ZBIRKA ORUŽJA I VOJNE OPREME-izložba i predstavljanje kataloga u Senju
Povodom Dana Grada Senja i blagdana sv. Jurja a u čast 480. godišnjice dolaska uskoka u Senj 1537.-2017. Godine, 21.travnja 2017 na tvrđavi Nehaj u Senju otvorena je izložba i predstavljen je katalog „ZBIRKA ORUŽJA I VOJNE OPREME“ Nakon uvodne riječi Blaženke Ljubović, muzejske savjetnice, Neven Materljan, član „Hrvatskog društva kolekcionara militarije“ i „Časničkog zbora PGŽ“ održao je predavanje „Oružje na motki“ . Potom je uslijedila prezentacija „Oružje korišteno u Domovinskom ratu“ od strane Čestmira Komareka i Damira Batistića, a na kraju je Janko Jeličić predstavio je katalog „Zbirka oružja i vojne opreme“ . O IZLOŽBI I KATALOGU Mnogobrojni kulturno-povijesni spomenici i arheološki ostatci svjedoče o burnoj prošlosti i Senja a među njima značajno mjesto Zbirka oružja i vojne opreme Gradskog muzeja Senj koju predstavljamo ovom izložbom i katalogom . Grad Senj je zbog svojeg geopolitičkog položaja tijekom povijesti bio na vjetrometini europskih velesila: Habsburške Monarhije sa sjevera, Osmanskog Carstva s istoka i Venecije sa zapada. Morao je razviti vojničku tradiciju svojih stanovnika te oružjem i vojnim umijećem branitelja sačuvati svoju slobodu. U tome im je pomagala tvrđava Nehaj, na kojoj se i danas nalaze topovi koji su branili prilaz gradu Senju s mora i s kopna, a što dokazuje i ova povijesna zbirka oružja i vojne opreme. Zbirka sadrži raznovrsno povijesno oružje unutar koje se nalaze vrijedni primjerci hladnog i vatrenog oružja i vojne opreme koji potječu iz vremena od 17. do 21. stoljeća. Tu se nalaze zanimljivi primjerci mletačkih mačeva (sciavona), austrijskih sablji, turskih jatagana te raznih pištolja. Značajan dio ove Zbirke čine puške i pištolji paljenja na kremen iz 18. stoljeća, paljenja na kapislu iz 19. stoljeća pa sve do automatskog oružja koje potječe iz 20. stoljeća. Budući da Senj nije mimoišlo zlo kao što je Prvi i Drugi svjetski rat u ovoj se zbirci nalazi veliki broj hladnog i vatrenog oružja iz tog vremena. Poseban dio Zbirke prikazuje skromno naoružanje i oprema kojom je još jednom ne samo Senj, već cijela Hrvatska krenula u Domovinski rat braniti svoju domovinu. Važno je napomenuti da svako oružje, osim o svojoj namjeni, svjedoči o društvenom uređenju i načinu ratovanja iz vremena u kojem je nastalo, razini tehnologije i znanosti, ali i o umjetničko-obrtnom oblikovanju. Budući je kroz veći dio povijesti posjedovanje što većeg i ljepše ukrašenog oružja bilo pitanje prestiža, veliku ulogu pri njegovom oblikovanju i proizvodnji imala je i estetika. To nam posebno dokazuju pojedini primjerci oružja kao što su orijentalne puške i sablje koje su bogato ukrašene slonovom kosti i sedefom. Muzejski fundus ovakvog oružja svjedoči nam o važnosti Senja kao trgovačkog središta u pomorskom prometu između tadašnjih velikih trgovačkih centara istoka i zapada. Zbirka je stručno obrađena i restaurirana te upisana u Registar kulturnih dobara RH. Predmeti iz fundusa zbirke su restaurirani u razdoblju od 2001. do 2016. u radionici vrsnog restauratora Janka Jeličića. Zbirka predstavljena katalogom i izložbom čini stalni postav tvrđave Nehaj. SENJSKI USKOCI-480. godišnjica dolaska uskoka u Senj (1537.-2017.)Po padu Hercegovine u turske ruke mnogi su kršćani napustili svoj kraj i otišli u Klis kojim je tada zapovijedao hrvatski velikaš Petar Kružić. Te su izbjeglice nazivali uskocima. Oni su pojačali posadu Klisa koji je bio važan ključ za prolaz iz dalmatinskog zaleđa i Bosne na more. Turci su 1537. opsjeli Klis te ga nakon krvavih bitaka i osvojili. Uz mnoge branitelje poginuo je i sam Petar Kružić. Nakon pada Klisa u turske ruke 1537. godine, preostali uskoci odlaze u Senj gdje su uzeti u carsku (austrijsku) službu kao plaćenici te se stavljaju pod zaštitu cara Ferdinanda I. Iako nisu imali nikakve pomorske tradicije ubrzo su sa svojim malim bracerama postali vješti pomorci. Od 1540. napadaju turske i mletačke brodove i posjede. Tako su izazvali Uskočki rat (1615.–1617.) između Venecije i Austrije koji se vodio na području Jadrana i sjeverne Italije bez odlučujućeg uspjeha ali porazno za uskoke. Madridskim mirom 1617. godine Austrija se obvezala protjerati uskoke iz Senja, što je i učinjeno te su uskoci raseljeni u Žumberak, Otočac, na područje oko Pazina i ispod Učke, u Dalmaciju i Bosnu. dok su njihovi brodovi spaljeni. Uskoci su uskoro postali dio narodne tradicije, a o njihovim herojskim poduhvatima ispjevano je puno pjesama. Senjski uskoci su osamljena pojava u povijesti europskih naroda. Prvo utočište uskoka bila je tvrđava Klis. Jezgru uskoka sačinjavali su sinovi hrvatskog naroda, prebjezi koji uskočiše iz porobljenih krajeva, kad im je po nepravednom ratnom pravu oduzeta Hrvatska domovina. Postoji predaja po kojoj su se uskoci zakleli da će se, za opustjela ognjišta, napuštene zemlje i porobljene narode, osvetiti jednako i Turcima i Mlečanima i to uvijek i svugdje. Taj strašan zavjet uskoci su održali punih stotinu godina, svojom junačkom borbom, koja je, sa tvrđavom Nehaj, simbol te stoljetne borbe za čast i slobodu na kopnu i moru protiv Turaka i Venecije. Uskoci su ostavili traga i u hrvatskoj povijesti. Njihova borba se smatra Antemurale Christianitatis (predziđem kršćanstva) što su i dokazali svojom stoljetnom borbom za obranu Hrvatske i kršćanstva.[Modula id=”2″]
SA ŠAHOVSKOG TURNIRA U SLAVONSKOM BRODU
Na šahovskom turniru u prigodi obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak bljesnuo majstorski kandidat Mato Opačak RUŠČICA – Pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja uz svesrdnu tehničku i organizacijsku pomoć Šahovskog kluba invalida Hvidra-Brod iz Slav. Broda održan je turnir povodom proslave 22. obljetnice Vojno-redarstvene akcije “BLJESAK”. Na samom početku turnira dopredsjednik HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA za grad Brod i Brodsko-posavsku županiju Mato Opačak je pozdravio sve sudionike i goste. Odajuči počast svim poginulim i umrlim braniteljima, kako bivišim borcima tako i onima koji su poginuli, stradali ili umrli širom Hrvatske. Danas se slavi 22. obljetnica vojno-redarstvene akcije “Bljesak 2017.” Pojedinačni šahovski turnir odigran je 21. travnja 2017. godine – Subota u ŠK Posavac, Ruščica. Na šahovskom turniru je nastupilo 18 igrača sa šire regije. Na turniru ukupno je odigrano 63 partije. Igran je švicarac 10 minuta, 7 kola. Sudac turnira je bio Dragan Pavić, CA . Najbolji seniori su bili : 1.mjesto MK MATO Opačak 5.0 ŠKI HVIDRA- 2.mjesto NM MILE Maras 6.0 ŠK Vina- Markota ,Pleternica, 3.mjeto DRAGAN Pavić 5.0 ŠKI HVIDRA-Brod Mjesto Ime Rtg Klub Bod BH. 1 MK Opačak Mato 1972 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 6 29½ 2 NM Maras Mile 2205 Šk Vina Markota, Pleternica 6 28 3 I Pavić Dragan 1934 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 5 28½ 4 MK Pekarik Branko 1986 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 31½ 5 II Vranjić Marko 1983 Šk Šahovnica, Garčin 4 26 6 I Ivanović Zoran 2034 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 25½ 7 MK Tomić Ivan 1953 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 24 8 I Čuljak Mišo 1827 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 4 24 9 II Rajković Mario 1898 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 4 23 10 I Lović Damir 2018 Ški Kralj, Slavonski Brod 3½ 21 11 I Opačak Ivan 1885 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 3 30½ 12 III Vučković Avgustin 1874 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 3 28½ 13 VK Garić Ilija 1600 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 3 23 14 I Kanjković Marijan 1924 Šk Vina Markota, Pleternica 3 22 15 III Pišković Jozo 1793 Ški Kralj, Slavonski Brod 2½ 20½ 16 III Grgurević Benjamin 1852 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 1½ 20 17 III Kodžoman Berislav 1806 Ški Hvidra-Brod, Slavonski Bro 1½ 19½ 18 I Talić Adam 1841 Šk Posavac, Ruščica-Sl.Brod 1 19 Sponzor turnira je Ministarstvo branitelja RH. Hvala ! U RUŠČICI 22.04.2017. HČZ –B.P.Ž MATO OPAČAK
SLAVONSKI BROD-KOVANICA OD ZLATA PRIPALA JE VIKTORU ŠARIĆU
Na svečanoj sjednici Županijske skupštine održanoj 20.04.2017.godine ovogodišnju Kovanicu od zlata dobio je ove godine Viktor Šarić, član izvršnog odbora Hrvatskog Časničkog zbora grada Sl. Broda i Brodsko-posavske županije, voditelj sporta u županijskoj HVIDRI i Udruzi dragovoljaca i veterana domovinskog rata Brodsko-posavske županije, za nesebično zalaganje za bavljenje športom osobama s invaliditetom, osobito invalida Domovinskog rata i skrb o braniteljskoj populaciji i njihovoj društvenoj uključenosti u športska i druga događanja grada i županije. M.Opačak
Na Drenovi pronađene kosti njemačkih vojnika ubijenih 1945. godine u krvavoj bitci za Rijeku
Na lokaciji Luban na Drenovi ovih su dana pronađeni ostaci sedam osoba, a trenutno se istražuje mjesto za koje se pretpostavlja da krije ostatke još desetak osoba. Riječ je o kostima sedmorice njemačkih vojnika streljanih u svibnju 1945. u operacijama oslobođenja Rijeke. Godina je 1945., Drugi svjetski rat na samom je kraju. Savezničke armije kreću se iz pravca zapada kroz gotovo poraženu Njemačku u pravcu Berlina. Istočno, Žukov, Rokosowski i Konjev se s više od 200 divizija u sklopu tri fronta i oko dva i pol milijuna vojnika spremaju zadati završni udarac i osvojiti Berlin. Istog dana kada je ta odlučujuća bitka započela na rijeci Odri, počela je još jedna bitka koja se pokazala ključnom za naš grad, za njegovu budućnost odnosno našu sadašnjost. Počela je bitka za Rijeku. Bitka koja je rezultirala golemim brojem žrtava na obje strane, bitka koja je prekrojila neke nepravedne granice dogovorene krajem prvog svjetskog rata, bitka kojom je naš hrvatski narod koji je dvadeset i pet godina stenjao pod fašističkom čizmom konačno dočekao slobodu. Bila je to najveća bitka 4. jugoslavenske armije od njenog formiranja tog proljeća u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori pa sve do kraja rata. Bila je to i bitka koja je značila kraj za najjaču njemačku formaciju na ovim prostorima, za 97. armijski korpus. Točan broj poginulih vojnika na obje strane vjerojatno nikada neće biti točno utvrđen, barata se podacima od 2800 pa čak do 6000 poginulih partizana dok broj poginulih njemačkih i ostalih neprijateljskih vojnika nikada nije ozbiljnije istraživan. →pročitajte više IZVOR: NOVI LIST 09.04.2017.
PROSLAVA VRA “BLJESAK”-najava
Pozivamo vas da svojim sudjelovanjem u sportskim nadmetanjima uveličate proslavu 22.obljetnice vojno-redarstvene akcije “BLJESAK” u Slavonskom Brodu.
Počelo snimanje dokumentarnog filma ”Ugriz risa“
Delnice / Opatija – U subotu 18. ožujka, na izvornoj lokaciji u Delnicama, prostor skladišta V3 (Velebit 3), snimljene su prve igrane scene, dokumentarnog filma ”Ugriz risa“, redatelja Bernardina Modrića. – U jesen 1991. godine Hrvatska je krajnjim naporima odbijala napade pobunjenih Srba, četnika i soldateske JNA, embargo licemjerne međunarodne zajednice onemogućavao je naoružavanje hrvatske vojske. Streljiva je ponestajalo, Glavni stožer HV odlučio je pokrenuti akciju zauzimanja velikih skladišta streljiva u Delnicama, kako bi barem privremeno riješio taj problem, 3. studenog 1991. oko 12 sati predsjednik Tuđman odobrio je izvođenje akcije. Akcija zauzimanja skladišta započela je, 5.studenoga, u 7 sati ujutro. Borbe oko predaje ključnog skladišta Velebit 3, protegle su se, do 13 sati i 15 minuta kada su se protivnici predali. Zarobljeno je preko 6.000 tona raznog artiljerijskog i pješačkog streljiva, mina, raketa i eksploziva, kazao nam je Damir Batistić, predsjednik Hrvatskog društva kolekcionara militarije. Uloge policajaca i pripadnika ZNG-a, odglumili su članovi ”Hrvatskog društva kolekcionara militarije“, a originalne odore iz tog perioda, za potrebe snimanja posudio je, kolekcionar Damir Batistić, dok je oružje korišteno za snimanje filma posudio MORH. Izvor: Liburnija.net
Izborno-izvještajna skupština HČZ Brodsko-posavske županije
Umirovljeni pukovnik Mario Sosnik novi je predsjednik HČZ Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda i u slijedećem mandatu 2017-2021 predsjedava Udrugom.Tako je odlučeno na izborno-izvještajnoj skupštini HČZ u Ruščici, 10.ožujka 2017.godine. Na skupštini je od 27 članova s reguliranim članstvom u radu skupštine sudjelovalo 20 članova. Jednoglasno su usvojena sva izvješća, Plan rada i Financijski plan za 2017.godinu. Izvješće o radu udruge podnio je umirovljeni narednik Mato Opačak. U izvješću je naglašeno: sudjelovanje u nizu važnih obljetnica i događaja iz Domovinskog rata, kako lokalnog tako i državnog karaktera, sudjelovanje u aktivnostima usmjerenim na zaštitu digniteta branitelja i zaštitu nacionalnih interesa. Sudjelovali smo u svim obilježavanjima važnih obljetnica iz Domovinskog rata, državne i lokalnih blagdana, Obilježavanje VRA Bljesak u Okučanima Sudjelovanje na igrama DVDR-B.P.Ž, odlazak u Knin na proslavu VRA Oluja, odlazak u Blajburg jedan bus sa udrugom Dragovoljaca i Veterana domovinskog rata , Vojno Hodočašće u Mariju Bistricu, hodočašće u Međugorje. Izabrana su i tijela udruge: U Izvršni odbor je, osim novog predsjednika Maria Sosnika, jednoglasno izabrano i pet članova : članovi Jozo Bungić, Viktor Šarić , Mato Opačak i Zlatko Bunjevac, U Sud časti izabrani su :predsjednik Ilija Garić, članovi Antun Zdunić i Tihomir Balošić. Nadzorni odbor čine: predsjednik Zvonko Opačak, članovi Zvonko Hrkač i Avgustin Vučković. [Modula id=”1″]Skupštinu je zaključio predsjednik Mario Sosnik zahvalivši se svima na dosadašnjem kvalitetnom radu i istaknuvši želju da će se nakon ovih rasprava svi članovi udruge zajednički orijentirati na potrebu za isticanjem istine o Domovinskom ratu. Nakon Skupštine je u vrlo ugodnom ozračju nastavljeno druženje uz domjenak i razmjenu iskustava i uspomena iz Domovinskog rata.
ZIMSKI KONGRES CIOR-a
Zimski kongres CIOR-a održan je u vremenu od 09.-11.veljače 2017. godine, u gradu GENT u Belgiji. Inače je dosadašnja praksa bila da se ovaj skup održava u Bruxellesu, u sjedištu NATO-a no, kako je u tijeku preseljenje sjedišta NATO-a na novu lokaciju odabran je prelijepi grad Gent. Na Zimskom kongresu su iz HČZ-ZU RH sudjelovali: njen predsjednik, stožerni brigadir u mirovini, Rozarijo Rozga i brigadir u mirovini Stanislav Linić – dopredsjednik HČZ- ZU – ujedno i predsjednik Gaminger inicijative – asocijacije pričuvnih časnika srednje Europe. Glavna tema Kongresa bila je vojno-politička situacija u svijetu sa naglaskom na rusko informacijsko ratovanje – predavač Christopher Donnelly-. Od programa koji se odvijao tijekom tri dana bitno je napomenuti slijedeće: Na početku kongresa sudionicima se obratio njemački brigadni general zbora HEINZ KRIEB – predstavnik Europske Unije (EEAS). U svom obraćanju nazočne je upoznao sa trenutnim događanjima i novostima koje se odvijaju u EU i NATO-u. Posebno se osvrnuo na sigurnosna pitanja općenito. Te sa aktualnim izazovima u svijetu i politici Europske unije. Govorio je i o raspoloživim snagama NATO saveza i EU o vojnoj prilagodbi i osposobljavanju pričuve. Novi strateški dokumenti – planovi obrane EU su izrađeni. Sve zemlje članice još nisu dale suglasnost što se očekuje na Samitu koji je planiran u lipnju 2017. godine. Sudionike kongresa pozdravili su: brigadni general JEROMIR ALAN (CZE) – PREDSTAVNIK NATO saveza i gradonačelnik grada GENT-a. Na drugom dijelu programa održana su izvješćivanja svih predsjednika odbora CIOR-a. Na sjednici Predsjedništva CIOR-a vođene su rasprave i donesene slijedeće odluke: Predsjedavanje CIOR-om od 2018.-2020 – Poljska i od 2020-2022. – Njemačka. Ljetni kongres CIOR-a održati će se u kolovozu.2017. godine u PRAGU – Češka, a usvojen je i program kongresa. U tijeku Kongresa održan je sastanak užeg vodstva GAMINGER INICIJATIVE. Na sastanku su bili prisutni: brigadir Stanislav LINIĆ – predsjednik GI i delegacija iz Italije na čelu s kapetanom korvete Giuseppe Filippo Imbalzano– predsjednik organizacijskog odbora slijedećeg sastanka u gradu Siena – Italija. Tema sastanka bilo je usklađivanje plana rada na Konferenciji GAMING I od 18.-21.05.2017. godine u Siena, kao i daljnje aktivnosti Gaminger Inicijative. Cjelokupni boravak na Kongresu CIOR-a u gradu GENT-u u Belgiji bio je višestruko koristan za HČZ-ZU i RH iz više razloga: Upoznati smo sa nizom novosti koje se trenutno odvijaju u EU i NATO-u i to ćemo prenijeti našim članovima udruge Naša cjelokupna aktivnost naznačena je kao pozitivna, što nas obvezuje da moramo i dalje biti aktivni u CIOR-u i povezanosti sa našim OS uz šire uključivanje mladih pričuvnih časnika u rad naše organizacije i CIOR-a. Tijekom Kongresa naša delegacija ostvarila je niz kontakata i veza sa vojnim predstavnicima zemalja NATO, EU i ostalima, koje će nam biti od velike koristi tijekom organizacije bilo kakvih aktivnosti u zemlji.
Imamo li napokon odluku: švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50?
Stručni savjetnički tim MORH za zrakoplovstvo koji čine umirovljeni generali i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Čuletić, Josip Štimac i Vlado Bagarić smatra da Hrvatska treba zadržati borbeno zrakoplovstvo a njihov zaključak je: “Švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50 najbolje opcije za opremanje Ratnog zrakoplovstva novim avionima.” Zašto? Zar nismo pod kišobranom NATO-a, zar se zbog nas ne može aktivirati Članak 5? Ako se sami nismo sposobni obraniti- neće nas braniti nitko. Bez obzira što smo članica NATO-a i što aktivno, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelujemo u NATO misijama širom svijeta, ne možemo se bezrezervno osloniti na to da će nas netko braniti iz obaveze. Braniti će samo svoje interese i dok se ti interesi poklapaju sa našima dotle smo sigurni. A što se tiče interesa velikih sila na ovom području, povijest nas uči da su se njihovi interesi na ovim područjima uvijek isprepletali i da se ovim prostorima trgovalo, naravno uvijek na našu štetu i bez našeg pitanja. Ta su trgovanja i prekrajanja nažalost uvijek bila sjeme budućih sukoba i izvor trajne nestabilnosti. Drugi je problem što NATO opet mora redefinirati svoju strategiju i što je oslabljen posljednjim političkim događanjima a Europa nikako da svoje vojne obrambene snage prevede iz želja u realnost. Da nam trebaju oružane snage (i zrakoplovstvo unutar njih) upućuju i rezultati geostrateških preslagivanja (Ukrajina i Krim) i migrantska kriza, te stanje u susjednoj Bosni i Hercegovini koje se sve više usložnjava. Naravno da ni skora nabavka ruskih Migova 29 od strane Srbije tj. opskrba Srbije sa Migovima nije ništa drugo do potvrda navedenih konstatacija. Hrvatskoj u ovom trenutku treba, osim borbenih aviona, i sustav PZO na malim i srednjim visinama. Sama eskadrila borbenih aviona ne predstavlja neki problem u sukobima sa velikim silama ali je sredstvo odvraćanja i mehanizam za nadzor zračnog prostora posebno u sukobima niskog intenziteta. Koji su razlozi za odabir Gripena ili FA-50 detaljno ćemo saznati kad za to dođe vrijeme. Preporuka stručnog tima nije obavezujuća. Odabir borbenog zrakoplova je istovremeno i snažna politička i ekonomska odluka i vjerojatno će se oko toga još lomiti koplja no vrijeme neumitno curi. Pitanje je koliko su točne procjene da je za operativno korištenje cijele eskadrile potrebno je oko pet godina. Prema nekim izvorima odluka o novoj eskadrili bi trebala ići ovako: godina Do ožujka – odluka o nabavi novog aviona Svibanj – slanje proizvođačima zahtjeva za konačnu ponudu Listopad – proizvođači daju svoje konačne ponude Kraj godine – odluka državnog vrha o odabiru aviona; počinju pregovori o ugovoru godina pregovori o ugovoru; obuka pilota i tehničara; prilagodba zemaljske infrastrukture kasna jesen – potpis ugovora godina jesen – moguća isporuka prvog aviona Ovako značajna odluka zahtijevati će ogromne prilagodbe sustava i ljudstva.
U Bučju obilježena obljetnica oslobađanja važnog neprijateljskog uporišta
Na Božić 1991. godine pripadnici 123. brigade Požega u sklopu operacije “PAPUK 91”, napadne akcije “Pecaljka” postigli su veliki vojni uspjeh oslobodivši područje Kamenske i Mijača. Završetkom te akcije odmah se krenulo u još jednu napadnu akciju, tada zvanu “VELEBIT”, u kojoj je 26. prosinca 1991. godine oslobođeno zloglasno uporište neprijateljskih snaga na Bučju i okolnih sela na širem području. Tim akcijama 123. brigada spaja se s ostalim slavonskim brigadama, 127. iz Virovitice i 136. iz Slatine. Od tog dana otvoreno je prometovanje cestovnim pravcem od Požege prema Pakracu kojim se nije moglo kretati zbog okupacije tog dijela prometnice. Tim povodom u Bučju je 26. prosinca održano prigodno obilježavanje obljetnice oslobođenja tog važnog neprijateljskog uporišta , svečanost na kojoj su sudjelovali i branitelji nekadašnji pripadnici 127. i 136. brigade iz Virovitice i Slatine, a nazočnom skupu, između ostalih, obratili su se nekadašnji zapovjednik 127. brigade general pukovnik Đuro Dečak (inače član HČZ Virovitice) i predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Virovitica Zvonko Kožnjak. Ovo neprijateljsko uporište nedvojbeno je poznato najviše po tome što se u njemu nalazio zloglasni zatvor u koji su odvođeni civili i branitelji u ljeto i jesen 1991. godine, u kojem su mnogi podlegli batnjanju, izgladnjivanju i svekolikim oblicima torture i u koji je nakon otmice odveden organizator obrane Pakraca i Lipika dr Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas. Obilježavanje ove važne obljetnice organizirali su Požeško-slavonska županija i UDVDRA RH a članovi HČZ-a grada Virovitice odazvali su se u značajnom broju. (www.icv.hr, bs; foto: Z.Kožnjak)
