31 godina od stradavanja u Čanku
31 GODINA OD STRADANJA HRVATSKIH VOJNIKA I CIVILA U ČANKU I ove je godine, 10. prosinca 31.obljetnica jednog od najvećih zločina u Domovinskom ratu na prostoru Like. Trideset i jedna godina je prošla od prvog velikog stradanja pripadnika 12.br,HV „Sveti Vid“ Rijeka. Napad neprijatelja sa okolnih brda počeo je rano, u hladnu zimsku zoru i rezultirao je smrću osmero mještana civila i s 28 poginulih pripadnika MUP-a, 128. brigade ZNG „Sv. Vid Rijeka“, 133. brigade, 111. brigade i 1. gardijske brigade „Tigrovi“, dok pet pripadnika 128. brigade (sanitet 2.bojne 128.br HV) biva zarobljeno i završava u zatvorima Knina i Korenice. Između ostalih poginuli su slijedeći pripadnici 128.br HV: FRANJO MATAŠIĆ (17.12. 1991.-VMA Beograd), zapovjednik 2.bojne, ranjen, zarobljen i odveden te umro u nerazjašnjenim okolnostima navodno na VMA u Beogradu MILJENKO BENAŠ IVOSLAV ŠKARON ZLATKO LIKER IVAN RADICA Osim okupljanjem u Čanku, selu od nekoliko desetaka stanovnika u sastavu općine Plitvička jezera, stradanje pripadnika 128. brigade HV tradicionalno će se obilježiti i u Svetištu Majke Božje Trsatske. Misa je u 18,30 sati. Naći će se pripadnici 128. brigade HV “Sveti Vid” kako bi odali počast svojim suborcima, ostalim braniteljima te civilima koji su na taj dan stradali u Čanku.
Konferencija 9.Centra znanja “Znanjem kroz izazove budućnosti”
Konferencija „Znanjem kroz izazove budućnosti“ u organizaciji članica 9. Centra znanja za društveni razvoj Cjelodnevna konferencija pod nazivom „Znanjem kroz izazove budućnosti“ u organizaciji članica 9. Centra znanja za društveni razvoj održana je 25. studenog u hotelu Academia u Zagrebu. U radu konferencije sudjelovalo je 60-ak predstavnika udruga-članica, panelista i gostiju. Nakon otvaranja konferencije, uvodno se u ime Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva obratio Pavle Schramadei. Prezentaciju na temu „Nacionalna razvojna strategija RH do 2030. godine u području djelovanja 9. Centra znanja“ održala je načelnica samostalnog sektora iz Ministarstva hrvatskih branitelja Lina Lena Soukup, a ovlaštena za obavljanje poslova ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH, Helena Beus govorila je na temu „Nacionalni plan za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva od 2021. do 2027. te hodogram aktivnosti Radne skupine za izradu Nacionalnog plana (modeli održivosti i otpornosti civilnog društva)“. Predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Tamara Horvat Klemen i Žerljko Holik govorili su na temu „Pristupačnost digitalnih sadržaja i usluga“. U okviru cjeline posvećene više-programskom povezivanju Centara znanja u programu uključive i solidarne Hrvatske, predstavnik 8. Centra znanja Ratimir Đanić održao je predavanje na temu „“Pristupačnost kao preduvjet uključivosti osoba s invaliditetom“, a predstavnik Udruge MoSt Drago Lelas prezentaciju na temu „Solidarnost u zajednici“. Rad konferencije nastavljen je nakon ručka prezentacijom Kristijana Karajića iz Hrvatskog državnog arhiva na temu „Upravljanje gradivom u digitalnom obliku“. Ova tema ima izrazito važan značaj za Hrvatski časnički zbor, zbog povijesno vrijednog arhivskog gradiva HČZ-ZU. HČZ-ZU je već ranije u više navrata putem javnih poziva i na druge načine bezuspješno pokušavao osigurati (pretežito) financijske i materijalne preduvjete u cilju digitalizacije golemog i vrijednog arhivskog gradiva HČZ-ZU. Tijekom vremena za umrežavanje s drugim učesnicima konferencije, moglo se doći do zajedničkog zaključka o potrebi rješavanja ovog izazova na razini udruga-članica 9. Centra znanja. Na temu prijenosa specifičnih znanja u području Solidarna i uključiva Hrvatska, predavanje pod nazivom „Solidarno i odgovorno – humanitarne akcije branitelja i stradalnika Domovinskog rata, održala je g-đa Sandra Rapčak Škomrlj, zamjenica koordinatorice 9. Centra znanja g-đe Danijele Perić. U području Zelena i održiva Hrvatska predavanje je održao g. Dario Duić, glavni tajnik Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Predstavljanje aktivnosti EU projekta Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost, Tematske mreže branitelji, predstavio je predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi gospodin Siniša Troha. G. Troha je prezentirao i smjernice o Radnoj aktivnosti branitelja, značaju i potrebi jačeg uključivanja u društveno poduzetništvo. Po završetku Konferencije doneseni su zaključci kojima su utvrđene smjernice daljnjeg razvoja 9. Centra znanja za društveni razvoj u području djelovanja unaprjeđenja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata. Udruge hrvatskih branitelja i stradalnika iz Domovinskog rata, članice 9. Centra znanja, od kojih su neke osnovane davne 1992. godine, u svrhu zaštite prava svojih članova i ublažavanja teških posljedica njihovog stradavanja na prvoj crti bojišnice u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, tijekom svih ovih godina, prošle su težak, ali iznimno uspješan put usmjeren ka razvoju njihovih ljudskih i organizacijskih kapaciteta oblikovanih specifičnim potrebama svojih članova i provedbi aktivnosti projekata u cilju zaštite digniteta Domovinskog rata. Temeljem razvoja organizacija civilnog društva, udruge iz Domovinskog rata, okupljene oko realizacije specifičnih ciljeva svojih članova, tijekom 2014. godine uključuju se u razvoj civilnog društva, kao korisnice institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, te se nakon realizacije niza projekata od 2018. godine, slijedom provedbe raznih aktivnosti, uključuju u rad Centara znanja i postaju 9. Centar znanja za društveni razvoj. Realizacijom aktivnosti ove Konferencije uspješno su provedene aktivnosti slijedom provedbe i analize Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030. godine, posebice u području prikupljanja podatka o otpornosti i održivosti organizacija civilnog društva, pri čemu smo realizirali veliki broj specifičnih aktivnosti usmjerenih ka višeprogramskom povezivanju svih Centara znanja u stvaranju Uključive i solidarne Hrvatske, Digitalne Hrvatske i Zelene i održive Hrvatske. Kroz konferenciju su prezentirane različite dugogodišnje aktivnosti udruga i pojedinaca u području solidarnosti, osobito u vrijeme poplava, potresa, pandemije COVID 19, kao i aktivnosti pošumljavanja, čišćenja podmorja, zelenih površina te u senzibiliziranje stanovništva na potrebu očuvanja okoliša. Hrvatski branitelji su nakon stvaranja suverene i neovisne države nastavili izgradnju moderne Hrvatske kao temelj hrvatske vojske koja je sastavnica NATO saveza, ali i kroz druge stupove države i društva u cjelini. Hrvatski branitelji i stradalnici su sastavni dio svih kategorija društva i sudionici svih društvenih procesa pa tako i onih u kojima prenose svoja znanja i iskustva na druge ili usvajaju i primjenjuju iskustva drugih na korist šire zajednica te stalno rade na jačanju kapaciteta pojedinaca i udruga radi postizanja ciljeva od općeg dobra. Jedan od izazova koji je vezan uz vrijeme i okruženje u kojem živimo je “digitalni svijet” i prilagodba društva novim tehnologijama. Udruge članice 9. Centra znanja su i u ovom području započele proces prilagodbe radi jačanja kvalitete življenja. kao i radi potrebe stalnog sudjelovanja u razvoju hrvatskog društva i jačanju moderne Hrvatske u okviru EU. U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga u radu konferencije sudjelovali su glavni tajnik Branko Gačak i poslovni tajnik Mladen Lalić. Tekst i fotografije: Branko Gačak , Mladen Lalić i 9.Centar znanja Prethodno Sljedeće
Pozadina povlačenja – Postaje li moćni Dnjepar ‘granica svjetova‘?
Pozadina povlačenja – Postaje li moćni Dnjepar ‘granica svjetova‘? Rijeka Dnjepar povezuje tri suvremene istočnoslavenske države – izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju i Ukrajinu, te se južno od Hersona ulijeva u Crno more – odnosno tri istočnoslavenska naroda (Ruse, Bjeloruse i Ukrajince) koji su zajedničku pradržavu, pod imenom Kijevska Rus’, imali još od 9. do 13. stoljeća (tada ti narodi nisu bili diferencirani u današnjem smislu), da bi i oni tijekom 20. stoljeća živjeli u zajedničkoj državi, pod akronimom SSSR, koja je također skončala početkom 90-ih, a krv koja se tada nije prolila prolijeva se sada u Ukrajini. Prema nekim prognozama rijeka Dnjepar postat će “granica svjetova”, dok druge prognoze kažu da će njezine obale postati epicentar Trećeg svjetskog rata. Treći kažu: bit će i jedno i drugo. MAGLOVITI CILJEVI U fokus javnosti Dnjepar je izbio prije tjedan dana, nakon što su ruske trupe (ne)očekivano napustile njegovu desnu (zapadnu) obalu i povukle se na lijevu (istočnu) obalu, prepustivši ukrajinskoj vojsci regionalni centar Herson. Iako ruska vojska još uvijek drži oko 70 posto Hersonske oblasti, napuštanje grada Hersona iznenadilo je mnoge promatrače – uključujući i ukrajinsku vojsku – zbog više razloga. U političkom smislu, odlazak Rusa iz Hersona dolazi samo nekoliko tjedana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin proglasio čitavu Hersonsku regiju – pa tako i njezino upravno središte – sastavnim dijelom Ruske Federacije. U vojnom smislu, napuštanje Hersona znači da Moskva barem privremeno odustaje od mogućeg cilja osvajanja Odese i spajanja s ruskim vojnim kontingentom u separatističkoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlju. Doduše, teško je govoriti o pravim ciljevima ruske agresije na Ukrajinu jer su oni – vjerojatno namjerno – postavljeni vrlo maglovito: podsjetimo, Putin je uoči agresije kao ciljeve naveo “demilitarizaciju” i “denacifikaciju” Ukrajine, što je većina analitičara interpretirala kao namjeru slabljenja ukrajinske vojne moći i eliminacije ukrajinskih dobrovoljačkih bataljuna (Azov, Aidar, Tornado, Dnipro-1, Dnipro-2, Donbas…), od kojih su neki imali neonacističke elemente. Kako bilo, netom nakon odlaska Rusa iz Hersona pojavila su se nagađanja da je riječ o političkom dogovoru između Rusije i SAD-a o “zamrzavanju sukoba”, što bi s obzirom na trenutačno stanje na terenu faktički značilo podjelu Ukrajine na proruski i prozapadni dio, pri čemu bi barem na jugu zemlje granica bila rijeka Dnjepar. Takvo rješenje ne bi bilo naročiti novum u svjetskoj politici, budući da slična podjela Cipra, na turski i grčki dio, postoji još od 1974., kao što i slična podjela Koreje – na Sjevernu i Južnu – datira još od 1945. godine. U tom smislu, Dnjepar bi bio ono što je 38. paralela u Koreji. U prilog toj teoriji govore i nedavni javni istupi načelnika Združenog stožera američkih OS, generala Marka Milleyja o potrebi da se pokrenu mirovni pregovori i sukob okonča za diplomatskim stolom, kao i tajanstveni sastanci koji se posljednjih dana odvijaju između najviših ruskih i američkih dužnosnika. KAD SE NAĐU CIA I SVR… Tako su se prošlog ponedjeljka u Ankari sastali šef CIA-e William Burns i šef ruske vanjske obavještajne službe (SVR) Sergej Nariškin, dok je nekoliko dana prije Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan razgovarao s tajnikom ruskog Vijeća sigurnosti Nikolajem Patruševom i Putinovim savjetnikom za međunarodna pitanja Jurijem Ušakovom. Načelnik Združenog stožera američkih OS, general Mark Milley Premda se u škrtim izvješćima s tih sastanaka navodi da se nije razgovaralo o rješavanju ukrajinskog rata, već o izbjegavanju američko-ruskog sukoba i nuklearne eskalacije, mnogi drže da je na dnevnom redu bila i tema o modusima okončanja sukoba, pogotovo što je ovog tjedna postalo evidentno da je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odustao od svoga prijašnjeg stava da nema pregovora s Rusijom dokle god je na njezinu čelu Putin. Više američkih medija u posljednje je vrijeme objavilo da američki vrh privatno traži od Zelenskog da pokaže otvorenost za pregovore s Rusijom, budući da mnoge europske zemlje osjećaju velike ekonomske posljedice rata i antiruskih sankcija, koje su se “bumerang-efektom” okrenule protiv onih koji su ih donijeli. Stoga Washington strahuje da bi se europski saveznici, pritješnjeni rastućom cijenom energenata i galopirajućom inflacijom, mogli “umoriti” od daljnjeg pružanja vojne i ekonomske pomoći Kijevu. WILLIAM BURNS – DIREKTOR CIA SERGEJ NARIŠKIN DIREKTOR SVR JAKE SULLIVAN SAVJ. PRED.BIDENA ZA NAC.SIG. NIKOLAJ PETRUŠEV TAJNIK RUSKOG VIJEĆA SIGURNOSTI JURIJ UŠAKOV, SAVJETNIK VLADIMIRA PUTINA DISONANCIJE IZMEĐU STOLTENBERGA I PRICEA Druge, pesimističnije analize kažu da bi Dnjepar mogao postati epicentar trećeg svjetskog rata između Rusije i Zapada. U prilog toj teoriji, pak, govore disonantni tonovi unutar američkih i NATO struktura u pogledu daljnjeg razvoja ukrajinske situacije i nužnih koraka koje bi valjalo učiniti. Tako su američki mediji objavili da mirotvorni prijedlozi generala Milleyja – koji drži da je ukrajinska vojska oslobađanjem Hersona postigla vojni maksimum, odnosno da ukrajinska pobjeda “nije ostvariva vojnim sredstvima” – nisu naišli na preveliku podršku Bijele kuće, koja se nada da bi Kijev mogao ostvariti još poneki vojni uspjeh prije nego što se sjedne za pregovarački stol. JENS STOLTENBERG GENERALNI TAJNIK NATO-a NED PRICE, GLASNOGOVORNIK STATE DEPARTMENTA Osim toga, primjetno je da, recimo, generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i glasnogovornik State Departmenta Ned Price također imaju dijametralno suprotne stavove o budućim koracima koje bi zapadna alijansa trebala napraviti u Ukrajini, što se vidi iz njihovih recentnih izjava. – Jedini način da se dođe do rješenja rusko-ukrajinskog sukoba je na bojnom polju. Mnogi ratovi su odlučeni za pregovaračkim stolom, ali to ovdje nije slučaj. Ukrajina mora pobijediti i zato ćemo je podržati koliko god je potrebno – rekao je ovog tjedna Stoltenberg, dok je Price prije nekoliko dana odaslao sasvim drukčiju poruku. – U ratu u Ukrajini ne može biti pobjednika i taj sukob se ne može riješiti na bojnom polju, pa je stoga nužno pokretanje pregovaračkog procesa – poručio je Price na novinarskoj konferenciji 7. studenoga.. Iz ovoga je očito da ni Zapad nije načisto u pogledu svoje daljnje strategije prema Ukrajini i ukrajinskom ratu. Pritom se iščekuju i konačni rezultati američkih izbora, održanih 8. studenoga: ako republikanci preuzmu Zastupnički dom, nije isključeno da će se američka vojno-materijalna pomoć Ukrajini reducirati. A bez te pomoći Kijev nema velikih šansi protiv Moskve. U svakom slučaju, ako uskoro ne dođe do mirovnih pregovora, Dnjepar bi doista mogao postati prva crta fronte, barem u Hersonskoj regiji: terenska izvješća
Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka obilježila Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje tradicionalnim odlaskom u Škabrnju
Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Komemorativnim programom na ulazu u Škabrnju, kojeg su uveličale policijska klapa Sv. Mihovil i klapa Bibinje, započelo je obilježavanje obljetnice Dana sjećanja na škabrnjske žrtve u Domovinskom ratu, nakon čega su se svi koji su došli odati počast braniteljima i civilima poginulim na današnji dan, uputili u Koloni sjećanja do spomen obilježja masovne grobnice u središtu Škabrnje gdje su zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položili predstavnici Zajednice udruga civilnih stradalnika Domovinskog rata. U 11 sati u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije održano je koncelebrirano misno slavlje za žrtve Škabrnje, a potom je s Trga dr. Franje Tuđmana krenula Kolona sjećanja do središnjeg križa, spomen obilježja za poginule u Domovinskom ratu, na mjesnom groblju sv. Luke, gdje su pročitana imena poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, pripadnika Samostalnog bataljuna Škabrnja, poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz susjednih općina, civilnih žrtava iz Domovinskog rata i poginulih civilnih žrtava od minsko eksplozivnih sredstava. Ispred središnjeg križa na groblju sv. Luke, zajednički vijenac položili su obitelji poginulih branitelja i civilnih žrtava i predstavnici koordinacije svih udruga proizašlih iz Domovinskog rata Zadarske županije. Vijence i svijeće položio je Predsjednika RH i Vrhovni zapovjednik OS RH, Zoran Milanović s izlaslanstvom, a potom i izlaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske. Također vijence su položila i izaslanstva Općine Škabrnja, Samostalnog Škabrnjskog bataljuna i UHDDR-a te zajednički vijenac Županija, Gradova i Općina te ratnih postrojbi koje su ratovale na području Škabrnje. Udruga 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka tradicionalno je i ove godine Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježila odlaskom u Škabrnju i sudjelovanjem u Koloni sjećanja
HČZ grada Virovitice nizom aktivnosti obilježili su Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje
HČZ grada Virovitice nizom aktivnosti obilježili su Dan sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje Svečano obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskoga rata te Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Osnovnoj školi Suhopolje započelo je posebnom priredbom koju su pripremili učenici. Svečanoj priredbi nazočili su i gosti, načelnik Općine Suhopolje Goran Doležal te članovi Hrvatskoga časničkoga zbora grada Virovitice, pukovnik Marijan Brlek, pukovnik Mirko Brajtigam, bojnik Davor Špoljarić te natporučnik Tomislav Kolec. Članovi Hrvatskoga časničkoga zbora grada Virovitice održali su predavanje o Domovinskome ratu u kojemu se prati kronologija najvažnijih događaja i bitaka s posebnim osvrtom na područje Suhopolja i Virovitice. Učenici su pažljivo pratili predavanje te su upoznati s najvažnijim dijelom novije hrvatske povijesti.. VIŠE PROČITAJTE I POGLEDAJTE NA WEB STRANICI HČZ VIROVITICA
BILJEŠKA o provedenoj aktivnosti u okviru Ugovora o razvojnoj suradnji Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, održane 4. studenog 2022. godine u Varaždinu i 11. studenog u Zagrebu
BILJEŠKA provedenoj aktivnosti u okviru Ugovora o razvojnoj suradnji Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga i Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, održane 4. studenog 2022. godine u Varaždinu i 11. studenog u Zagrebu I. SAŽETAK Aktivnost je najvećim dijelom provedena u okviru „Susreta Varaždin 2022.“, koji su održani 4. studenoga 2022., dok je obrada podataka anketnih pitanja obrađen sedam dana kasnije, u Zagrebu 11. studenoga 2022. Aktivnost je provedena u četiri dijela, od kojih se: 1. dio sastojao od dvosatnog predavanja na temu (T-4): “Suradnja HČZ-ZU s NZRCD i 9. Centrom znanja”, koji je održan 4. studenoga 2022. godine, u vremenu od 13:00 do 14:30 sati, a proveli su ga glavni tajnik Branko Gačak, zatim poslovni tajnik Mladen Lalić te računovodstvena referentica Vesna Vrbančić; 2. dio sastojao se od provedbe ankete na dva anketna pitanja Prvo anketno pitanje odnosilo se na “INTERES ČLANOVA HČZ ZA TZV. NAREDNU KARIJERU I UKLJUČIVANJE NA TRŽIŠTE RADA”, a drugo na “INTERES ZA UKLJUČIVANJE U AKTIVNOSTI PROMIDŽBE RADI PRIBAVLJANJA KANDIDATA ZA VOJNU IZOBRAZBU I OSPOSOBLJAVANJE” (vidi sadržaj priloženih anketnih pitanja). U pojašnjenju anketnih pitanja te podjeli anketnih listića sudjelovali su Branko Gačak, Mladen Lalić i Vesna Vrbančić, a anketi je pristupilo ukupno 103 (sto i tri) člana matičnih udruga-članica HČZ-ZU. Drugi dio aktivnosti proveden je 4. studenoga 2022. u Varaždinu, u vremenu od 14:30 do 15:30 sati. Prva dva dijela aktivnosti provedene su tijekom održavanja „Susreta Varaždin 2022.“, koji su održani u prostoru KTC – Robni centar Varaždin u sklopu konferencijskog prostora restorana „Baroque“ u Varaždinu; 3. dio sastojao se od prebrojavanja i obrade popunjenih anketnih listića po oba pitanja te pripremu rezultata za objavu. Aktivnost je provedena 11. studenoga 2022. godine u prostoru HVU „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu, u vremenu od 08:30 do 16:00 sati. U radu povjerenstva za prebrojavanje, objavu i formuliranje rezultata te izradu zaključaka, sudjelovali su Branko Gačak, Mladen Lalić, Vesna Vrbančić te predsjednik HČZ-ZU Igor Majetić. 4. dio odnosi se na objavu rezultata po oba anketna pitanja na mrežnim stranicama HČZ-ZU. Ovaj dio aktivnosti provesti će predsjednik HČZ „Primorje“ i predsjednik Povjerenstva HČZ-ZU Središnjeg odbora HČZ-ZU za informiranje, Stanislav Linić. CIJELU ANKETU POGLEDAJTE OVDJE
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao i svake godine održava se i u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara kao i svake godine održava se i u Rijeci i Primorsko goranskoj županiji Početkom tjedna pripadnici Državne interventne postrojbe CZ-MUP RH postavili su zastavu RH na trsatsku gradinu i plakat na samom ulazu na Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Svih ovih godina organizator mimohoda koji je u srijedu 16. studenog u 19 sati počeo paljenjem svijeća ispred Vukovarskog murala u istoimenoj riječkoj ulici je KN Armada. Kolona ponosa i sjećanja se potom kretala središtem grada, Korzom da bi u 20 sati stigla na Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Uz prigodnu molitvu, ispred spomenika svim žrtvama iz Primorsko-goranske županije, zapalile su se svijeće i položili vijenci. Svakako, sam kraj prigodne manifestacije kojom se odaje počast žrtvama Vukovara završio se velikom bakljadom. Uz mimohod, ove godine Dan sjećanja ima i jako zanimljivi uvod. Učenici osnovne škole iz Matulja su snimili dokumentarni film o braniteljima pripadnicima Armade koji je prikazan okupljenima u Mramornoj dvorani Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka gdje je s početkom u 17,30 sati biti prikazan film “Armada u Domovinskom ratu”, kojim se također obilježava Dana sjećanja na žrtvu Vukovara.Film je rad učenica osmog razreda OŠ “Dr. Andrija Mohorovičić” Matulji nastao u sklopu Projekta usmene povijesti na temelju svjedočanstava četiri branitelja pripadnika Armade. Ono što nam je posebno drago, ova je projekcija okupile i velik broj predstavnika braniteljskih udruga što čitavom skupu daje dodatnu vrijednost, kako je istaknuo Mateo Dejak, tajnik KN Armada. Svim uzvanicima je omogućeno razgledavanje izložbe “U obrani domovine”. Dan kasnije, u četvrtak 17. studenog Udruga Primorski Hrvat s početkom u 19 sati organizirala je procesiju od Vele Crikve do Mosta branitelja gdje se također održati služba riječi kao i paljenje svijeća. Procesiji u 18 sati prethodila je misa u čast žrtve Vukovara. Na sam blagdan, u petak 18. studenog Rijeka je počast Vukovaru dala zahvaljujući igračima svih uzrasta NK Zamet. Okupljanje je u 16 sati na zametskom malonogometnom igralištu gdje se potom lampionima ispisao naziv gada heroja, Vukovara. U 17 sati i na Zametu je krenula bakljada. Armada je organizirala mimohod već u srijedu jer je u četvrtak oko 150 njezinih pripadnika i ostalih navijača Rijeke putovalo u Vukovar gdje su stigli u ranim jutarnjim satima na sam Dan sjećanja. Tradicionalno, Armada je u Vukovaru zajedno sa stotinjak tisuća ljudi učestvovati u mimohodu od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja. CRIKVENICA – Tradicionalnom bakljadom na vijaduktu Dubračina Crikvenica se još jednom prisjetila žrtve Vukovara i Škabrnje. Baklje su zapalili članovi udruge Vavik vjerna Kirija koja okuplja navijače Rijeke. Uslijedio je također tradicionalni mimohod Vukovarskom ulicom do spomenika Vukovaru. I treća tradicija. Mimohod i paljenje svijeća u Selcu, u organizaciji Područne škole Selce. Sva tri događanja okupila su branitelje, predstavnike braniteljskih udruga, Grada Crikvenice, policije, vatrogasce i crikveničke domoljube. https://www.youtube.com/watch?v=CN7PjiR2hbI VIŠKOVO – Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, sedmu godinu u nizu Trg na brege bio je mjesto gdje je dominiralo veliko slovo V koje simbolizira Vukovar, Viškovo i znak pobjede. Priključili su se i učenici 7. i 8. razreda Osnovne škole Sveti Matej. Na taj je način odana počast i neizmjerno poštovanje prema svim žrtvama Domovinskog rata koje nikada nećemo i ne smijemo zaboraviti. Neka im je vječna slava i hvala. KRALJEVICA Delnice
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Gradecu, Farkaševcu i Rakovcu, 14. i 17. studeni 2022.
Obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Vrbovcu, Dubravi, Gradecu, Farkaševcu i Rakovcu, 14. i 17. studeni 2022. Uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 17. studenog Vrbovčani su položili vijenac i zapalili svijeće pored spomen obilježja Hrvatska kocka. U župnoj crkvi Sv. Vida održana je sveta misa koju je predvodio župni vikar Mihael Hertarić koji je potom predvodio molitvu pred župnim Pastoralnim centrom te se zahvalio hrvatskim braniteljima na ogromnom doprinosu u stvaranju neovisne Hrvatske. Vrbovčani su na prozorima svojih domova zapalili lampaše te i na taj način odali počast žrtvama Domovinskog rata. U suradnji s općinskim vlastima u Dubravi, Gradecu i Farkaševcu, Hrvatski časnički zbor iz Vrbovca organizirao je komemoracije na groblju u Farkaševcu te u Dubravi i Gradecu pored spomen obilježja. Tijekom komemoracija u Dubravi molitvu za poginule hrvatske branitelje predvodio je vlč. Mihil Gojani, a u Gradecu vlč. Damir Burlić. U komemoracijama su sudjelovali i učenici Osnovnih škola Dubrava i Gradec te Područne škole Farkaševac. U ponedjeljak 14. ovog mjeseca na Mjesnom groblju u Rakovcu održana je komemoracija koju su organizirali načelnica općine Rakovec i mjesni župnik vlč. Darko Rogina uz nazočnost učenika Osnovne škole i članova Hrvatskog časničkog zbora iz Vrbovca. Vrbovec Vrbovec Dubrava Dubrava Gradec Farkaševac Rakovec
Trideset i prva obljetnica pogibije pripadnika 127. brigade HV kod sela Kravljak
U organizaciji Općine Đulovac, te u suradnji s Koordinacijom virovitičkih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, 09.11.2022. (srijeda) je u naselju Kravljak obilježena 31. godišnjica pogibije dvadesetorice hrvatskih branitelja, pripadnika virovitičke 127. brigade Hrvatske vojske, koji su stali u obranu Kravljaka, Male Klise, Velike Klise, Babine Gore, Levinovca, te prostora bivše Općine Virovitica. Na obilježavanju godišnjice bili su nazočni i članovi HČZ-a Virovitica. Više na : ICV Na današnji dan kod sela Kravljak, nakon iznenadnog napada neprijateljske diverzantske postrojbe koji se dogodio u ranim jutarnjim satima u borbi je poginulo je 7 pripadnika 127. brigade Hrvatske vojske i to: Mato Čorković, rođen 5.11.1943. godine Maloj Babinoj Gori, gdje je i živio i braneći svoj kraj poginuo. Rudolf Dudović, rođen 26.11.1957. godine u Lukaču gdje je i živio. Bio je dragovoljac domovinskog rata. Bez oca je ostalo dvoje malodobne djece. Ivan Galeković, rođen 10.7.1955. godine u Okrugljaći, gdje je i živio. Bio je dragovoljac domovinskog rata. Josip Martelo, rođen 25.10.1966. godine u Kravljaku gdje je i živio i braneći, može se reći, kućni prag poginuo. Berislav Majdandžić, rođen 29.8.1958. godine Banja Luci, od kuda je s roditeljima u ranoj mladosti preselio u Viroviticu. Bio je također dragovoljac domovinskog rata. Branko Sabolić, rođen 4.10.1962. godine u Turanovcu, gdje je i živio. Bio je također dragovoljac domovinskog rata. Pero Spajić, rođen 9.11.1971. godine u Kravljaku gdje je i živio. Po dolasku 127. Brigade HV na ovo područje stupio je u njen sastav i braneći svoje selo poginuo. Bio je to težak udarac za brojne obitelji i velik gubitak za 127. brigadu HV i cijelu tadašnju općinu Virovitica. Veće gubitke pripadnika brigade u spomenutom neprijateljskom napadu spriječila je intervencija pripadnika „A“ satnije. Također valja napomenuti da je brigada u ovom neprijateljskom napadu imala i veći broj ranjenih pripadnika ali i da je i na strani neprijatelja bilo više poginulih i ranjenih. Više pročitajte na web stranici HČZ Virovitica…
Susreti članova udruga Hrvatskog časničkog zbora “Varaždin 2022.”, Varaždin, 4. studeni 2022.
Susreti članova udruga Hrvatskog časničkog zbora “Varaždin 2022.”, Varaždin, 4. studeni 2022. S llijeva na desno: brigadir u miru Branko Gačak, tajnik HČZ, satnik Goran Šarlija, zam.zap okb “Pume”, bojnik u miru Davor Špoljarić, dopredsjednik HČZ, satnik u miru Igor Majetić, predsjednik HČZ i bojnik Krunoslav Slavinac, zapovjednik okb “Pume” VARAŽDIN-SUSRETI HČZ-ZU U prostoru KTC Robnog centra Varaždin u Gospodarskoj ulici, u petak 4. studenog su održani susreti članova Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, kao jedna od središnjih godišnjih okupljanja koje su organizirane radi zahvale hrvatskim braniteljima s područja sjeveroistočne Hrvatske za doprinos u obrani državne nezavisnosti tijekom Domovinskog rata te zbog obogaćivanja postojećih i stjecanja novih obrambeno-sigurnosnih znanja i spoznaja. Aktivnost je provedena uz suglasnost i potporu Ministarstva obrane i logističku potporu Glavnog stožera OSRH i Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske. Susrete je otvorio predsjednik HČZ-ZU gospodin Igor Majetić, koji se zahvalio na ranije pripremljenim prezentacijama predstavnika Ministarstva obrane i Glavnog stožera OSRH te interesu i odazivu članova udruga Hrvatskog časničkog zbora za ovogodišnje susrete. Posebno se zahvalio zapovjedniku i zamjeniku zapovjednika OKB „Puma“ iz Varaždina, bojniku Krunoslavu Slavincu i satniku Goranu Šarliji na pomoći u organizaciji aktivnosti. Cjelodnevni program susreta obuhvatio je četiri tematske cjeline, od kojih su prve dvije održali predstavnici MORH-a i Glavnog stožera OS RH, a posljednje dvije predstavnici HČZ-ZU. Prezentaciju na temu „Aktivnosti 32. korpusa JNA na području RH početkom Domovinskog rata“ održao je načelnik katedre s HVU „Dr. Franjo Tuđman“ brigadir Marijan Kretić, a predstavnik Uprave za ljudske potencijale MORH-a gospodin Boris Habazin održao je prezentaciju na temu „Pričuva u OS RH“. Prezentaciju na temu „Ruska agresija na Ukrajinu – mogući scenariji završetka rata i utjecaj na kreiranje nove geopolitičke slike svijeta“ održao je glavni tajnik HČZ-ZU, umirovljeni brigadir Branko Gačak. Nakon zajedničkog ručka za sudionike susreta održana je zanimljiva diskusija i rasprava vezana uz ranije prezentirana tematska područja, aktivnost je nastavljena kraćim predavanjem na temu „Suradnja HČZ-ZU u okviru Sporazuma o suradnji s NZRCHD i 9. Centrom znanja te provedbom ankete na dva anketna pitanja, u kojoj je sudjelovalo stotinjak članova HČZ. Predavanje i anketu proveli su članovi HČZ-ZU Branko Gačak, Mladen Lalić i Vesna Vrbančić. Prva skupina anketnih pitanja odnosila se na „Interes umirovljenih članova HČZ-a za tzv. narednu karijeru i uključivanje na tržište rada“ dok se je druga odnosila na „Moguću suradnju MORH-a i HČZ-a u provedbi promidžbe radi pribavljanja kandidata za vojnu izobrazbu i osposobljavanje“. Nakon obrade anketnih listića rezultati anketa i zaključci će biti objavljeni na našim mrežnim stranicama. Po završetku predavanja, diskusije i provedbe anketa, polaganjem vijenaca i paljenjem lampiona sudionici aktivnosti odali su počast poginulim pripadnicima 7. gardijske brigade „Puma“ u kapelici Sv. Jurja u vojarne 7. gardijske brigade te ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima Varaždinske županije kod spomen križa na Gradskom groblju u Varaždinu. Zajednički vijenac i lampione u kapelici Sv. Jurja položilo je zajedničko izaslanstvo HČZ-ZU i „Puma“ koje su činili predsjednik i dopredsjednik HČZ-ZU Igor Majetić i Davor Špoljarić te zapovjednik i zamjenik zapovjednika OKB „Puma“ iz Varaždina, bojnik Krunoslav Slavinac i satnik Goran Šarlija te izaslanstva udruga-članica Hrvatskog časničkog zbora. Nakon polaganja vijenaca i lampiona u kapelici vojarne položen je zajednički vijenac i zapaljeni lampioni ispred Spomen-križa hrvatskim braniteljima Varaždinske županije u Aleji hrvatskih branitelja na Gradskom groblju u Varaždinu. OBILJEŽAVANJE 666.GODIŠNJICE GRADA KOPRIVNICE Nakon završetka zajedničkog dijela programa, svaka od udruga organizirala je vlastiti dio programa i povratak u središta djelovanja svojih udruga. U ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića glavni tajnik HČZ-ZU Branko Gačak sudjelovao je aktivnosti obilježavanja 666. godišnjice Grada Koprivnice. Uz brojne aktivnosti vezane uz obilježavanje obljetnice grada, gradonačelnik Koprivnice u zastupnik u Hrvatskom saboru, Mišel Jakšić organizirao je večeru za koprivničke branitelje, kojoj su uz brojne članove koprivničkih udruga iz Domovinskog rata sudjelovali i zamjenik Koprivničko-križevačkog župana Ratimir Ljubić i predsjednik Saveza udruga HČZ Koprivničko-križevačke županije Zdravko Dimač. Tekst: Branko Gačak Fotografije: Branko Gačak i Mladen Lalić
