Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj bio je organizator 29. hodočašća Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja, koje je održano u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, 3. listopada 2021. Zapovjednik 29. vojnog hodočašća bio je zapovjednik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera OS RH brigadni general Ivan Turkalj.
Uz pripadnike Hrvatske vojske, policije, hrvatske branitelje i predstavnike braniteljskih i stradalničkih udruga, pripadnike civilne zaštite i vatrogasce, hodočašću su nazočili visoki državni dužnosnici, izaslanik predsjednika RH i savjetnik PRH za, izaslanik Predsjednika RH i savjetnik PRH za obranu i nacionalnu sigurnost dr. sc. Dragan Lozančić, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Davor Ivo Stier, izaslanik predsjednika Vlade RH potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova državni tajnik Žarko Kati te izaslanik ministra obrane državni tajnik MORH-a Branko Hrg i državni tajnik MORH-a Zdravko Jakop. Izaslanstvo OSRH predvodio je zamjenik načelnika GS OSRH general-pukovnik Siniša Jurković, izaslanstvo Ravnateljstva policije glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a izaslanstvo Hrvatske vatrogasne zajednice glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Među sudionicima hodočašća bile su brojne udruge Hrvatskog časničkog zbora s područja Grada Zagreba, Brodsko-posavske županije, Zagrebačke županije, Koprivničko-križevačke županije, Krapinsko-zagorske te Varaždinske i drugih županija. U ime Predsjedništva HČZ-ZU aktivnostima hodočašća nazočili su predsjednik Branko Gačak i zamjenik glavnog tajnika HČZ-ZU Mladen Lalić.
Vojni ordinarij u RH mons. Jure Bogdan u svojoj je propovjedi istaknuo božju brižnost za čovjeka i važnost bračne zajednice muškarca i žene. “Ovaj svijet i ono što nam se događa počesto su nalik pustinji koja je prepuna praznina, strahova i bespomoćnost. Baš su takve pustinje šansa da u svom životu ponovo otkrijemo one vrijednosti koje su bitne za naš život, da otkrijemo nadu, u konačnici da iznova u svom životu otkrijemo Boga koji nas beskrajno ljubi i brine za nas da se vratimo na put vjere”, poručio je mons. Bogdan.
Predstavnici HČZ Brodsko-posavske županije i predsjednik HČZ-ZU
Inicijalni bilateralni susret čelnih predstavnika rumunjske udruge AMVVD (The Association of Miltary Veterans & Veterans with Disabilities „Holy Great-Martyl Demitrius the Myroblyte“) i predstavnika Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga, održan je u Splitu 1. listopada 2021. godine. Izaslanstvo AMVVD-a nazočilo je Jadranskoj obrambenoj i zrakoplovnoj izložbi i konferenciji ASDA 2021 („Adriatic Sea Defense & Aerospace Exhibition and Conference“), koja je održana u Spaladium areni od 29. rujna do 1. listopada, tijekom koje je oružje i opremu izlagalo više od 150 proizvođača iz 24 države.
Rumunjska udruga ove je godine po drugi puta posjetitelj izložbe u Splitu, a tijekom prvog njihovog posjeta izložbi ASDA 2019 u travnju prije dvije godine s rumunjskim predstavnicima se je zbog spriječenosti predstavnika HČZ-ZU na našu zamolbu sastalo izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora, koje je predvodio general Josip Štimac.
Inicijalnom sastanku su sa strane rumunjske udruge AMVVD nazočili predsjednik, umirovljeni natporučnik Marius Apostol, zatim prvi potpredsjednik, umirovljeni brigadir Dan Cosma, glavni tajnik, umirovljeni brigadir Florin-Catalu Tutunaru te pomoćnik predsjednika za međunarodnu suradnju, umirovljeni brigadir Eugen Bucoveanu. U ime HČZ-ZU sastanku su nazočili njen predsjednik, umirovljeni brigadir Branko Gačak i zamjenik glavnog tajnika, umirovljeni bojnik Mladen Lalić.
Na početku sastanka predsjednik HČZ-ZU Branko Gačak se zahvalio na prilici za boljim upoznavanjem s djelokruga rada i aktivnostima rumunjske udruge AMVVD te uvodno upoznao goste o aktivnostima HČZ-ZU u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Aktivnosti u RH se pretežito odnose na njegovanje vrijednosti iz Domovinskog rata te prijenosu stručnih znanja o razvoju vojno-sigurnosnih sustava i naoružanja u svijetu na članstvo HČZ-a, dok se aktivnosti na međunarodnom planu odnose na multilateralni kontekst djelovanja unutar CIOR-a i Gaminger inicijative, a bilateralni suradnji na aktivnosti sa srodnim strukovnim udrugama časnika iz Slovenije, Italije i Mađarske.
Predsjednik AMVVD-a se zahvalio na organizaciji sastanka te uvodno upoznao o organizaciji, djelokrugu rada te trenutnim aktivnostima i aktivnostima planiranim u budućnosti. Pri tome je spomenuo povezanost u radu s Ministarstvom obrane i Ministarstvom unutarnjih poslova Rumunjske. AMVVD je nevladina, neprofitna i izvanstranačka udruga koja u svojih 37 podružnica okuplja oko 30 tisuća pripadnika oružanih snaga i policije. Područje djelovanja odnosi se o skrbi obitelji poginulih i ranjene pripadnike rumunjskih OS i policije koji su stradali tijekom međunarodnih vojnih misija (pretežito BiH, Irak i Afganistan) te pripadnika koji su na bili koji način pretrpjeli fizičku ili psihičku traumu tijekom izvršenja borbenih djelovanja izvan Rumunjske. Procjenjuje se da se u 20% slučajeva kod pripadnika rumunjskih OS i policije koji su bili uključeni u aktivnosti borbenih djelovanja u misijama izvan Rumunjske zabilježeni razni oblici PTSP-a. AMVVD je uključena u aktivnosti države te provodi projekte izgradnje veteranskih cenata, bolnica te drugih kapaciteta kojima se nastoji pomoći više od 12 tisuća pripadnika rumunjskih OS i policije u liječenju fizičkih i psihičkih trauma te povećati njihovom liječenju, oporavku i uključivosti u društvene tijekove. U tom kontekstu izaslanstvo je prilikom dolaska u Hrvatsku posjetilo Opću i veteransku bolnicu „Hrvatski ponos“ u Kninu.
Nakon uvodnog upoznavanja predsjednik HČZ-ZU se osvrnuo na resorno Ministarstvo hrvatskih branitelja koje je unazad nekoliko godina učinilo goleme iskorake u vezi skrbi za braniteljsku i stradalničku populaciju te članove njihovih obitelji. U tom kontekstu rumunjsko izaslanstvo upoznato je s novim zakonskim propisima, zatim o organizacijskim promjenama unutar MHB i ustrojavanjem područnih odjela i centara za psihosocijalnu pomoć, ustrojavanjem i ulogom Doma hrvatskih veterana u Lipiku te Veteranskih centara u Daruvaru, Petrinji, Sinju, Šibeniku i Osijeku te o drugim aspektima skrbi o braniteljskoj populaciji.
Rumunjska strana upoznata je kako u Hrvatskoj djeluje udruga koja skrbi o braniteljskoj populaciji stradaloj tijekom Domovinskog rata, čiji naziv HVIDR-a najneposrednije govori o području djelovanja. Stoga bi bilo oportuna da se prilikom sličnih susreta, prvenstveno zbog područja djelovanja i članstva u slijedne aktivnosti po mogućnosti uključi i HVIDR-a. U tom kontekstu rečeno je da će HČZ-ZU o ovom susretu upoznati nadležno ministarstvo i udrugu HVIDR-a s ciljem uspostave kvalitetnije i dugoročnije suradnje.
Na kraju sastanka predsjednik AMVVD-a je pozvao izaslanstvo HČZ-ZU ili mješovito hrvatsko izaslanstvo (sastavljeno od predstavnika resornog ministarstva, HČZ-ZU, HVIDR-a…) u uzvratni posjet u Rumunjsku. Za vrijeme posjeta predlaže BSDA 2022 („Black Sea Defense & Aerospace Exhibition 2022“) koja se održava od 20. do 23. svibnja iduće godine u Bukureštu. Rumunjska strana spremna je snositi troškove smještaja hrvatskog izaslanstva za vrijeme preporučenog 7-dnevnog boravka u Rumunjskoj, tijekom kojeg bi uz aktivnosti u okviru BSDA 2022. hrvatsko izaslanstvo bilo uključeno u posjete CRRV („Recovery & Healing Center for Veterans“), zatim „Dealu Monastery Hospital“ te drugim sličnim institucijama.
Predsjednik HČZ-ZU se zahvalio na ljubaznoj ponudi te kazao kako će učiniti dodatne korake i pokrenuti aktivnosti upoznavanja nadležnog ministarstva te udruge HVIDR-a u cilju osiguranja sredstava radi posjeta mješovitog izaslanstva koje bi posjetilo Rumunjsku tijekom održavanja BSDA 2022. Na kraju su razmijenjeni prigodni protokolarni darovi a razgovori nastavljeni tijekom radnog ručka.
Prije 30. godine na temelju zapovjedi ministra obrane RH Gojka Šuška 2. listopada 1991. godine formirana je proslavljena 127. brigada HV. Za zapovjednika je imenovan Đuro Dečak, a za zamjenika ujedno načelnika stožera Marko Krstanović. Osvajanjem vojarne i zarobljavanjem velike količine naoružanja i vojne opreme stvorene su materijalne pretpostavke i pristupilo se pripremi za formiranje brigade, a znatne količine naoružanja i opreme upućene su u druga ugrožena područja RH.
Po formiranju 2. listopada 1991. godine 127. brigada HV imala je ispred sebe neprijateljske snage koje su zaposjele značajan dio državnog teritorija od obronaka Bilogore do rijeke Save. Linija bojišnice protezala se, krećući od istoka, od sela Levinovac preko sela Babina Gora, sela Jasenaša, preko Virovitičkih ribnjaka, rubnog dijela poligona JNA Gakovo do sela Vukosavljevica i Turnašica, na zapadu. Borbe na toj liniji, kao i na svim linijama u Hrvatskoj, bile su od 21. rujna vrlo intenzivne jer su JNA i srpske paravojne postrojbe krenule u opći napad na svim bojištima u Hrvatskoj s ciljem da za 20 dana slome obranu Republike Hrvatske.
Uzimajući u obzir velike količine oružja do kojih su branitelji došli osvajanjem vojarni, hrvatski vojni stručnjaci procijenili su da je potrebno početi poduzimati protuofenzive gdje je to moguće kako bi se rasteretila najteža bojišta, posebice istočno Slavonsko na širem području Vukovara gdje je JNA uputila najjaču grupaciju oklopno-mehaniziranih snaga. Stoga je odlučeno da se krene u oslobađanje Bilogore točnije dijelova općina: Slatina, Virovitica, Grubišno Polje i Daruvar.
Operacija je isplanirana u zapovjedništvu tadašnje Operativne zone Bjelovar i dodijeljen joj je kodni naziv „Otkos 10“. Nakon uspješno okončane operacije „Otkos 10“ GS HV isplanirao je novu operaciju pod nazivom „Papuk 91“, koja je naknadno ugrađena u operaciju kodnog naziva „Orkan 91“.
Cilj operacije „Papuk 91“ bio je nastavak oslobađanja Zapadne Slavonije do prometnice Požega – Pakrac, s tendencijom nastavka oslobađanja odnosno izbijanja na državnu granicu na rijeci Savi. U sklopu ove operacije 127. brigada HV s pridodanim postrojbama je 12. prosinca 1991.godine otpočela s borbenim djelovanjem duž crte obrane s ciljem oslobađanja okupiranih sela na smjeru Slavonska Pivnica- Miokovićevo (sada Đulovac) i na smjeru Jasenaš – Miokovićevo. Dana 15. prosinca 127. brigada HV zajednički s pridodanim postrojbama oslobađa sela Miokovićevo (Đulovac) i veći broj sela u smjeru Daruvara te nastavlja s oslobađanjem šireg područja oko planine Papuk.
Vezano za oslobađanje sela Miokovićeva važno je istači da su pripadnici 127. brigade HV prilikom ulaska u selo zatekli veći broj hrvatskih civila koje su pobunjenici-četnici na zvjerski način pogubili prilikom povlačenja a što su činili i ranije na području koje su okupirali. To se dogodilo i na smjeru 136.brigade HV koja je ulaskom na Voćinsko područje zatekla velik broj masakriranih civila. Potom je 127. brigada 20. prosinca uvedena u područje Daruvarsko-Pakračkog ratišta gdje počinje preko Sirača napredovati prema prometnici Požega-Pakrac, na koju izbija na badnjak 24. prosinca oslobodivši veći broj sela na tom potezu (Donje, Srednje i Gornje Grahovljane, te Dragović). Zatim nastavlja djelovanje duž prometnice te se 26. prosinca spaja sa 123. brigadom HV iz Požege. U to vrijeme značajan dio 19.MPOAD-a bio je angažiran u obrani Lipika i Pakraca od mogućeg prodora neprijateljskog oklopništva i pružanju topničke potpore ostalim postrojbama HV.
Druga tematska konferencija Hrvatskog generalskog zbora pod nazivom: „Aktivno starenje kroz obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje“ u okviru projekta „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“ održana je 27. rujna 2021. godine u hotelu International u Zagrebu.
Nakon prve tematske konferencije (vidi naše ranije mrežne stranice) i prethodne javne rasprave provedene tijekom travnja ove godine, ova tematska konferencija nastavak je aktivnosti koje se u okviru projekta „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“ provodi u vremenu od dvije godine. Cilj projekta je jačanje organizacija civilnog društva u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete življenja umirovljenika posebno umirovljenika koji pripadaju skupini umirovljenika iz sustava obrane i sigurnosti, odnosno bivših pripadnika OS, MUP-a, vatrogastva te sigurnosno-obavještajnog sustava. Konferenciji je prethodila javna rasprava na istu temu, koja je održana 21. ovog mjeseca. Sljedeća tematska konferencija najavljena je za sredinu prosinca ove godine
Uz najviše predstavnike Hrvatskog generalskog zbora u radu druge tematske konferencije su sudjelovali visoki dužnosnici Ministarstva hrvatskih branitelja, zatim Ministarstva rada, obitelji i mirovinskog sustava, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva unutarnjih poslova te predstavnici braniteljskih udruga. Glavni tajnik HGZ-a general Marinko Krešić pozdravio je sudionike konferencije a potpredsjednik HGZ-a general Josip Lucić održao uvodno obraćanje. Izlaganja i prezentacije vezane uz tematsku konferenciju održali su predstavnik Obrtničkog učilišta Zagreb, zatim predstavnici Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, predstavnice Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te predstavnica Ministarstva rada, obitelji i mirovinskog sustava.
Ravnatelj Obrtničkog učilišta Zagreb Dražen Maksimović održao je prezentaciju na temu: „Analiza programa cjeloživotnog obrazovanja“, dok je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zagreb Ivan Šutalo govorio o ulozi pučkih otvorenih učilišta u cjeloživotnom obrazovanju. Voditelj Odjela za cjeloživotno učenje, razvoj i projekte EU-a Pučkog otvorenog učilišta Zagreb, dr. sc. Tihomir Žiljak govorio je na temu: „Zašto je poticanje cjeloživotnog učenja važno za Hrvatsku“. Dragica Kovčalija iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih govorila je o formalnom i neformalnom obrazovanju odraslih u RH, a dr. sc. Ivana Krešić Klaucke održala prezentaciju na temu „Od tržišta rada do kreiranja obrazovnih programa“. General Frane Tomičić iz HGZ-a je održao prezentaciju na temu: „Cjeloživotno učenje u potpori aktivnog zdravog starenja“.
Zanimljivost je da je danas započeo 15. tjedan cjeloživotnog učenja koji predstavlja nacionalnu obrazovnu kampanju u kojoj se građanima na neposredan, često i neformalan način, prenosi poruka o važnosti obrazovanja i učenja.
U završnoj raspravi sudjelovali su: ravnateljica Uprave za mirovinski sustav iz Ministarstva rada, obitelji i mirovinski sustav Melita Čičak, zatim ravnatelj Uprave za ljudske potencijale Ministarstva obrane Ivan Jušić te predsjednik Hrvatskog časnikog zbora – Zajednice udruga Branko Gačak. U radu konferencije sudjelovali su i predstavnici matičnih udruga HČZ Grada Zagreba i HČZ Hrvatskog Zagorja.
Moderator konferencije bio je član HGZ-a, umirovljeni brigadir, dr. sc. Zvonko Orehovec a završnu raspravu vodio glavni tajnik HGZ-a general Marinko Krešić. Potpredsjednik HGZ-a general Josip Lucić završno se obratio sudionicima konferencije te najavio novu tematsku konferenciju koja će se održati 15. prosinca 2021. godine.
Obilježavanje dana bojne u Dubravi organizirano je u organizaciji općinskog načelnika i saborskog zastupnika Tomislava Okroše i Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec kao dio aktivnosti Dana Općine Dubrava od 10. do 12. rujna. U tom vremenu održana je komemoracija za poginule hrvatske branitelje s područja Općine ispred spomenika „Hrvatska mati“ te u Kulturnom centru Dubrava otvorena izložba ratnih fotografija 51. samostalne bojne.
Komemoraciji za poginule branitelje s tog područja su uz općinskog načelnika i saborskog zastupnika Tomislava Okroše i predsjednika općinskog vijeća Ante Grizelja i drugih predstavnika izvršne i predstavničke vlasti nazočili su predsjednik HČZ Vrbovec Marijan Plahutar i drugi članovi s tog područja te predsjednik HČZ – ZU Branko Gačak koji je bio jedan od ratnih zapovjednika bojne. Komemoraciji je nazočio i prvi ratni načelnik Općine Dubrava Mika Hrastovec.
Nakon polaganja zajedničkog vijenca i paljenja svijeća, molitvu za poginule hrvatske branitelje predvodio župnik Mihill Gojani.
Izložbu fotografija je otvorio načelnik Tomislav Okroše, a o ratnom putu govorio jedan od zapovjednika satnija Milorad Milenković. Tijekom vremena trajanja izložbe do 17. rujna izložbu su razgledali učenici sedmih i osmih razreda Osnovne škole Dubrava, a članovi HČZ Vrbovec Milorad Milenković, Marijan Plahutar i Zdravko Jurović održali su predavanja na temu Domovinski rat i 51. samostalna bojna u Domovinskom ratu.
Komemoracija za poginule branitelje povodom 30. obljetnice ustrojavanja 51. samostalne bojne Vrbovec održana je 17. rujna ispred spomen obilježja hrvatskim braniteljima „Hrvatska kocka“ u središtu Vrbovca.
Obilježavanju su prisustvovali te polaganjem vijenca i paljenjem svijeća počast poginulim hrvatskim braniteljima su odali roditelji i članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja s područja ratne Općine Vrbovec, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i Ministarstva hrvatskih branitelja, ravnatelj uprave u Ministarstvu hrvatskih branitelja Vladimir Bergman, gradonačelnik Grada Vrbovca Denis Kralj sa zamjenikom Markom Beloševićem, načelnici Općina Farkaševac Matija Copak, Preseka Martin Martić, Gradec Ljubica Ambrušec i Rakovec Brankica Benc te izaslanik načelnika Općine Dubrava Ante Grizelj, članovi predstavničkih vlasti iz jedinica lokalne samouprave, ratni zapovjednici bojne brigadiri Branko Gačak i Sandi Knežević te branitelji iz 51. samostalne bojne Vrbovec, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga RH Branko Gačak, Hrvatskog časničkog zbora Vrbovec Marijan Plahutar, predsjednik HVIDR-a Vrbovec Vladimir Kožar te ostali građani. Program komemoracije vodila je ravnateljica POU Vrbovec Sanja Prijatelj.
Nakon polaganja vijenaca održana je sveta misa u župnoj crkvi Svetog Vida za poginule i preminule branitelje koju je služio župnik Zoran Grgić.
U sklopu obilježavanja obljetnice, 18. rujna u 7 sati ujutro iz centra Vrbovca kreće biciklistički maraton prema Subockoj. Sudionici maratona zaustavit će se na svim važnijim mjestima te odati počast poginulim braniteljima.
Podsjetimo, 51. samostalna bojna Vrbovec ustrojena je 29. lipnja 1991. i djelovala je na novljanskom ratištu do sredine srpnja 1992. godine. Kroz postrojbu je prošlo 1.024 pripadnika, život su izgubila dva pripadnika Dubravko Smolec i Damir Rubenčić, a 11 pripadnika je ranjeno. Odlukom Predsjednika Republike iz srpnja 2011. godine, 51. samostalna bojna Vrbovec odlikovana je Redom Nikole Šubića Zrinskog koje predstavlja najviše odličje dodjeljivano samostalnim bojnama za doprinos u Domovinskom ratu.
Biciklistčki maratom Smolec – Rubebčić, od Vrbovca do Subocke, 18. rujna 2021.
Hrvatski časnički zbor i Grad Vrbovec nastavljaju obilježavanje 30. obljetnice svoje 51. samostalne bojne. Nakon jučerašnje komemoracije u Vrbovcu, organiziran je i biciklističkimaraton.
Točno u 7 sati ispred spomen-obilježja Hrvatska kocka na put od 117 kilometara do Subocke kraj Lipika startala su dvojica biciklista, Tihomir Špekuljak i Milan Škomac (i sam pripadnik 51. samostalne bojne). U poslijepodnevnim satima su na mjestu pogibije dvojice te kod Spomen križa poginulih pripadnika 51. samostalne bojne, Damira Rubenčića i Dubravka Smoleca predstavnici HČZ-a Vrbovec i gradski vijećnici Lipika Vlado Stakor i Bore Tutić zapaliti svijeće i položiti vijence. O ratnom putu bojne govorio je zamjenik zapovjednika bojne (kasnije zapovjednik) brigadir Sandi Knežević.
Izložba ratnih fotografija 51. samostalne bojne Vrbovec u okviru obilježavanja Dana općine Gradec, Gradec, 18. rujna 2021.U Gradecu je u sklopu obilježavanja Dana ove općine, 18. rujna položeni vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika hrvatskim braniteljima te je nakon toga otvorena izložba fotografija i dokumenata i 51. samostalnoj bojni Vrbovec.
Aktivnost je započela polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred spomenika hrvatskim braniteljima u Gradecu, a nakon toga je u općinskoj dvorani izložbu ratnih fotografija Hrvatskog časničkog zbora povodom 30. obljetnice 51. samostalne bojne. Program je nastavljen u perivoju Biskupskog dvorca u centru Gradeca gdje je održana svečana sjednica Općinskog vijeća Općine Gradec.
Polaganju vijenaca i paljenju svijeća te ostalim aktivnostima u Gradecu sudjelovali su visoki izaslanici predsjednika RH, Hrvatskog Sabora, Vlade RH te čelni ljudi izvršne i predstavničke vlasti Zagrebačke županije, gradova i općina te članovi obitelji poginulih branitelja s tog područja. Polaganju vijenaca i paljenju svijeća sudjelovali su predsjednici i članovi braniteljskih udruga, uključujući predsjednika HČZ Vrbovec Marijana Plahutara i HVIDRA-e Vrbovec Vladimir Kožar, zatim predsjednik Savezu udruga HČZ Zagrebačke županije Ivo Janković, zapovjednik 102. brigade HV Novi Zagreb brigadir Stjepan Bertek, predsjednik HČZ Novska, Lipik i Jasenovac Edvard Bogović, predsjednik HČZ Pakrac – Lipik Božidar Lujanac, predsjednik HČZ Ivanić Grada Darko Bunjevac, te predsjednik UHVDR Varaždinske Toplice Anđelko Horvat.
Aktivnosti vezane uz obilježavanje 30. obljetnice ustrojavanja 51. samostalne bojne biti će nastavljeni do kraja tekuće godine. Od već sada dogovorenih aktivnosti najavljujemo seljenje izložbe ratnih fotografija 51. samostalne bojne iz Gradeca u Vrbovec. Izložba će biti otvorena u prostoru Narodne knjižnice Vrbovec, od 4. listopada do 9. studenog. Dana 22. listopada biti će održana komemoracija povodom 6. godišnjice smrti te sveta misa zadušnica za Nevenku Topalušić. Komemoracija za 314 poginulih branitelja „Trokut“ kod Novske uključujući i vrbovečke branitelje biti će održana 29. listopada, a polaganje svijeća i vijenaca na Gradskom groblju u Vrbovcu, zatim ispred spomenika „Hrvatska kocka“ u Vrbovcu te mjestu pogibije Dubravka Smoleca i Damira Rubenčića biti će održana 28. prosinca. Vezano uz aktivnosti obilježavanja godišnjica smrti Nevenka Topalušić te Dubravka Smoleca i Damira Rubenčića Hrvatska pošta će izdati prigodne poštanske omotnice i pečate. U provedbi potonjih aktivnosti golemu pomoć HČZ-u Vrbovec pruža vrbovečki kroničar Stjepan Zdenko Brezarić.
Udruga 128.brigade HV „Sveti Vid“ Rijeka tradicionalno svake godine u rujnu obilazi ličku bojišnicu- mjesta na kojima je 128.brigada HV provela najveći dio Domovinskog rata te mjesta stradanja i pogibija njenih pripadnika. Tako smo ove godine, 18.rujna, zajedno sa Udrugom roditelja poginulih branitelja domovinskog rata PGŽ i predstavnicima KN Armada, obišli: Čanak, Ibrešiće, Perušić, Gospić, Ljubovo i Korenicu, pomolili se i zapalili svijeće na tim mjestima.
Ljubovo
Penjanje prema Vratniku
Korenica
Korenica
Čanak
Čanak
Korenica
Ibrešići
Perušić
Korenica
Gospić
Zastanak u Senju
Most hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Rijeka
U rano jutro 15.9.1991.godine, nakon što su vezisti 50. samostalnog bataljuna ZNG-a, prethodnog dana, prisluškivanjem veza JNA saznali da je komandir karaule u Terezinom Polju dobio naredbu za miniranje mosta na rijeci Dravi, Zapovjedništvo ZNG-a uputilo je diverzantski vod da to spriječi i zauzme karaulu. Na licu mjesta im se pridružila i grupa domaćih branitelja i nekolicina policajaca. Zadaću su zajednički izvršili u cijelosti odnosno nakon višesatne borbe karaula je zauzeta sa svim naoružanjem i opremom a opasnost rušenja mosta je otklonjena. Poginulih nije bilo. Istog dana pripadnici MUP-a i ZNG-a s područja Gradine i Suhopolja oslobodili su i karaulu u selu Novi Gradac. U ove dvije akcije zarobljeno je oko 80 pripadnika JNA i svi su ubrzo pušteni. Također su taj dan preuzeti i tadašnji Dom JNA i Komanda graničnih jedinica u centru grada Virovitice( sada Glazbena škola).
Dana 16.9.1991. godine srbo-četničke snage miniraju jedno od skladišta unutar skladišnog kompleksa Šištat, izazvavši vrlo jaku eksploziju, nakon čega pripadnici ZNG-a kreču u napad i zauzimaju skladište Šištat došavši u posjed značajne količine topničkih i raketnih projektila te drugog vojnog materijala. Potom 17.9.1991. godine 50. samostalni bataljun ZNG-a dodatno naoružan oružjem s karaula, uz potporu pripadnika Policijske stanice, nakon što je 14. 09.1991. godine izvršena potpuna blokada vojarne Virovitica, kreče u njeno osvajanje.
Valja napomenuti da su napadu hrvatskih snaga prethodile brojne intenzivne aktivnosti odnosno prvenstveno pregovori o mirnoj predaji vojarne a sve u cilju izbjegavanja razaranja grada i mogućih žrtava s obje strane, posebice uzimajući u obzir da su se u vojarni uz aktivne oficire, podoficire i rezerviste(uglavnom srpske nacionalnosti) nalazili i ročni vojnici te da je vojarna gotovo okružena ulicama s brojnim obiteljskim kućama, no oni nisu urodili plodom. Stoga je 16.09.1991. donesena odluka o napadu na vojarnu u cilju njenog zauzimanja. Prvi ozbiljan potez povukli su pripadnici tzv. JNA oko 0,15 sati 17. rujna kada su topničkim projektilom pogodili kamion na barikadi u ulici Matije Gupca, nakon čega ipak nije uslijedio napad hrvatskih snaga već telefonski razgovor predsjednika općine g. A. Krište s komandantom vojarne pukovnikom Mitićem te još nekoliko razgovora u narednim satima o mirnoj predaji vojarne. Kako je sve bilo bezuspješno i nakon što je građanstvo obaviješteno putem radio Virovitice i drugim …
Okupljanjem čelnika i pripadnika 128 brigade, te nazočnošću tadašnjeg predsjednika IV Općine Rijeka i čelnog čovjeka Kriznog štaba Slavka Linića, kao i današnjih dogradonačelnika Sandre Krpan i Gorana Palčevskog u krugu naselja “Lovorka Kukanić” obilježena je 30. obljetnica prvog postrojavanja brigade TO Rijeka od koje je kasnije nastala 128. brigada HV.
Prisutnima su se obratili: Ivan Lerga, pričuvni bojnik i ratni zapovjednik 2.bojne 128.brigade te predsjednik Udruge 128.br HV „Sveti Vid“ Rijeka, Šime Radulić, pričuvni pukovnik HV i tadašnji zapovjednik Štaba TO Rijeka te dogradonačelnik Goran Palčevski. Po intoniranju državne himne i odavanja počasti poginulima minutom šutnje Ivan Lerga je kratko podsjetio na ratni put brigade od njenog nastanka, odlaska na ličku bojišnicu, početnih stradanja u Čanku, Đačkom domu u Gospiću i Ibrešićima, sudjelovanju u Domovinskom ratu tijekom svih godina pa do pobjedonosne akcije „Oluja“ gdje je brigada, preko Korenice izbila na državnu granicu na Uni i dalje.
Zanimljivo je bilo primijetiti da se, kao jedina od svih riječkih udruga, okupljanju odazvalo i čelništvo KN Armada. O svim radnjama koje su prethodile osnivanju 128. brigade, koja je svoj današnji ustrojbeni naziv dobila 22. listopada 1991. godine, iscrpno je govorio tadašnji Šime Radulić, prvi čovjek TO Rijeka.
– Uz brojne zasluge, veliku požrtvovnost i ispunjenje svih zadataka 128. brigade, od iznimne je važnosti istaknuti jednu veličanstvenu činjenicu. Pozivi za pristupanje 128. brigadi bili su u prvom navratu poslani na 6700 adresa. Odazvalo se nije samo njih – 12! Svega 1,75 ne posto nego promila Riječana odbilo je postati dio brigade koja je kasnije branila i oslobađala domovinu. To na najbolji način govori kakva je bio stav Riječana prema ratu i borbi za slobodu, naglasio je Radulić. Dogradonačelnik Goran Palčevski je posebno istaknuo požrtvovnost Rijeke ne samo u odazivanju na borbene zadatke nego i u zbrinjavanju velikog broja prognanika i izbjeglica, te nemjerljiv doprinos Rijeke kao logističke i kadrovske potpore postrojbama na ratištu.
Skupom u “Lovorki Kukanić” ujedno je započelo niz aktivnosti koje obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja 128. brigade HV Sveti Vid. Slijedi 18. rujna “Lika 2021” – obilazak ličke bojišnice, mjesta na kojima je 128. brigada provela cijeli Domovinski rat kao i odavanje počasti na mjestima stradanja i pogibija njenih pripadnika – Čanak, Ibrišići, Perušić, Gospić, Korenica te na koncu 23. listopada svečanost u povodu obilježavanja 30. obljetnice ustrojavanja 128.br HV „Sveti Vid“.
U okviru redovnog Plana i programa izobrazbe u 2021./2022. godini na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđmanˮ, Ratna škola „Ban Josip Jelačić” predvođena načelnikom, brigadirom Mijom Kožićem, provela 11. rujna.2021. godine studijsko putovanje sa nastavnim posjetom Primorsko-goranskoj županiji i gradu Rijeci. Domaćin posjeta bio je Hrvatski časnički zbor Primorja i njegov predsjednik Stanislav Linić, umirovljeni brigadir HV.
Ratna škola „Ban Josip Jelačić” najviša je vojno-civilna obrazovna institucija u RH koja obrazuje visoke časnike oružanih snaga kao i druge državne dužnosnike da budu školovani i prepoznati kao budući strateški nacionalno-sigurnosni vođe. Poseban naglasak u Ratnoj školi se daje razvoju polaznika kao karakternih strateških lidera koji mogu kritički i kreativno razmišljati u složenom i neizvjesnom globalnom okružju.
U tijeku je školovanje 24. naraštaja Ratne škole, koji pohađa 13 polaznika od kojih je devet polaznika iz RH (6 časnika iz Hrvatske vojske, jedan polaznik iz MVEP RH, MUP-a RH i Hrvatske vatrogasne zajednice), te pripadnici Oružanih snaga stranih zemalja za obnašanje najviših vojnih i civilno-vojnih dužnosti (po jedan polaznik iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore).
Studijsko putovanje u PGŽ obuhvatilo je slijedeće:
Obilazak Opatije: Upoznavanje sa poviješću, kulturom, hortikulturom i ostalim znamenitostima o čemu nas je stručno informirao prof. Igor Pap.
Obilazak Povijesnog i pomorskog muzeja hrvatskog primorja. O povijesti Rijeke i samog muzeja te o Stalnom postavu Domovinskog rata iscrpno nas je informirao gospodin Ivo Mileusnić, kustos muzeja.
Na Mostu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata zapaljena je svijeća u znak počasti svim palim braniteljima.
Pri posjetu JU NP Risnjak, domaćin je bio ravnatelj, gospodin Miro Antolić koji nas je upoznao sa projektima i radom NP Risnjak i sa kojim je dogovorena suradnja i neki slijedeći posjet cijelog naraštaja Ratne škole.
I na kraju, bili smo gosti na imanju gospodina Željka Raukara u centru NP Risnjak u Leski gdje nas je domaćin opširno i iscrpno upoznao sa poviješću te geografskim, klimatskim i prirodnim karakteristikama ovog „zelenog srca“ Hrvatske
Polaznici Ratne škole uručili su svim domaćinima prigodne poklone u znak zahvalnosti i sjećanja na ovaj susret i zahvalnosti na ljubaznosti i gostoprimstvu.
Svečano obilježene 28. obljetnice vojno-redarstvene operacije Medački džep održano je u Gospiću 9. rujna uz nazočnost visokih vojnih i civilnih dužnosnika. Uz članove obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, svečanosti su nazočili izaslanik predsjednika RH i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora saborska zastupnica Anita Pocrnić Radošević, izaslanik predsjednika Vlade ministar obrane Mario Banožić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja državni tajnik Darko Nekić, izaslanica potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova državna tajnica Irena Petrijevčanin Vuksanović, župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, gradonačelnik Grada Gospića Karlo Starčević, zamjenica gradonačelnika Kristina Prša, predsjednica Gradskog vijeća Ana Marija Zdunić, te predstavnici udruga iz Domovinskog rata i sudionici VRO Medački džep.
Obilježavanje obljetnice počelo je misom za poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio generalni vikar i gospićki župnik mons. Marinko Miličević, a polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća izaslanstva državnih i lokalnih čelnik, te udruga ratnih postrojba i obitelji stradalnika odala su počast kod Spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata na Trgu Alojzija Stepinca, u vojarni 9. gardijske brigade „Vukovi“, te kod spomen-obilježja „Velebitskim junacima“ u Rizvanuši. Temeljem poziva Ministarstva hrvatskih branitelja aktivnosti je u ime Hrvatskog časničkog zbora – Zajednice udruga nazočio njen potpredsjednik Igor Majetić.
Izaslanik predsjednika RH načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj podsjetio je na povijesnu važnost te operacije za daljnji tijek Domovinskog rata koja je “postavila temelj Hrvatskoj vojsci koja je izrasla u moćnu organizaciju, sposobnu i spremnu za zadaće pred njom”. Istaknuo je da su to bila vremena stradanja, patnje, neizvjesnosti, ali isto tako bilo je to vrijeme ponosa, slave, i hrabrosti, a operaciju Medački džep nazvao primjerom “uspješno izvedene, besprijekorno vođene operacije koja je ostvarila sve svoje zadaće”.
Čestitajući sudionicima VRO Medački džep 28. obljetnicu u ime premijera Andreja Plenkovića, ministar Banožić je rekao da su branitelji s uspješnom provedbom te operacije dali poticaj svim ostalim braniteljicama i braniteljima jer su pokazali snagu Hrvatske vojske. “Domovinski rat mora biti tema na ponos, čast i slavu svim hrvatskim braniteljima, poginulima, stradalima i njihovim obiteljima i na taj način moramo držati do Domovinskog rata”.
U ime sudionika operacije na središnjoj svečanosti ispred Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata obratio se hrvatski dragovoljac i ratni vojni invalid brigadir Miodrag Hećimović, koji je u vrijeme operacije bio zapovjednik 3. pješačke bojne 9. gardijske brigade Vukovi.
“Hrabro, odlučno i munjevito smo napali svaku otpornu točku ili bunker, potukli se takoreći čelom u čelo”, rekao je brigadir Hećimović, ističući pritom da je poginulo 13 hrvatskih branitelja, a 53 su bila ranjena.
“Naše zajedništvo, domoljublje i međusobno poštovanje bio je recept za uspjeh i zato s ovog mjesta pozivam sve skupa da se manje svađamo, a više uvažavamo i razgovaramo, da zajedno izgradimo bolje, pravednije i prosperitetnije društvo za naše mlade, kako nam ne bi krv, žrtva i trud bili uzaludni” te vojno-redarstvenu operaciju Medački džep ocijenio briljantnom.
HČZ-ZU je korisnik Nacionalne sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva
Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj bio je organizator 29. hodočašća Hrvatske vojske, policije i hrvatskih branitelja, koje je održano u nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici, 3. listopada 2021. Zapovjednik 29. vojnog hodočašća bio je zapovjednik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera OS RH brigadni general Ivan Turkalj.
Po intoniranju državne himne i odavanja počasti poginulima minutom šutnje Ivan Lerga je kratko podsjetio na ratni put brigade od njenog nastanka, odlaska na ličku bojišnicu, početnih stradanja u Čanku, Đačkom domu u Gospiću i Ibrešićima, sudjelovanju u Domovinskom ratu tijekom svih godina pa do pobjedonosne akcije „Oluja“ gdje je brigada, preko Korenice izbila na državnu granicu na Uni i dalje.
O svim radnjama koje su prethodile osnivanju 128. brigade, koja je svoj današnji ustrojbeni naziv dobila 22. listopada 1991. godine, iscrpno je govorio tadašnji Šime Radulić, prvi čovjek TO Rijeka.
Dogradonačelnik Goran Palčevski je posebno istaknuo požrtvovnost Rijeke ne samo u odazivanju na borbene zadatke nego i u zbrinjavanju velikog broja prognanika i izbjeglica, te nemjerljiv doprinos Rijeke kao logističke i kadrovske potpore postrojbama na ratištu.
