ŠAHOVSKI TURNIR U SPOMEN NA VRO „MASLENICA”
ŠAHOVSKI TURNIR U SPOMEN NA VRO „MASLENICA” Slavonski Brod 18.siječanj 2023.godine– Šahovski klub invalida „Hvidra-Brod“ i sekcija Udruge Veterana 3. Gardijske brigade Kune – Slavonski Brod organizirali su turnir u šahu povodom 30. obljetnice VOJNO-REDARSTVENE OPERACIJE “Maslenica”. Turnir je organiziran pod pokroviteljstvom Ministarstva Branitelja RH. Turnir je odigran u klubu Veterana 3. Gardijske brigade Kune u Skoću, Sl. Brod. Na početku je dopredsjednik udruge Luka Krijan pozdravio je sve prisutne a potom su šahisti minutom šutnje odali priznanje poginulim braniteljima i svima ostalima koji su pali u odbrani Domovine. Na turniru su sudjelovao 21 igrač . Igran je po švicarskom sustavu 7 kola 7 minuta + dodatak 3 sekunde po odigranom potezu. Odigrano je 70 partija . Za seniore prvo, drugo i treće mjesto dodijeljeni su odličja. Nagrade je podijelio dopredsjednik udruge Luka Krijan koji se ujedno zahvalilo Ministarstvu branitelja RH na potpori. Sudac turnira je bio državni sudac Mato Opačak. Na kraju turnira priređen je domjenak za sve sudionike. POREDAK 1 MK Damjanović, Stjepan CRO 2168 ŠK Vina Markota, Pleternica 6,5 2 I Kanjković, Marijan CRO 1914 ŠK Vina Markota, Pleternica 5,5 3 II Martić, Ivan CRO 1715 Ruščica, Ruščica 5 4 IV Martić, Pejo CRO 1706 ŠK Brestovac, Brestovac 4,5 5 I Čuljak, Mišo CRO 1781 ŠK Zrinski, Stari Slatinik 4,5 6 III Bušić, Matej CRO 1845 ŠK Brestovac, Brestovac 4 7 III Nikolić, Mijo CRO 1630 ŠK Ruščica, Ruščica 4 8 III Poljaković, Zdenko CRO 1796 ŠK Čaglin, Čaglin 4 9 Marijanović, Patrik CRO 1610 ŠK Amater, Strizivojna 4 10 Vojvodić, Filip CRO 1600 ŠK Brestovac, Brestovac 4 11 MK Opačak, Mato CRO 1953 ŠK Ruščica, Ruščica 3,5 12 Kopecki, Ivica CRO 1607 ŠK Čaglin, Čaglin 3,5 13 III Kodžoman, Berislav CRO 1832 ŠK Ruščica, Ruščica 3,5 14 Bubalo, Petar CRO 1602 ŠK Ruščica, Ruščica 3,5 15 Švajda, Tomica CRO 1615 ŠK Čaglin, Čaglin 3,5 16 Tolić, Siniša CRO 1600 ŠK Ruščica, Ruščica 3 17 IV Ilić, Mario CRO 1677 ŠK Brestovac, Brestovac 3 18 Parac, Lovro CRO 1676 ŠK Brestovac, Brestovac 3 19 Štimac, Mate CRO 1646 ŠK Čaglin, Čaglin 2,5 20 Čančar, Šimun CRO 1600 Brestovac 1 21 Sestrić, Dominik CRO 1600 ŠK Brestovac, Brestovac 1
Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ u nastavnom posjetu NP Risnjak
Ratna škola „Ban Josip Jelačić“ u nastavnom posjetu NP Risnjak Ratna škola „Ban Josip Jelačić” predvođena načelnikom brigadirom Mirkom Kožićem je 16.siječnja 2023.godine, u okviru redovnog Plana i programa izobrazbe u 2022./2023. godini na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđmanˮ, provela nastavni posjet nacionalnom parku Risnjak gdje im je domaćin bio ravnatelj NP Risnjak i brigadir u mirovini Stanislav Linić iz Hrvatskog časničkog zbora a stručni voditelj mr.sp. Dragan Turk, dipl.ing.šum. Posjet NP Risnjak obuhvaćao je: predstavljanje NP Risnjak (predavanje – prezentacija) s glavnim obilježjima: snažna klimatska i vegetacijska pregrada između Hrvatskog primorja i kopnenih dijelova Hrvatske, najljepše izražen fenomen vegetacije ponikvi, prirodna veza između Alpa i balkanskih planina, prirodno stanište sve tri velike europske zvijeri (medvjed, vuk i ris) i 1148 vrsta i podvrsta flore i hodnju poučnom stazom Leska i upoznavanje prirodnog i kulturnog nasljeđa nacionalnog parka, Ustaljena je praksa da Ratna škola tijekom svake akademske nastavne godine na studijskim putovanjima obilazi županije i gradove, strateška gospodarska poduzeća koja su nacionalna ključna i kritična infrastruktura te strateški partneri Ministarstva obrane, značajna mjesta i bojišnice iz Domovinskog rata te političke, kulturne, prirodnog nasljeđa, znanstvene i religijske ustanove gdje se polaznici iz programa nacionalnog gostoprimstva za najvišu međuresornu i međunarodnu izobrazbu prve ruke upoznaju s onim najboljim iz Republike Hrvatske. U tijeku je školovanje 25. naraštaja Ratne škole, koji pohađa 15 polaznika od kojih je devet polaznika iz RH (5 časnika iz Hrvatske vojske, zastupnik u Hrvatskom saboru, polaznik iz Ravnateljstva policije MUP-a RH, Hrvatske vatrogasne zajednice i polaznica iz Hrvatskog Crvenog križa), te pripadnici Oružanih snaga stranih zemalja za obnašanje najviših vojnih i civilno-vojnih dužnosti (po dva polaznika iz Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, te po jedan polaznik Slovenije i Crne Gore).
TRADICIONALNO OBILJEŽAVANJE DANA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA REPUBLIKE HRVATSKE
Zajednica Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije sa predstavnicima Udruga proizašlih iz Domovinskog rata, je u subotu 14. siječnja 2023. god., na Spomen obilježju pri mostu hrvatskig branitelja, s početkom u 10, oo sati tradicionalno obilježila 15. siječanj – Dan međunarodnog priznavanja Republike Hrvatske, te odala počast svim poginulim i umrlim braniteljima Domovinskog rata.
MEMORIJALNI RUKOMETNI TURNIR „ZVONIMIR ŠKERL“
Rijeka 14.siječanj 2023.godine Ovaj se turnir održava u čast kapetana MRK KOZALA ZVONIMIRA ŠKERLA koji je kao pripadnik 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, sa još trojicom svojih suboraca (PETAR HORVAT, NEVENKO GRBAC i SAMIR TERZIĆ) poginuo 19.01.1992.godine u Ibrešićima na Perušićkoj kosi, na Ličkom bojištu u iznenadnom četničkom napadu na naše položaje. U pokušaju da im pomogne poginuo je i pripadnik 118.br Gospić, IVICA KOLAK. Njihovom pogibijom u Ibrešićima završava se tragičan niz grupnih pogibija pripadnika 128.br HV na Ličkom bojištu te zime 1991./92. koji je cijelu Rijeku i okolicu zavio u crno. Bio je to težak početak Domovinskog rata za ovu brigadu a i za ovaj kraj čija je cijela mladost bila u ratu. Nama, pripadnicima Udruge 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka, koja okuplja pripadnike 128.br i prijatelje radi druženja i očuvanja tradicija brigade, posebna je čast što smo od samog početka, pored MRK KOZALA, jedan od organizatora i sponzora ovog memorijalnog turnira. Nastavit ćemo i dalje jer je ovo sigurno najljepši mogući način da se kroz sport i druženje mladih sačuva uspomena na naše poginule ratne drugove. NEKA IM JE VJEČNA SLAVA I HVALA Redoslijed ekipa na turniru je bio slijedeći: MRK DUBRAVA MRK SESVETE MRK KOZALA Po završetku turnira izaslanstvo Udruge 128.br HV položilo je vijenac i zapalilo svijeću pored spomenika u parku koji nosi ime Zvonimira Škerla
Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske
Svim članovima i svim građanima čestitamo Dan međunarodnog priznanja RH
IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA HČZ GRADA OGULINA
IZVJEŠTAJNO IZBORNA SKUPŠTINA HČZ GRADA OGULINA U subotu 07.01 2023.g održana je redovna izvještajno-izborna skupština udruge HČZ-a Grada Ogulina. Nakon himne i odavanja počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima, pozdravni govor održao je dosadašnji predsjednik umirovljeni pukovnik Mika Kolić. Prihvaćen je dnevni red skupštine: 1. otvaranje izvještajno – izborne Skupštine 2. prijedlog dnevnog reda, usvajanje 3. izbor radnih tijela Skupštine ( radno predsj. / verifikac. povj. / kandidacijsko- izborna komisija / zapisničar i dva ovjerov. zapisnika ) 4. izvješće Verifikacijskog povjerenstva 5. usvajanje Poslovnika o radu Skupštine 6. prijedlog izmjena i dopuna Statuta, usvajanje 7. izvješće o radu Udruge: – izvješće Predsjednika – financijsko izvješće ( Tajnik-ca ) – izvješće Nadzornog odbora – izvješće Suda časti 8. rasprava o podnesenim izvješćima, usvajanje istih 9. davanje razrješenja dosadašnjim dužnosnicima i tijelima Udruge 10. izbor Predsjednika Udruge 11. izbor dva Dopredsjednika Udruge 12. izbor Tajnika-ce Udruge 13. izbor članova Izvršnog odbora 14. izbor članova Nadzornog odbora 15. izbor članova Suda časti 16. obraćanje novoizabranog Predsjednika Udruge -prijedlog plana rada i financijskog plana Udruge za 2023. godinu 17. donošenje odluke o dužnosnicima-osobama ovlaštenim za zastupanje Udruge 18. donošenje odluke o likvidatoru Udruge 19. pozdravna riječ gostiju 20. razno Nakon prihvaćanja izvješća tijela udruge razriješeno je dosadašnje rukovodstvo udruge i pristupilo se glasovanju . Za novog predsjednika udruge izabran je pričuvni narednik Ivica Sudarić, dva dopredsjednika udruge – pričuvni poručnik Boško Salopek i pričuvni poručnik Ivan Paušić i tajnica Mateja Luketić kao i članovi izvršnog odbora, nadzornog odbora i suda časti. Skupštini se potom obratio novi predsjednik pričuvni narednik Ivica Sudarić sa prigodnim govorom.Podijeljene su i zahvalnice zaslužnim članovima kao i pojedincima i firmama koje su pomogle u radu udruge a dosadašnji predsjednik umirovljeni pukovnik Miko Kolić proglašen je počasnim predsjednikom udruge. Po završetku službenog djela skupštine članovi i gosti su se zadržali na domjenku. Izvor: Damir Kejžar
Quo vadis Ukrajina? Quo vadis Rusija?
Quo vadis Ukrajina? Quo vadis Rusija? Brigadir, prof. dr.sc. Marinko Ogorec – Analiza rata u Ukrajini u povijesnom i društvenom kontekstu Profesor i pročelnik studija Upravljanje u kriznim uvjetima na Veleučilištu Velika Gorica dr. sc. Marinko Ogorec stručnjak je za sigurnost te je često gost različitih medijskih kuća, posebno posljednjih tjedana, od kada je započela ruska agresija na Ukrajinu. Brigadir HV Marinko Ogorec bio je prvi vojni ataše Republike Hrvatske u Rusiji te je svoje viđenje o geopolitičkom, gospodarskom i sigurnosnom položaju i ulozi Rusije zapisao u svojoj knjizi Putinova Rusija, u kojoj su prikazani ključni procesi s kojima se Rusija suočavala 1990-ih, nakon raspada SSSR-a, pa do njezina povratka u krug svjetskih sila. Rat u Europi na početku XXI. stoljeća – nemoguće! Rekli su brojni politološki, sociološki i vojni analitičari, međutim suvremena događanja u potpunosti su ih demantirali. Na žalost, ono što se smatralo nemogućim dogodilo se i razvija se sada u skladu sa svim zakonitostima suvremenog ratovodstva. Što je dovelo do ove situacije!? Gdje su ishodišta i u čemu je osnovni problem? Naravno, ova situacija postavlja takva pitanja i vjerojatno ultimativno očekuje odgovore na njih. No, to nije nimalo jednostavno i po trebna je jedna duža povijesna i aktualna društvena analiza kako bi se moglo relevantno odgovoriti na tako ozbiljna pitanja. Zajednički rusko-ukrajinski korijeni Većina povjesničara slaže se da je ishodište većine istočnoslavenskih naroda vezana uz razvoj ranofeudalne države na ogromnom prostoru od obala Bijelog mora i Karelije, preko cijelog teritorija današnje zapadne Rusije i Ukrajine sve do sjevernih obala Crnog mora, poznate kao Kijevskaja Rus’. U literaturi se često spominje i naziv Kijevska Rusija, što ne odgovara povijesnim činjenicama, jer u vrijeme nastanka Kijevskaje Rus’ kao države, Rusi još nisu postojali kao narod. Naime, Kijevskaja Rus’ nastala je ujedinjavanjem istočnoslavenskih plemena, među kojima su većinu činili Poljani (često se za njih koriste i nazivi Polovci ili Polovjetci), zatim Derevjani i Siverjani, te manja sjeverna plemena Vjatiči i Radmiči. Znatno kasnije u sastav Kijevskaje Rus’ ulazi i veliko nomadsko pleme Pečenega na jugu zemlje, koji su se odupirali asimilaciji u zajedničku državu vodeći brojne ratove protiv Kijevskaje Rus’. No za stvaranje te države najzaslužniji je normanski narod Varjaga (inače germanskog porijekla) koji su etnički i kulturološki bili vrlo bliski Vikinzima. Kada su Vikinzi u VIII. stoljeću započeli svoje pohode prema jugu zapadne Europe morskim putem, Varjazi su krenuli u svoje pohode na europski istok velikim rijekama Volgom, Okom, Dnjeprom i dr. Slavenskim plemenima na tom prostoru donijeli su organizaciju, hijerarhiju i ratnički mentalitet, što je u to vrijeme činilo osnovicu državotvornosti. Oni su u stvari i stvorili Kijevskaju Rus’ pod vodstvom kneza Olega (u literaturi se spominje i pod imenom Helgi), pri tome se u potpunosti poslavenili i asimilirali u ostale slavenske narode koji su na stali unutar zajedničke države – Ukrajince, Ruse, Bjeloruse i Rusine. Zapravo, prvobitno su svi nosili naziv Rusiči ili Rusini, ali karakteristike prostora, utjecaj ostalih naroda i plemena postupno su izdiferencirali ta 4 naroda kao samostalne etničke strukture, iako su ostali međusobno kulturološki, tradicijski i jezično izuzetno povezani i kompatibilni. Iako je veliki knez Volodimir I. prihvatio kršćanstvo kao svojevrsni oblik dodatne integracije države, raspad ogromne Kijevskaje Rus’ bio je neminovan zbog sve izraženije feudalizacije tog prostora, jačanja izvršne vlasti pojedinih knezova i samim time slabljenja središnje vlasti. Kao neposredna konkurencija kijevskim kneževima sve više se javljaju vladimirski kneževi, koji središte svoje moći preseljavaju u Moskvu, utemeljene tijekom vladavine Jurija Dolgorukog (inače jednog od sinova vrlo sposobnog i po nekim povjesničarima zadnjeg vladara Kijevskaje Rus’ – Vladimira Monomaha). Povijesnu priču o završetku Kijevskaje Rus’, ali isto tako i ostalih feudalnih kneževina na prostoru današnje Rusije, Bjelorusije i Ukrajine zaključio je veliki prodor Mongola i drugih turkmenskih naroda, koji su pod vodstvom Batu-kana osnovali ogromnu euroazijsku državu poznatu kao „Zlatna horda“ i u kojoj su bile uključene sve istočnoslavenske zemlje (osim Novgorodske kneževine kojom je u to vrijeme vladao Aleksandar Nevski). Uglavnom, iz tog razdoblja postoje ozbiljni povijesni prijepori koji su zadržani do današnjih dana i koji su u određenoj mjeri uzrok aktualne vojne intervencije Putinove Rusije na Ukrajinu. Ukrajinski povjesničari tvrde (s više ili manje potvrđenih argumenata) kako je Kijevskaja Rus’ bila prva država koju su formirali i razvili isključivo preci današnjih Ukrajinaca, dok ruski povjesničari tvrde da su podjednako zaslužni za razvoj i osnivanje te države ruski kneževi i 5 stoljeća kasnije osnovanu Moskovsku državu postavljaju u kontiniurani slijed razvoja iste države. S druge strane, ukrajinski povjesničari tvrde kako Moskovska država iz XIV. stoljeća nije bila legitimna nasljednica Kijevske države, već posve nova tvorevina. Razvoj rusko-ukrajinskih odnosa Nakon razornog prodora Mongola, ruske kneževine uspijevaju povratiti različite oblike autonomnosti, dok ukrajinski teritorij u velikoj mjeri pada pod vlast poljskih, litvanskih i ruskih vlastelina. No, državotvorna borba za autonomijom i državnim suverenitetom kod velikog dijela Ukrajinaca nije nestala, već je poprimila vrlo specifičan oblik nastankom zaporoških kozaka. Zaporoški kozaci su specifična socijalna i politička, ali prije svega vojna struktura neovisnih lakih konjanika nastala u širokim stepama jugoistočne Ukrajine i svojevremeno (tijekom XV. stoljeća) glavni nositelji ukrajinske nacionalne svijesti. Tijekom XVII. stoljeća na prostoru jugozapadno od Moskovske Carevine, a sjeverozapadno od Krimskog Kanata stvorena je Zaporoška Republika (u literaturi poznata i kao Kozačka Republika) upravo kao najbolji pokazatelj autohtonih državotvornih težnji ukrajinskog naroda na tim prostorima. Zbog pritiska Poljsko-litvanske Unije (tada najmoćnije države sjeveroistočne Europe) i opasnosti od mogućeg gubitka neovisnosti, ataman (hetman) Zaporoške Republike Bogdan Hmeljnicki zatražio je pomoć Moskovskog carstva, pa je 1654. godine potpisan Perejaslavski sporazum, koji je značio i kraj ukrajinske neovisnosti. U razmjerno kratkom razdoblju ukrajinski prostor postao je dio velikog Ruskog Carstva u kojem su temeljito potiskivani ukrajinska državotvornost i nacionalna svijest, te provođena intenzivna rusifikacija ukrajinskog stanovništva. Carica Katarina II Velika 1764. godine u potpunosti ukida svaki oblik neovisnosti i suverenosti ukrajinskog atamanata čime Ukrajina doslovno postaje samo jedna od brojnih regija Ruskog Carstva. Razdoblje tuđinske vlasti nad Ukrajinom proteže se sve do 1917. godine, kada u turbulentnim vremenima I. svjetskog rata dolazi do Ukrajinske revolucije i stvaranja Ukrajinske Narodne Republike. Nakon Ruskog građanskog rata 1918.-1922. godine Ukrajina
Finale kadetske lige.
Kadetkinje ŠK Konaki Novo Virje osvojile su drugo mjesto na danas završenom finalu ovogodišnjeg Ekipnog kadetskog prvenstva Hrvatske u Hotelu Katerina u Selcu od 26. do 30 prosinca 2022.godine. Njihovom uspjehu je uvelike pridonijela naša Petra Karij iz Šahovskog kluba Ruščica koja za nastupa na dvojnu registraciju i bila je najbolja igračica na trećoj ploči sa pet pobjeda i jednim remijem. Poredak Mj. Momčad MB BO 1 ŠK. Tomislav-Goran, Sveti Ivan Žabno 9 14 2 ŠK. Konaki-KŽM, Novo Virje 8 16,5 3 ŠK. Crikvenica, Crikvenica 8 13,5 4 ŠK. Sveta Nedelja III, Sveta Nedelja 8 11,5 5 ŠK. Vodnjan, Vodnjan 5 11,5 6 ŠKRM. Caissa, Zagreb 4 9,5 7 ŠK. Polet 1, Buševec 0 7,5 Izvor: Mato Opačak, Sl. Brod, 31.12.2022.
ORUŽANE SNAGE RUSKE FEDERACIJE
ORUŽANE SNAGE RUSKE FEDERACIJE
31. obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika 127. Brigade HV kod sela Brusnik na pakračkom ratištu
31. obljetnica stradanja dvanaestorice pripadnika 127. br HV kod sela Brusnik na pakračkom ratištu Na današnji dan, 1991. godine, nakon izbijanja 127. brigade Hrvatske vojske na prometnicu Požega-Pakrac, dio snaga 2. bataljuna 127. brigade predvođen Vinkom Belobrkom, u cilju zauzimanja što povoljnijih položaja i bolje zaštite spomenute prometnice, pokušao je ovladati selom Brusnik. No zbog vrlo složenih zemljišnih uvjeta i drugih nepovoljnih okolnosti upali su u zasjedu. Iz zasjede se najveći dio pripadnika uspio izvući dok je u okruženju ostalo 11 pripadnika i zapovjednik im Vinko Belobrk. Kako su neprijateljske snage bile vrlo jake i dobro utvrđene njihovo spašavanje, odnosno spašavanje eventualno preživjelih nije uspjelo. Ubrzo se saznalo da je dio odmah poginuo, a dio zarobljen i masakriran, a što se moglo utvrditi 7. siječnja 1992. godine kada su njihovi neprepoznatljivi posmrtni ostaci preuzeti. Naime nad većini njih je počinjen ratni zločin, jer su imali ozljede koje nedvojbeno nisu nastale u borbi već nakon zarobljavanja. Stoga se službeno i vodi datum njihove pogibije 7. siječnja 1992. godine. Vinko Belobrk, rođen 12.2.1948. godine, dozapovjednik bataljuna i jedan od uznika KOS-a JNA 1991. godine, Željko Goričanac, rođen 6.1.1958. godine, Željko Maligec, rođen 23.10.1953. godine, Tihomir Mihelić, rođen 11.5.1956.godine, Nenad Oblučar, rođen 15.2.1959. godine, Miroslav Petrović, rođen 13.1.1960. godine Denis Resner, rođen 2.9.1967. godine, Željko Somljočan, rođen 19. 2.1956. godine, Milan Škrilac, rođen 26.5.1953. godine, Slavko Vrbančić, rođen 15.3.1957. godine, Miroslav Zec, rođen 14.9.1962. godine, Ivan Žeravica, rođen 6.5.1961. godine. Njihova pogibija bila je najveći skupni gubitak 127. Brigade HV i Grada Virovitice u Domovinskom ratu. HČZ Virovitica
