Na Drenovi pronađene kosti njemačkih vojnika ubijenih 1945. godine u krvavoj bitci za Rijeku
Na lokaciji Luban na Drenovi ovih su dana pronađeni ostaci sedam osoba, a trenutno se istražuje mjesto za koje se pretpostavlja da krije ostatke još desetak osoba. Riječ je o kostima sedmorice njemačkih vojnika streljanih u svibnju 1945. u operacijama oslobođenja Rijeke. Godina je 1945., Drugi svjetski rat na samom je kraju. Savezničke armije kreću se iz pravca zapada kroz gotovo poraženu Njemačku u pravcu Berlina. Istočno, Žukov, Rokosowski i Konjev se s više od 200 divizija u sklopu tri fronta i oko dva i pol milijuna vojnika spremaju zadati završni udarac i osvojiti Berlin. Istog dana kada je ta odlučujuća bitka započela na rijeci Odri, počela je još jedna bitka koja se pokazala ključnom za naš grad, za njegovu budućnost odnosno našu sadašnjost. Počela je bitka za Rijeku. Bitka koja je rezultirala golemim brojem žrtava na obje strane, bitka koja je prekrojila neke nepravedne granice dogovorene krajem prvog svjetskog rata, bitka kojom je naš hrvatski narod koji je dvadeset i pet godina stenjao pod fašističkom čizmom konačno dočekao slobodu. Bila je to najveća bitka 4. jugoslavenske armije od njenog formiranja tog proljeća u Dalmaciji i Dalmatinskoj zagori pa sve do kraja rata. Bila je to i bitka koja je značila kraj za najjaču njemačku formaciju na ovim prostorima, za 97. armijski korpus. Točan broj poginulih vojnika na obje strane vjerojatno nikada neće biti točno utvrđen, barata se podacima od 2800 pa čak do 6000 poginulih partizana dok broj poginulih njemačkih i ostalih neprijateljskih vojnika nikada nije ozbiljnije istraživan. →pročitajte više IZVOR: NOVI LIST 09.04.2017.
PROSLAVA VRA “BLJESAK”-najava
Pozivamo vas da svojim sudjelovanjem u sportskim nadmetanjima uveličate proslavu 22.obljetnice vojno-redarstvene akcije “BLJESAK” u Slavonskom Brodu.
Počelo snimanje dokumentarnog filma ”Ugriz risa“
Delnice / Opatija – U subotu 18. ožujka, na izvornoj lokaciji u Delnicama, prostor skladišta V3 (Velebit 3), snimljene su prve igrane scene, dokumentarnog filma ”Ugriz risa“, redatelja Bernardina Modrića. – U jesen 1991. godine Hrvatska je krajnjim naporima odbijala napade pobunjenih Srba, četnika i soldateske JNA, embargo licemjerne međunarodne zajednice onemogućavao je naoružavanje hrvatske vojske. Streljiva je ponestajalo, Glavni stožer HV odlučio je pokrenuti akciju zauzimanja velikih skladišta streljiva u Delnicama, kako bi barem privremeno riješio taj problem, 3. studenog 1991. oko 12 sati predsjednik Tuđman odobrio je izvođenje akcije. Akcija zauzimanja skladišta započela je, 5.studenoga, u 7 sati ujutro. Borbe oko predaje ključnog skladišta Velebit 3, protegle su se, do 13 sati i 15 minuta kada su se protivnici predali. Zarobljeno je preko 6.000 tona raznog artiljerijskog i pješačkog streljiva, mina, raketa i eksploziva, kazao nam je Damir Batistić, predsjednik Hrvatskog društva kolekcionara militarije. Uloge policajaca i pripadnika ZNG-a, odglumili su članovi ”Hrvatskog društva kolekcionara militarije“, a originalne odore iz tog perioda, za potrebe snimanja posudio je, kolekcionar Damir Batistić, dok je oružje korišteno za snimanje filma posudio MORH. Izvor: Liburnija.net
Izborno-izvještajna skupština HČZ Brodsko-posavske županije
Umirovljeni pukovnik Mario Sosnik novi je predsjednik HČZ Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda i u slijedećem mandatu 2017-2021 predsjedava Udrugom.Tako je odlučeno na izborno-izvještajnoj skupštini HČZ u Ruščici, 10.ožujka 2017.godine. Na skupštini je od 27 članova s reguliranim članstvom u radu skupštine sudjelovalo 20 članova. Jednoglasno su usvojena sva izvješća, Plan rada i Financijski plan za 2017.godinu. Izvješće o radu udruge podnio je umirovljeni narednik Mato Opačak. U izvješću je naglašeno: sudjelovanje u nizu važnih obljetnica i događaja iz Domovinskog rata, kako lokalnog tako i državnog karaktera, sudjelovanje u aktivnostima usmjerenim na zaštitu digniteta branitelja i zaštitu nacionalnih interesa. Sudjelovali smo u svim obilježavanjima važnih obljetnica iz Domovinskog rata, državne i lokalnih blagdana, Obilježavanje VRA Bljesak u Okučanima Sudjelovanje na igrama DVDR-B.P.Ž, odlazak u Knin na proslavu VRA Oluja, odlazak u Blajburg jedan bus sa udrugom Dragovoljaca i Veterana domovinskog rata , Vojno Hodočašće u Mariju Bistricu, hodočašće u Međugorje. Izabrana su i tijela udruge: U Izvršni odbor je, osim novog predsjednika Maria Sosnika, jednoglasno izabrano i pet članova : članovi Jozo Bungić, Viktor Šarić , Mato Opačak i Zlatko Bunjevac, U Sud časti izabrani su :predsjednik Ilija Garić, članovi Antun Zdunić i Tihomir Balošić. Nadzorni odbor čine: predsjednik Zvonko Opačak, članovi Zvonko Hrkač i Avgustin Vučković. [Modula id=”1″]Skupštinu je zaključio predsjednik Mario Sosnik zahvalivši se svima na dosadašnjem kvalitetnom radu i istaknuvši želju da će se nakon ovih rasprava svi članovi udruge zajednički orijentirati na potrebu za isticanjem istine o Domovinskom ratu. Nakon Skupštine je u vrlo ugodnom ozračju nastavljeno druženje uz domjenak i razmjenu iskustava i uspomena iz Domovinskog rata.
ZIMSKI KONGRES CIOR-a
Zimski kongres CIOR-a održan je u vremenu od 09.-11.veljače 2017. godine, u gradu GENT u Belgiji. Inače je dosadašnja praksa bila da se ovaj skup održava u Bruxellesu, u sjedištu NATO-a no, kako je u tijeku preseljenje sjedišta NATO-a na novu lokaciju odabran je prelijepi grad Gent. Na Zimskom kongresu su iz HČZ-ZU RH sudjelovali: njen predsjednik, stožerni brigadir u mirovini, Rozarijo Rozga i brigadir u mirovini Stanislav Linić – dopredsjednik HČZ- ZU – ujedno i predsjednik Gaminger inicijative – asocijacije pričuvnih časnika srednje Europe. Glavna tema Kongresa bila je vojno-politička situacija u svijetu sa naglaskom na rusko informacijsko ratovanje – predavač Christopher Donnelly-. Od programa koji se odvijao tijekom tri dana bitno je napomenuti slijedeće: Na početku kongresa sudionicima se obratio njemački brigadni general zbora HEINZ KRIEB – predstavnik Europske Unije (EEAS). U svom obraćanju nazočne je upoznao sa trenutnim događanjima i novostima koje se odvijaju u EU i NATO-u. Posebno se osvrnuo na sigurnosna pitanja općenito. Te sa aktualnim izazovima u svijetu i politici Europske unije. Govorio je i o raspoloživim snagama NATO saveza i EU o vojnoj prilagodbi i osposobljavanju pričuve. Novi strateški dokumenti – planovi obrane EU su izrađeni. Sve zemlje članice još nisu dale suglasnost što se očekuje na Samitu koji je planiran u lipnju 2017. godine. Sudionike kongresa pozdravili su: brigadni general JEROMIR ALAN (CZE) – PREDSTAVNIK NATO saveza i gradonačelnik grada GENT-a. Na drugom dijelu programa održana su izvješćivanja svih predsjednika odbora CIOR-a. Na sjednici Predsjedništva CIOR-a vođene su rasprave i donesene slijedeće odluke: Predsjedavanje CIOR-om od 2018.-2020 – Poljska i od 2020-2022. – Njemačka. Ljetni kongres CIOR-a održati će se u kolovozu.2017. godine u PRAGU – Češka, a usvojen je i program kongresa. U tijeku Kongresa održan je sastanak užeg vodstva GAMINGER INICIJATIVE. Na sastanku su bili prisutni: brigadir Stanislav LINIĆ – predsjednik GI i delegacija iz Italije na čelu s kapetanom korvete Giuseppe Filippo Imbalzano– predsjednik organizacijskog odbora slijedećeg sastanka u gradu Siena – Italija. Tema sastanka bilo je usklađivanje plana rada na Konferenciji GAMING I od 18.-21.05.2017. godine u Siena, kao i daljnje aktivnosti Gaminger Inicijative. Cjelokupni boravak na Kongresu CIOR-a u gradu GENT-u u Belgiji bio je višestruko koristan za HČZ-ZU i RH iz više razloga: Upoznati smo sa nizom novosti koje se trenutno odvijaju u EU i NATO-u i to ćemo prenijeti našim članovima udruge Naša cjelokupna aktivnost naznačena je kao pozitivna, što nas obvezuje da moramo i dalje biti aktivni u CIOR-u i povezanosti sa našim OS uz šire uključivanje mladih pričuvnih časnika u rad naše organizacije i CIOR-a. Tijekom Kongresa naša delegacija ostvarila je niz kontakata i veza sa vojnim predstavnicima zemalja NATO, EU i ostalima, koje će nam biti od velike koristi tijekom organizacije bilo kakvih aktivnosti u zemlji.
Imamo li napokon odluku: švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50?
Stručni savjetnički tim MORH za zrakoplovstvo koji čine umirovljeni generali i bivši zapovjednici HRZ-a Josip Čuletić, Josip Štimac i Vlado Bagarić smatra da Hrvatska treba zadržati borbeno zrakoplovstvo a njihov zaključak je: “Švedski Gripen JAS 39 C/D ili južnokorejski FA-50 najbolje opcije za opremanje Ratnog zrakoplovstva novim avionima.” Zašto? Zar nismo pod kišobranom NATO-a, zar se zbog nas ne može aktivirati Članak 5? Ako se sami nismo sposobni obraniti- neće nas braniti nitko. Bez obzira što smo članica NATO-a i što aktivno, u skladu sa svojim mogućnostima, sudjelujemo u NATO misijama širom svijeta, ne možemo se bezrezervno osloniti na to da će nas netko braniti iz obaveze. Braniti će samo svoje interese i dok se ti interesi poklapaju sa našima dotle smo sigurni. A što se tiče interesa velikih sila na ovom području, povijest nas uči da su se njihovi interesi na ovim područjima uvijek isprepletali i da se ovim prostorima trgovalo, naravno uvijek na našu štetu i bez našeg pitanja. Ta su trgovanja i prekrajanja nažalost uvijek bila sjeme budućih sukoba i izvor trajne nestabilnosti. Drugi je problem što NATO opet mora redefinirati svoju strategiju i što je oslabljen posljednjim političkim događanjima a Europa nikako da svoje vojne obrambene snage prevede iz želja u realnost. Da nam trebaju oružane snage (i zrakoplovstvo unutar njih) upućuju i rezultati geostrateških preslagivanja (Ukrajina i Krim) i migrantska kriza, te stanje u susjednoj Bosni i Hercegovini koje se sve više usložnjava. Naravno da ni skora nabavka ruskih Migova 29 od strane Srbije tj. opskrba Srbije sa Migovima nije ništa drugo do potvrda navedenih konstatacija. Hrvatskoj u ovom trenutku treba, osim borbenih aviona, i sustav PZO na malim i srednjim visinama. Sama eskadrila borbenih aviona ne predstavlja neki problem u sukobima sa velikim silama ali je sredstvo odvraćanja i mehanizam za nadzor zračnog prostora posebno u sukobima niskog intenziteta. Koji su razlozi za odabir Gripena ili FA-50 detaljno ćemo saznati kad za to dođe vrijeme. Preporuka stručnog tima nije obavezujuća. Odabir borbenog zrakoplova je istovremeno i snažna politička i ekonomska odluka i vjerojatno će se oko toga još lomiti koplja no vrijeme neumitno curi. Pitanje je koliko su točne procjene da je za operativno korištenje cijele eskadrile potrebno je oko pet godina. Prema nekim izvorima odluka o novoj eskadrili bi trebala ići ovako: godina Do ožujka – odluka o nabavi novog aviona Svibanj – slanje proizvođačima zahtjeva za konačnu ponudu Listopad – proizvođači daju svoje konačne ponude Kraj godine – odluka državnog vrha o odabiru aviona; počinju pregovori o ugovoru godina pregovori o ugovoru; obuka pilota i tehničara; prilagodba zemaljske infrastrukture kasna jesen – potpis ugovora godina jesen – moguća isporuka prvog aviona Ovako značajna odluka zahtijevati će ogromne prilagodbe sustava i ljudstva.
U Bučju obilježena obljetnica oslobađanja važnog neprijateljskog uporišta
Na Božić 1991. godine pripadnici 123. brigade Požega u sklopu operacije “PAPUK 91”, napadne akcije “Pecaljka” postigli su veliki vojni uspjeh oslobodivši područje Kamenske i Mijača. Završetkom te akcije odmah se krenulo u još jednu napadnu akciju, tada zvanu “VELEBIT”, u kojoj je 26. prosinca 1991. godine oslobođeno zloglasno uporište neprijateljskih snaga na Bučju i okolnih sela na širem području. Tim akcijama 123. brigada spaja se s ostalim slavonskim brigadama, 127. iz Virovitice i 136. iz Slatine. Od tog dana otvoreno je prometovanje cestovnim pravcem od Požege prema Pakracu kojim se nije moglo kretati zbog okupacije tog dijela prometnice. Tim povodom u Bučju je 26. prosinca održano prigodno obilježavanje obljetnice oslobođenja tog važnog neprijateljskog uporišta , svečanost na kojoj su sudjelovali i branitelji nekadašnji pripadnici 127. i 136. brigade iz Virovitice i Slatine, a nazočnom skupu, između ostalih, obratili su se nekadašnji zapovjednik 127. brigade general pukovnik Đuro Dečak (inače član HČZ Virovitice) i predsjednik Koordinacije braniteljskih udruga Virovitica Zvonko Kožnjak. Ovo neprijateljsko uporište nedvojbeno je poznato najviše po tome što se u njemu nalazio zloglasni zatvor u koji su odvođeni civili i branitelji u ljeto i jesen 1991. godine, u kojem su mnogi podlegli batnjanju, izgladnjivanju i svekolikim oblicima torture i u koji je nakon otmice odveden organizator obrane Pakraca i Lipika dr Ivan Šreter, za čiju se sudbinu ne zna ni danas. Obilježavanje ove važne obljetnice organizirali su Požeško-slavonska županija i UDVDRA RH a članovi HČZ-a grada Virovitice odazvali su se u značajnom broju. (www.icv.hr, bs; foto: Z.Kožnjak)
UPRAVLJANJE MIGRANTSKOM KRIZOM U EUROPSKO UNIJI
Skorašnji priljev migranata u Europu iz Afrike, Srednjeg Istoka i Južne Afrike postavo je Europske lidere i političare pred najveći izazov od krize Eurozone. Ovaj je problem postavio pitanja sigurnosti, suvereniteta i integracije koja će imati dugoročan socijalni, ekonomski i politički utjecaj na Europsku Uniju. Kriza je naglasila dva najveća izazova za EU i zemlje članice: prvo, ideja o Europi bez granica je postala upitna, potkopavajući opredijeljenost zemalja članica za Šengenski sporazum. Ovaj problem je intenziviran u svijetlu skorih terorističkih napada u Parizu, jer se počelo postavljati pitanje strože sigurnosne provjere na granicama da bi se suprotstavilo mogućim sigurnosnim prijetnjama. Neke od zemalja su ponovno uspostavile privremeni nadzor granica, iako bi dugoročno ovo moglo smanjiti trgovinu, povećati cijenu poslovanja, usporiti ekonomski oporavak i minirati ključno načelo EU- sloboda kretanja ljudi i dobara. Drugo, povećanje opsega i kompleksnosti migrantskog priljeva uvelike je prenapregnuo sustav azila. Neke zemlje, posebno one na vanjskim južnim granicama EU, dostigle su kritičnu točku u svojoj sposobnosti da upravljaju neplaniranim dotokom azilanata a istovremeno se pridržavaju EU standarda u prijemu i procesuiranju prijavljenih za azil. Problem se pogoršava sa povećanom raznolikošću pridošlica. Oni traže azil u trećim zemljama unutar EU, izmiješani su sa onima koji ilegalno žele ući u Europu. Zemlje članice EU nastoje uravnotežiti potrebe da se pojača nadzor granica sa obavezama prema migrantima koje su predviđene Međunarodnim pravom. Sada već postoje velike podjele prema tome kako članice EU upravljaju krizom. Eskalirajući broj migranata potakao je razmišljanja o kritičnosti trenutka ali je kolektivni odgovor EU bio na brzinu i neplaniran. Potrebna je planska, dugotrajna i zajednička solucija. Neke upućene kritike ovoj politici naglašavaju da je odgovor više fokusiran na to da se zaustavi plima izbjeglica nego da se povede računa o zaštiti ovih nezaštićenih ljudi. Da bi bolje upravljali krizom, zemlje članice EU moraju se složiti sa načinima kako će se odnositi prema slabostima u sustavu azila i imigracije u vlastitoj sredini: · Odgovornost određenih članica u odnosu prema priljevu migranata na vlastite granice i nespremnost ostalih da podijele teret · Dug period zadržavanja pod nadzorom i loš odnos prema izbjeglicama · Neadekvatni napori na prihvaćanju i integraciji · Temeljni nedostatak razumijevanja prirode sadašnjih tijekova migracije · Nemogućnost da se odstrani korijen krize. U svijetlu posljednjih terorističkih incidenata i stalnih sigurnosnih prijetnji u EU fokus bi također biti i na poboljšanju sigurnosti granica u EU, vanjskih i unutarnjih. Pročitajte više: Managing the EU migration crisis-from panic to planning
ZRAČNO KOPNENA BITKA – AIR LAND BATTLE
ZRAČNO-KOPNENA BITKA Zračno-kopnena bitka je proširena, integrirana bitka koja uključuje uporabu svih dostupnih zračnih i kopnenih snaga. Ona je proširena jer se bitka vodi od granice područja u vlastitoj pozadini do krajnjeg dometa svih dostupnih oružja kao jedinstvena i kontinuirana bitka. Integrirana je u tom smislu što su nuklearna i kemijska borbena sredstva pomiješana sa elektronskim i konvencionalnim sredstvima i oružjima ovisno o planovima. Upotreba nuklearnog i kemijskog oružja ovisi o taktičkoj situaciji i zahtjeva odobrenje od Nacionalnog Zapovjednog Autoriteta. Zračno-kopnenoj bitki je svojstvena simultana borba po dubini, bliska borba i operacije u vlastitoj pozadini. Potreba za napadom po dubini raste iz prirode neprijateljske doktrine i brojčane nadmoćnosti. Naši ciljevi su da: Zadobijemo stupanj manipulativnog nadzora nad neprijateljskim snagama koje slijede prvi borbeni postroj. Uništimo neprijateljsku borbenu moć prije nego što se mogu približiti bliskim operacijama u obrani Prenesemo bitku u neprijateljevu dubinu kroz odvažnu ali promišljenu napadnu operaciju Ako je neprijatelj doktrinarno ešeloniran nije kritično. Što je važno je da brojčana nadmoć dozvoljava neprijatelju da drži značajan dio njegovih snaga van bitke, sa slobodom da prevlada ili bajpasira naše snage. Postojanje ovih snaga koje slijede i podupiru ili slijede i preuzimaju daju neprijatelju prednost koja mora biti otklonjena. Naše snage moraju preuzeti i zadržati inicijativu da bi se uspješno borile i pobjedile. Da bi se zadobila inicijativa naše snage moraju: Vidjeti duboko i rano početi sa ometanjem, zadržavanjem i uništenjem neprijateljevih snaga koje slijede ili ojačavaju Kretati se brzo protiv neprijateljevih napadnih ešelona da bi ih spriječili da postignu svoje ciljeve Završiti početnu bitku protiv napadnih ešelona brzo i krenuti u napad prije nego što svi neprijateljevi ešeloni koji slijede mogu priključiti bitki Spriječiti neprijateljeve snage da ojačaju napadne snage i postignu svoje ciljeve kroz grupiranje i kontinuiranu bitku Naći priliku da se preuzme inicijativa-da se napadne i uništi neprijateljev plan operacije, prisiljavajući ga da prekine napad ili riskira poraz. Osjetljivosti postoje same po sebi kada neprijatelj organizira snage u ešelone koje treba za uspjeh. Ove iste osjetljivosti nam daju priliku da neprijateljeve druge ešelone stavimo u težak rizik. OPB i analiza vrijednosti ciljeva pomažu nam da identificiramo visokovrijedne ciljeve- ciljeve visoke vrijednosti. Ovi ciljevi uključuju mostove i točke zagušenja koje tjeraju neprijateljeve snage koje slijede da se skupljaju i postaju veoma rentabilni ciljevi. Učinkovit napad po dubini pruža zapovjedniku naših snaga priliku da preuzme inicijativu i diktira uvjete bitke. Ograničeni preventivni udar i sredstva za prikupljanje podataka su primijenjeni u dobro organiziranoj i koordiniranoj shemi manevra da podupru ovaj plan. Zapovjednik odlučuje kada da primjeni napad po dubini i koje ciljeve da uništi da bi kreirao priliku za ofanzivnu akciju. Odluka se bazira na jednostavnoj shemi manevra i planu paljbe za duboku operaciju. Prilike za odlučnu akciju moraju biti kreirane u područjima gdje je dovoljna logistička i paljbena potpora i imamo na raspolaganju manevarske snage. Pažljiva koordinacija sadašnjih i budućih akcija kroz dubinu bojišta zahtjeva da plan proizađe iz zapovjednikove zamisli za borbena djelovanja. Odvajanje bliske i bitke po dubini je rizik da prilike neće biti stvorene ili ako hoće, te snage če biti nepripremljene i nesposobne da ih prepoznaju i eksploatiraju. Jedinstvo zapovijedanja je ključno za prošireno bojište. Zapovjednik vodi jednu bitku koja se sastoji od nekoliko cjelina-faza koje su međusobno povezane. Dubina bojišta proteže se preko prednje crte naših snaga i funkcija je zapovjednikovog horizonta planiranja. Svaka razina zapovijedanja ima dvojnu odgovornost. Svaki zapovjednik mora napasti neprijateljeve napadne ešelone i zadržati ili omesti snage koje slijede da preuzme inicijativu i uništi neprijateljev plan operacije. Zapovjednici moraju također vidjeti i odrediti namjere neprijateljskih snaga koje mogu utjecati na buduće operacije. PODRUČJE BITKE Zapovjednik razmatra bojište u smislu vremena i prostora potrebnim da bi se porazile neprijateljske snage ili da kompletira dobivenu zadaću. Vrijeme je prva briga i mora biti u vezi sa bojištem tako da zapovjednici mogu usmjeriti svoje izviđanje, motrenje i snage za prikupljanje podataka o ciljevima da identificiraju ciljeve i prijetnju. Da pretvori vrijeme u prostor zapovjednik mora razmatrati zadaću postrojbe i mogućnosti i manevarske sposobnosti, teren i sposobnosti neprijatelja. Zapovjednik vidi bojište kao dva posebna područja u smislu vremena. Ta područja su PODRUČJE OPERACIJA I PODRUČJE INTERESA. Produkti vremena kao bilo koja druga obavještajna informacija mora biti uključena u ova područja. PODRUČJE ODGOVORNOSTI je geografsko područje dodijeljeno zapovjedniku. Zapovjednik je odgovoran za to područje i unutar njega ima ovlast da provodi vojne operacije. Područje odgovornosti /PO/ dodjeljuje se zapovjedniku temeljem METT-T/zadaće, neprijatelja, terena, snaga i vremena koje mu stoji na raspolaganju/. PO je dovoljne veličine da omogućuje manevar za uspješno izvršenje zadaće. PODRUČJE ODGOVORNOSTI RAZINA ZAPOVJEDANJA VRIJEME IZA PRVE CRTE NAŠIH SNAGA ILI CILJ NAPADA Bojna Do tri sata Brigada Do 12 sati Divizija Do 24 sata Korpus Do 72 sata Ešeloni iznad korpusa Do 96 sati PODRUČJE INTERESA je područje koje razmatra zapovjednik. Ono obuhvaća područja neposredo do i područja pod neprijateljskim nadzorom koja mogu ugroziti zadaću. Vremenski raspon, raste u odnosu na PO da bi se omogućilo planiranje budućih operacija. PODRUČJE INTERESA RAZINA ZAPOVJEDANJA VRIJEME IZA PRVE CRTE NAŠIH SNAGA ILI CILJ NAPADA Bojna Do 12 sati Brigada Do 24 sata Divizija Do 72 sata Korpus Do 96 sata Ešeloni iznad korpusa Iza 96 sati Bilo da napada ili brani, svaka razina zapovijedanja mora kreirati vrijeme i prostor potreban za podređene ešelone da poraze neprijateljske snage prije nego što postane neophodno da se upotrijebe oni koji nisu neposredno u kontaktu. Ovo je napravljeno sa napadanjem neprijateljskih ešelona po dubini radi zadržavanja, ometanja ili njihovog uništenja prije nego što mogu utjecati na operacije naših podređenih. Npr. divizija može odsjeći dublje neprijateljske regimente dok se njene brigade bore sa napadajućim neprijateljskim pukovnijama ili poražavaju neprijateljske bojne; korpus može odsjeći dublje neprijateljske divizije dok se divizije bore sa napadajućim neprijateljskim divizijama ili nepr. Regimentama-pukovnijama koje se brane. Podređeni zapovjednici mogu zahtijevati da nadređeni zapovjednici poduzmu određene mjere protiv neprijateljskih snaga po dubini, naravno u PI podređenih. Kad je ovo slučaj, podređeni zapovjednici trebaju također specificirati što žele da se napravi sa nepr.formacijama; npr Zadržavanje za određeno vrijeme, kanaliziranje duž određene avenije prilaza ili poraziti
ZAPOVJEDNIKOVI ZAHTJEVI ZA KRITIČNIM INFORMACIJAMA-CCIR
ZAPOVJEDNIKOVI ZAHTJEVI ZA KRITIČNIM INFORMACIJAMA: ORUĐE ZA INFORMACIJSKU DOMINACIJU UVOD U vremenu koje je pred nama informacija bi trebala biti jedno od najjačih oružja jer će uspjeh na bojišnici više nego ikad ovisiti o informacijskoj dominaciji. Postizanje informacijske dominacije je više stvar kvaliteta nego kvantiteta-količina informacija koje imate ponekad nije dovoljna ili ste pak pretrpani sa hrpom bespotrebnih podataka koji nikom ništa ne znače ili su trenutno neupotrebljivi.Treba težiti da primate samo one informacije koje su vam u datom vremenu potrebne za donošenje pravovremenih odluka. U cilju postizanja informacijske dominacije zapovjednici moraju upravljati prikupljanjem podataka da bi zadovoljili svoje potrebe za obavještajnim podacima i da bi borbenu moć primjenjivali mudro i precizno. Istovremeno, informacije se moraju filtrirati da ne bi došlo do toga da bespotrebni podaci guše i sakrivaju potrebne. Stoga zapovjednici moraju upravljati sa prikupljanjem i filtriranjem informacija bitnih za predstojeća borbena djelovanja upotrebljavajući Zapovjednikove zahtjeve za kritičnim informacijama (ZZKI). US Army FM 100-5 Operations, navodi: Zapovjednik samostalno odlučuje koje informacije smatra kritičnim, bazirano na njegovom iskustvu, zadaći postrojbe, inputa od strane stožera i namjere nadređenog zapovjednika. Dva sredstva za pročišćavanje Zapovjednikovih zahtjeva za kritičnim informacijama su : Ratna igra i Model za potporu odluke. Doktrinarno, zapovjednici sami po sebi su odgovorni za razvijanje ZZKI. Međutim doktrinarni proces o tome kako zapovjednik određuje ZZKI nije još formiran. Povratna informacija iz središta za borbenu obuku i sa obuke vođa koja je provođena u Fort Knoxu,Kentucky, sugerira da postoji konfuzija o tome kako bi zapovjednici trebali formulirati ZZKI. Da se pojednostavi ovaj proces ZZKI ima tri komponente: Prioritetni obavještajni zahtjevi (POZ) su informacije koje zapovjednici moraju znati o neprijatelju Zahtjevi za informacijama o našim snagama (ZINS) su stvari koje zapovjednik mora znati o njegovim vlastitim snagama Bitni elementi o našim informacijama (BENI) su informacije o našim snagama za koje zapovjednik zna da moraju biti zaštićene VIZUALIZIRAJ BITKU Uspješan razvoj ZZKI počinje sa najvažnijim elementom: kako zapovjednik vizualizira bitku. Ako vrijeme dozvoljava, stožer može izvesti detaljnu analizu da pomogne zapovjedniku u vizualizaciji bitke, ili sa ograničenim vremenom, zapovjednik može provoditi osobnu prosudbu. Bez obzira na to zapovjednik mora vizualizirati teren na kojem će se bitka odigrati i predvidjeti kako se neprijateljske i vlastite snage mogu ponašati i reagirati kako bitka kulminira. Zapovjednik mora vizualizirati očekivane smjerove i tijek bitke uzimajući u obzir kako bi se neprijatelj mogao vladati obzirom na akcije njegovih snaga. Mora također zamisliti akcije pomoću kojih će identificirati i poraziti neprijateljeve protuakcije. IDENTIFICIRAJ KLJUČNE ODLUKE Dok vizualiziraju bitku zapovjednici moraju identificirati odluke koje će morati donijeti tijekom bitke, kao i odluke sa kojima će se suočiti neprijatelj. Jednom kada je ovo postignuto zapovjednik je identificirao produktivne ZZKI. Produktivni ZZKI vode zapovjednika naših snaga da donosi vremenski usklađene odluke sa bojnog polja i sprječava neprijateljskog zapovjednika da radi isto. Za svaku odluku koju zapovjednik donese, određuje koju informaciju mora imati i kada je mora imati. Te informacije dolaze u dva oblika: naše obavještajne informacije i neprijateljske obavještajne informacije. POZ Informacija koju zapovjednik mora znati o neprijatelju je POZ i kritičan je za donošenje odluka na bojnom polju. Informacija o neprijatelju koju zapovjednik mora znati na odlučujućoj točki OT postaje istovremeno POZ i triger, ili barem dio trigera, na osnovu kojeg se donosi određena odluka. Logično, taj triger (POZ) i odgovarajuća odluka koja ga prati trebaju ići u model za potporu odlučivanja (MPO). POZ treba također ići u matricu zadaća koju S2 razvija kao dio Plana izviđanja i motrenja. Ako je informacija dovoljno značajna da postane POZ ,tada je vrijedno nekome dodijeliti posebnu zadaću i osigurati potporu za njeno izvršenje. ZINS ZINS je informacija koju zapovjednik mora znati da donese odluku o našim snagama. Kao i sa POZ, zapovjednik mora biti siguran da netko prikuplja i prijavljuje ove informacije i da su sredstva za to dostatna. Stavljanjem ZINS u upute za usklađivanje posebno se naglašava davanje zadaće za izvještavanje o ovim informacijama. Međutim, zato što je to u uputama za usklađivanje, ova zadaća nije dodijeljena nikome posebno. Ovo je više liči na opće izdavanje zadaća: *ako vidiš da se to dešava, izvješti * .Zbog toga, možda bi bilo bolje određenim postrojbama u operativnoj zapovijedi ili u Planu izviđanja i motrenja dodijeliti zadaću da prikuplja i izvještava ZINS. Odluke koje će zapovjednik morati donositi o našim snagama trebale bi također biti uključene u MPO. Ponekad odluke koje se donose su bazirane na POZ i ZINS istovremeno. Međutim, proces za uključivanje ovih zahtjeva za informacijama u ZZKI ostaje isti bez obzira da li je informacija potrebna za donošenje odluke kao pojedinačna ili u kombinaciji sa ostalim dijelovima informacija. Dakle, najvažniji element ovog procesa je kako zapovjednik vizualizira bojno polje i određuje svoje odluke. BENI Neprijateljski zapovjednik također treba informacije radi donošenja odluka. Naš zapovjednik vizualizira bitku i predviđa koje odluke će neprijateljski zapovjednik donositi tijekom bitke. On pokušava identificirati neprijateljske i naše informacije koje će biti potrebne neprijateljskom zapovjedniku na njegovim potencijalnim odlučujućim točkama. Informacija koju neprijateljski zapovjednik treba o našim snagama da bi donio odluku su BENI. Postrojbe moraju zaštititi ovu informaciju i spriječiti neprijatelja da dođe do nje u cilju sprečavanja neprijatelja u donošenju pravovremenih odluka i omogućavanja našim snagama da zadrže inicijativu. Ove BENI nisu jednostavno identificirane u Uputama za usklađivanje. Da bi se zaštitila ova informacija moraju biti poduzete posebne mjere kao što je npr operacije sigurnosti komunikacija. Zapovjednik se mora uvjeriti da mjere i odgovornosti za zaštitu ovih informacija budu naglašene. Na ovoj točki zapovjednik će imati artikulirane svoje ZZKI i bit će siguran da ima plan za skupljanje POZ i ZINS koje treba da bi spriječio neprijateljskog zapovjednika u prikupljanju BENI koje ovaj treba. NOVI ELEMENAT ZZKI: ZAHTJEVI ZA INFORMACIJAMA O NEPRIJATELJSKIM SNAGAMA Zapovjednik mora razmotriti jedan drugi element informacija sa bojnog polja za postizanje informacijske dominacije a to je zahtjev za informacijama o neprijateljskim snagama ZINES. Ovo su informacije koje neprijatelj treba o svojim snagama da bi došao do pravovremene i mudre odluke. Naš zapovjednik mora sprečavati neprijatelja u prikupljanju ovih informacija upravo kako ga mora sprečavati i u prikupljanju BENI. Zadaća je napasti neprijateljski
