ŠTO IMA NOVO?

Plaćenička skupina Wagner

Plaćenička skupina Wagner

U svoj televizijskom obraćanju naciji (koji je očito bio mnogo ranije snimljen), u subotu 24. lipnja, ruski predsjednik Putin je postupak skupine Wagner ocjenio kao “izdaju” za koju će oni koji su se usudili tako suprotstaviti ruskoj vojsci biti odgovarajuće kažnjeni. Kad tako kaže predsjednik Putin, do tada apsolutno neupitni autoritet u Rusiji, onda će se to i dogoditi. Ovo obraćanje je uslijedilo nakon otvorene pobune zapovjednika Wagnera Jevgenija Prigožina koji se uputio na marš prema Moskvi, prema nekim procjenama, sa 5000 boraca, ali se zaustavio negdje oko 200 km od glavnog grada Rusije.

Međutim, dogodilo se nešto sasvim neočekivano. Čini se da ruska vlada raspušta Wagnerove plaćeničke snage i da će MO preuzeti teško naoružanje i vojnu opremu skupine. Wagnerovci neće biti kažnjeno gonjeni, moći će se uključiti u regularnu rusku vojsku a njihov zapovjednik Prigožin ostaje u Bjelorusiji u azilu.

Međutim, isto tako se čini da je jednom dijelu ruske političke elite jako stalo do toga da plaćenička skupina Wagner opstane.

Sukob Wagnera i ruskih vojnih zapovjednika izbio je jer je Prigožin odbio nalog ruskog ministarstva obrane da potpiše ugovor kojim bi Wagner bio izravno pod njegovom kontrolom i izravno nekoliko puta optužio ministra obrane Sergeja Šojgua i čelnika oružanih snaga u Ukrajini Valerija Gerasimova za nesposobnost.

Wagner u Ukrajini

U tjednima prije ruske invazije, smatra se da je Wagner izveo takozvane napade pod lažnom zastavom, kako bi Kremlju dao povod za invaziju a smatra se da je “Kremlj koristio Wagnerovce za uvođenje discipline na terenu”. Wagner je bio značajno uključen u zauzimanje istočnog ukrajinskog grada Bakhmuta za Rusiju. Ukrajinske trupe kažu da su Wagnerovi borci u velikom broju poslani u otvorene juriše, što je rezultiralo mnogim smrtnim slučajevima. U početku, MO Rusije nije priznalo da se Wagnerova skupina borila u Ukrajini, što je potaknulo prvu od pritužbi Jevgenija Prigožina protiv ruskih vojnih čelnika kada je zaprijetio da će povući Wagnerove trupe iz Bakhmuta, rekavši da im je uskraćeno streljivo.

Gdje još Wagner djeluje?

Od 2015. Wagnerovi plaćenici su u Siriji, bore se zajedno s provladinim snagama i čuvaju naftna polja. Također ima trupe u Libiji, podržavajući snage lojalne generalu Khalifi Haftaru. Srednjoafrička Republika (CAR) koristi Wagnera za čuvanje rudnika dijamanata. Također se smatra da grupa štiti rudnike zlata u Sudanu. Vlada Malija, u zapadnoj Africi, koristi skupinu protiv islamskih militantnih skupina.

Kada je nastao Wagner i kako je dobio ime?

Wagnerova skupina je prvi put identificirana 2014., kada je počela podržavati proruske separatističke snage u istočnoj Ukrajini i imala veoma važnu ulogu u pripajanju Krima Rusiji. Međutim, Wagnerove snage također su bile aktivne u Africi i na Bliskom istoku. Vjerovalo se da je prije rata u Ukrajini Wagner imao oko 5000 boraca – uglavnom veterana ruskih elitnih pukovnija i specijalnih snaga. Međutim, njegov broj je od tada znatno porastao. Jevgenij Prigožin je prilikom najave svog “marša za pravdu” na Moskvu rekao da je zapovijedao s 25.000 vojnika.

Jevgenij Prigožin, bogati biznismen i osuđivani kriminalac, nosi nadimak “Putinov kuhar” jer je pružao catering za Kremlj, tvrdi da je osnovao Wagner 2014. Međutim, pretpostavlja se da je bivši časnik ruske vojske Dimitrij Utkin, veteran ruskih ratova u Čečeniji osnovao Wagner i bio prvi Wagnerov terenski zapovjednik te da je skupinu nazvao po svom bivšem radijskom pozivnom znaku (a koji je uzet od prezimena omiljenog Hitlerovog kompozitora Richarda Wagnera). Svojim dolaskom na čelo Wagnera Prigozhin je povećao Wagnerov broj, posebno 2022. godine izravnim novačenjem ruskih zatvorenika, mahom ubojica osuđenih na dugogodišnje kazne, pa prema prema nekim izvorima, oko 80% Wagnerovih  vojnika u Ukrajini došlo je od tamo.

U redovima grupacije Wagner bilo je i državljana Srbije i BiH: među 4.184 osobe koje su Ukrajinci uz pomoć zapadnih obavještajaca na proljeće evidentirali u svojoj bazi podataka, bilo je barem osam ‘wagnerovaca‘ iz Srbije te tri iz Bosne i Hercegovine. Plaće im iznose oko 2.000 dolara mjesečno, što je puno za ruske ili ukrajinske standarde. No, doda li se tome i ratni plijen, mogućnost vrtoglavog profita širi se i na druge lakome profitere: ionako im mahom pristupaju ljudi oskudnog obrazovanja, emocionalno oštećeni i skloni adrenalinskim avanturama.

Dmitrij Utkin: grupu Wagner utemeljio je neonacist koji je u Ukrajinu poslan radi ‘denacifikacije ‘

Kako Wagner zarađuje?

Iako su plaćeničke snage tehnički ilegalne u Rusiji, Wagner se 2022. registrirao kao tvrtka. Rusija je platila Prigozhinu za osiguranje Wagnerovih trupa za borbu u Ukrajini. Prema riječima predsjednika Putina, Wagner je dobio 86,26 milijardi rubalja (1 milijarda dolara) iz ministarstva obrane i državnog proračuna između svibnja 2022. i svibnja 2023. za isplatu plaća. Rekao je da će vlasti istražiti kako je potrošen novac isplaćen Wagneru.

Prema američkom min. financija Prigozhin je zaradio novac od Wagnerove prisutnosti u drugim stranim zemljama. Njegove tvrtke navodno su profitirale od rudnika zlata i dijamanata u CAR-u i Sudanu. Američke vlasti također kažu da je energetskoj tvrtki povezanoj s Prigožinom ponuđeno 25% udjela u svim naftnim ili plinskim poljima u Siriji koje je Wagner osvojio od kontrole Isisa

Za koje su zločine optužene Wagnerove trupe?

Ukrajinski tužitelji kažu da su trojica Wagnerovih plaćenika ubili i mučili civile u blizini Kijeva u travnju 2022., zajedno s regularnim ruskim trupama. Njemačka obavještajna služba kaže da su Wagnerove trupe možda također masakrirale civile u Buchi u ožujku 2022. UN i francuska vlada optužili su Wagnerove trupe za silovanje i pljačku civila u Srednjoafričkoj Republici. Godine 2020. vojska Sjedinjenih Država optužila je Wagnerove plaćenike za postavljanje mina i drugih improviziranih eksplozivnih naprava u i oko libijskog glavnog grada Tripolija.

Izvor: BBC NEWS

Preveo i priredio: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast?

Pobuna koja je trajala 36 sati pokrenula je glavno pitanje: Može li Putin izgubiti vlast?

Pripadnici skupine Wagner pripremaju se za povlačenje iz stožera Južnog vojnog okruga kako bi se vratili u svoju bazu u Rostovu na Donu kasno u subotu

Rusi koji imaju veze s Kremljom izrazili su olakšanje što pobuna vođe plaćenika Jevgenija Prigožina nije izazvala građanski rat no svi su se složili u jednome: Vladimir Putin je ispao veoma slab i ranjiv iako se dugo predstavljao kao jamac stabilnosti Rusije i beskompromisni zaštitnik njezine državnosti.

No, ovaj vikend ruske stabilnosti nije bilo nigdje, a nije bilo ni Putina, koji je nakon kratke izjave u subotu ujutro nestao s vidika tijekom najdramatičnijeg izazova njegovom autoritetu u 23 godine dugoj vladavini.

Putin je u svojoj odsutnosti ostavio zapanjene Ruse da se pitaju kako je vođa paravojne skupine Jevgenij V. Prigožin u subotu mogao pokrenuti oružanu pobunu koja je prijetila dosegnuti Moskvu. Javila su se vrlo neugodna pitanja o budućnosti ruskog predsjednika: što je njegov neuspjeh da spriječi pobunu značio za njihovu sigurnost – i njegovu izdržljivost?

Konstantin Remčukov, urednik moskovskih novina s vezama u Kremlju, rekao je u telefonskom intervjuu da je sada moguće ono što se nekada činilo nezamislivim: da ljudi bliski g. Putinu mogu pokušati da ga uvjere da se ne kandidira na sljedećim predsjedničkim izborima u Rusiji. Sa subotnjim događajima, rekao je, g. Putin je konačno izgubio svoj status jamca bogatstva i sigurnosti elite.

Predsjednik Putin se u, unaprijed snimljenom govoru, obraća građanima Rusije u subotu,24.06.

Ideja da je “Putin na vlasti i da osigurava stabilnost i jamči sigurnost — pretrpjela je fijasko “, rekao je gospodin Remchukov. “Ako sam prije mjesec dana bio siguran da će se Putin bezuvjetno kandidirati jer je to njegovo pravo, sada vidim da se elite više ne mogu osjećati bezuvjetno sigurno.”

“Stabilnost” je bio refren Kremlja usred referenduma 2020. koji je g. Putinu otvorio put za dva dodatna mandata, do 2036. A sigurnost ruske države je ono što g. Putin opisuje kao svoju vodeću motivaciju za invaziju na Ukrajinu.

Čak i usred 16-mjesečnog rata u Ukrajini, Kremlj je bio usredotočen na očuvanje slike normalnosti kod kuće. Putin je odolio oštrim pozivima da se proglasi izvanredno stanje ili zatvore granice zemlje. Za elitu, žalac zapadnih sankcija nadoknađen je novim poslovnim prilikama ruskog ratnog gospodarstva i domaćeg tržišta odjednom oslobođenog konkurencije mnogih zapadnih poduzeća.

No Prigožinovo osporavanje autoriteta Kremlja ovog vikenda poništilo je tu računicu. Vođa paravojne skupine Wagner, Jevgenij Prigozhin, svojim je snagama zauzeo rusko vojno zapovjedništvo na jugu, u gradu Rostov na Donu, a zatim poslao kolonu trupa sjeverno prema Moskvi, obećavajući da će ući u glavni grad. Kriza je ublažena kasno u subotu, kada je Prigozhin pristao povući svoje snage u dogovoru koji je njemu i njegovim vojnicima omogućio da izbjegnu kazneni progon.

Neposredna prijetnja je izbjegnuta. Ali u tom procesu Putin je izgubio više od svoje reputacije osiguravača stabilnosti: činjenica da Prigožin i njegove snage nisu kažnjeni narušila je Putinovu reputaciju kao odlučnog vođe koji neće tolerirati nelojalnost.

Taj dojam pojačan je izvještajima ruskih vojnih blogera da su Prigožinove snage oborile ruski borbeni zrakoplov. Putin je Prigožina također nazvao izdajnikom nakon što je ovaj pokrenuo pobunu – i nakon što je vođa plaćenika doveo u pitanje samu Putinovu obrazloženje za rat u Ukrajini. Činilo se da su se ti prijestupi istopili s dogovorom koji je okončao krizu.

Stručnjaci kažu da zbog toga izgleda da Putin manje kontrolira rusku državu nego što se prije znalo.

Državni tajnik Antony J. Blinken rekao je u nedjelju da je Prigožinova pobuna otkrila pukotine koje se pojavljuju u Putinovom držanju vlasti. “Bio je to izravan izazov Putinovom autoritetu,” rekao je Blinken u emisiji “Face the Nation” na CBS-u.

Jedan od zbunjujućih aspekata krize bio je razlog zašto je Putin dopustio da Prigožinov sukob s ruskim Ministarstvom obrane mjesecima eskalira bez da se time bavio, iako je Prigožin je bio drsko otvoren u napadanju i omalovažavanju vodstva ruske vojske.

Nekoliko ruskih dužnosnika opisali su krizu prije svega kao proizvod nefunkcionalnog sustava upravljanja koji je na granici kaosa — što je živopisno prikazano u ruskoj riječi bardak.

Odluke o tome kako se nositi s pobunom Prigožina donesene su u hodu u subotu, nakon mjeseci u kojima su predsjednik i njegov najuži krug nastavljali beskonačno i besplodno raspravljati umjesto da pronađu način kako se nositi s ikonoklastičkim vođom plaćenika.

Prigožinova 36-satna pobuna ukratko

Oružani ustanak u Rusiji pod vodstvom Jevgenija Prigožina, čelnika privatne vojne tvrtke Wagner, zaprepastio je svijet i predstavljao najveći pojedinačni izazov vladavini predsjednika Vladimira Putina otkako je došao na vlast prije 23 godine. Evo osnovnih podataka o pobuni:

Kako je počelo. U nizu objava na društvenim mrežama 23. lipnja Prigožin je doveo u pitanje motive Kremlja za rat u Ukrajini i optužio ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua da je naredio smrtonosne zračne napade na pripadnike Wagnera. Napetosti između Prigožina i ruske vojske rasle su mjesecima.

Brza eskalacija. Nekoliko sati nakon Prigožinovih izjava, ruski dužnosnici osudili su vođu plaćenika i otvorili istragu protiv njega za oružanu pobunu. Dana 24. lipnja, pripadnici Wagnera  zauzeli su južni ruski grad Rostov-na-Donu, vojno središte, i počeli pokretati konvoje prema Moskvi.

Dogovor iznenađenja. Kasnije uvečer 24. lipnja, državni mediji u Bjelorusiji neočekivano su objavili da je čelnik zemlje, Aleksandar Lukašenko, ispregovarao Prigožinov pristanak da zaustavi napredovanje njegovih snaga prema glavnom gradu Rusije. Kremlj je rekao da će odbaciti optužbe protiv Prigožina i da će on otići u Bjelorusiju.

Što je slijedeće? U njihovim prvim izjavama otkako je pobuna završila, Putin je pokušao projicirati jedinstvo i stabilnost dok su se vrtjela pitanja o njegovom držanju vlasti, dok je Prigožin tvrdio da ne pokušava svrgnuti ruskog predsjednika. Budući da je Wagnerova budućnost upitna, nije jasno hoće li plaćenička vojska i dalje postojati kao borbena snaga u Ukrajini.

Vođa Wagnerovih plaćenika, Yevgeny V. Prigozhin, u subotu napušta stožer Južnog vojnog okruga usred povlačenja skupine iz grada Rostov-na-Donu,

“Ovo je bilo prilično zanemareno pitanje”, rekao je u intervjuu Konstantin Zatulin, viši član parlamenta u Putinovoj stranci Ujedinjena Rusija. Rizik koji predstavlja Prigožin, nastavio je, “nije dijagnosticiran na vrijeme – možda u nadi da će se riješiti sam od sebe.”

G. Zatulin je tvrdio da je Putin na kraju ipak osigurao stabilnost, jer je blagoslovio dogovor o okončanju ustanka i izbjegao oštru bitku izvan Moskve. No priznao je da zbog drame nitko nije izgledao dobro – “nije pridonijela ničijem autoritetu”.

“Ovo je dokaz da problem postoji”, rekao je Zatulin. “A u ratnom trenutku tako javno demonstrirati probleme – to je naravno štetno.”

 

Plakat za regrutaciju u Rusku vojsku. Moskva.

Za samog Putina, pobuna bi mogla izazvati “egzistencijalnu krizu”, rekao je Sergej Markov, politički analitičar i bivši savjetnik Kremlja.

“Ono čime se uvijek ponosio je čvrstoća ruske državnosti i politička stabilnost”, rekao je gospodin Markov. “Zbog toga su ga voljeli. A ispostavilo se da ne postoji.”

G. Remchukov, novinski urednik, rekao je da se nervoza izazvana pobunom Prigožina mogla osjetiti na velike i male načine u glavnom gradu Rusije. Rekao je da zna za istaknute Ruse koji su pobjegli iz Moskve na dan pobune. Sa svoje strane, g. Remchukov je rekao da je ostao u Moskvi, ali je odlučio da ne vozi svoj Mercedes ili Bentley u subotu iz straha da bi ga Prigožinove snage mogle zaplijeniti ako doista dođu do grada.

Da budemo realni, postoje načini na koje se Putinov sustav pokazao izuzetno otpornim. Sankcije nisu srušile gospodarstvo ili navele vodeće ruske poslovne tajkune da se okrenu protiv Kremlja. Sofisticirani propagandni stroj i žestoka represija uglavnom su ušutkali javno neslaganje oko rata, unatoč golemim ljudskim žrtvama.

Prema tome, neki stručnjaci tvrde da bi bilo prerano predviđati propast sustava.

“Ono što smo jučer vidjeli činilo nam se, kao zapadnim promatračima, prilično nefunkcionalnim i dramatičnim”, rekla je Hanna Notte, nerezidentna viša suradnica u Centru za strateške i međunarodne studije. “Ali taj stupanj disfunkcionalnosti može se pokazati vrlo izdržljivim u takvom sustavu.”

 

Izvor: Anton Trojanovski, New York Times, 25.06.2023.

Preveo i priredio za web Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Kordinacijski sastanak Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i korisnika novoustrojenih oblika sustavne podrške

Kordinacijski sastanak Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva i korisnika novoustrojenih oblika sustavne podrške
Zagreb, 26. lipnja 2023.

Nakon virtualnog (on-line) sastanka koji je NZRCD organizirala 6. lipnja za predstavnike udruga članica 8. i 9. Centra znanja ta razvoj civilnog društva (CZ) radi analize provedbe programa u prethodnoj godini i unapređenja suradnje u 2023. i 2024. godini, slijedni sastanak održan je 26. lipnja u Hotelu Dubrovnik, Gajeva 1 u Zagrebu. Sastanku kojeg je vodila upraviteljica Cvjetana Plavša-Matić i njen zamjenik za sustavne i europske programe Luka Bogdan te obnašateljica dužnosti ravnatelja Ureda za udruge Vlade RH Helena Beus, nazočilo je osamdesetak čelnih predstavnika udruga koji će biti uključeni u nove oblike podrške – u temeljnu ili nacionalnu sustavnu podršku.

Sastanak je održan u cilju operativne pripreme i uključivanja udruga kroz tzv. “prijelazno pripremno razdoblje” sustavne podrške koje će trajati od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. Uz postojeću podršku koja je osigurana radi provedbe programa programske suadnje s udrugama 8. i 9. CZ u 2023. godini, osigurana su i dodijeljena dodatna financijska sredstva (oko 45 do 60% od ukupno osiguranih sredstava na godišnjoj razini) koja su namjenjen za provedbu aktivnosti “polugodišnjeg prijelaznog i pripremnog” razdoblja. Nakon toga će 31. prosinca tekuće godine za HČZ-ZU (i druge udruge 8. i 9. CZ) završiti postojeći oblik podrške te s 1. siječnjom 2024. započeti novi oblik podrške, koji će se zvati “nacionalnom sustavnom podrškom”.

Sastanak su otvorile Cvjetana Plavša-Matić i Helena Beus. Cvjetana Plavša-Matić uvodno se osvrnula na povjesnicu dosadašnjih oblika podrške udrugama. U suradnji s tadašnjim Ministarstvom socijalne politike i mladih, 2012. godine je kroz institucionalnu podršku pokrenuta podrška udrugama osoba s invaliditetom i bila nastavljena 2014. u suradnji s Ministarstvom branitelja. Tijekom 2016. trinaest (13) udruga osaba s invaliditetom ušlo je u 8. CZ, a tijekom 2017. nastavljena je suradnja s Ministarstvom hrvatskih branitelja, kada je nakon potpisanih sporazuma o suradnji započela podrška za petnaest (15) braniteljskih i stradalničkih udruga iz Domovinskog rata, koje su ušle u 9. CZ. Provedba aktivnosti putem 8. i 9. CZ vremenski traje do 31. prosinca 2023., a šestomjesečno “prijelazno pripremno razdoblje” koje traje od 1. srpnja do 31. prosinca 2023. ima za cilj da udruge nastave svoj rad kontinuirano u okviru novih oblika podrške (temeljne podrške ili nacionalne sustavne podrške) od 1. siječnja 2024. godine. Temeljnu podršku moći će koristiti udruge koje su bile u sustavu ranije instituacinalne podrške, dok će nacionalnu sustavnu podršku moći koristiti udruge udružene u ranije navedena dva (8. i 9.) Centra znanja. Sve pripremne aktivnosti trebalo bi provesti do 15. srpnja, kako bi nakon potpisivanja Sporazuma o suradnji u okviru nove nacionalne sustavne podrške mogla biti doznačena sredstva korisnicima, koja su temeljem Zaključka Vlade RH od 11. svibnja već osigurana.

Zamjenik ravnateljice za sustavne programe Luka Bogdan je govorio o novom sustavu koji će sadržavati četiri razine podrške te pojasnio svaku od njih.

  1. Temeljna podrška namijenjena je udrugama koje su koristile institucijalnu podršku najmanje tri godine radi financiranja osnovne djelatnosti. Ovaj vid podrške biti će namijenjen i za druge udruge na regionalnim i lokalnim razinama;

  2. Za nacionalnu sustavnu podršku su osigurana dodatna sredstva radi daljne potpore radu udruga koji će do 31. prosinca 2023. provoditi svoje programe razvojne suradnje s NZRCD temeljem Sporatzuma o razvojnoj suradnji u okviru 8. i 9. CZ. Radi što lakšeg prijelaza na novi sutav rada i financiranja utvrđeno je ranije spomenuto “prijelazno pripremno razdoblje”. Podsjetimo da je HČZ-ZU za to razdoblje temeljem Odluke Upravnog odbora NZRCD (Dopis, KLASA: 421-02/23-6-5/09-17/14; URBROJ: 07578-232-04 od 16. lipnja 2023.) osigurano dodatnih 8.782,00 Eura;

  3. Tematska sustavna podrška uključivati će stjecanje specifičnih i razvoj ranije stečenih znanja vezanih uz različite teme vezane uz društveni razvoj;

  4. Izobrazba za društveni razvoj te korištenje sredstava fondova EU, putem koje će se vršiti osposobljavanja za korištenje drugih mogućih potpora iz europskih i nacionalnih izvora.

Zamjenik ravnateljice Bogdan govorio je i o dinamici nastavnih aktivnosti vezanih uz pripremu dokumentacije za “prijelazno pripremno razdoblje”. Tijekom tekućeg tjedna će e-poštom biti dostavljeni materijali koji će se kao i ranije sastojati od financijskog dijela i dijela koji se odnosi na planirane aktivnosti te tekst Sporazuma koji će osobe ovlaštene za zastupanje trebati potpisati te dostaviti u NZRCD. Dio dokumentacije moći će se povratno dostavljati e-poštom na dosadašnji način, a dokumentacija će nakon odobrenja NZRCD-a morati biti objavljena na mrežnim stranicama udruga. Isto tako trebati će potpisati i dostaviti bjanko zadužnicu na novododijeljeni iznos podrške, kao i niz drugih izjava o nepromjenenim stanjima (vođenje kaznenog postupka, nepostojanje poreznog duga…).

Nakon dostave ove dokumentacije uslijediti će obrada dokumentacije, a potpisivanje Sporazuma trebalo bi biti obavljeno do 15. srpnja, nakon ćega bi oko 20. srpnja uslijedile prve isplate za novo šestomjesečno prijelazno razdoblje.

Rečeno je kako će do kraja godine biti organizirane do tri poludnevne izobrazbe vezane uz provedbu daljnjih aktivnosti te u cilju prijenosa znanja na udruge-članice na regionalnim i lokalnim razinama koje su voljne ući u sustav temeljne podrške.

Koordinacijskom sastanku je ime predsjednika HČZ-ZU Igora Majetića nazočio opunomoćenik Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU.

Tekst i fotografije: Branko Gačak, glavni tajnik HČZ-ZU

HČZ VRBOVEC POBJEDIO NA FIŠIJADI U IVANIĆ-GRADU

HČZ VRBOVEC POBJEDIO NA FIŠIJADI U IVANIĆ-GRADU

Hrvatski časnički zbor Vrbovec sudjelovao je 24. 06. na 10. fišijadi u Ivanić-Gradu. Fišijadu je pod nazivom “Branitelji gradu” organizirala HVIDR -a Ivanić Grad pod pokroviteljstvom grada Ivanić – Grada i Turističke Zajednice. Na fišijadi je sudjelovalo 45 udruga branitelja i udruga civilnog drustva. Manifestacija je započela u 14.00 sati pucnjem povijesne postrojbe Ivanić-Grad. Nakon ocijenjivanja i mišljenja majstora kuhara Branka Ognjenovića ekipa HČZ Vrbovec u sastavu Ljiljana Dubravec i Valentina Banovec osvojile su 1. mjesto za najbolje skuhan fiš, te su im uručene nagrade i priznanja.

Izvor: Tekst i slike- Milorad Milenković HČZ Vrboved

Foto galerija: FB profil HVIDRA IVANIĆ-GRAD

U povodu 32.obljetnice osnivanja 110.br HV Karlovac

U povodu 32.obljetnice osnivanja 110.br HV Karlovac

110. brigada HV osnovana je 28. lipnja 1991. godine, kada su se na Starom gradu Dubovcu okupili gardisti koji su se odazvali mobilizaciji. Kroz brigadu je prošlo oko 7 i pol tisuća ljudi, 109 njezinih pripadnika je poginulo, a više od 400 ranjeno. 110. brigada dala je nemjerljiv doprinos obrani grada, te oslobađanju šireg karlovačkog područja u operaciji Oluja.

Obilježavanje Dana antifašističke borbe

Obilježavanje Dana antifašističke borbe

Vrbovec, 22.lipanj 2023.godine

Dan antifašističke borbe obilježen je u gradskom parku u Vrbovcu ispred spomenika palim borcima i civilnim žrtvama u Drugom svjetskom ratu. Vijence i lampione položilo je izaslanstvo Gradskog vijeća Grada Vrbovca predvođeno predsjednikom Krunoslavom Sohorom, zatim predstavnici Udruge Antifašističkih boraca i antifašista Grada Vrbovca te predstavnici Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i vrbovečke HVIDRA-e. Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se obilježava 22. lipnja u znak sjećanja na isti datum iz 1941. godine, kada je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred. Ovaj datum obilježava se od stjecanja hrvatske neovisnosti.

Spomenik u Brezovici

 

Nakon obilježavanja Dana antifašističke borbe, predstavnici Hrvatskog časničkog zbora i vrbovečke HVIDRA-e zapalili su lampion i ispred Spomen obilježja Hrvatska kocka za poginule hrvatske branitelje u Domovinskom ratu. Uz nazočnost Marijana Plahutara, predsjednika Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec i Branka Gačka, glavnog tajnika Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, lampion je položio Vjeloslav Mikovec, najstariji član Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec.

Tekst: Branko Gačak

Fotografije: D. Vicković (portal: Prigorski.hr) i B. Gačak

Obilježavanje Dana antifašističke borbe u Rijeci i Primorsko - goranskoj županiji

Rijeka, 21. i 22.lipanj 2023.godine

U Gradskoj vijećnici Grada Rijeke održana je 21.06.2023. godine Svečana akademija u povodom Dana antifašističke borbe.

Prigodnim govorima na svečanosti su se obratili župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina, gradonačelnik Grada Rijeke Marko Filipović, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije Dinko Tamarut i predsjednik Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Rijeke Vojko Obersnel koji su svim Riječankama i Riječanima, stanovnicima Primorsko-goranske županije i svim građanima Hrvatske čestitali Dan antifašističke borbe.

Dan antifašističke borbe obilježen je 22.lipnja je polaganjem vijenaca na Spomenik oslobođenja na Delti i proslavom na Tuhobiću .

Vijence je položila delegacija Grada Rijeke predvođena zamjenikom gradonačelnika Goranom Palčevskim te delegacija Primorsko-goranske županije, koju je predvodio zamjenik župana Vojko Braut.

Vijence su položili i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Rijeke predvođena predsjednikom Vojko Obersnelom te Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije na čelu s predsjednikom Dinkom Tamarutom, kao i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata te  političkih stranaka koje djeluju u Rijeci.

U prigodnom programu nastupili su zbor Matice umirovljenika Rijeka te ansambl intermezzo, član Hrvatske čitaonice Rijeka.

22. lipnja 1941. godine u šumi Brezovica osnovan je Prvi sisački partizanski odred, prva antifašistička postrojba, ne samo u Hrvatskoj već i u ovom djelu Europe. Bio je to jasan izraz opredjeljenja ovog kraja za antifašizam i početak organizirane antifašističke borbe.

Izvor: rijeka.hr

111. brigada HV ” ZMAJEVI”

111. brigada HV
” ZMAJEVI”

Tijekom mjeseca srpnja 1991.g. u Rijeci se osniva prva vojna postrojba – 111. brigada ZNG.

Za datum ustrojavanja uzima se prvo borbeno djelovanje na riječkom području, 02. srpnja 1991.g. jedan dio tada ustrojenog “krčkog bataljuna” dobiva zadaću zaposjesti aerodrom na otoku Krku kako bi se spriječio mogući desant. Inače je brigada u tajnosti ustrojavana i ranije i zapravo je nastala kao nastavak jedne policijske bojne koja je tada, po važećim zakonima mogla postojati. Prvi njen zapovjednik bio je sada umirovljeni brigadni general Sergio Rabar a brigada je svojim sastavom, svojim ljudstvom, obuhvaćala ne samo područje grada Rijeke nego i Gorski kotar, Hrvatsko primorje s otocima i Istru. Po osnivanju, brigadu su tvorile dvije bojne s područja Rijeke, te po jedna iz Senja, Krka, Delnica i Cresa odnosno Lošinja.   

Koncem kolovoza 1991.g. odlukom predsjednika Republike Hrvatske brigada je dopunjena  u svom ustroju djelatnom “A”-bojnom koja je ubrzo prerasla u glavnu udarnu silu brigade.

Tijekom odlučnih bojnih djelovanja brigadi se priključuju Opatijska pješačka satnija i dragovoljački vod iz Crikvenice. Brigada dobiva prve zadaće: da odbaci četnike s prometnice Žuta Lokva-Brlog-Otočac te da razbije i samu opsadu Otočca i potom produži napadaj u smjeru Brlog – Drenov Klanac – Glavace što je s uspjehom izvršeno.

Ostali dijelovi brigade imali su zadaću spriječiti prodor dijelova 13-tog ozloglašenog korpusa tzv JA u smjeru Rijeka – Grobnik – Delnice te spriječiti spajanje tih postrojbi s onima u Gorskom kotaru. Pored ovih zadaća brigada ima i zadaću spriječavanja mogućeg prodora istih postrojbi JA u smjeru Rijeka- Crikvenica – Drežnica. Jedna bojna imala je zadaću vršiti opsadu Delničkih vojarni dok je Krčka bojna osiguravala zračnu luku Krk od mogućeg desanta a sam otok od prijetećeg pomorskog napadaja.

Samostalni inžinjerijski vod imao je zadaću zapriječiti izlaze iz vojarne “Klana”. Nakon izvrsno obavljenih zadaća 111. brigada postupno se premješta na Ličko bojište gdje postiže iznimne bojne uspjehe: oslobađa Brlog i Drenov Klanac, u žestokom sukobu sa tzv.”belim orlovima” obranjuje vojarnu Ramljane u kojoj se nalazilo 7 000 000 litara goriva te produžava napadna djelovanja prema Čanku gdje su neprijatelju naneseni veliki gubici u ljudstvu i tvarnim – tehničkim sredstvima.

Paralelno sa spomenutim akcijama postrojbe 111. brigade u brzom naletu protjeruju četnike iz smjera Lipice – Glibodol- Ljuštine. Kroz navedena djelovanja, i uz sudjelovanje drugih postrojbi oslobođeno je 150 kvadratnih kilometara Hrvatske zemlje te je kroz sve ove godine i očuvan vitalni prometni smjer Karlovac – M.Kapela – Brinje – prijevoj Vratnik – Senj.

Potpisivanjem primirja 3.siječnja 1992. ne prestaju sasvim borbena djelovanja – krajem siječnja dolazi do sukoba kod mjesta Dabar. Daljnjim razvojem mirovnog plana tijekom srpnja 1992.g. demobiliziraju se 2. i 3. bojna te brigada nadalje djeluje pod ustrojbenim oblikom taktičke grupe (TG 111).

Izuzetnim borbenim moralom i osposobljenošću TG-111 odlazi na Istočno-Slavonsko ratište odnosno u Posavinu. Tu bilježi značajne rezultate u borbama oko Bosanskog broda gdje neprijatelju zadaje teške gubitke. Po izvlačenju iz okolice Bos. Broda odlazi na vruće i krizno ratište Orašja gdje direktno sudjeluje u oslobađanju sela Vidovice i Kopanica te na taj način oslobađa Orašje od stalnog napada četnika iz okolnih sela.

Po povratku u Rijeku TG-111 je preustrojena u ročnu brigadu s osnovnom zadaćom naobrazbe i osposobljavanja vojnika u završnom dijelu služenja vojnog roka. Potom slijedi ponovni odlazak na Ličko ratište, stacioniranje u okolici Perušića te nastavak s izobrazbom ročnih vojnika ali i učestvovanjem u svim obrambenim djelovanjima na području Like te u napadnim djelovanjima i oslobađanju “medačkog džepa” u širem prostoru Gospića.

Munjevitom ali ograničenom akcijom “Bljesak” i 111. brigada se stavlja u pripravnost za eventualno djelovanje prema neprijatelju.

U “Oluji” 111. brigada dobiva iznimno značajnu i tešku zadaću koju u potpunosti izvršava: sudjeluje u oslobađanju Ličkog Osika, Urija, Polovina, Barleta,Vrebca i ostalih mjesta uključujući i dio zloglasnog četničkog uporišta Mogorić.

Dosadašnji zapovjednici (s lijeva na desno): brigadni general Frano Primorac, brigadni general Sergio Rabar, brigadir Svetko Šare

Jedno od najčvršćih uporišta četnika – kota “Zubar” u neposrednoj blizini Ličkog Osika nije se uspjela održati u naletu naših bojovnika i na tom pravcu zadati su najteži udarci srpskim fanaticima. O žestini borbi govori i podatak da je nažalost poginulo šest a ranjeno četrdeset i četiri pripadnika postrojbe. Nakon čišćenja terena na spomenutim pravcima brigada se razmješta u Korenicu gdje ostaje kraće vrijeme, do povratka u Rijeku.

Od dana osnivanja  do danas u bojnim je djelovanjima svoje živote položilo na oltar domovine pedeset i tri bojovnika a ranjena su dvijestoosamdeset i dva pripadnika 111. brigade.

Osim već spomenutog, brigadom su u proteklih petnaest godina zapovijedali brigadni general Frano Primorac, brigadir Svetko Šare, brigadni general Nikola Škunca, brigadir Ivica Nekić, bojnik Denis Deković sve do njenog gašenja i preimenovanja u 638. pješačku brigadu.

Devet tisuća bojovnika borilo se u sastavu 111. – te, a kasnije kad je preustrojena u ročnu, obučilo se preko 17 tisuća vojnika čime su stekli teorijska i praktična znanja koja će kasnije ako ustreba koristiti u nekim drugim brigadama i pukovnijama u obrani Hrvatske domovine

NAJVEĆE VOJNE VJEŽBE ZRAČNIH SNAGA NATO – AIR DEFENDER 2023

NAJVEĆE VOJNE VJEŽBE
ZRAČNIH SNAGA NATO
AIR DEFENDER 2023

Što NATO zapravo uvježbava. Jedan od glavnih ciljeva Air Defender 2023 je uvježbavanje brzog raspoređivanja rezervnih američkih snaga u Europi

12. lipnja u Europi počinje najveća zračna vježba od Hladnog rata Air Defender 2023. U vježbi sudjeluje 220 letjelica, od kojih će stotinjak dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, tako da će na europskom nebu biti poprilična gužva do završetka ovih manevara 23. lipnja.

Glavna značajka vježbi bit će uvježbavanje razmještanja američkih zračnih sposobnosti, sudjeluju zračne snage Nacionalne garde SAD-a, dakle – objektivno pričuva. Zapravo riječ je o uvježbavanju brzog raspoređivanja svih raspoloživih NATO snaga u Europi.

Treba napomenuti da će jedinice Zračnih snaga Nacionalne garde SAD-a doletjeti u Europu sa jurišnim zrakoplovima F-35, F-15, F-16 i A-10.

Potonji izravno ukazuju da se neće vježbati samo zračne bitke i udari na velike udaljenosti, već i izravni napadi na zemaljske ciljeve na bojnom polju dakle bliska zračna potpora.

Područja vježbi koje je najavio Bundeswehr također govore sama za sebe:

Tri baze u samoj Njemačkoj iz kojih će zrakoplovi letjeti u misije prema Rusiji, točnije Crnom i Baltičkom moru.

U slučaju razvijanja hipotetskog ratnog scenarija, zračnim snagama američke Nacionalne garde treba dodati i snage američkog ratnog zrakoplovstva, pa će sve početi ličiti na početak operacije Pustinjska oluja s velikim zračnim napadom na Irak. Naravno, ovo je samo hipotetski scenarij, ali to je onaj koji NATO prakticira.

A ne treba zaboraviti da se paralelno s vježbama na nebu odvija niz uzastopnih vježbi u zemljama NATO-a u Europi na moru i kopnu. Riječ je o pet vježbi pod pokroviteljstvom Saveza, ne računajući nacionalne manevre Oružanih snaga koji se održavaju u isto vrijeme i također će završiti sredinom lipnja.

Kao odgovor Kremlja na ove vježbe treba ponovno očekivati zastrašivanje nuklearnim oružjem, sa namjerom proboja europske proturaketne obrane. Međutim, iako su Iskander i Kinžal stvoreni upravo za te zadaće mit o njima djelomično su uništile OS Ukrajine.

Izvor;

  1. www.nato.int 
  2. sundries.com.ua
  3. slobodna dalmacija

Za web priredio SL

‘Iznimno teška operacija’: Sve su oči uprte u napad Ukrajine

'Iznimno teška operacija': Sve su oči uprte u napad Ukrajine

Mali teritorijalni pomaci naglasili su težinu zadaće koja je pred ukrajinskim OS. Ukrajinci će doslovno morati ginuti za svaki metar da bi oslobodili petinu svoje zemlje koja je sada pod ruskom okupacijom.

Ukrajinske trupe pucaju iz samohodne haubice Caesar prema ruskim snagama u blizini grada Avdiivka u Donjeckoj regiji

Kijev je u ponedjeljak priopćio da je od vikenda vratio sedam sela i postigao male uspjehe u blizini grada Bakhmuta.

“Oslobođeno je sedam naselja”, rekla je zamjenica ministra obrane Hanna Maliar, to su sela Lobkovo, Levadne i Novodarivka u južnoj regiji Zaporizhia.

Selo Storozheve u istočnoj Donjeckoj regiji – u blizini tri druga ponovno zauzeta u nedjelju – također je navodno oslobpođeno u ponedjeljak. Na provjerenoj snimci vide se vojnici kako drže ukrajinsku zastavu u Storozheveu uz rijeku Mokri Yaly.

“Neprijatelj je isprva pružao otpor, pokušavajući topništvom odbiti naš napad. Uspjeli smo povratiti inicijativu i polako – kuću po kuću – počeli ponovno zauzimati selo,” rekao je jedan neidentificirani ukrajinski borac na videu.

Maliar je rekla da su ukrajinske snage proteklih dana oslobodile područje koje se prostire na 90 četvornih kilometara duž crte fronte.

Ovi mali teritorijalni pomaci samo naglašavaju težinu zadaće koja je pred ukrajinskim postrojbama, koje će se morati boriti doslovno za svaki kvadratni kako bi oslobodile otprilike jednu petinu svoje zemlje koliko je sada pod ruskom okupacijom.

Vladimir Rogov, dužnosnik administracije Zaporoške regije postavljene od strane Moskve , rekao je da su u tom području bjesnile “teške bitke”, uključujući rusko topništvo, minobacače i zračne snage.

Alexander Kots, vojni dopisnik ruskog dnevnika Komsomolskaya Pravda, rekao je da ukrajinske snage pokušavaju napredovati – unatoč velikim gubicima – prema gradu Staromlinovka, koji se nalazi na strateškoj autocesti koja vodi do lučkog grada Mariupolja.

Zadatak okončanja moskovske okupacije južne i istočne Ukrajine je zastrašujući, s obzirom na brojčanu nadmoć Rusije u ljudstvu, streljivu i te premoći u zračnom prostoru, kao i obzirom na to da su ruske snage imale dovoljno vremena da se ukopaju i izgrade snažnu crtu obrane.

“Bitke su teške, ali naš napredak postoji – i to je vrlo važno”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy u svom noćnom video obraćanju. “Neprijateljski gubici su upravo ono što nam treba.”

Dodao je da kišovito vrijeme predstavlja izazov za njegove trupe i da je razgovarao sa svojim vojnim zapovjednicima “koje točke fronte trebamo ojačati i koje radnje možemo poduzeti kako bismo slomili još ruskih položaja”.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy

‘Teško vrijeme za Rusiju’

Neki zapadni vojni analitičari rekli su da je prerano donositi zaključke o protuofenzivi i da bi dosadašnji okršaji mogli pokazati da Ukrajina još uvijek samo testira rusku obranu.

Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Sjedinjenim Američkim Državama priopćio je da Ukrajina pokušava “izvanredno tešku taktičku operaciju – frontalni napad na pripremljene obrambene položaje, dodatno kompliciran nedostatkom zračne nadmoći”. Početne rezultate napada ne treba pretjerano tumačiti, dodaje se.

General Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi, rekao je: “Ofenziva je očito počela, ali ne mislim da je glavni napad”.

General Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi

Rusija se tek treba suočiti s ovakvom vrstom napada. Ruska neuvjerljiva izvedba na bojnom polju u proteklih 15 mjeseci od početka invazije dovela je do čestih promjena zapovjedništava te javnih rasprava s privatnim milicijama koje su pozvane da se bore zajedno s vojskom.

Ruski predsjednik Vladimir Putin obilježio je nacionalni dan Rusije u ponedjeljak ceremonijom dodjele nagrada u Kremlju, ali je u svom govoru samo letimično spomenuo rat koji je pokrenuo u veljači 2022.

“Danas, u teškom trenutku za Rusiju, [osjećaji domoljublja i ponosa] još jače ujedinjuju naše društvo … i služe kao pouzdana podrška našim herojima koji sudjeluju u specijalnoj vojnoj operaciji”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik Vladimir Putin

IZVOR: AL JAZEERA I NOVINSKE AGENCIJE ; Preveo i priredio Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini

Šahovski turnir povodom 32. godišnjice Udruge veterana 3. bojne 3. gard. brigade „Kune” 1991.-2023.

Šahovski turnir povodom 32. godišnjice Udruge veterana 3. bojne 3. gard. brigade „Kune” 1991.-2023.

Slavonski Brod – u petak 9.6. 2023.godine upriličen je pojedinačni otvoreni turnir u šahu povodom proslave 32 godišnjice Udruge veterana 3. bojne 3. gbr „Kune” Slavonski Brod. Na samom početku turnira dopredsjednik Udruge Luka Krijan je pozdravio sve sudionike i goste . Odajući počast svim poginulim i umrlim braniteljima, kako bivišim borcima tako i onima koji su poginuli, stradali ili umrli. Na turniru je nastupilo 19 igrača, igran je švicarac 7 kola, 7 minuta + 3 sekunde dodatak po odigranom potezu. Glavni sudac turnira je bio državni Mato Opačak . Za seniore i kadete za prvo, drugo i treće mjesto dodijeljena su odličja koje je podijelio član Izvršnog odbora 3. brigade 3. bojne Mato Opačak. Na kraju turnira domačin je za sve priredio domjenak..

Seniori;

  • 1.mjesto I Dominik Udovičić 7.0 ŠK Ruščica,Ruščica,

  • 2.mjesto II Matej Bušić 5.0 ŠK Brestovac, Brestovac,

  • 3.mjesto II Ivan Martić 5,0 ŠKI Hvidra-Brod,Sl. Brod,

Kadeti

  • 1.mjesto Emić Matej 4.0 ŠK Čaglin, Čaglin,

  • 2.mjesto Grgurić Lorena 3.5 ŠK Čaglin, Čaglin,

  • 3.mjesto Sarajlić Monika 3.5 ŠK Čaglin, Čaglin,

Slike i tekst: Mato Opačak