GAMING I/ 2011-Budapest
Delegacija Hrvatskog časničkog zbora u sastavu :Rozario Rozga, stožerni brigadir u mirovini, predsjednik HČZ RH i Stanislav Linić, brigadir u mirovini, predsjednik HČZ PGŽ sudjelovala je u vremenu od 28.travnja do 1.svibnja 2011.godine na proljetnom sastanku GAMING INICIJATIVE u Budimpešti. Na sastanku su još bili prisutni predstavnici: Mađarske, Slovenije, Italije, Slovačke, Hrvatske, Švicarske, Austrije, Francuske i Rumunjske. ma sastanka bila je:“ Europska sigurnost iz Mađarske perspektive“. Na sastanku su obrađivane slijedeće teme: Sigurnosni aspekti Mađarskog predsjedavanja EU Nova strategija NATO i njene implikacije na sigurnost RM Odnosi EU i NATO Europska kolektivna obrana Razvoj borbenih sposobnosti EU OS RM u odgovorima na krizne sitacije Promjene u sustavu organizacije pričuve u OS RM Predavanja su držali istaknuti pripadnici Ministarstva obrane i GS OS Mađarske. U sklopu sastanka održan je i sastanak Predsjedništva GAMING INICIJATIVE na kojemu su, između ostalog, donesene i slijdeće odluke: Nova predsjednica GAMING INICIJATIVE je puk Heidi Kornek iz Asocijacije pričuvnih časnika Švicarske Konfederacije Slijedeći sastanak održat će se u La Speciji- Italija a sastanci u 2012 godini održat će se u Austriji i Hrvatskoj Sastanak Gaming I 2011 u Budimpešti bio je veoma kvalitetno organiziran sa kompetentnim predavačima koji su nas u potpunosti upoznali sa sadašnjim trenutkom u organizaciji pričuvnog sastava Republike Mađarske kao i sa sigurnostim i organizacijskim problemima sa kojima se Mađarska susreće kao članica EU i NATO, posebno u godini njenog predsjedavanja EU. Posebno je značajno bilo vidjeti kako Republika Mađarska riješava konkretne probleme vezane za boravak svojih vojnika u misijama posebno u misiji ISAF u Afganistanu.
Obilazak Muzeja vojne povijesti Republike Mađarske u Budimpešti
Skupina od 48 pripadnika HČZ PGŽ sa članovima porodica obišla je 29.siječnja 2011.godine Muzej vojne povijest Republike Mađarske. Muzej se nalazi u bivšoj vojarni u samom centru Budimpešte i a čini ga vrlo bogata zbirka eksponata iz vojne povijesti Republike Mađarske u rasponu od dokumenata, kovanica, zastava odora pa do oružja. Izlet su financirali sami pripadnici HČZ uz pomoć Poglavarstva Grada Rijeke. [wowslider id=”5″]
PROSLAVA DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA
Zajedno sa izaslanstvom Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Policijske uprave Primorsko goranske županije, političkim strankama i udrugama iz Domovinskog rata , izaslanstvo HČZ PGŽ 0900 sati položilo je vijenac ispred Središnjeg križa na Centralnom gradskom groblju Drenova i na Mostu Hrvatskih branitelja. Nakon polaganja vijenaca posebnim autobusom otišlo se u Delnice gdje se obilježavanje nastavilo u vojarni Drgomalj. Nakon razgledavanje spomen sobe i prostorija bojne, zamjenik zapovjednika bojne upoznao izaslanstva sa ustrojem i zadaćama bojne. Druženje je završeno zajedničkim ručkom. [wowslider id=”3″]
Prva proširena sjednica Središnjeg odbora HČZ-zajednice udruga
Prva proširena sjednica Središnjeg odbora HČZ-zajednice udruga održana je 28.rujna 2010.godine u maloj dvorani Časničkog doma HVU”PETAR ZRINSKI” sa slijedećim dnevnim redom: Verifikacija zapisnika sa šeste sjednice Središnjeg odbora Program djelovanja HČZ po razinama provedbe za period 2010-2014.godine Prijedlog plana rada i financijskog plana za 2011.godinu Verifikacija normativnih akata iz nadležnosti Središnjeg odbora Imenovanje: Dopredsjednika Glavnog tajnika Članova Izvršnog odbora HČZ Predsjednika i članova stalnih povjerenstava za: Stručnu izobrazbu članstva Organizaciju i statutarna pitanja Međunarodnu suradnju Priznanja Informiranje i Financije Razno Zaključci i prijedlozi : Usvojeni su: Program djelovanja HČZ po razinama provedbe za period 2010-2014.godine Prijedlog plana rada i financijskog plana za 2011.godinu Verificirani su: Zapisnik sa šeste sjednice Središnjeg odbora Normativni akti iz nadležnosti Središnjeg odbora Imenovani su: Dopredsjednik Glavni tajnik Članovi Izvršnog odbora HČZ Predsjednik i članovi stalnih povjerenstava za: Stručnu izobrazbu članstva Organizaciju i statutarna pitanja Međunarodnu suradnju Priznanja Informiranje i Financije Za predsjednika povjerenstva za informiranje izabran je brig. u mirovini Superina. Odlučeno je da se u svakoj županijskoj organizaciji odredi jedan časnik za iformiranje koji će se povezati sa brig Superinom i informirati ga o događajima od značaja koji će se objaviti u Hrvatskom vojniku i nekim drugim novinama. Slijedeća sjednica Središnjeg odbora HČZ održat će se u Rijeci i to sredinom prosinca 2010.godine Prvenstvo HČZ u streljaštvu, koje će biti ujedno i prilika da se odabere 1-2 ekipe HČZ za sudjelovanje na prvenstvu OSRH , održat će se u dane vikenda koji prethodi Danu OS RH (21. I 22. 05.2011.godine) Godišnje okupljanje pripadnika HČZ slijedeće godine bit će u Karlovcu Godišnje okupljanje pripadnika HČZ godine 2012. Bit će u PGŽ. Na Sniper kupu 2011. Sudjelovat će i ekipe HČZ (Karlovac, Pula, Osjek)
GAMING II, Altdorf, Švicarska 2010.
Jesenji sastanak GAMING INICIJATIVE, pod nazivom GAMING II/10 održan je u Švicarskoj, gradu Altdorf, kanton Uri, u vremenu od 09-12. Rujna 2010.godine. Na sastanku su, pored delegacije Republike Hrvatske, sudjelovale i delegacije: Italije, Njemačke, Švicarske, Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Delegacija Poljske nije sudjelovala. U delegaciji Republike Hrvatske bili su: Rozario Rozga, stožerni brigadir u mirovini, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora RH, Stanislav Linić, brigadir u mirovini, predsjednik HČZ PG županije, Ljubomir Cerovac, brigadir u mirovini, predsjednik HČZ Istarske županije, Težišna tema cjelokupnog sastanka su Oružane snage Švicarske konfederacije i njihova uloga u sustavu nacionalne sigurnosti zemlje, sa posebnim osvrtom na deklariranu neutralnost Švicarske i što ona konkretno znači u slučaju uporabe oružanih snaga. Posebno je značajno da su o ulozi oružanih snaga u švicarskom društvu govorili civilni dužnosnici sa razine kantona i švicarskog parlamenta. Težišna tema je obrađena kroz slijedeće: General Dominique Andrey, zapovjednik kopnene vojske: Švicarske oružane snage General bojnik Roberto Fisch, zapovjednik Regionalnog zapovjedništva 3: Struktura i izazovi Regionalnog zapovjedništva 3 Brigadir Hans Shathzman, predsjednik časničkog zbora Švicarske: Švicarski časnički zbor Pukovnica Heidi Kornek, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Švicarskog časničkog zbora: Švicarski novački model Dr Gabi Huber, član parlamenta: Švicarska sigurnosna politika Josef Dittli, predsjednik vlade kantona Uri: Civilno vojni odnosi u Švicarskoj Pored toga posjetili smo 9.inž.bojnu. Posjeta je imala dva dijela, najprije smo obišli zapovjedno mjesto i uredske prostorije bojne koje se nalaze u starom podzemnom atomskom skloništu a potom smo bili prisutni na vježbi- demonstraciji obučenosti ljudstva jedne satnije u sastavljanju pontonskog mosta. Cjelokupni sastanak je bio veoma dobro organiziran i osmišljen i proširio nam je saznanja o specifičnostima švicarskih oružanih snaga, njihovoj ulozi u društvu i izazovima sa kojima se susreće ova organizacija. Kako je više puta naglašeno, mala je mogućnost oružane agresije na Švicarsku ali je teroristička prijetnja sasvim izvjesna tako da je proklamirana neutralnost u ovim uvjetima pred velikim izazovima. [wowslider id=”4″]
IZLOŽBA: LIBURNIJA U “OLUJI”
U čast Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja Hrvatski časnički zbor Opatije organizirao je izložbu “Liburnija u Oluji” u Umjetničkom paviljonu “JURAJ ŠPORER” od 31.07.do 08.08.2010.godine. [wowslider id=”2″]
Zašto se OLUJA nije mogla izbjeći, niti se smjela odgoditi
Autor: Ante Nazor – ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ; foto: fotoarhiva HVG-a i Vojnog muzeja Poznato je da se povijesni događaj ne može objektivno prikazati ni razumjeti, ako se pritom zanemari kontekst vremena, odnosno cjelovitost povijesnog procesa u kojem se dogodio. Tako se ni rasprava o oslobodilačkoj operaciji Oluja ne može ograničiti samo na događaje iz srpnja i kolovoza 1995. godine. Ona je (jednako kao i Bljesak) posljedica srpske agresije i okupacije dijela Republike Hrvatske, te dugotrajna procesa neuspješnih pregovora hrvatske vlasti i predstavnika međunarodne zajednice s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, kao i nedjelotvornih poteza međunarodne zajednice. S obzirom na to da se u postojećim uvjetima vojna opcija pokazala kao jedina preostala mogućnost da se prekine neodrživo stanje nastalo “udruženim zločinačkim pothvatom” koji su velikosrpski planeri i vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA i srpskih paravojnih postrojbi, provodili u Hrvatskoj od 1990. do kolovoza 1995. godine, odnosno zato što je njezino pokretanje bilo uzrokovano nastavkom velikosrpske politike, može se reći da je Oluja – sa svim posljedicama koje su nastale njezinom provedbom, krajnji rezultat takve politike u Hrvatskoj
