u Slatini 12. prosinca 2019. godine, te je zbog okolnosti uzrokovanih koronavirusom izišao tek ove godine. – Zbornik se sastoji od 16 radova koji su prošli recenzijski postupak, odnosno znanstvenu evaluaciju te na interdisciplinaran način razmatraju Domovinski rat na slatinskom području koje je na neki način bilo zapostavljeno u Hrvatskoj modernoj povijesti s obzirom na svoj doprinos u Domovinskom ratu. Slatina je bila jedina žila kucavica iz pravca zapada prema istoku, odnosno Osijeku i drugim gradovima. Hrvatska je ovdje trebala biti amputirana, planirali su presjeći Podravsku magistralu i prugu, a Višnjica bi postala slatinska Ovčara. Stoga smo ovim zbornikom radova nastojali ispraviti nepravdu koja je, uvjetno rečeno, nanesena slatinskom području te njegovu ratnu situaciju prikazati slatinskoj i široj javnosti – rekao je Brekalo. Radovi koji se nalaze u zborniku potpisuju: Mato Arlović, Ladislav Bognar, Miljenko Brekalo, Mate Buntić, Josip Černi, Krešimir Fučkar, Antonija Huljev, Ivan Levar, Anamarija Lukić, Natko Martinić Jerčić, Đuro Matovina, Vlado Međumurac, Ivica Musić, Petar Nedić, Damir Novotny, Radenko Pavić, Zvjezdana Penava Brekalo, Martin Starčević, Ivica Šola, Dragica Šuvak i Zorica Varga. (www.icv.hr, adf, mf, foto: D. Fišli)
EVOLUCIJA RUSKE STRATEGIJE PREMA UKRAJINI
EVOLUCIJA RUSKE STRATEGIJE PREMA UKRAJINI Početak Narančaste revolucije, Kijev 2004.godine Od strane budućih povjesničara Narančasta revolucija iz 2004., val uličnih prosvjeda koji je potaknuo uspon prozapadne vlade u Kijevu, će se vjerojatno pamtiti kao prva epizoda u drami koja će na kraju dovesti do sadašnjeg Ukrajinskog rata. Ovu prekretnicu Zapad je s entuzijazmom podržao kao značajnu ideološku pobjedu liberalne demokracije i ‒ iznad svega ‒ kao geopolitičku prekretnicu u napredovanju NATO-a i EU-a prema istoku. Udarni valovi Narančaste revolucije su se itekako snažno osjetili u Kremlju. Do tada su Boris Jeljcin i njegov nasljednik Vladimir Putin tražili neku vrstu prilagodbe u odnosima sa Zapadom. Moskva je čak nudila koketne poteze NATO-u, jednostrane diplomatske ustupke, pa čak i podršku američkoj vojnoj intervenciji u Afganistanu. Takve su geste u Washingtonu i Bruxellesu doživjeli kao znak slabosti jer je prevladalo mišljenje da je, u posthladnoratovskoj eri, Rusija brzo gubila na važnosti, tako da je neopravdano zanemarivano ono što ima za reći ili ono što želi. S obzirom na to da je Rusija bila samo sjena impresivne moći koju je nekoć držao Sovjetski Savez, Moskva se više nije shvaćala ozbiljno čak ni na najvišim razinama odlučivanja. Sa Narančastom su revolucijom Vladimir Putin i njegovo okruženje, u kojem je uvijek bila istaknuta prisutnost bivših kolega iz KGB, doživjeli grubo buđenje. Iz njihove perspektive, Naračasta revolucija je bila operacija koju su osmislile CIA i nevladine organizacije financirane od strane State Departmenta, sa ciljem agresivnog opkoljavanja Rusije. Po mišljenju Moskve NATO još uvijek ne pokazuje želju da osvoji Rusiju (kao Napoleon ili Hitler), međutim, takve namjere bi se, pod odgovarajućim okolnostima, mogle pojaviti u doglednoj budućnosti. Bili su uvjereni da kraj Hladnog rata nije ugasio valjanost geopolitičkih teorija Sir Halforda Mackindera o potrebi pomorskih sila s rubnog polumjeseca da kontroliraju najvažnija područja takozvanog euroazijskog ‘heartlanda’. Na Münchenskoj konferenciji o sigurnosnoj politici 2007. predsjednik Putin je održao govor u kojem je otvoreno okarakterizirao neokonzervativni križarski rat za nametanje unipolarnog svijeta ‒ a posebno širenje NATO-a u istočnoj Europi ‒ opasnim za stabilnost unutar međunarodnog sustava. Prema Putinu to širenje bi moglo povećati vjerojatnost sukoba, umanjiti međusobno razumijevanje među velikim silama i potaknuti vojne napetosti. Putinove izjave su u to vrijeme uglavnom odbacivane i zanemarivane. Danas, gledajući unatrag, zvuče kao upozorenje na ono što se dešava ovih dana. Tek je šačica zapadnih geopolitičkih stručnjaka (George Kennan, Henry Kissinger, Kenneth Waltz i John Mearsheimer) izrazila zabrinutost o mogućoj nepromišljenosti pokušaja da se Rusija satjera u ćošak, no njihova su mišljenja bila iznimka, a ne pravilo. BORIS JELCIN, PREDSJEDNIK RUSKE FEDERACIJE 25.12.1991.- 31.12.1999. VLADIMIR PUTIN, PREDSJEDNIK RUSKE FEDERACIJE 31.12.1999.- 07.05.2008. I OD 07.05.2012.DO DANAS Prema tim malobrojnim geopolitičkim stručnjacima materijalizacija snažne ruske reakcije je samo pitanje vremena jer bez Ukrajine pod svojom suverenošću, Rusija će zauvijek biti uhvaćena u neugodnom obrambenom položaju s malom strateškom dubinom u slučaju konvencionalnih napada ili nuklearnih udara. Nadalje, uključivanje Ukrajine u NATO i EU ostavilja Rusiju otuđenom, izoliranom i ranjivom. Rusi su odmah mobilizirali svoje političke opunomoćenike i sve resurse koji su im bili na raspolaganju u Ukrajini kako bi tamošnje prorusko vodstvo moglo preuzeti vlast što je prije moguće. Osim toga, Rusi su se počeli otvoreno suprotstavljati vanjskopolitičkoj agendi Washingtona na Kavkazu, središnjoj Aziji, Levantu, Africi, pa čak i na američkoj hemisferi. Na kraju su uspjeli okrenuti situaciju u Ukrajini u svoju korist izborom Viktora Janukoviča no njihova je pobjeda bila kratkog vijeka. Pokret Euromajdan 2014. svrgnuo je Janukovičevu vladu i zamijenio je prozapadnim režimom. Predvidljivo, takav se neuspjeh pretvorio u košmarnu egzistencijalnu krizu za Kremlj. Gledajući unatrag, strategija Moskve razvila se u tri faze kako bi se suočila s dinamikom promjena: Faza 1: Rastući pritisak Nakon Euromaidana, Rusija je pokrenula kampanju hibridnog ratovanja protiv Ukrajine. Prije svega, to je uključivalo upotrebu sile ‒ kao što se pokazalo u izravnoj aneksiji Krimskog poluotoka i otvorenoj potpori proruskim separatističkim milicijama u Donbasu ‒ sa svrhom kompromitiranja teritorijalnog integriteta Ukrajine i sijanja određenog stupnja kaosa tako da Ukrajina ne bi mogla biti apsorbirana od strane zapadnih struktura u skoroj budućnosti, kao i podsjetiti Kijev da se ruski interesi ne mogu zanemariti. Nadalje, također je sadržavao nekonvencionalne metode poput ekonomskog pritiska, pokazivanje vojnih mišića, vjerski utjecaj, širenje propagande, mobilizaciju ruskih političkih pipaka u Ukrajini i ‘aktivne mjere’ kao što su agitacija i tajni pokušaji poticanja državnog udara . To je ujedno i geopolitička pozadina u kojoj se mora razumjeti razvoj infrastrukturnih projekata za opskrbu ruskog prirodnog plina europskih zemalja putem plinovoda koji zaobilaze Ukrajinu. Iako je ovaj postupak uspio zakomplicirati pristupanje Ukrajine NATO-u, nije umanjio spremnost Kijeva da se pridruži Atlantskom savezu. U konačnici navedena strategija nije uspjela postići povoljnu promjenu režima. Faza 2: Ultimatum Godine 2021. bili smo svjedoci goleme koncentracije ruskih trupa, vojnih platformi i oružja u neposrednoj blizini ukrajinske granice. Rusi se nisu niti potrudili svoje poteze držati u tajnosti, i mnogi su ih protumačili kao znak skorog napada. Međutim, takva upadljivost nije imala previše smisla ako je u pitanju samo napad velikih razmjera jer se tako žrtvuje element iznenađenja. Posve je logično da je smisao navedenih priprema bio otvoreni pritisak, vjerodostojna prijetnja ili ultimatum. Zapravo, uz otvoreno gomilanje vojske na granici Moskva je formulirala niz zahtjeva: jamstvo da se više nijedna država s postsovjetskog prostora nikada neće pridružiti NATO-u ili biti domaćin vojnih aktivnosti koje poduzima transatlantski savez, povlačenje ofenzivnog naoružanja iz susjednih europskih zemalja, uklanjanje NATO vojne infrastruktur postavljene u Istočnoj Europi od 1997., te niz ograničenja vezanih uz nuklearno oružje i balističke projektile. Uzimajući u obzir maksimalistički karakter tih zahtjeva, SAD i NATO ih realno nisu mogli ispuniti. Međutim, iskazani interes Kremlja za održavanjem bilateralnih pregovora sa Sjedinjenim Državama u Ženevi ukazao je na to da Rusi smatraju da bi se možda moglo doći do rješenja koje bi u obzir uzelo zabrinutosti Moskve a koje bi moglo biti prihvatljivo. Ono što su Rusi tražili je u stvari revizija posthladnoratovskog globalnog poretka i strukturalni redizajn europske sigurnosne arhitekture. Sve to pokazuje da Moskva žarko želi da se je tretira kao veliku silu koja zaslužuje da je kao takvu priznaju Washington i Bruxelles, ali i kao regionalnog hegemona čija se sfera utjecaja – posebno u Ukrajini – mora poštivati u multipolarnom svijetu. Unatoč tome, Moskvi je nedostajalo snage ili kritične mase potrebne da primora Washington ili uvjeri NATO na dobrovoljno odricanje od mnogih pozicija stečenih posljednjih desetljeća. Nitko se
U Virovitici se po drugi puta održava SŠNIDOR – najveće natjecanje hrvatskih branitelja, invalida Domovinskog rata, 22. listopad 2022.
U Virovitici se po drugi puta održava SŠNIDOR – najveće natjecanje hrvatskih branitelja, invalida Domovinskog rata, 22. listopad 2022. Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova hrvatskih ratnih vojnih invalida Domovinskog rata Republike Hrvatske, na čelu s predsjednikom Josipom Đakićem, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića te pokroviteljstvom župana VPŽ Igora Androvića i gradonačelnika Virovitice Ivice Kirina, danas (subota) je u Virovitici organizirala 26. Svehrvatsko športsko natjecanje invalida Domovinskog rata. Na natjecanju koje je započelo u prijepodnevnim satima sudjeluju branitelji iz 20 hrvatskih županija i Grada Zagreba u 9 disciplina: boćanju, kuglanju, elektronskom pikadu, šahu, stolnom tenisu, streljaštvu, utrci u invalidskim kolicima, ribolovu i stolnom tenisu. Uoči početka natjecanja, na Gradskom groblju u Virovitici odana je počast svim poginulim i preminulim braniteljima. Prigodom otvaranja natjecanja, glavni organizator i domaćin ovog natjecanja, predsjednik HVIDR-e RH, saborski zastupnik Josip Đakić istaknuo je značaj ovog najvećeg braniteljskog natjecanja u Republici Hrvatskoj. -Okupili smo se ovdje da nastavimo s jednom od naših najvećih aktivnosti koje psihofizički osnažuju sve natjecatelje, članove HVIDR-i iz svih županija Lijepe naše – rekao je na početku svog izlaganja Josip Đakić. -Osim toga, naši natjecatelji ostvaruju značajne rezultate na paraolimpijskim natjecanjima diljem Hrvatske i svijeta. Vjerujem da ste danas kao i tijekom Domovinskog rata spremni služiti svom narodu i svojoj organizaciji, te da u zajedništvu i slozi želite postići najbolje rezultate. Naše igre održavaju se već 26 godina i bit će i dalje naš fokus događanja uz još tri programa koja u tijeku godine odrađujemo. Sve vas još jednom pozdravljam i želim vam dobro raspoloženje, dobre rezultate, da se ugodno provedete u Virovitici i da se sretno vratite svojim kućama – zaključio je Đakić. Riječima dobrodošlice pridružio se i gradonačelnik Ivica Kirin istaknuvši ponos što je Virovitica po drugi puta domaćin ovog velikog natjecanja. -Zahvaljujem se svim hrvatskim braniteljima na dolasku u naš grad koji nikada ne bi bio ovakav kakav je danas da nije bilo upravo vas, najhrabrijih ljudi u vremenima kada je trebalo obraniti Hrvatsku. Nikada to nećemo zaboraviti, a događaji poput ovog danas prilika su da vam i osobno zahvalimo za sve ono dobro što ste učinili za Hrvatsku – rekao je prilikom otvaranja natjecanja Ivica Kirin Župan VPŽ Igor Andrović također je svim braniteljima iskazao zahvalu na dolasku i poželio im uspjeh u natjecanju. -Pozdravljam sve vas koji ste svojom hrabrošću i žrtvom obranili našu Hrvatsku i ispisali najslavnije stranice povijesti Lijepe naše. Iako ranjeni u ratu, ovim činom i ovakvim natjecanjima pokazujete da i dalje imate viteško i sportsko srce spremno za borilište, druženje i vjerujem da upravo ove vaše igre pokazuju da ste i nakon Domovinskog rata zajedno – rekao je tom prigodom župan Andrović. Sve nazočne pozdravio je i izaslanik ministra obrane RH, brigadni general Perica Turalija istaknuvši pritom branitelje i njihov značaj u Domovinskom ratu. -Vi ste bili najveća snaga Hrvatske onda kada je to najviše trebalo. Vi ste svojim djelovanjem, svojim htijenjem i žrtvovanjem dali najveći doprinos slobodi Lijepe naše. Zadužili ste sve nas i naše naraštaje koji su u vama imali svoje zaštitnike i uzore sada i u budućnosti – napomenuo je Perica Turalija. Izaslanica potpredsjednika Vlade RH i ministra Unutarnjih poslova RH, državna tajnica MUP-a RH Irena Petrijevčanin prenijela je tom prigodom pozdrav od svih policajaca, zaposlenika i umirovljenoika MUP-a koji su sudjelovali u borbama u Domovinskom ratu. -Prenosim vam ove pozdrave s nadom da ćete i dalje djelovati u miru onom snagom kojom ste djelovali i u ratu. Želim vam i dalje dobro zajedništvo, jer to je jedan od najvećih faktora uspješnog djelovanja, ali i individualnog života svakog branitealj – napomenula je Irena Petrijevčanin. Na kraju se svima obratio i svečano otvorio ove igre osobni izaslanik predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, te izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Špiro Janović. -Puno ste propatili i puno ste za ovu zemlju dali. Ova država je utemeljena na vašoj krvi i na vašim suzama. Red je da i vi uživate u onom što ste stvorili, da budete sretni i da budete zajedno. Držim da je ovakvo natjecanje jedan od najboljih oblika da se sve to i ostvari – rekao je otvorivši 26. SŠNIDOR. Na koncu svečanosti otvorenja fra Bernard Barbarić, gvardijan Župe Sv. Roka Virovitica, blagoslovio je natjecatelje i sve sudionike igara. Otvorenju su nazočili i državna tajnica Sanja Bošnjak, predsjednik Županijske skupštine VPŽ Dinko Begović, general-pukovnik Slavko Barić… Potom su započele sportske igre, a svečano zatvaranje natjecanja, odnosno dodjela pehara i medalja najboljim sportašima, predviđena je večeras u 20 sati. (www.icv.hr, bs, foto: M. Rođak, K. Toplak)
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“
Obilježavanje 31. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“ https://www.youtube.com/watch?v=d5TEL8D7W1M Polaganjem vijenaca, svetom misom i prigodnom svečanošću obilježena je 31. obljetnica ustrojavanja 128. brigade HV „Sveti Vid“. Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na Delti, kojem su se pridružila i delegacija Grada Rijeke te Primorsko- goranske županije. Nakon toga je u Katedrali sv. Vida služena misa zadušnica. Prigodna svečanost u povodu 31. obljetnice ustrojavanja i nastanka 128. brigade HV-a „Sveti Vid“ Rijeka održana je HKD-u na Sušaku, gdje su se prisutnima obratili Ivan Lerga, pričuvni bojnik, dugogodišnji zapovjednik II. bojne i predsjednik Udruge 128. brigade HV-a Sv. Vid, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović i pročelnik Ureda županije Goran Petrc. Gradonačelnik je čestitao 31. obljetnicu brigade, na koju je Rijeka ponosna, podsjetivši kako je odaziv na mobilizaciju upravo u Rijeci bio jedan od najvećih u Hrvatskoj. “Mnogi od vas i danas imaju posljedice tih ratnih djelovanja, a 26 pripadnika brigade ostavilo je ono najvrednije što imaju, svoj život. Na žalost, svjedoci smo da se povijest ponavlja. Doduše ne na ovom našem prostoru, ali u Europi svjedočimo novim ratovima, a ratovi nikada nisu donijeli ništa dobro iz povijesti. Iz povijesti možemo jako puno naučiti ako to želimo. Rijeka je svojim brigadama odala nužnu počast imenovanjem dvaju trgova, ulice i gradnjom mosta na Delti, a s Delte većina vas je otišla na ratišta diljem Hrvatske. Ne samo na ličko ratište koje nam je bilo najbliže, ali praktički je u Lici obranjena Rijeka i dio Hrvatske i na tome vam zahvaljujemo”, kazao je riječki gradonačelnik. 128. brigada osnovana je 22. listopada 1991. godine na temeljima Teritorijalne obrane, a nakon prvog postrojavanja na prostorima današnjeg Sportsko-poslovnog centra “Lovorka Kukanić”, članovi brigade su se pripremali na području čitavog Grobnika. Prvi zadaci postrojbe bili su blokada vojarni u Rijeci te preuzimanje oružja iz skladišta tadašnje JNA. Radi se o brigadi kroz koju je prošlo više od 7.000 branitelja i koja je izvršavajući ratne zadaće u Domovinskom ratu uvelike zadužila Rijeku i cijelu Hrvatsku. Brigadu su najvećim dijelom činili stanovnici Rijeke i okolice, a na svom ratnom putu, koji je većinom vodio preko ličkih ratišta, svoj život je ostavilo 26 branitelja. Brigada je sudjelovala i u vojno-redarstvenoj akciji Oluja. Uloga 128. brigade Hrvatske vojske u Domovinskom ratu bila je ogromna, a pogotovo što je početkom ratnih sukoba njena aktivnost bila vezana uz povlačenje JNA iz Rijeke, te kasnije sudjelovanje u borbama na ličkom ratištu, u čemu je uspjela obraniti Rijeku od agresije neprijateljskih sila i jačih razaranja te zaštititi od stradanja civilno stanovništvo. 128. brigada HV “Sv. Vid” pronijela je ime Rijeke i izvan hrvatskih granica. 1999. godine 128. brigadi HV-a dodijeljena je Zlatna plaketa “Grb Grada Rijeke” za neprocjenjiv doprinos u obrani Rijeke tijekom Domovinskog rata. Tekst preuzet sa portala rijeka.hr
Komemoracija povodom 8. godišnjica smrti Nevenke Topalušić, Vrbovec, 22. listopada 2022.
Komemoracija povodom 8. godišnjica smrti Nevenke Topalušić, Vrbovec, 22. listopada 2022. Obilježavanje 8. godišnjice smrti Nevenke Topalušić održano je u Vrbovcu 22. listopada 2022. godine. Započelo je misom zadušnicom koja je održana u Kapeli sveta Tri Kralja na Gradskom groblju u Vrbovcu, nakon čega je održana komemoracija ispred grobnice Nevenke Topalušić na vrbovečkom Gradskom groblju te polaganjme vijenca potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja ispred spomen-obilježja „Hrvatska kocka“ u središtu Vrbovca. Komemoraciji u Vrbovcu prisustvovali su sinovi Dubravko i Željko sa članovima njihovih obitelji te suprug Branko. U ime potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda aktivnostima obilježavanja sudjelovao je Ivan Krupec, predsjednik Udruge veterana 2. gardijske brigade „Gromova“, a u ime Grada Vrbovca zamjenik gradonačelnika Marko Belošević. Aktivnostima su nazočili i predstavnice udruga 2. gardijske brigade, zatim Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec te Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga Republike Hrvatske. Nakon svete mise i komemoracije kod spomenika Nevenke Topalušić, komemoracija je nastavljena polaganjem vijenca i paljenjem lampiona ispred spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima „Hrvatska kocka“ na Trgu Petra Zrinskog u središtu Vrbovca. Nevenka Topalušić preminula je prije osam godina, 22. listopada za vrijeme braniteljskih prosvjeda “Sto posto za Hrvatsku” u Savskoj ulici u Zagrebu. Taj trg ispred Ministarstva branitelja danas nosi njeno ime. Pokojna Nevenka Topalušić bila je izuzetno hrabra žena, koja se kao viša medicinska sestra zaposlena u Domu zdravlja u Vrbovcu dragovoljno priključila sanitetu 51. samostalne bojne Vrbovec. Do ljeta 1992. godine je kao pripadnica 51. samostalne bojne provela na zapadnoslavonskom ratištu, a nakon toga kao pripadnica 2. gardijske brigade “Gromovi” u svim operacijama u kojima su angažirani legendarni „Gromovi“. U operaciji „Una“ teško je ranjena, kao i njezin sin Dubravko, te je provela skoro 20 godina u invalidskim kolicima. Narednica Nevenka Topalušić bila je stopostotni ratni vojni invalid. Nakon paljenja svijeća ispred grobnice Nevenke Topalušić, zapaljene su svijeće i pripadnicima 51. samostalne bojne iz Vrbovca, Dubravku Smolecu i Damiru Rubenčiću, koji su u okviru završnih operacija za oslobađanje Zapadne Slavonije „Orkan 91“ poginuli u Subockoj, 28. prosinca 1991. godine te pripadniku 51. samostalne bojne, Stjepanu Kneževiću, koji je prije petnaestak dana sahranjen na istom groblju. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Sandi Knežević i Radio Vrbovec
