Obilazak Muzeja vojne povijesti Republike Mađarske u Budimpešti

Skupina od 48 pripadnika HČZ PGŽ sa članovima porodica obišla je 29.siječnja 2011.godine Muzej vojne povijest Republike Mađarske. Muzej se nalazi u bivšoj vojarni u samom centru Budimpešte i a čini ga vrlo bogata zbirka eksponata iz vojne povijesti Republike Mađarske u rasponu od dokumenata, kovanica, zastava odora pa do oružja. Izlet su financirali sami pripadnici HČZ uz pomoć Poglavarstva Grada Rijeke.

 [wowslider id="5"]

PROSLAVA DANA POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI I DANA HRVATSKIH BRANITELJA

Zajedno sa izaslanstvom Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Policijske uprave Primorsko goranske županije, političkim strankama i udrugama iz Domovinskog rata , izaslanstvo HČZ PGŽ 0900 sati položilo je vijenac ispred Središnjeg križa na Centralnom gradskom groblju Drenova i na Mostu Hrvatskih branitelja.

Nakon polaganja vijenaca posebnim autobusom otišlo se u Delnice gdje se obilježavanje nastavilo u vojarni Drgomalj. Nakon razgledavanje spomen sobe i prostorija bojne, zamjenik zapovjednika bojne upoznao izaslanstva sa ustrojem i zadaćama bojne. Druženje je završeno zajedničkim ručkom.

 [wowslider id=”3″]

Prva proširena sjednica Središnjeg odbora HČZ-zajednice udruga

Prva proširena sjednica Središnjeg odbora HČZ-zajednice udruga održana je 28.rujna 2010.godine u maloj dvorani Časničkog doma HVU”PETAR ZRINSKI” sa slijedećim dnevnim redom:

  • Verifikacija zapisnika sa šeste sjednice Središnjeg odbora
  • Program djelovanja HČZ po razinama provedbe za period 2010-2014.godine
  • Prijedlog plana rada i financijskog plana za 2011.godinu
  • Verifikacija normativnih akata iz nadležnosti Središnjeg odbora
  • Imenovanje:
    • Dopredsjednika
    • Glavnog tajnika
    • Članova Izvršnog odbora HČZ
  • Predsjednika i članova stalnih povjerenstava za:
  • Stručnu izobrazbu članstva
  • Organizaciju i statutarna pitanja
  • Međunarodnu suradnju
  • Priznanja
  • Informiranje i
  • Financije
  • Razno

Zaključci i prijedlozi :

  • Usvojeni su:
      • Program djelovanja HČZ po razinama provedbe za period 2010-2014.godine
      • Prijedlog plana rada i financijskog plana za 2011.godinu
  • Verificirani su:
      • Zapisnik sa šeste sjednice Središnjeg odbora
      • Normativni akti iz nadležnosti Središnjeg odbora
  • Imenovani su:
    • Dopredsjednik
    • Glavni tajnik
    • Članovi Izvršnog odbora HČZ
    • Predsjednik i članovi stalnih povjerenstava za:
      • Stručnu izobrazbu članstva
      • Organizaciju i statutarna pitanja
      • Međunarodnu suradnju
      • Priznanja
      • Informiranje i
      • Financije
  • Za predsjednika povjerenstva za informiranje izabran je brig. u mirovini Superina. Odlučeno je da se u svakoj županijskoj organizaciji odredi jedan časnik za iformiranje koji će se povezati sa brig Superinom i informirati ga o događajima od značaja koji će se objaviti u Hrvatskom vojniku i nekim drugim novinama.
  • Slijedeća sjednica Središnjeg odbora HČZ održat će se u Rijeci i to sredinom prosinca 2010.godine
  • Prvenstvo HČZ u streljaštvu, koje će biti ujedno i prilika da se odabere 1-2 ekipe HČZ za sudjelovanje na prvenstvu OSRH , održat će se u dane vikenda koji prethodi Danu OS RH (21. I 22. 05.2011.godine)
  • Godišnje okupljanje pripadnika HČZ slijedeće godine bit će u Karlovcu
  • Godišnje okupljanje pripadnika HČZ godine 2012. Bit će u PGŽ.
  • Na Sniper kupu 2011. Sudjelovat će i ekipe HČZ (Karlovac, Pula, Osjek)

GAMING II, Altdorf, Švicarska 2010.

Jesenji sastanak GAMING INICIJATIVE, pod nazivom GAMING II/10 održan je u Švicarskoj, gradu Altdorf, kanton Uri, u vremenu od 09-12. Rujna 2010.godine.
Na sastanku su, pored delegacije Republike Hrvatske, sudjelovale i delegacije: Italije, Njemačke, Švicarske, Češke, Slovačke, Mađarske i Slovenije. Delegacija Poljske nije sudjelovala.
U delegaciji Republike Hrvatske bili su:

  • Rozario Rozga, stožerni brigadir u mirovini, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora RH,
  • Stanislav Linić, brigadir u mirovini, predsjednik HČZ PG županije,
  • Ljubomir Cerovac, brigadir u mirovini, predsjednik HČZ Istarske županije,

Težišna tema cjelokupnog sastanka su Oružane snage Švicarske konfederacije i njihova uloga u sustavu nacionalne sigurnosti zemlje, sa posebnim osvrtom na deklariranu neutralnost Švicarske i što ona konkretno znači u slučaju uporabe oružanih snaga. Posebno je značajno da su o ulozi oružanih snaga u švicarskom društvu govorili civilni dužnosnici sa razine kantona i švicarskog parlamenta.
Težišna tema je obrađena kroz slijedeće:

  • General Dominique Andrey, zapovjednik kopnene vojske: Švicarske oružane snage
  • General bojnik Roberto Fisch, zapovjednik Regionalnog zapovjedništva 3: Struktura i izazovi Regionalnog zapovjedništva 3
  • Brigadir Hans Shathzman, predsjednik časničkog zbora Švicarske: Švicarski časnički zbor
  • Pukovnica Heidi Kornek, predsjednica Odbora za međunarodnu suradnju Švicarskog časničkog zbora: Švicarski novački model
  • Dr Gabi Huber, član parlamenta: Švicarska sigurnosna politika
  • Josef Dittli, predsjednik vlade kantona Uri: Civilno vojni odnosi u Švicarskoj

Pored toga posjetili smo 9.inž.bojnu. Posjeta je imala dva dijela, najprije smo obišli zapovjedno mjesto i uredske prostorije bojne koje se nalaze u starom podzemnom atomskom skloništu a potom smo bili prisutni na vježbi- demonstraciji obučenosti ljudstva jedne satnije u sastavljanju pontonskog mosta.

Cjelokupni sastanak je bio veoma dobro organiziran i osmišljen i proširio nam je saznanja o specifičnostima švicarskih oružanih snaga, njihovoj ulozi u društvu i izazovima sa kojima se susreće ova organizacija. Kako je više puta naglašeno, mala je mogućnost oružane agresije na Švicarsku ali je teroristička prijetnja sasvim izvjesna tako da je proklamirana neutralnost u ovim uvjetima pred velikim izazovima.

[wowslider id="4"]

Zašto se OLUJA nije mogla izbjeći, niti se smjela odgoditi

Autor: Ante Nazor – ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata ; foto: fotoarhiva HVG-a i Vojnog muzeja

25_10X15Poznato je da se povijesni događaj ne može objektivno prikazati ni razumjeti, ako se pritom zanemari kontekst vremena, odnosno cjelovitost povijesnog procesa u kojem se dogodio. Tako se ni rasprava o oslobodilačkoj operaciji Oluja ne može ograničiti samo na događaje iz srpnja i kolovoza 1995. godine. Ona je (jednako kao i Bljesak) posljedica srpske agresije i okupacije dijela Republike Hrvatske, te dugotrajna procesa neuspješnih pregovora hrvatske vlasti i predstavnika međunarodne zajednice s vodstvom pobunjenih Srba o mirnoj reintegraciji okupiranoga teritorija Republike Hrvatske, kao i nedjelotvornih poteza međunarodne zajednice. S obzirom na to da se u postojećim uvjetima vojna opcija pokazala kao jedina preostala mogućnost da se prekine neodrživo stanje nastalo “udruženim zločinačkim pothvatom” koji su velikosrpski planeri i vodstvo pobunjenih Srba u Hrvatskoj, uz pomoć JNA i srpskih paravojnih postrojbi, provodili u Hrvatskoj od 1990. do kolovoza 1995. godine, odnosno zato što je njezino pokretanje bilo uzrokovano nastavkom velikosrpske politike, može se reći da je Oluja – sa svim posljedicama koje su nastale njezinom provedbom, krajnji rezultat takve politike u Hrvatskoj Nastavi s čitanjem “Zašto se OLUJA nije mogla izbjeći, niti se smjela odgoditi” <span class="meta-nav">→</span>