OPERACIJA „PROSPERITY GUARDIAN“

Kriza u Crvenom moru mogla bi biti posljednja prilika za Sjedinjene Države da pokažu svoju sposobnost da podupru koaliciju, pokažu vodstvo i odlučnost te prisile Iran i njegove partnere na odstupanje.

Operacija Prosperity Guardian, koja je započela u prosincu sa ciljem osiguranja plovidbe globalnim plovnim putevima, ušla je u novu fazu. To je jedna od prekretnica u nastojanju da se potisnu SAD sa Bliskog istoka. Vodeću ulogu u tom nastojanju ima Iran, a podupiru ga Rusija i Kina a što je opet dio šire globalne konfrontacije u kojoj Moskva, Peking i Teheran, potpomognuti Caracasom i Pjongjangom, otvoreno izazivaju zapadne sile i njihove saveznike. To je još jedan test Bidenove administracije u ključnoj 2024. godini kada će predsjednički izbori odlučiti o budućem smjeru Sjedinjenih Država.

U četvrtak navečer, američki i britanski zrakoplovi bombardirali su vojne ciljeve Hutija u glavnom gradu Sani i luci Hodeida. Međutim, koaliciji treba vremena da vrati osjećaj sigurnosti u Crveno more. Uspjeh ove operacije je ključan za zaštitu slobode kretanja svjetskim morskim putevima.

Hutiji su pobunjenička skupina, podržana od Irana, koja kontrolira veliki dio Jemena i, važno je napomenuti, oni nisu nova verzija očajnih somalijskih pirata koji lutaju radi pljačke. Huti djeluju po nalogu Irana, obučeni, opremljeni i vojno podržani od strane šiitske teokratske diktature. Moskva i Peking pružaju  retoričku podršku, Libanonski Hezbollah je osigurao vojnu ekspertizu i obuku dok je, prema američkim obavještajnim izvorima, Iran osigurao obavještajne podatke, oružje i koordinaciju. Libanonske i jemenske paravojne jedinice prirodno su privučene Iranu zbog zajedničkog šiitskog islamskog sektaškog identiteta, ogromne financijske potpore i zajedničkog neprijateljstva prema Saudijskoj Arabiji, predvodniku sunitskog svijeta.

Namjera Hutija nije samo “kazniti” Izrael za njegovu operaciju u Gazi, već i uskratiti proameričkom Egiptu vitalni prihod od Sueskog kanala, vitalnog pomorskog puta za transportni sustav, i poremetiti opskrbne lance u Europi i sjevernoj Africi. Pomorsko osiguranje, troškovi goriva i cijene prijevoza su naglo porasli, pridonoseći globalnoj inflaciji. Tvornica Tesla u Njemačkoj već je najavila da će se zatvoriti na dva tjedna zbog prekida opskrbe dijelovima.

Gospodarski i pomorski poremećaji vrlo su štetni i neselektivni.  Kroz Crveno more prolazi 15 posto globalne trgovine, ukupne vrijednosti otprilike 1 trilijun dolara godišnje. Napad Hutija na međunarodne brodove je njihovo nastojanje da “podrže” Hamasov rat protiv Izraela. Četrdeset i četiri zemlje izrazile su odmah  zabrinutost zbog napada Hutija, što je navelo Sjedinjene Države i trinaest drugih država da potpišu izjavu kojom osuđuju ove napade na komercijalna plovila.

Dugotrajna neprijateljstva između Saudijske Arabije i Irana i njegovih Houthi saveznika dramatično su kulminirala odvažnim napadom bespilotnih letjelica (od strane Hutija) koji je oštetio kompleks za preradu nafte Abqaiq 2019. i onesposobio najveću rafineriju nafte u Saudijskoj Arabiji 2022. Uslijedilo je uglavnom neproduktivno osmogodišnje razdoblje vojne intervencije Saudijske Arabije u sjevernom Jemenu koja je prekinuta pod pritiskom Bidenove administracije. U nastojanju da se poboljšaju odnosi sa Iranom, Bijela kuća također je uklonila Hutije s popisa stranih terorističkih organizacija 2021. Nepotrebno je reći da to nije pomoglo.

Unatoč duboko ukorijenjenom rivalstvu između Irana i Saudijske Arabije, obje strane imaju koristi od trenutnih neprijateljstava i borbenih djelovanja u Crvenom moru jer će to uzrokovati dalji rast cijena nafte. Dok Iran podupire nastali nered, Saudijska Arabija, bolno svjesna nestalne prirode američke potpore, odbija se pridružiti koaliciji i već se dugo udaljava od svog statusa kamena temeljca sigurnosne arhitekture američkog Bliskog istoka. Bidenov put u Saudijsku Arabiju 2022. kako bi isposlovao povećanje proizvodnje nafte nije dao rezultate dapače, ubrzo je uslijedila saudijsko-iranska normalizacija kojoj je posredovao Peking, koji sada kupuje četiri puta više saudijske nafte nego Sjedinjene Države.

Čini se da kupnja ruskog dizela od strane Saudijske Arabije kako bi pomogla Moskvi da izbjegne sankcije u zamjenu za rusku potporu nije toliko pomogla Rijadu (iako su time spaljeni mnogi mostovi) a za ambiciozni plan Saudijske Arabije Vizija 2030. da reformira svoje gospodarstvo kroz sveobuhvatnu privatizaciju također ponestaje snage.

Za razliku od Saudijske Arabije, iranski antiamerički stav je žestok, oštar i traje već desetljećima. Teheran se pridružio Šangajskoj organizaciji za suradnju i voljan je poremetiti Bliski istok na zadovoljstvo Moskve i Pekinga. Iran predvodi napad “Fronte otpora” protiv Izraela. Iranska proizvodnja nafte u 2023. porasla je zahvaljujući sve većoj potrošnji iz Kine i porastu nezakonite trgovine, a iransko gospodarstvo poraslo je dvostruko više od ostalih država Bliskog istoka i Sjeverne Afrike. Unatoč tome, inflacija je i dalje visoka, a sektori usluga i lake industrije iranskog gospodarstva teturaju iz jedne krize u drugu. Više cijene nafte vide se kao lijek za gospodarstvo, što je Iran otvoreno izjavio u suradnji s Irakom krajem 2023.

Politički, Iran je pretrpio niz neuspjeha u posljednjih godinu dana, zbog čega je aktiviranje Hutija poželjno. Na svom sjeveru, iranski armenski partneri doživjeli su opetovane neuspjehe, a čini se i da je Iran nemoćan zaustaviti Azerbajdžansko preuređivanje Nagorno-Karabaha. Slab učinak iranskih bespilotnih letjelica koje pomažu Rusiji u ratu protiv Ukrajine narušio je imidž Teherana. Godina prosvjeda kod kuće i strateški neuspjeh Hamasa u ratu protiv Izraela mogli bi potaknuti Teheran da poduzme drastične akcije kako bi potaknuo gospodarstvo i naštetio zapadnom sustavu.

Porast cijena nafte djeluje kao porez na zapadna gospodarstva koja troše naftu, usporava gospodarski rast i potiče inflaciju. Od 11. siječnja 2024. cijene većine mješavina ulja porasle su između 7 i 10 posto. U posljednjih mjesec dana, BP, Equinor, Maersk, Evergreen Line i HMM odlučili su preusmjeriti ili zaustaviti svoje operacije u Crvenom moru. Velike brodarske tvrtke, uključujući Hapag-Lloyd i Mediterranean Shipping, obustavile su aktivnosti u tom području.

Do sada je otprilike 100 brodova preusmjereno na putovanje oko Rta dobre nade umjesto da koristi Crveno more, što je značajno povećalo troškove i odužilo trajanje prijevoza. Ostale tvrtke kao što su Shell, TotalEnergies, Gunvor, Vitol, Glencore, Neste i Cheniere odbile su komentirati svoje planove za zaustavljanje ili preusmjeravanje operacija.

Neizvjesnost i strah, potaknuti krizom na Crvenom moru, šire se tržištima. Ovo bi mogla biti posljednja prilika za Sjedinjene Države da demonstriraju svoju sposobnost da podupru koaliciju, pokažu vodstvo i odlučnost, te prisile Iran na odstupanje. Budući da su komunikacijske linije s Moskvom prekinute, a s Pekingom vrlo neizvjesne, širi rat na Bliskom istoku — i globalni sukob — mogu se spriječiti u ovom trenutku samo odlučnim demonstriranjem snage, uz naknadnu diplomaciju koja vraća američkim i zapadnim snagama prevlast u regiji.

Alternativa je kaos—i daljnji sukob.

O autorima

  • Ariel Cohen, dr. sc., viši je vanjski suradnik u Atlantskom vijeću i direktor Programa za energiju, rast i sigurnost u Međunarodnom centru za poreze i ulaganja. Međunarodni je energetski kolumnist za Forbes.
  • Wesley Alexander Hill je vodeći analitičar i voditelj Programa za energiju, rast i sigurnost Međunarodnog poreznog i investicijskog centra. Stručnjak je za Kinu i Afriku.
  • Izvor: nationalinterest.org

Dizajn mrežne stranice: Stanislav Linić, brigadir HV u mirovini, web-master HČZ-ZU