Humana i prijateljska gesta Slovenskog ratnog veterana
Slovenski ratni veteran nakon razornog potresa želi pomoći hrvatskim kolegama Ratnom veteranu iz Zagreba ili Zagorja koji je morao napustiti svoj dom, daje na raspolaganje svoju kuću u Lupinjaku Slovenski i hrvatski ratni veterani već dugo njeguju vrlo uspješnu suradnju, a njezini plodovi posebno su se očitovali ovih dana, kada je sjeverni dio Hrvatske, osim koronavirusa, pogodio i razoran potres koji je počinio znatne štete na području Krapinsko – zagorske županije i Grada Zagreba. Otkrio nam je to Zdravko Senčar, član Izvršnog odbora novoosnovanog Hrvatskog časničkog zbora Hrvatskog zagorja, istaknuvši kako je zaprimio poziv predsjednika, a zatim i člana Območnog združenja veteranov vojne za Slovenijo Šmarje pri Jelšah, koji je izrazio želju da pomogne osobama koje su zbog potresa u nemogućnosti boraviti u vlastitom domu. – Ukoliko postoji neki ratni veteran, bilo s područja Zagreba, Gornje ili Donje Stubice, koji je zbog potresa morao iseliti iz svoga doma, njegova obitelj, ili neka druga obitelj koja je u potrebi zbog elementarne nepogode, naš slovenski kolega im daje na raspolaganje svoju kuću u Lupinjaku. “Sretan sam što u ovim teškim trenucima mogu s vama podijeliti ovu lijepu priču koja svjedoči o uspješnoj suradnji s našim susjedima te molim one koji su u potrebi, da me kontaktiraju” kaže Senčar kojemu se možete javiti na broj 098/983 89. Izvor: www.zagorje-international.hr
Psihološke smjernice za nošenje s društvenim izolacijom za vrijeme korona virusa
Udruga veterana 4. gardijske brigade u sklopu projekta JA SAM PAUK – „Ponosan, Aktivan, Uključen, Koristan“ (broj ugovora: UP.02.2.2.10.0041) kojeg sufinancira Europska unija putem Europskog socijalnog fonda, unatoč situaciji u kojoj se trenutno svi nalazimo, započela je s pružanjem usluga psihološke pomoći i podrške za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji te stradalnike Domovinskog rata. Psihologica udruge Marina Sarić pripremila je tekst „Psihološke smjernice za nošenje s društvenim izolacijom za vrijeme korona virusa“ koji možete pronaći na našoj web stranici na linku https://www.4brigada-zng.hr/eu-projekt/psiholoske-smjernice-za-nosenje-s-drustvenom-izolacijom-prouzrocenom-covid-19-korona-virusom . Cilj smjernica je pomoć svim hrvatskih braniteljima i članovima njihovih obitelji da što lakše prebrode situaciju u kojoj se trenutno nalazimo.
“OLUJA MOZGOVA” ZA COVID-19
Brigadir u mirovini Ivan Smojver, predsjednik HČZ Vinodol pokrenuo je na FB grupu “Oluja mozgova” sa ciljem nastavka komunikacije, izbjegavanja otuđenja, iznošenja prijedloga za pomoć bližnjima, lokalnoj zajednici i šire. Svoju je ideju obrazložio na slijedeći način: Prema informacijama dostupnim u javnosti suzbijanju opasnosti uzrokovanoj pojavom Koronavirusa sustavno ćemo se moći suprostaviti tek od polovice 2021. godine. Vrijeme početka sustavne borbe temelji se na procjeni da je za pronalazak lijeka i njegovu masovnu primjenu 18 mjeseci. Sve do tada biti će potrebno osmišljavati mjere koje doprinose smanjenju širenja virusa. Trenutne mjere suzbijanja širenja virusa koje su kombinacija zdravstvenog zbrinjavanja oboljelih, socijalne distance u javnom prostoru i ograničavanja kretanja ne daju željene efekte sprječavanja širenja virusa, a dugoročno stvaraju preduvjet za ambijent koji bi mogao imati posljedice čiji epilog ulazi u kategoriju katastrofe. Dugoročno stvoriti će se psihoza nepovjerenja, netolerancije, napetosti, a to je siguran put u otuđenje. Ako smo mogli funkcionirati u opasnosti uzrokovanom Koronavirusom zatvoreni u svoje domove, zašto to ne bi postala svakodnevnica. Možda je to cilj, otuđenje a onda do punog izražaja dolazi “virtualna stvarnost”. Ovisimo o svom računalu, laptopu i mobitelu. Informacije nam dozira vlasnik mreže. Dugoročno to je pogubno i neodrživo stanje u društvenoj zajednici. Kao sudionik Domovinskog rata imam iskustvo da mudrost i lucidnost proizlazi iz naroda. Zato vam nudim ideju da primjenom metodologije “oluja mozgova” ponudimo alternativna rješenje i odgovor kojim bi se izbjeglo otuđenje. Iznosimo prijedloge kako pomoći obitelji, kvaru, lokalnoj zajednici. Vaše ideje mogu prerasti u nacionalnu mjeru. Lijep pozdrav svima, krenimo sa olujom mozgova “Oluju mozgova” možete pratiti ovdje
OS RH u pomoći Zagrebu poslije potresa
Pripadnici Hrvatske vojske u utorak, 24. ožujka 2020. završili su s angažmanom u pružanju pomoći gradu Zagrebu u sanaciji posljedica snažnog potresa. Naime, pripadnici Hrvatske vojske u koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite, zagrebačkim gradskim vlastima, Javnom vatrogasnom postajom grada Zagreba sanirali su uže i šire središte metropole koji je glavni grad pogodio u nedjelju, 22. ožujka 2020. godine. Na terenu je tijekom dva dana bilo angažirano 420 pripadnika HV-a uz 10 inženjerijskih strojeva, odnosno šest utovarivača i četiri istovarivača. Također, pripadnici Zapovjedništva za potporu u ponedjeljak, 23. ožujka bili su angažirani na lokaciji Jurjevska ulica u Gračanima, gdje su pružili potporu Javnoj vatrogasnoj postrojbi grada Zagreba u uklanjanju razrušenih dimnjaka na stambenih objektima. Podsjetimo, pripadnici Hrvatske vojske pružili su pomoć bolesnicima i bolnicama u Zagrebu, točnije Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj i Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević: sudjelovali su u preseljenju nedonošćadi i opreme iz Petrove bolnice, a ispred bolnice Dr. Fran Mihaljević Hrvatska vojska podigla je tri šatora. izvor: www.morh.hr
Zimski sastanak (MWM) CIOR i CIOMR Bruxelles, 18. – 21. veljače 2020.
U vremenu od 18. do 21. veljače 2020. u Briselu u zgradi NATO-a održan je zimski sastanak CIOR–a (La Confederation Interralliee des Officers de Reserve – The Interallied onfederation of Reserve Officer). Ispred Hrvatskog časničkog zbora na sastanku su sudjelovali brigadir u miru Neven Cugelj i bojnik u miru Mladen Lalić. Prvi dan, 18. veljače 2020. bio je dan dolazaka sudionika i registracija. Sljedećeg dana 19. veljače CIOR je započeo sa svojim radom, a prva tema dnevnog reda bio je novi Statut. Zaključak je da Odbor za pravna pitanja napravi prijedlog novog Statuta koji bi trebao biti razmatran i prihvaćen lipnja 2020. na ljetnom sastanku. Vezano za ovu temu, treba svakako napomenuti da nije moguće aktivno sudjelovati u raspravama ako se ne prisustvuje svim sastancima. HČZ nije imao svoje predstavnike na posljednja dva sastanka i to je bila prepreka da se na zimskom sastanku aktivnije sudjeluje u raspravama koje su pokrenute ranije. U nastavku se raspravljalo o problemu nedostatka ljudi u pojedinim odborima što umnogome otežava rad istih. Isti ljudi već duže vrijeme obavljaju ključne poslove u pojedinim odborima i potrebno ih je zamijeniti. Uobičajeno je da zimski sastanak CIOR-a koji se održava u zgradi NATO-a posjeti visoki dužnosnik NATO-a. Ove godine to je bio zamjenik glavnog tajnika general Mircea Geoana koji je održao predavanje na temu „NATO i trenutačni izazovi“. Govoreći o ulozi NATO-a posebno je istaknuo da je to organizacija koja osigurava sigurnost i prosperitet za svoje članice, ali i da ima veliku i pozitivnu ulogu u izgradnji stabilnijeg i sigurnijeg svijeta. NATO trenutačno najveći sigurnosni izazov vidi u jačanju kineske i ruske vojne sile kao i njihovom demonstriranju iste. Iako naglašava da je NATO daleko najjača vojna sila na svijetu, ne zanemaruje ni opasnosti koje dolaze od ove dvije države. Drugi veliki izazov za svjetski mir je terorizam, ali NATO to ne vidi kao ugrozu na koju bi trebao reagirati. Prema riječima zamjenika glavnog tajnika, generala Geoana, terorizam je ugroza, ali lokalnog karaktera i svaka država bi trebala na terorizam odgovarati samostalno. Nije isključena ni pomoć ostalih članova, ali prvenstveno se pozivaju države da preuzimaju odgovornost za terorističke aktivnosti na svom teritoriju. U nastavku rada raspravljalo se o modalitetu prijema novih članova u CIOR. Treći dan započeo je prezentacijom o budućoj ulozi pričuvnih časnika. To je tema koja ima različit utjecaj na pojedine članice CIOR-a. Neke države, kao što su UK i USA, imaju vrlo razvijen sustav pričuvnih časnika koji je neusporediv s drugim državama. Samim tim te države daju veću važnost radu i ulozi CIOR-a, ali i pokazuju intenciju da rad unutar organizacije podignu na puno veću razinu. Neophodno je bliže povezati CIOR i NATO kako bi se iskoristili potencijali obiju organizacija. Sudionici rada odbora iznosili su svoje stavove i prijedloge, ali nije donesen zbirni zaključak, jer ga nije moguće uobličiti zbog velikih razlika u sustavima država članica CIOR-a. Opći zaključak bi bio da je sigurnosna situacija u svijetu vrlo kompleksna i da je potrebno biti vrlo oprezan. Ljudski resursi su vrlo bitan faktor u jačanju sigurnosne situacije i treba biti racionalan s uporabom istih. Napominje se i velika potencijalna snaga pričuvnih časnika i njihov intelektualni potencijal koji bi se mogao iskoristiti u izradi strateških dokumenata. U nastavku konferencije, predstavnici pojedinih odbora, kojih je ukupno 9, podnosili su svoja godišnja izvješća. Izvješća nekih od odbora su prihvaćana bez velike rasprave, kao što su: financije, Odbor za učenje jezika, Odbor za odnose s javnošću, CIMIC odbor. Na kraju se razgovaralo o predsjedanju CIOR-om u sljedećim dvogodišnjim razdobljima. Kandidaturu za predsjedanjem 2021. – 2022. podnijela je Njemačka, a za period 2023. 2024. kandidirala se Estonija. Međusastanak ove godine održao bi se u Njemačkoj, u Berlinu i to od 5. do 8. studenog. Ljetna konferencija CIOR-a ove godine održala bi se u Liege u Belgiji i to od 2. do 12. kolovoza. Ove godine je ljetna konferencija nešto duža jer bi se u isto vrijeme održavala takmičenja MILCOM-a. Rasprava se vodila i o visini kotizacije i prijedlog je da se ista dovede na najmanju moguću razinu. Autor: Neven Cugelj, brigadir u miru Glavni tajnik HČZ ZU Fotografije i priprema: Mladen Lalić
Spremni smo za pomoć i uključivanje u skladu sa potrebama Nacionalnog stožera
Predsjednik HČZ ZU brigadir u mirovini Branko Gačak uputio 19. ožujka ove godine dopis potporedsjedniku Vlade RH i ministru unutarnjih poslova izražavajući spremnost Zajednice udruga i udruga-članica za uključivanje u sveobuhvatne aktivnosti i mjere sukladno potrebama Nacionalnog stožera i stožera civilne zaštite jedinica lokalne i regionalne samouprave. Sadržaj dopisa pročitajte ovdje.
Upute nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva o provedbi podrški u izvanrednoj situaciji uzrokovanoj COVID-19
U cilju prilagođavanja izvanrednoj situaciji uzrokovanoj novim virusom COVID-19 što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnom pandemijom, a u duhu dalje dobre suradnje i želje da se zajednički doprinese odgovornom ponašanju i poštivanju vrijednosti za koje se zalaže organizirano civilno društvo i Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Nacionalna zaklada donijela je upute o provedbi odobrene podrške u navedenim izvanrednim okolnostima koje možete pročitati ovdje.
Pakrac-Obilježavanje 29. godišnjice početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj
Pakrac, 2. ožujka 2020. godineObilježavanje 29. godišnjice početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj održano je 2. ožujka 2020. u Pakracu. Obilježavanju su nazočili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Hrvatskog Sabora Željko Glavić, izaslanik predsjednika Vlade RH, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik ministra unutarnjih poslova Mladen Markač, glavni ravnatelj Ravnateljstva policije Nikola Milina te hrvatski branitelji i predstavnici udruga iz Domovinskog rata te brojni okupljeni građani. Program obilježavanja započeo je Svetom misom za poginule i umrle hrvatske branitelje u Župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Pakracu, a predvodio je generalni vikar Požeške biskupije msgr. Josip Krpljević. Nakon Svete mise formirana je kolona koja se u „Mimohodu pobjednika“ kretala od crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije do spomen-obilježja hrvatskim braniteljima na Rimokatoličkog groblja te u povratu do Gradske tržnice, gdje je održano svečano postrojavanje sudionika te obraćanje predstavnika državnih institucija i lokalne i regionalne samouprave. Vijence kod spomen-obilježja na Rimokatoličkom groblju položili su predstavnici Udruge obitelji poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja i udruga sudionika događanja 1. i 2. ožujka 1991. godine, državni vrh, predstavnici jedinica lokalne i regionalne samouprave te hrvatski branitelji. Tijekom svečanog postrojavanja sudionika okupljenima su se obratili gradonačelnica Grada Pakraca Anamarija Blažević, zatim predsjednik Udruge hrvatske policije i branitelja Pakraca i Lipika Miroslav Ivančić, župan požeško-slavonski Alojz Tomašević, pripadnik Posebne postrojbe policije „Kumrovec“ Danko Bevanda, izaslanici ministra unutarnjih poslova general Mladen Markač, predsjednika Vlade RH ministar Tomo Medved, predsjednika Hrvatskog Sabora dr. Željko Glavić, te predsjednika Republike Hrvatske general Marijan Mareković. Uz ostale predstavnike braniteljskih i stradalničkih udruga u aktivnostima obilježavanje 29. obljetnice događanja u Pakracu, 1. i 2. ožujka 1991. godine – događanja koja predstavljaju i početak Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj, sudjelovao je zamjetan broj predstavnika matičnih udruga HČZ-a iz Pakraca i Lipika, zatim Novske, Jasenovca i Lipovljana, Koprivnice, Svetog Petra Orehovca, Požege, Virovitice i Vrbovca te Saveza udruga Koprivničko-križevačke županije i Zagrebačke županije. U ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga u aktivnostima su sudjelovali predsjednik Branko Gačak, zatim predsjednik Suda časti Dražen Magdić te predsjednik Povjerenstva za financije Zdravko Dimač.
Polaznici Ratne škole “Ban Josip Jelačić” u studijskom posjetu Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Rijeci
U Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja župan Zlatko Komadina sa suradnicima te zamjenik gradonačelnika Grada Rijeke Marko Filipović održali su prijem za polaznike Ratne škole „Ban Josip Jelačić“ predvođene načelnikom Mijom Kožićem. Posjet Rijeci studijsko je putovanje i dio nastavanog programa s naglaskom na izniman doprinos Primorsko-goranske županije i samih postrojbi Domovinskom ratu. Pozdravljajući goste župan Komadina rekao je da je čast i zadovoljstvo biti domaćin Ratnoj školi te im prezentirat našu ulogu u Domovinskom ratu. “Zato smo i odabrali Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u kojoj je uređena Spomen soba Domovinskog rata, a ujedno sam Muzej sa svojim eksponatima ima prebogate priče o mijenama koje su se događale na ovim prostorima, a kako bi se polaznici upoznali i s tim dijelom povijesti ovog kraja,” rekao je Komadina te upoznao prisutne s osnovnim podacima i karakteristikama PGŽ, projektima i ustroju. Župan je najavio i projekt „Zajedno u ratu-zajedno u miru 1995-2020“ kojim će se zajednički obilježiti 25. godišnjice VRO Oluja i Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Predstavljajući Ratnu školu načelnik Kožić rekao je da u 22. naraštaju imaju 18 polaznika, u statusu međunarodne vojne izobrazbe imaju i polaznike iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. “Ratna škola Ban Josip Jelačić je najviša razina vojne izobrazbe na vojnom ratnom učilištu gdje se kolege, brigadiri i visoki časnici školuju za najviše dužnosti vezano za nacionalnu i domovinsku sigurnost kako bi bili strateški vođe i kako bi mogli strateški promišljali te nakon školovanja preuzimati dužnosti od velikog značaja za sigurnost Republike Hrvatske”, rekao je načelnik Kozić istaknuvši kako tijekom školske godine učenici škole obilaze sve županije u kojima organiziraju susrete s ratnim zapovjednicima iz Domovinskog rata, posjećuju spomen područja i upoznaju se s kulturnim i povijesnim znamenitostima kraja. Hrvatsko vojno učilište “Dr. Franjo Tuđman” stožerno je mjesto razmjene najviših vojnih i civilnih znanja, iskustava i vještina ne samo iz Oružanih snaga Republike Hrvatske, nego i šire. Krajem prošle godine proslavilo je 28. obljetnicu ustrojavanja. Za zajedničku vojnu izobrazbu civilnog i vojnog osoblja vrata Ratne škole otvorena su i polaznicima iz drugih tijela državne uprave (MVEP, MUP RH, Hrvatska vatrogasna zajednica i dr.), koja su umrežena u sustav domovinske sigurnosti, kao i visokim časnicima oružanih snaga stranih zemalja. Tijekom obilaska stalnog postava Zbirke Domovinskog rata o tijeku ratnih zbivanja, policijskim i vojnim postrojbama te bojištima na kojima su žitelji i pripadnici postrojbi Primorsko-goranske županije ratovali, goste su upoznali brigadni general Frane Primorac, načelnik PU PGŽ Tomislav Dizdar i kustos Muzeja g. Ivo Mileusnić. Prijemu su prisustvovali i predsjednik Županijske skupštine Erik Fabijanić, ravnateljica PPMHP Nikolina Radić Štivić, pročelnik Ureda županije Goran Petrc, savjetnik za razvoj civilnog društva Zlatko Mihelec kao i ratni zapovjednici postrojbi iz PGŽ koje su sudjelovale u Domovinskom ratu /Zapovjednici 111.br HV brigadni general Frano Primorac i brigadir Svetko Šare, zapovjednik 128.br HV brigadir Joko Đipalo, zam. zapovjednika 305.LoB brigadir Bruno Pecirep,.zapovjednik 12.trd bojnik Josip Vicić, zapovjednik izv.diverzantske satnije pukovnik Branko Sudar/. Interesantno je da je jedan od ratni zapovjednik 9.POtrd brigadir Ivica Sertić polaznik ovog naraštaja Ratne škole. Organizator prijema i posjeta Ratne škole HV Gradu Rijeci i Primorsko goranskoj županiji bio je brigadir Stanislav Linić, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Primorja. Tijekom dana polaznici Ratne škole obišli su i Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata gdje su zapalili svijeće te Svetište Majke Božje Trsatske.
Mato Opačak primio Nagradu za životno djelo
Slavonski Brod 17.2.2020. U prepunoj dvorani Hvidr-e u Slavonskom Brodu u 17 sati, održana je svečanost proglašenja najuspješnijih sportaša Brodsko-posavske županije u sportskoj 2019. godini. Nagradu Zajednice sportskih udruga i saveza za izuzetan doprinos razvoju sporta (nagrada za životno djelo) u Brodsko-posavskoj županiji, dobio je Mato Opačak iz Ruščice, član HČZ Slavonskog Broda. Nagrada je otišla u prave ruke obzirom na doprinos gospodina Mate Opačka promociji i razvoju sporta, a napose šaha u civilnom i braniteljskom dijelu. Nadamo se da će Mato organizirati još puno sportskih događanja, posebno šahovskih , na zadovoljstvo sudionika i javnosti, jer ova izuzetna nagrada je zaista veliki poticaj, da nastavi dalje na sportskom području. Antun Rakić
