ŠTO IMA NOVO?

ŠAHOVSKI TURNIR U POVODU 24. OBLJETNICE OPERACIJE “BLJESAK“

Na šahovskom turniru u prigodi obljetnice vojno-redarstvene akcije Bljesak bljesnuo Majstorski kandidat  Branko Pekarik

Slav. Brod -Pod pokroviteljstvom Ministarstva branitelja  a  uz svesrdnu tehničku i organizacijsku pomoć Šahovskog kluba  invalida Hvidre-Brod  iz Slavonskog Broda održan je turnir povodom proslave  24.obljetnice  Vojno redarstvene akcije  Bljesak. Na samom početku turnira predsjednik HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA za grad Brod  i Brodsko-posavsku županiju  umirovljeni pukovink Mario Sosnik je pozdravio sve sudionike i goste . Odajući počast  svim poginulim i umrlim braniteljima ,kako bivišim borcima  tako i onima  koji su poginuli ,stradali  ili umrli širom Hrvatske.

Danas  se  slavi   24.obljetnica  vojno-redarstvene akcije  Bljesak 2019.  kada su hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom akcijom oslobodile okupirana područja zapadne Slavonije. U samo 31 sat oslobođeno je oko 500 četvornih kilometara teritorija koje je zaposjeo srpski agresor i uspostavljen je nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac.

Pojedinačni šahovski turnir odigran je  26.04.2019.godine petak  u prelijepom Restoranu  kod DRAGECA u Slav. Brodu. Na šahovskom turniru je nastupio 20  igrača sa šire regije . Na turniru ukupno je odigrano 70 partija. Igran je švicarac 10 minuta , 7 kola. Sudac turnira je bio Mato Opačak ,NA s pomoćnikom Zoranom Ivanović  CA gdje su uspješno odradili posao. Pobjednici  turnira su nagrađeni  pokalima i priznanjima.

Najbolji seniori su bili :

1.mjesto        Branko Pekarik       6,0  ŠK  Posavac ,Ruščica,                                  

2.mjesto       Mario Rajković       5,0  ŠK  Amater Strizivojna ,                            

3.mjesto        Zoran Ivanović        5,0  ŠK  Zagreb,Zagreb, 

Najbolji kadetkinje su bili :

1.mjesto    Ester Jurić  4.0  ŠK FERIT -Osijek,

2.mjesto   Matea Jurić 3,0  ŠK Amater –Strizivojna ,
3.mjesto   Mia Ivona Jurić 2,5  ŠK Amater- Strizivojna . 

 Pokale je dodijelio predsjednik HRVATSKO ČASNIČKOG ZBORA  za grad Brod  i Brodsko-Posavsku Županiju Pukovnik Mario Sosnik.

Sponzor turnira je Ministarstvo branitelja RH.Hvala !

Na današnji dan Sabor RH je usvojio Zakon o ustrojavanju Zbora narodne garde /ZNG/

Nastanak i razvoj HV-a odvijao se usporedno s nastankom neovisne RH, u složenim unutar. i vanjskopolit. prilikama raspada bivše SFRJ i Domovinskoga rata. Istodobno s odlučnom obranom i borbom za međunar. priznanje, postupno je stvaran i obrambeni sustav. S obzirom na ustavno-pravni okvir u kojem se nalazila Republika Hrvatska 1990. i 1991., prvi elementi HV-a, odn. oružanih snaga RH, počeli su se stvarati unutar policijskih snaga i policijskoga sustava. Tako je 8. VIII. 1990. osnovana prva policijska brigada od 1700 ljudi, 7. IX 1990. organizirane su antiterorističke jedinice policije na drž. razini, a ostale jedinice specijalne namjene bile su vezane uz lokalne policijske uprave.

Ključna točka u razvoju vojske dogodila se 17. IV. 1991., kada je Sabor RH prihvatio Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o unutarnjim poslovima, odredbama kojega se ustrojava Zbor narodne garde (ZNG) kao profesionalna, uniformirana, oružana formacija vojnog ustroja za obrambeno-redarstvene dužnosti. Ustroj i broj pripadnika ZNG-a propisivao je predsjednik RH na prijedlog ministra obrane i ministra unutarnjih poslova. Premda je ZNG zakonski bio dio Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), propise o osposobljavanju njegovih pripadnika donosio je ministar obrane, a postrojbama ZNG-a zapovijedalo je Ministarstvo obrane. Odluku o preustroju redarstvenih snaga MUP-a u posebne operativne obrambene postrojbe ZNG-a donio je 20. IV. 1991. predsjednik Tuđman. Na temelju te odluke početkom svibnja ustrojene su prve četiri brigade ZNG-a (označene kao »A« brigade), koje su, zajedno s ostalim dijelovima, prvi put predstavljene javnosti 28. V. 1991. na stadionu NK Zagreb u Kranjčevićevoj ulici.

U travnju 1991. osnovana je i Narodna zaštita (NZ) kao oblik obrambenoga samoorganiziranja po mjesnim zajednicama i općinama, 30. VI. 1991. odlukom Vrhovnoga državnog vijeća RH osnovane su postrojbe NZ-a, a 30. VII. 1991. osnovan je Republički štab NZ-a. U kratkom vremenu broj pripadnika NZ-a narastao je na približno 300 000, od kojih je oko 60 000 bilo naoružano različitim vrstama oružja, prije svega lovačkim.

Sljedeći korak u razvoju HV-a bilo je donošenje Zakona o obrani RH 26. VI. 1991. Tim je zakonom utvrđeno da oružane snage RH tvore jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske (HV) i ZNG-a, a pričuvni sastav Teritorijalne obrane prevodi se u pričuvni sastav ZNG-a. Odlukom predsjednika RH, 27. VI. 1991. general pukovnik Martin Špegelj postao je prvim zapovjednikom ZNG-a, 29. VII. 1991. ministar obrane propisao je ustrojavanje postrojba Narodne garde: Zapovjedništva ZNG-a, pozadinske baze Zapovjedništva ZNG-a (Tuškanac), Časničke škole Kumrovec, četiri brigade ZNG-a, pričuvnih brigada od 99. do 120. i samostalnih bataljuna ZNG-a. U tom razdoblju bili su ustrojeni Zapovjedništvo Zagrebačkoga korpusa, Zapovjedništvo ZNG-a za Slavoniju i Baranju, Zapovjedništvo obrane za sjevernu i srednju Dalmaciju i druga zapovjedništva koja su preuzela zapovijedanje nad postrojbama u svojem području odgovornosti i počela voditi borbena djelovanja u suradnji s republičkim kriznim stožerom te s regionalnim i općinskim kriznim stožerima organiziranima u mjesecu srpnju.

U kolovozu 1991. doneseni su temeljni dokumenti za povezivanje čimbenika obrambenog ustroja: plan mjera pripravnosti RH, plan mjera pripravnosti oružanih snaga RH i plan osvajanja vojarni. U tom razdoblju intenzivirale su se borbe gotovo na cjelokupnom teritoriju i akvatoriju RH, što je otvorilo potrebu za organizacijom zrakoplovnih i pomorskih sastavnica obrane. Odlukom predsjednika RH 12. IX. 1991. ustrojena je Hrvatska ratna mornarica (HRM), koja će voditi sveukupna bojna djelovanja na moru i otocima. Do kraja rujna 1991. snage ZNG-a i MUP-a, uz sudjelovanje pripadnika HRM-a, osvojile su skladišta morskih mina i pješačkog naoružanja u Pločama, zarobile 5 obalnih topničkih bitnica, raketnu bazu s protubrodskim raketama, 30 ratnih brodova u Raketnoj bazi Šibenik, raketnu topovnjaču RTOP-11 u izgradnji u brodogradilištu u Kraljevici, a u području Zadra i u Dubrovniku formirali su se odredi naoružanih brodova. Začetak razvoja zrakoplovstva stvaranje je Zrakoplovne grupe pri Zapovjedništvu ZNG-a te ustrojavanje zrakoplovnih grupa i drugih elemenata protuzračne obrane (PZO) i zračnoga motrenja i navođenja (ZMIN) od kolovoza 1991. nadalje. Prve zrakoplovne postrojbe organizirale su se u Sinju, Čakovcu, Osijeku i Splitu. Ustroj Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane (HRZ i PZO), kao i zračnih baza Pula, Pleso i Zadar, propisao je ministar obrane 12. XII. 1991., no uvjeti za ustroj HRZ-a i PZO-a, kao grane oružanih snaga, stvoreni su tek 1992.

Radi daljnje organizacije sustava zapovijedanja i nadzora nad oružanim snagama RH, predsjednik RH objavio je 21. IX. 1991. zapovijed o ustroju Glavnoga stožera oružanih snaga (GS OS) u sastav kojega su ušli Zapovjedništvo ZNG-a, zapovjedništvo HRM-a i HRZ-a. Za prvog načelnika GS-a imenovan je general pukovnik Anton Tus.

Sljedeći važan korak u stvaranju HV-a bio je donošenje Izmjena i dopuna Zakona o obrani 8. X. 1991. Tim zakonom utvrđeno je da oružane snage čine jedinstvenu cjelinu i sastoje se od Hrvatske vojske, u sustavu koje se kao posebni dijelovi nalaze ZNG i Domobranstvo. ZNG se zadržava kao preteča HV-a i dio tradicije, u ustroju i opsegu koji utvrdi predsjednik RH. Domobranstvo se ustrojava na terit. načelu, sa zadaćama i u ustroju utvrđenom posebnim propisom.

Premda se domobranstvo spominje u ovom zakonu, ono je ustrojeno tek 31. XII. 1991. odlukom predsjednika RH, na terit. načelu, a čine ga sve prostorne postrojbe pričuvnoga sastava HV-a i novoustrojene prostorne postrojbe po terit. načelu. Postrojbe i stožeri domobranstva podređeni su zapovjedništvima operativnih zona i GS-u. Vojni obveznici pripadnici NZ-a bez ratnoga rasporeda, prevedeni su u domobranske postrojbe. Te su postrojbe (pukovnije, bojne, divizijuni i satnije) imale značajnu ulogu u obrani teritorija, ali i u napadnim operacijama na sveukupnom teritoriju RH. Tu su ulogu uspješno provodile sve do svojega ukinuća 30. VII. 1997.

Odluka Predsjednika RH od 30. IX. 1991. o ustrojavanju Zapovjedništava operativnih zona (OZ) Osijek, Bjelovar, Zagreb, Karlovac, Rijeka i Split provodi se od 15. X. 1991., a sveukupna organizacija dopunjena je u veljači 1992. ustrojem sektora Zadar i Dubrovnik. Stvaranjem operativnih zona i sektora manji voj. sastavi uspješnije se povezuju, a olakšava se zapovijedanje i nadzor na nacionalnoj i na lokalnim razinama. Od lokalne obrane prešlo se na obranu širih zona i smjerova. Dotadašnji krizni štabovi ispunili su svoju zadaću, izgubili pravo zapovijedanja te postali stožeri civilne vlasti sa zadaćom provedbe najširih obrambenih priprema, vođenja regrutno-mobilizacijskih poslova i logističke potpore vojske i građana.

Početkom listopada 1991. u sastavu OS RH nalazile su se 24 naoružane brigade, 10 brigada u stvaranju i niz samostalnih bojna i satnija. U listopadu i studenom mobilizirano je još 20 brigada, tako da je 2. I. 1992., na dan potpisivanja Sarajevskoga sporazuma o bezuvjetnom prekidu vatre, u RH bilo 330 000 vojnika u 65 brigada i velikom broju pukovnija i bojni te oko 40 000 pripadnika MUP-a, od kojih je jedna trećina bila na bojištu.

Izvor: HLZ M.Krleža

Specijalna jedinica PU Primorsko-goranske “Ajkula”

Specijalna jedinica PU Primorsko-goranske “Ajkula” je postrojba posebne namjene hrvatske policije. Osnovana je 8. travnja 1991. godine.

Rijeka – Nakon prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, čije održavanje i čiji rezultati nisu bili po volji velikosrpskim krugovima, dio srpskog stanovništva nije prihvatio novu demokratski izabranu hrvatsku vlast. Uskoro dolazi do pobune dijela srpskog pučanstva. Ni nakon osamostaljenja Republike Hrvatske situacija se nije poboljšala. Te su okolnosti dovele da je ondašnji ministar unutarnjih poslova RH Josip Boljkovac, zapovjedio 15. ožujka 1991. godine, da se na području Hrvatske započne s formiranjem Posebnih jedinica policije.

Jedinica, je u Rijeci osnovana već u ožujku 1991.godine, ali je, prvo postrojavanje bilo 8. travnja 1991.godine, zbog čega se taj dan uzima, kao službeni datum osnivanja SJP Rijeka. Nakon osnivanja, jedinica je upućena u selo Breze, u zaleđu Novog Vinodolskog, gdje se zbog hitnosti situacije i brzog razvijanja događaja užurbano pristupilo zahtjevnom uvježbavanju. SJP je morala u kratkom vremenu proći ustroj i uvježbavanje Jedinica je zatim upućena na izvršenje prve borbene zadaće.

U svom ratnom putu, jedinica ima upisane važne zadaće: Na strateški važnom prijevoju Vratniku iznad Senja, koji spaja Liku i Primorje, tijekom svibnja i lipnja 1991. uspostavljena je privremena policijska postaja. Nakon toga, u obranu Gospića odlazi dio postrojbe, 22. srpnja 1991. u selo Bilaj kod Gospića. Bili su prva hrvatska borbena jedinica koja je stigla na ličko bojište.

Dio jedinice, poslan je i na druga bojišta. Od 31. srpnja do 31. kolovoza 1991.godine, dio SJP je poslan na područje Banovine i Korduna, točnije Topusko. Sredinom ljeta od 18. kolovoza do 2. rujna 1991. godine, upućena je u istočnu Slavoniju, u obranu Osijeka.

Jedinica je 13. rujna 1991. došla u punom sastavu u Gospić, gdje je sudjelovala u oslobađanju vojarne Stanko Opsenica, najveće vojarne JNA u Gospiću, te ostalih skladišta u Gospiću i okolici.

Nakon povratka s gospićkog ratišta, SJP se posvetila zadaćama na području matične PU. Ondje je sudjelovala u izvlačenju naoružanja iz vojnih skladišta u Zahumu listopada 1991. godine.

Novo je odredište bilo opkoljeni Dubrovnik. Stigli su 10. travnja 1992. godine. I ovdje su “Ajkule” u veličanstvenim operacijama oslobađanja juga Hrvatske dale svoj veliki doprinos. Sljedeće je odredište bilo Velebit – Visočica, na kojem su morali zauzeti dominantne položaje. Pri izvršenju te zadaće 29. kolovoza 1992.godine. poginuo je zapovjednik postrojbe Marino Jakominić, u neprijateljskoj zasjedi na visovima Velebita.

Dominantne kote i sljemena koje su zauzeli i čuvali ostvarili su kvalitetni preduvjet za oslobodilačku akciju Maslenicu. SJP Primorsko-goranske “Ajkula” bila je u toj akciji jedna od udarnih skupina. Nakon što su i ovdje uspješno izveli svoju zadaću, položaje su utvrdili i pripremali se za nove zadaće.

Akcija „Džep 93“, u kojoj su združene snage Hrvatske vojske i specijalne policije MUP-a RH odmaknule bojišnicu nekoliko kilometara dalje od grada Gospića. Malo poslije Medačkog džepa hitna situacija nalagala je premještanje na dubrovačko područje. Studenoga 1993. godine stigli su u Dubrovnik gdje su osiguravali graničnu crtu prema tzv. SRJ, točnije okupirani hrvatskih teritorij Prevlake, koji su nadzirale snage UN-a.

1. svibnja 1995. godine “Ajkule” su se nakratko preselile s položaja na velebitskim visovima u zapadnu Slavoniju, gdje je bila velika količina kvalitetnog ljudstva značila i brzo oslobađanje velikog teritorija i uklanjanje okupatora s tog dijela Hrvatske. Uslijedila je sjajno izvedena vojno-redarstvena operacija Bljesak.

Nakon toga SJP se opet vratila na svoju glavnu postaju Velebit. Pripravljalo se teren za operaciju Oluju. Uspon i brzinsko spuštanje u nemogućim uvjetima s Velebitskih visova 4. kolovoza 1995. godine značilo smrtni udarac pobunjeničkoj tvorevini. SJP je u oslobodilačkoj Oluji opet odigrala jednu od važnijih uloga. No, ni onda nije bilo sve gotovo. Moralo se očistiti teren od zaostalih, neorganiziranih i organiziranih pobunjeničkih pojedinaca i skupina. U toj ulozi, Ajkule su prošle Banovinu, Petrovu goru, Plitvice, Dinaru i Zrinsku goru. Tijekom Domovinskog rata i u neposrednom poraću, od 1991.-1996.godine, poginula su osmorica pripadnika Specijalne jedinice policije „Ajkula“. 50-tak je pripadnika lakše, a 12 je teže ranjeno, uslijed neprijateljskih bojevih djelovanja.

2012. godine, jedinica je odlikovana Redom Nikole Šubića Zrinskog, za iskazano junaštvo pripadnika postrojbe u Domovinskom ratu.

Tekst i slike: Damir Batistić

USKRŠNJI ŠAHOVSKI TURNIR U SLAVONSKOM BRODU 2019.

Slav. Brod -U organizaciji Sekcije Hvidr-e održan je šahovski turnir Uskrs 2019. Turnir je održan 01.04.2018.godine Ponedjeljak .
Na turniru je sudjelovalo 6 igrača članovi sekcije Hvidr-e Sl. Brod. Igrao se  Berger  u  5 kola, 10 minuta po igraču ubrzana igra , odigralo se  ukupno 30 partija . Turnir je sudio i vodio državni šahovski sudac Mato Opačak.

  • 1.mjesto  zlatno odličje osvojio je treće kategornik     AVGUSTIN Vučković        4.0 boda,
  • 2.mjesto  srebreno odličje osvojio je majstorski kandidat MATO Opačak              4.0 boda ,
  • 3.mjesto  brončano odličje drugo kategornik  NINOSLAV Ljubičić                    3.0 boda.

Odličja je podijelio voditelj šahovske sekcije Hvidr-e Sl. Brod Mato Opačak.

Konačna tabela nakon 5 kola

Mj. Ime FED Rtg Klub/Grad Bod.
1 III Vučković Avgustin CRO 1873 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     4,0
2 MK Opačak Mato CRO 1965 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     4,0
3 I Ljubičić Ninoslav CRO 1849 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     3,0
4 I Pavić Dragan CRO 1892 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     3,0
5 II Šmuljić Zvonko CRO 1625 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     1,0
6 VK Garić Ilija CRO 1600 sekcija Hvidr-e Sl. Brod     0,0

U SL. Brodu 01.04.2019.                Mato Opačak

Krvavi Uskrs 1991. odnio je prvu hrvatsku žrtvu u Domovinskom ratu

U rano jutro 31. ožujka 1991. godine, nedaleko Plitvičkih hotela, kolona s hrvatskim specijalcima, je napadnuta iz zasjede.

Krvavom Uskrsu, prethodio je miting “Istine”. Isti je održan na Plitvicama, u organizaciji, srpskih ekstremista nakon kojeg Martićevi milicajci okupiraju Plitvice.

Kako vremena za čekanje, nije bilo, na okupirane Plitvice, upućeno je nekoliko stotina pripadnika specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec, te antiterorističke jedinice Lučko, čiji su pripadnici bili iz svih krajeva hrvatske.

U rano jutro 31. ožujka 1991. godine, nedaleko Plitvičkih hotela, kolona s hrvatskim specijalcima, je napadnuta iz zasjede. Na kolonu vozila, otvorena je vatra iz raznog oružja, te ispaljena tromblonska mina , u pun autobus hrvatskih redarstvenika. Na sreću tromblonskoj mini, nije bio izvučen osigurač, te nije eksplodirala pri udarcu.

Hrvatski specijalci, uzvratili su vatru te u munjevitom napadu, po dubokom snijegu, u nekoliko sati razbijaju pobunjeničke grupacije i pritom uhićuju devet pobunjenih Srba. Među uhićenima bili su i čelnici SDS-a, koji su za pojasom nosili, revolver magnum 357, a u bunkeru vozila im je pronađeno dodatno oružje.

U toj akciji, koja je u potpunosti uspjela i pri čemu je, uspostavljena hrvatska vlast, ostaje zapamćena i po prvoj hrvatskoj žrtvi. U samoj akciji, poginuo je policajac Josip Jović te je ranjeno sedam pripadnika specijalne policije. Nakon uspješne akcije, hrvatskih redarstvenih snaga, na područje Plitvica pristižu snage JNA, s vozilima i oklopnim transporterima, pod izlikom, osiguravanja prekida vatre i uspostavom tampon zone. Kasnije se je pokazalo, da su stali na stranu pobunjenih Srba te su ih u kasnijim sukobima otvoreno pomagali.

Dvadeset dvogodišnji Josip Jović, iako opremljen pancirnim prslukom, pogođen je u nezaštićeni dio tijela, te je bez obzira na brzu intervenciju sanitetskih službi, preminuo na putu do bolnice, te time postaje, prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu.

Damir Batistić / Torpedo.media

FOTOMONOGRAFIJA 128.BR HV U SREDNOJ ŠKOLI „HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR“ KRK

Brigadir u mirovini Stanislav Linić, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Primorja, je na poziv prof. Gordije Marjan iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk 27.ožujka 2019.godine održao predavanje „Vukovar-strategijska prekretnica Domovinskog rata“. Samo predavanje je bilo održano pred veoma zainteresiranom publikom, posebno zato jer je zamišljeno kao uvod pred odlazak završnih razreda škole u posjet Vukovaru ovog tjedna.  Tom prilikom prof.Gordiji Marjan brigadir Linić je uručio i fotomonografiju „128.br HV Sveti Vid“ autora Petra Trinajstića.

Riječki dečki sudjelovali u prvom oružanom sukobu protiv pobunjenih Srba u Pakracu

Riječani u Pakracu. U drugom planu Čestmir Komarek. /Iz osobne arhive D.Batistića/

Rijeka – Na današnji dan, 1. ožujka 1991. u Pakracu je sukobom hrvatskih policijskih snaga, koje su u tom trenutku bile jedine naoružane snage RH, sa srpskim pobunjenicima na čiju je stranu stala JNA započeo oružani sukob, koji se je pretvorio u Domovinski rat.

Čestmir Komarek
Damir Batistić

Naime, 22. veljače Skupština općine Pakrac proglasila je pripojenje SAO Krajini, osnovane u Kninu. Srpski civili šetali su naoružani gradom spremajući se napasti hrvatske policajce i protjerati Hrvate iz grada. 1. ožujka 1991. pobunjeni Srbi su razoružali policajce iz “PU Pakrac” i zauzeli policijsku postaju, kao u Benkovcu, Gračacu, Kninu, Obrovcu i drugdje. Ovog puta je došlo i do oružanog sukoba s hrvatskom policijom. Policajci hrvatske nacionalnosti, s još nekim policajcima srpske nacionalnosti, koji se nisu htjeli pridružiti pobuni, izvukli su dio oružja iz postaje i sakrili. U noći JNA, je zauzela određene punktove po gradu pod izlikom da želi spriječiti sukob.

Pred jutro 2. ožujka u grad su pristigle policijske postrojbe RH i rasporedile se po gradu. Oko 10 ujutro počeo je oružani sukob, nakon čega, u Pakrac dolazi zapovjednik specijalaca iz Lučkog Mladen Markač s najelitnijim hrvatskom postrojbama te policijska postaja prelazi u hrvatske ruke. U 14 sati u policijsku postaju dolazi nekoliko oficira JNA, među kojima i general Dobrašin Praščević (načelnik Štaba V. vojne oblasti), a u 16 sati dolaze i Stjepan Mesić (potpredsjednik Predsjedništva SFRJ i predsjednik Vlade RH) i Slavko Degoricija (predsjednik Vijeća općina Sabora RH). Nakon što su visoki predstavnici otišli, oko 18 sati s okolnih brda počela je pucnjava po gradu, hrvatske su postrojbe uzvraćale vatru te su tri branitelja bila ranjena. Tako je započeo oružani sukob, koji se je pretvorio u Domovinski rat.

Damir Batistić /Izvor: torpedo media/

DELEGACIJA HRVATSKOG ČASNIČKOG ZBORA NA ZIMSKOM KONGRESU CIOR-a U BRISELU

U Briselu, u novoj zgradi Zapovjedništva NATO-a , u vremenu od 30.siječnja do 01. Veljače, održan je tradicionalni zimski kongres CIOR-a (CONFEDERATION INTERALLIEE DES OFFICRIERS DE RESERVE). Delegacija HČZ-ZU bila je u sastavu: umirovljeni brigadir Stanislav Linić, voditelj i umirovljeni brigadir Neven Cugelj, član.

Zimski kongres CIOR-a je na samom početku pozdravio  general pukovnik Olivier RITTIMANN, zamjenik načelnika stožera Vojnog zapovjedništva NATO-a u Europi.

Pored uobičajenih organizacijskih pitanja vezanih za aktivnosti CIOR-a tijekom godine sa Povjerenstvom nacionalnih pričuvnih snaga (NATIONAL RESERVE FORCES COMMITTEE) potpisan je i Ugovor o suradnji i zajedničkom djelovanju sa ciljem:

·         Uspostave suradničkih i produktivnih odnosa između organizacija

·         Da se naglasi partnerstvo i komunikacijski kanali između dvije organizacije koje dijele zajedničke interese u osiguravanju dovoljnih i obučenih pričuvnih snaga matičnim zemljama

Ovime je stavljen van snage Ugovor koji je između ove dvije organizacije potpisan još davne 2003.godine.

Skupština HČZ OGULINA

U restoranu “Gradina” u Josipdolu održana je dana 26.01.2019 12 redovna izvještajna  i 4 izborna skupština Hrvatskog Časničkog Zbora grada Ogulina. Na skupštini je sudjelovalo 80 članova i gostiju.

Nakon himne i odavanja počasti poginulim i umrlim braniteljima pozdravni govor održao je dosadašnji predsjednik Miko Kolić.Izborom radnog predsjedništva  u sastavu Saša Poljak -predsjedavajući Ivan Paušić član i Zdravko Kučinić član i  Zdravko Paušić zapisničar počela je radom skupština prihvaćanjem dnevnog reda i podnošenjem izvještaja o radu i financijskog izvještaja za 2018. godinu. Nakon prihvaćanja izvještaja za prošlu godinu, razriješeno je dosadašnje rukovodstvo udruge i pristupilo se izboru novog.

Za predsjednika je izabran umirovljeni pukovnik Miko Kolić , za dopredsjednika pričuvni poručnik Damir Kejžar a za tajnicu Mateja Lipošćak.

Prihvaćanjem plana rada i financijskog plana za 2019 skupštini su se obratili gosti načelnici općina predstavnici udruga ,predsjednik Izbriši ponovljenu riječ HČZ Karlovačke županije  i dopredsjednik HČZ ZU RH  Igor Majetić, gradonačelnik grada Ogulina  gos.Dalibor Domitrović, saborski zastupnik Tomislav Lipoščak i general-bojnik Mate Pađen.

163. brigada HV

163.brigada Hrvatske vojske je ustrojena u Dubrovniku 16. siječnja 1992. godine.

Početkom agresije na Hrvatsku ukazala se potreba za osnivanjem jedne postrojbe Hrvatske vojske čije bi zadaće bile braniti i obraniti šire područje Dubrovnika, od Konavala do Dubrovačkog primorja. Temelj ovoj brigadi je činilo 87 pripadnika satnije Zbora narodne garde u sastavu 116. brigade HV.

U svibnju 1991. godine, u tadašnjoj Mjesnoj zajednici Gruž (danas gradski kotar), nekolicina domoljuba osniva prvi dragovoljački odred. Odred se sastojao isključivo od dragovoljaca koji su bili spremni braniti jug Hrvatske. U to vrijeme odred je bio nenaoružan, točnije samo rijetki pripadnici su posjedovali oružje i to uglavnom lovačke puške i pištolje. U rujnu iste godine u grad Dubrovnik stiže prvi manji kontigent naoružanja, pa se pripadnici odreda naoružavaju i nakon sedmodnevne obuke prva naoružana grupa sastavljena od 10-tak pripadnika 15. rujna 1991. godine kreće na prvi borbeni položaj u selo Bosanku na istočnoj padini brda Srđ. Nakon toga se, tijekom studenog 1991. godine, na području Dubrovnika osnivaju 1. i 2. satnija, koje će poslije prerasti u pješačke bojne, koje su bile pripojene 116. brigadi HV. Zapovjednik prve bojne je bio pukovnik Eduard Čengija, a zapovjednik 2. bojne pukovnik Krešo Klarić. Pripadnici ovih dviju bojni su bili raspoređeni duž cijele crte bojišta, od granice s Crnom Gorom, Prevlake i Konavala na istoku, do sela Osojnik u dubrovačkom zaleđu na zapadu te sela Gornjeg Brgata na sjeveru bojišta, prema granici s BiH. Postrojbe su u početku bilježile poraze protiv deseterostruko brojnijeg i daleko bolje naoružanog protivnika JNA i pripadnika četničkih postrojbi iz Crne Gore i istočne Hercegovine većinom Trebinjaca.

U studenom 1991. godine Dubrovnik je potpuno opkoljen i blokiran od ostatka svijeta. 1. i 2. pješačka bojna su u to vrijeme brojale oko 700 branitelja, jer u Dubrovnik nije stiglo obećano naoružanje. Ove dvije postrojbe tada preuzimaju zadaće obrane samog grada i to: 1. pješačka bojna na potezu od hotela Belvederea do istočnog ulaza u grad i utvrde Imperiala na brdu Srđ, a 2. pješačka bojna položaje u selu Sustjepanu, naselju Nuncijati te na Jadranskoj turističkoj cesti iznad naselja Gruža.

JAKŠA RAGUŽ: DUBROVNIK I DUBROVAČKA BOJIŠNICA 1995.

Ove dvije slabo naoružane postrojbe, potpomognute pripadnicima postrojbe specijalne policije, uspješno su odolijevale svim pokušajima neprijatelja da prodre u sam Dubrovnik. Dana 6. prosinca 1991. godine, za vrijeme najžešćeg napada u dubrovačkoj povijesti, na prvim crtama obrane nalazilo se točno 163 branitelja, koji su potpomognuti topničkom vatrom malobrojnih minobacača uspjeli obraniti Dubrovnik.

Brigada je u svom sastavu imala dvije pješačke bojne, TRD (Topničko raketni divizijun), PZO, a tijekom travnja 1992. dolaskom oklopnih sredstava, proveden je preustroj kojim je utemeljena oklopna satnija, te se nabavom više sredstava uspostavlja sustav zračne obrane.

Naziv brigade

Nedugo nakon toga napada, točnije 16. siječnja 1992. godine osnovana je 163. brigada HV, a naziv 163. je dobila po broju branitelja na prvoj crti obrane za vrijeme najžešćeg napada 6. prosinca 1991. godine.

Akcije 163. brigade

Pripadnici 163. brigade su aktivno sudjelovali u obrani Dubrovnika te u svim akcijama čišćenja dubrovačkog zaleđa od operacije Tigar do operacije Vlaštica, a nakon ovih operacija 163. brigada prelazi u aktivnu obranu dosegnutih položaja koje je držala do veljače 1996. godine kada je veći dio pripadnika brigade razvojačen.

Tijekom Domovinskog rata poginulo je 113 pripadnika 163. brigade HV. Ratni zapovjednici 163. brigade bili su pukovnik Ivan Varenina, brigadiri Veseljko Gabričević i Željko Topolovec, a potom pukovnik Ante Elez.

Priredio S.L.

Izvor: Wikipedia