Čestitamo obljetnicu
FOTOMONOGRAFIJA 128.BR HV U SREDNOJ ŠKOLI „HRVATSKI KRALJ ZVONIMIR“ KRK
Brigadir u mirovini Stanislav Linić, predsjednik Hrvatskog časničkog zbora Primorja, je na poziv prof. Gordije Marjan iz Srednje škole Hrvatski kralj Zvonimir Krk 27.ožujka 2019.godine održao predavanje „Vukovar-strategijska prekretnica Domovinskog rata“. Samo predavanje je bilo održano pred veoma zainteresiranom publikom, posebno zato jer je zamišljeno kao uvod pred odlazak završnih razreda škole u posjet Vukovaru ovog tjedna. Tom prilikom prof.Gordiji Marjan brigadir Linić je uručio i fotomonografiju „128.br HV Sveti Vid“ autora Petra Trinajstića.
Udruga 128.brigade HV „Sv.Vid“ Rijeka -gost Radio Skauta
Udruga 128.brigade HV „Sv.Vid“ Rijeka dana 27.12.2018. godine bila je gost Radio Skauta i Predsjednika Zdruga katoličkih skauta Hrvatske Marina Miletića. Da vas podsjetimo Zdrug katoličkih skauta Riječke nadbiskupije pokrenuo je Radio Skaut, prvi skautski radio u Hrvatskoj, kojem ciljanu skupinu predstavljaju mladi i njihovi svekoliki interesi. Radio Skaut počeo je s emitiranjem 4.tavnja 2016.godine. Na samom početku gospodin Miletić nas je upoznao sa prostorom koji su ovi mladi ljudi sami uredili dobrovoljnim radom te ciljevima i načinom rada Katoličkih skauta čija je osnovna značajka da su opušteni, duhoviti i mladenački sa veoma širokim dijapazonom interesa. U svojem informativnom programu trude se biti otvoreni, nepristrani i neutralni, a u svojem djelovanju vode se skautskim zakonima po kojima žive: skautu je čast zadobiti povjerenje, mora biti uljudan, ne smije lagati, tračati, diskriminirati i dovoditi u pitanje nečije dostojanstvo. Predsjednik Zdruga katoličkih skauta Hrvatske Marin Miletić podsjetio nas je da su osnovani prije 16 godina u župi na Srdočima, kad su kaže, bili mali, ali svjesni su da su svi veliki najprije bili mali. Prema riječima gospodina Miletića: Danas okupljamo više od 200 skauta u Rijeci i više od 700 u Hrvatskoj, radimo s vrtićkom djecom, osnovnoškolcima, srednjoškolcima i studentima. Pokrenuli smo više humanitarnih i ekumenskih projekata, poput organizacije ljetovanja za djecu Vukovara i Srebrenice u Rijeci. Očito da ogroman entuzijazam i polet mogu mnogo toga nadomjestiti. Radio emisija o 128.brigadi jedna je od niza emisija o riječkim postrojbama i braniteljima iz Domovinskog rata. Bilo je riječi o počecima rata, prvim stradanjima na ličkom ratištu, o običnim „malim“ ljudima koji su iz Rijeke otišli braniti Domovinu u hladnu Liku, vratili se i nastavili sa svojim radom i životima prvenstveno zato što su smatrali da je obrana Domovine njihova dužnost i čast kao građana ove zemlje. U emisiji su sudjelovali: · Prvi zapovjednik 128.br, brigadir u mirovini Joko Đipalo · Načelnik stožera 128.br u početku Domovinskog rata, brigadir u mirovini Stanislav Linić · Zapovjednik 2.bojne, pričuvni bojnik Ivan Lerga · Zapovjednik satnije iz 1.bojne, pričuvni natporučnik Darko Troskot Bilo je to jedno ugodno druženje i zahvaljujemo gospodinu Miletiću na pozivu. Tekst i slike: SL
143.brigada HV Ogulin
Povijesnoj odluci Hrvatskoga sabora o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih jugoslavenskih republika donesenoj 25. lipnja 1991. prethodila je takva odluka građana Republike Hrvatske iskazana na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine. Više od 94 posto građana donijelo je sljedeću odluku: “1. Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama. 2. Republika Hrvatska ne ostaje u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.“ Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. godine donosi Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, kojom se utvrđuje da “ovim činom Republika Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ. Republika Hrvatska pokreće i postupak za međunarodno priznavanje”. Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom je deklaracijom utvrđen tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. No, istekom moratorija na tu povijesnu odluku, 8. listopada 1991. godine Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze sa ostalim republikama i postaje slobodna, samostalna i neovisna država. Ovakav razvoj odnosa ima unutar federalne države dva glavna oponenta. Prvi, federalna vojska, tzv. JNA, koja se smatra čuvarom socijalizma odnosno komunizma i federacije te drugi, političko vodstvo Srbije koje već neko vrijeme radi na planovima proširenja teritorija vlastite države. Oba oponenta više-manje sinkronizirano rade na ispunjenju svojih planova. Bivša federalna vojska JNA povlači prvi potez, potajno i planski oduzima oružje u skladištima teritorijalnih obrana, a potom otvoreno napada Republiku Sloveniju. Istovremeno zagovaratelji ideje o velikoj Srbiji raspiruju strah i organiziraju pobunu dijela pučanstva srpske nacionalnosti. Nakon kraha tzv. JNA u dvotjednom ratu u Sloveniji, pripadnici ostalih naroda u njoj, oficiri i vojnici na služenju vojnog roka napuštaju je i ona potpuno postaje srpska vojska te otvoreno podupire provođenje plana o stvaranju odnosno proširenju Srbije. U potpori toga, naoružavaju srpsko pučanstvo i pretvaraju ih u pobunjenike, čime su stvoreni potrebni elementi, unutarnji i vanjski, za rušenje demokratsko izabranih vlasti. Sinkronizirani napadi počinju „balvan revolucijom“ iznutra, stvaranjem pobunjeničkih teritorija te otvorenom agresijom izvana. Ogulinski kraj kao i ostali dijelovi hrvatske države, suočavaju se s ovom opasnošću koja se ne može zaustaviti niti riješiti mirnim putem. Stoga početkom 1991.godine, a po preporuci predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana, počinje i u ogulinskom kraju organiziranje pučanstva u nenaoružane dobrovoljačke odrede. Međustranačko vijeće općine Ogulin 1991. godine donosi Odluku o upisu pučanstva u nenaoružane dobrovoljačke odrede Narodne zaštite. U odrede se u dva dana, 4. i 5. svibnja 1991. godine, upisuje 3820 osoba od 18 do 60 godina starosti, koji potom nenaoružani, kroz seoske straže, u narednim mjesecima vrše osiguranje u tadašnjih 18 mjesnim zajednica. Daljnji negativni razvoj situacije na pobunjenim područjima unutar Hrvatske te tada već vidljivim pripremama napada na RH izvana, uvjetuje žurno formiranje prvih naoružanih hrvatskih vojnih postrojbi. Tako se u ogulinskom kraju 7. srpnja 1991. ustrojava prva legalno naoružana vojna postrojba, bataljun „Klek“ Zbora narodne garde, koji broji 109 pripadnika, naoružanih prvenstveno lakim oružjem, uglavnom puškama M-48. Zajedno s pripadnicima Ministarstava unutarnjih poslova, specijalnom i temeljnom policijom, ova postrojba i odredi Narodne zaštite sačinjavaju snagu koja krajem mjeseca srpnja 1991. godine uspijeva zaustaviti prve napade na područje Cerovnika i Josipdola. Naime u srpnju se intenziviraju ratni okršaji južno od Ogulina. Iz smjera Plaškog minobacačima se napada Josipdol, a cilj napada je presijecanje vitalne komunikacije Karlovac-Split i odsijecanje južnog dijela Hrvatske. Međutim pripadnici MUP-a i HV odbacuju neprijatelja prema Plaškom a teroriste potisnute do Vojnovca od potpunog kraha spašavaju jedinice JNA uspostavivši tzv. tampon zonu između sukobljenih strana. Tampon zona uskoro je prerasla u crtu bojišnice. Jačanje sukoba i svakodnevne provokacije traju do polovice mjeseca rujna kad postaje jasno da je Hrvatska u sve većoj opasnosti, pogotovo iz razloga što su pripadnici JNA u vojarnama na prostoru Hrvatske. Rješenje koje preostaje zauzimanje je vojarni i skladišta JNA na prostoru Republike Hrvatske, u kojima se nalaze velike količine naoružanja i vojne opreme. Dana 16. rujna 1991. pripadnici bataljuna „Klek“ Zbora narodne garde, odreda narodne zaštite i MUP-a zauzimaju vojarne u centru grada i naselju Sveti Petar, te osvajaju velike količine raznih vrsta oružja i logističke opreme. Tzv. JNA uzvraća i dana 19. rujna započinje napad pravcem poligon Slunj – Carevo polje – Skradnik sa ciljem osiguranja vojarni u Skradniku. Nakon borbi i uspješnog odgovora hrvatskih snaga neprijatelj ne uspijeva probiti crtu obrane te raketira vojarne u Skradniku iz kojih se, u večernjim satima povlače pripadnici JNA, a vojarne osvajaju hrvatske snage. Ubrzo zatim Glavni stožer Hrvatske vojske donosi zapovijed o formiranju Zapovjedništva obrane grada Ogulina. Osvojeno naoružanje iz vojarni omogućava formiranje i opremanje novih, većih vojnih postrojbi. Formira se 4. pješačka bojna, a ubrzo zatim i 5. ogulinska pješačka bojna koje se tada vode i ustrojavaju u sastavu 110. karlovačke brigade Zbora narodne garde. Istovremeno osvojena topnička oruđa omogućuju i formiranje prve samostalne topničke bitnice koja će nedugo zatim prerasti u mješoviti artiljerijski divizijun 143. brigade. Novo formirane pješačke bojne postavljaju odsutnu obranu, utvrđuju i posjedaju obrambenu crtu bojišnice koja se prostire od zaseoka Kamenica sve do vrha Kapele, u dužini većoj od 27 kilometara. Najveća vojna skladišta municije i eksploziva u ogulinskom kraju, Oštarije I. i Oštarije II. s preko 7.000 tona eksplozivnih sredstava, nakon bezuspješnih pregovora, pripadnici JNA „dižu u zrak“ 13. listopada 1991. Tijekom listopada intenziviraju se napadi JNA i paravojnih srpskih formacija iz plaščanske doline na mjesto Saborsko. U potpunom okruženju uz svakodnevne napade Saborsko se uspijeva održati 42 dana. 12. na 13. studeni 1991. neprijateljske snage kombiniranim napadom iz više pravaca zauzimaju mjesto i Saborsko doživljava totalno uništenje. Dio mještana uspijeva izbjeći, a ostali zatečeni civili bivaju ubijeni, te kasnije pronađeni u masovnoj grobnici. Kako se napadi širom Hrvatske intenziviraju te i još neka mjesta doživljavaju strahote i sudbinu Saborskog žurno se formira i oprema sve više hrvatskih
Prijem za predstavnike Udruge 128. brigade HV-a „Sveti Vid“
U Salonu Grada Rijeke održan je prijem za predstavnike Udruge 128. brigade HV-a „Sveti Vid“u povodu obljetnice osnutka brigade. Prijem su organizirali Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka, a predstavnike Udruge primili su zamjenik župana Marko Boras Mandić, pročelnik Ureda županije Goran Petrc, gradonačelnik Grada rijeke Vojko Obersnel te pročelnik Odjela za gradsku samoupravu i upravu Grada Rijeke Mladen Vukelić. Zamjenik Boras Mandić istaknuo je kako pripadnici brigade niti u jednom trenutku nisu kalkulirali, nisu razmišljali koji dio Hrvatske moraju braniti, već su časno išli u obranu domovine. “Vi ste jednom časnom borbom ugradili ime 128. Brigade u identitet grada na Rječini. Kako je i gradonačelnik ranije istaknuo, mi Riječani, Primorci, otočani i Gorani nemamo potrebu iz dana u dan pokazivati riječima domoljublje. Vi ste domoljublje pokazali onda kada je bilo potrebno,” zaključio je zamjenik župana te uputio čestitke članovima Udruge. Više: web stranica Udruge 128.br HV “Sveti Vid” Rijeka
FOTOMONOGRAFIJA „128.br HV“ u NATO CENTRU IZVRSNOSTI ZA PLANINSKO RATOVANJE
Na poziv pukovnika Dražena Komadine, voditelja Odjela za izobrazbu i obuku u NATO CENTRU IZVRSNOSTI ZA PLANINSKO RATOVANJE / NATO Mountain Warfare Centre of Excellence / umirovljeni brigadir Stanislav Linić sudjelovao je na seminaru “ISTAR architecture in mountain operations” gdje je održao tri predavanja: ISTAR concept, ISTAR processes & Intelligence preparation of battlefield Tom prilikom je brigadiru Carlu Zamboniu, zamjeniku direktora centra I pukovniku Draženu Komadini uručio fotomonografiju “128.br HV Sveti Vid” autora Petra Trinajstića. [Modula id=”40″]
Domovinski rat i branitelji nikad se ne smiju zaboraviti
Povodom obilježavanja i u čast Dana pobjede i Dana domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja i 23. obljetnice vojno redarstvene operacije Oluja Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Kastav i Grad Kastav u gradskoj vijećnici organizirali su izložbu ratnih fotografija i predstavljanje fotomonografije »128.br HV-a Sv. Vid- Rijeka« autora Petra Trinajstića, izložbu vojnih memorabilija sudionika Domovinskog rata i kolekcionara odora iz toga perioda Damira Batistića, autora više uspješnih izložbi na tu temu. Počast poginulima Zajedno s Damirom Batistićem u pripremi izložbe sa svojim eksponatima sudjelovao je i nadnarednik Čestmir Komarek, koji je za vrijeme Domovinskog rata, služio kao specijalist za vojno i policijsko naoružanje pri MUP-u i specijalnim postrojbama HV-a. Program otvorenja izložbe vodio je Stanislav Linić, brigadir Hrvatske vojske u mirovini, magistar inženjer aeronautike, zamjenik predsjednika Saveza Hrvatskog časničkog zbora Republike Hrvatske i predsjednik Gaming inicijative, odnosno organizacije pričuvnih časnika srednjeeuropskih zemalja, koji je nakon himne pozvao prisutne da minutom šutnje odaju počast poginulim braniteljima, te je istaknuo kako je cilj ove izložbe da se ne zaboravi Domovinski rat. Autor fotomografije Petar Trinajstić istaknuo je kako je na izložbi predstavljeno samo dio njegove kolekcije ratnih fotografija te da je prije pet godina zamoljen da krene s realizacijom fotomogorafije. – Branitelji ne smiju biti zaboravljeni zaboraviti kao ni njihov doprinos dan za Domovinu, kazao je Trinajstić. Dragi ljudi Tijekom večeri branitelji i nazočni gosti imali su priliku pogledati i kratki dokumentarni film o 128. Brigadi i njezinom ratnom putu. Autor izložbe vojnih memorabilija Damir Batistić kazao je kako mu je velika čast što je realizirao ovaj postav i zahvalio se nazočnima na dolasku. Nadnarednik Hrvatske vojske u mirovini, koautor izložbe Čestmir Komarek se prisjetio svojih poginulih suboraca te ispričao u kojim je ratnim prilikama koristio dio oružja koje je izloženo na izložbi. U ime Grada Rijeke prisutne je pozdravio Mladen Vukelić koji je čestitao organizatorima i kazao kako je »lijepo je ponovo vidjeti drage ljude«. Zanimljivi eksponati Osim izloženog serijala ratnih fotogorafija, na izložbi vojnih vojnih memorabilija koje je prikupio kolekcionar Damir Batistić, može se pogledati vjetrovku T.O. Rijeka iz 1991 godine, kompletnu ratnu odoru pripadnika 128.brigade HV-a Sv. Vid- Rijeka, maskirnu odoru proizvedenu u kućnoj radinosti za potrebe odlaska u ZNG, vojnu odoru proizvedenu, u RIO Rijeka iz 1991. godine, improviziranu zrakoplovnu bombu proizvedena za potrebe Zrakoplovnog voda 1991 godine, te topničke čahure granata ispaljenih u Domovinskom ratu, kolekcionara Čestmira Komareka. Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Kastva Matej Mostarac koji se ovom prigodom zahvalio Udruzi na organiziranoj izložbi kao i na aktivnostima koje će se odvijati narednih dana povodom obilježavanja Dana Domovinske zahvalnosti te ukazao na važnost da se Domovinski rat ne zaboravi te da o njemu treba educirati i mlade naraštaje. U glazbenom dijelu programa nastupili su pjevačica Majda Marenčić uz pratnju Spartaca Črnjarića. Izložbu se može razgledati do subote 4. kolovoza.[Modula id=”33″] Tekst: Sandy Uran, Novi List Fotografije: Petar Trinajstić
Udruga 128.br HV “Sveti Vid” i HČZ RH- ZU u OŠ Srdoči
Predstavnici Udruge 128.br HV “Sveti Vid” u suradnji sa HČZ RH-ZU održali su u utorak, 5.lipnja 2018.godine na poziv OŠ Srdoči kratko predavanje u sudjelovanju 128.br HV i ostalih riječkih brigada u Domovinskom ratu. Na predavanju su sudjelovali članovi Udruge, Josip Lerga, predsjednik, Darko Troskot , Nikša Karamatić i Stanislav Linić. Posebno je bilo interesantno izlaganje gospodina Nikše Karamatića, jednog od sudionika tragedije u selu Čanak krajem 1991. godine i ratnog zarobljenika.
25-ta GODIŠNJICA DOMOVINSKOG RATA I „DAN BRANITELJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE“ SVEČANO OBILJEŽEN 2.SRPNJA 2016. U GRADU VRBOVCU
Obilježavanje je započelo polaganjem vijenaca na spomen ploču u Pokupskom 28.lipnja gdje je župan Mr. Stjepan Kožić sa delegacijom odbora za branitelje zapalio svijeće u znak sjećanja na 404 poginula hrvatska branitelja u Domovinskom ratu. Sa područja Zagrebačke županije u Domovinskom ratu aktivno je učestvovalo 29400 hrvatskih branitelja. U pučkom učilištu u gradu Vrbovcu održan je 21. Lipnja okrugli stol na temu doprinosa branitelja sa područja Vrbovca kojim je moderirao general Rudi Stipčić, ratni zapovjednik „O.G.Posavina“. Uvodno izlaganje ispred „Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra“ održao je Dr. Ivan Radoš. O doprinosu branitelja sa područja grada Vrbovca govorio je brigadir Branko Gačak koji je bio za vrijeme Domovinskog rata zapovjednik 51.vrbovečke bojne. General Rudi Stipčić je Power pointom prikazao tijek Domovinskog rata s naglaskom na zapadno-slavonsko ratište i našem doprinosu u obrani suverenosti RH. Prikazao je tijek borbene oslobodilačke operacije „Orkan-91“ . Preko 500 hrvatskih branitelja sa područja zagrebačke županije odazvalo se na svečano obilježavanje „Dana branitelja Zagrebačke županije“ koje se ove godine održavalo 2.srpnja u gradu Vrbovcu. Položili smo vijence poginulim hrvatskim braniteljima sa područja grada Vrbovca u centru Grada, te bili nazočni svetoj misi za poginule u crkvi Svetog Vida u Vrbovcu. Susret je financirala Zagrebačka županija pokrivanjem troška prijevoza autobusima, te domjenkom kojeg su servirali firma „Pleter“ u vidu vojničkog graha.
25.obljetnica 111.br ZNG/HV “ZMAJEVI”
111.br ZNG/HV ovih je dana obilježila 25.godina od osnivanja. Obilježavanje je počelo polaganjem vijenaca na Gradskom groblju Drenova, Rijeka, u Aleji branitelja 01. 07. a nastavilo se polaganjem vijenaca u Omišlju 02.07. Misa za poginule branitelje, pripadnike 111. br ZNG/HV služena je u mjesnoj crkvi Omišalj nakon čega je organiziran domjenak u obližnjem restoranu.[espro-slider id=4659]
